Slučaj 2: Veliki propust Ministarstva kulture, splitskog konzervatorskog zavoda i lokalne samouprave (grad Komiža)
  • Sredinom prosinca 2017. Inicijativa pokreće potpisivanje peticije za zaštitu arheološkog lokaliteta bivšeg benediktinskog samostana. Ostvarili smo uspjeh s prikupljenih 1600 potpisa.
  • Stanje do 15.02.2018.: Otok Biševo se ne štiti odredbama zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Zaštićena su samo hidroarheološka nalazišta.

Nepravilnosti kod upisa i statusa preventivno zaštićenih ruralnih cjelina, te arheoloških zona i nalazišta na otoku Biševu, dopis Ministarstvu kulture (07.10.2019.)

Uvidom u Konzervatorsku podlogu prostornih planova uređenja Gradova Visa i Komiže iz 2003. (u daljnjem tekstu: Podloga) i Izvješće o stanju u prostoru Grada Komiže za razdoblje od 2014.-2018. (u daljnjem tekstu Izvješće), te javno dostupnom Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske, primijetili smo cijeli niz nepravilnosti kod upisa preventivno zaštićenih ruralnih cjelina, te arheoloških zona i nalazišta.

Citiramo iz Podloge: “Preventivno je zaštićeno 19 ruralnih cjelina. To su uglavnom zaseoci koji su unutar procesa mehaničke migracije i emigracije većim dijelom napušteni. Sačuvana su uglavnom u izvornom stanje, što im daje spomenička obilježja. Zaštita ovih cjelina temelji se na očuvanju povijesne matrice naselja, njegove prostorne organizacije, smještaja u prirodnom okolišu, kao i na očuvanje tradicijske građevne strukture i karakteristične slike naselja.

Iz Podloge: TABELARNI PRIKAZ URBANIH I RURALNIH CJELINA  (Tablica 23. Ruralne cjeline u Izvješću)

7253 KOMIŽA SALBUNARA RURALNA CJELINA PREV. ZAŠTITA
7254 KOMIŽA PORAT RURALNA CJELINA  PREV. ZAŠTITA
7255 KOMIŽA MEZUPORAT RURALNA CJELINA PREV. ZAŠTITA
7256 KOMIŽA NAPOJE RURALNA CJELINA PREV. ZAŠTITA
7257 KOMIŽA VELA GORA RURALNA CJELINA  PREV. ZAŠTITA

Citiramo iz Podloge: “Zaštita arheološke baštine odnosi se na zaštitu arheoloških nalazišta, zona i cjelina koje su utvrđene predmetnom konzervatorskom podlogom. Zaštita arheološke baštine odnosi se i na neistražena i potencijalna nalazišta i zone koje su zaštićena odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99) u člancima 45, 46, 47, 48, 49, 50. a izvođač radova dužan je prekinuti radove i o nalazu izvijestiti tijelo nadležno za zaštitu kulturnih dobara. 

Sukladno članku 44. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99) arheološke cjeline i nalazišta utvrđeni ovom konzervatorskom podlogom potrebno je istražiti kako bi se stvorili uvjeti za zaštitu i očuvanje kulturnog dobra. 

Unutar arheoloških zona, unutar ili van postojećih naselja, potrebno je prilikom radova osigurati arheološki nadzor.”

Iz Podloge: TABELARNI PRIKAZ ARHEOLOŠKIH CJELINA I NALAZIŠTA 

7046 VIS SV. SILVESTAR BIŠEVO ARH. LOKALITET CRKVA KASNA ANTIKA PREV. ZAŠTITA
7047 VIS SV. SILVESTAR BIŠEVO ARH. LOKALITET NATPIS GRČKO DOBA PREV. ZAŠTITA
7048 VIS POJE BIŠEVO ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
7049 VIS POJE BIŠEVO ARH. LOKALITET GROB RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
7050 VIS POJE BIŠEVO ARH. LOKALITET GROB RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
7051 VIS POJE BIŠEVO ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA DONJA POJICA PREV. ZAŠTITA
7052 VIS PORAT BIŠEVO ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA

U razdoblju od 2003. do 2018. rađen je cijeli niz kako inventarizacija tako i mapiranja prirodne i kulturne baštine Grada Komiže: Konzervatorska podloga prostornih planova uređenja Gradova Visa i Komiže iz 2003, Prostorni plan uređenja Grada Komiže (Broj: 10/06), Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Komiže (Broj: 02/15),  Project Coast (Inventarizacija, vrjednovanje i planiranje obalnih krajobraza Dalmacije, Klima, biljni i životinjski svijet viškog arhipelaga, Plan razvoja ekološkog i ruralnog turizma za područje otoka Visa, Morska bioraznolikost otoka Biševa i jugoistočne strane otoka Visa), Ekomuzej Komiža, Geopark viški arhipelag… 

Nažalost je u svim navedenim dokumentima propušteno implementirati zaštitu ruralnih cjelina, arheoloških zona i nalazišta sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara RH. 

Ukazujući na niz nepravilnosti i propusta u radu Konzervatorskog odjela u Splitu, Građanska inicijativa “Spasimo Biševo” uspjela je, nakon brojnih dopisa ministarstvima, od devastacije spasiti stari benediktinski samostan na otoku Biševu (P-5881) koji se nalazi u ruralnoj cjelini Napoje.

Može se lako zaključiti kako je većina u tablicama navedenih ruralnih cjelina, te arheoloških zona i nalazišta prepuštena samovolji lokalnog stanovništva i nebrizi lokalne samouprave koja nema sluha za njihovom zaštitom, te u nekim slučajevima čak i odobrava bezočnu devastaciju.

Molimo Vas da kao nadležno tijelo odgovorite na sljedećih četiri pitanja:

  1. Da li je istim preventivno zaštićenim ruralnim cjelinama, arheološkim zonama i nalazištima istekla preventivna zaštita pa zato nisu upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske (ako su ikad bile preventivno zaštićene)?
  2. Ukoliko smatrate da ovi lokalitet nisu vrijedni zaštite Ministarstva kulture, molim Vas da mi se u tom smislu i očitujete te navedete razloge prema kojima navedene ruralne cjeline, arheološke zone i nalazišta nemaju karakteristike kulturnog dobra.
  3. Zašto preventivna zaštita starog benediktinskog samostana na Biševu (P-5881) nije trajnog karaktera i hoće li uskoro postati?
  4. Da li je za nepostojanje trajne zaštite sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara RH za sva gore spomenuta kulturna dobra i njihov izostanak iz Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske propust splitskih konzervatora ili lokalne samouprave?

Uvid u Konzervatorsku podlogu prostornih planova uređenja Gradova Visa i Komiže iz 2003. (04.10.2019.)

Izvješće o stanju u prostoru Grada Komiže za razdoblje od 2014.-2018. doneseno nakon žalbe GI “Spasimo Biševo” Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja (03.09.2019.)

Žalba na metodologiju i obuhvat zaštitnih arheoloških radova (05.02.2018.)

  • Zaštitni arheološki radovi provode se tek nakon što su potencijalni nalazi bespovratno uništeni.
  • U samoj blizini crkve otvorene su tek dvije plitke sonde, dok je velika površina č. z. 7562/1 istražena tek jednom sondom.
  • Č.z. 7326/3 nije arheološki istražena i potpuno je zanemarena iako je većim dijelom mehanički prekopana i betonirana od strane bespravnog graditelja (nalazi se u obuhvatu zaštite).
  • Netočna je tvrdnja kako slojevi koji su probijeni tijekom građevinskog iskopa nigdje ne prelaze debljinu od 0,5 m i unutar njih nije izoliran nikakav kulturni sloj niti ikakav vrjedniji arheološki materijal – visina od 0, 5 m odnosi na sonde iskopane na perifernim dijelovima kompleksa gdje je doista konstatirana navedena visina ali zato nije učinjen nikakav pokušaj da se na tada dostupnim površinama između iskopa starog župnog doma, gdje je još bila vidljiva daleko veća visina kulturnog sloja otvori sonda i ustanovi prava stratigrafska situacija. Danas na žalost više ni to nije moguće jer je investitor nastavio s bespravnim radovima i to strojnim iskopom upravo na mjestu gdje je bilo arheološki neistraženo područje.
  • Dubina stvarnih iskopa na č.z. 7562/1 i 7343/5 K.O. Komiža prelazi na nekim mjestima 2m (slika 1 i slika 2)
  • Netočna je tvrdnja kako je sonda na zapadnoj strani veličine 2,5 x 2,5 m postavljena na mjestu koje je ostalo slobodno za istraživanje i koje ima najveću debljinu humusa iako je na samom lokalitetu teren u blagom padu i apsolutna visina terena na mjestu iskopanih sondi je daleko niža nego kraj zgrade nekadašnjeg župnog doma (slika 3).
  • Zašto se sondiranje nije izvršilo na još uvijek slobodnom terenu duž fasade nekadašnjeg župnog doma gdje se moglo očekivati daleko više pokretnih arheoloških nalaza kao i arhitektonski ostaci temeljne zone nekadašnjeg kompleksa samostana čiji se tlocrt vidi na katastarskoj karti iz 1834.?
  • Kako je moguće da konzervatorski odjel u Splitu ne reagira na bespravne radove u neposrednoj okolici zaštićenog kulturnog dobra pri čemu je sama Zgrada starog župnog dvora *1498 devastirana bez bilo kakvih prethodnih istražnih radova od strane konzervatora, bez bilo kakve konzervatorske valorizacije ili izrađenog konzervatorskog elaborata?
  • Zgrada starog župnog dvora *1498 je devastirana bez prethodno izrađenog konzervatorskog elaborata.
  • Samo je jedna sonda zatrpana, ostale je bespravni graditelj iskoristio za gradnju preljevnog kanala (slika 4 – ortofoto snimak)
  • Izgrađeni prostor je na predočenoj karti krivo označen (usporediti sa slikom 4 – ortofoto snimak)

Žalba na rješenje splitskih konzervatora od 15.02.2018.

  • Tko je odgovoran za činjenicu da se ovaj vrijedni prostor nije zaštitio daleko prije nego što je devastiran?
  • Zašto je zaštićeno samo usko područje do ruba zidova samostana, a ne i čestice oko njih (uključujući već devastiranu č.z. 7343/5)? U samostanu je navodno boravilo osamdeset redovnika i sigurno pokriva puno veću površinu.
  • Izbjegavajući određivanje preventivne zaštite na područje gore navedenih čestica Konzervatorski odjel u Split (namjerno ili nenamjerno) olakšava bespravnom graditelju situaciju prilikom naknadnog ishodovanja građevinske dozvole. Također, nepostojanjem preventivne zaštite bespravnom graditelju olakšane su okolnosti pred građevinskom inspekcijom koja, napominjem, nakon skoro dvije godine od donošenja rješenja još uvijek nije uklonila bespravno izgrađene objekte.
  • Crkvica sv. Silvestra na Biševu č.zgr. 1076 KO Komiža ima svojstvo pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra i upisana je u Registar nepokretnih spomenika kulture pod oznakom Z-7177. Rješenje je od 17.04.1969. Konzervator prof. Ksenija Cicarelli. U Rješenju se navodi kako pod ograničenja iz čl.28 ondašnjeg Zakona o zaštiti spomenika kulture dolazi i neposredni okoliš ovog spomenika.

Dopis pučke pravobraniteljice Ministarstvu graditeljstva (23.07.2019.)

Predmet: Građanska inicijativa, Spasimo Biševo – očitovanje, traži se

Poštovani,

Pučkoj pravobraniteljici obratila se Gradinska inicijativa, Spasimo Biševo pritužbom u kojoj navodi da vam je još 28. veljače 2019. godine uputila dopis kojim traži provođenje upravnog nadzora nad radom Jedinstvenog upravnog Odjela grada Komiže zbog propusta u izdavanju građevinskih dozvola, izradi prostornih planova, neizvršavanja obveza po Zakonu o prostorom planiranju i zanemarivanja područja otoka Biševa. Međutim, do danas ništa nije poduzeto niti su zaprimili odgovor.

Molimo da poduzmete mjere iz svoje nadležnosti i očitovanje o učinjenom i navodima iz pritužbe dostavite ovom Uredu u roku od 30 dana od dana primitka ovog dopisa, sukladno odredbi članka 24. Zakon o pučkom pravobranitelju (NN 76/12).

S poštovanjem,

PUČKA PRAVOBRANITELJICA

Lora Vidović

Uvid u dokumentaciju s rekognosciranja i arheoloških istražnih radova na otoku Biševu u zadnjih 50 godina (02.04.2019)

Poštovani,

djelatnici splitskog Arheološkog muzeja su na žalost vrlo malo usmjeravali svoju stručnu aktivnost na otočić Biševo. Rezultati rekognosciranja provedeni od g. Branka Kirigina su objavljeni i dostupni javnosti (B. Kirigin, N. Vujnović, S. Čače, V. Gaffney, T. Podobnikar, Z. Stančič, J. Burmaz, “[3]The Archaeological Heritage of Vis, Biševo, Svetac, Palagruža and Šolta”, Oxford 2006). Zaštitna arheološka istraživanja koja su provedna u veljači 2018. uz crkvu Sv. Silvestra, pokazala su odsutnost arheoloških slojeva.

G. Tafra mi je nedavno spomenuo kako je izvršio čišćenja prostora uz spomenutu crkvu i tom prilikom je pronašao nekoliko ulomaka antičke keramike, no meni nije poznato gdje se ona danas nalazi.

To su sva moja saznanja o arheološkoj djelatnosti na Biševu. Srdačan pozdrav,

Boris Čargo

Očitovanje Ministarstva kulture o broju djelatnika (28.03.2019.)

Zanimalo nas je… koliko zaposlenika ima u konzervatorskim odjelima i Ministarstvu kulture — i zašto mi radimo njihov posao?

“Postupajući po vašem Zahtjevu za ostvarivanje prava na pristup informacijama od 14. ožujka 2019. godine u kojem tražite podatak o broju zaposlenih u Ministarstvu kulture i konzervatorskim odjelima, temeljem članka 23. stavka 1. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine” br. 25/13 i 85/15) ističemo da je Ministarstvo kulture na dan 31. prosinca 2018. godine imalo ukupno zaposlenih 377 službenika i namještenika.”

Očitovanje splitskih konzervatora (21.03.2019.)

1. Koja je definicija (zaštićene) ruralne cjeline i kako se one štite po Zakonu? Molim elaborirati.

Kulturno povijesna ruralna cjelina uključuje i podrazumijeva seosko naselje, dio seoskog naselja, zaseok, okućnicu (stambeni i pripadajući gospodarski objekti).

Terenskom reambulacijom posebno se analizira struktura naselja obzirom na razinu očuvanosti tipologije i matrice naselja, odnos stare i nove strukture, korištenje i način korištenja objekata, razina održavanja i intervencija, očuvanost infrastrukturnih i komunalnih elemenata.

U Registar kulturnih dobara RH kulturno povijesne ruralne cjeline upisuju se prema kriterijima za vrednovanje kulturnih dobara. Osnovni kriteriji su: svojstvo koje se ocjenjuje obzirom na izvornost, rijetkost, reprezentativnost, raznolikost, cjelovitost, ambijentalnu i estetsko umjetničku vrijednost, značaj i funkcija obzirom na znanstveno, kulturno ili odgojno-obrazovno značenje, vrijeme nastanka obzirom na starost i očuvanost te posebni kriteriji (funkcija, oblikovanje, materijali, okruženje, konstrukcija, kvaliteta izvedbe i obrade detalja) koji se stupnjuju kao izvorni, dijelom izmijenjeni ili potpuno novi/degradirani.

2. Jesu li za crkvu sv. Silvestra i benediktinskog samostana (oznake dobara RST-0613- 1972 i P-5881) utvrđene kontakt (buffer) zone i izrađene konzervatorska podloge? Koliko metara od zaštićenog kulturnog dobra vrijedi ta zaštita?

Arheološki lokalitet sa ostacima benediktinskog samostana i crkva sv. Silvestera na otoku Biševu su zaštićena arheološka zona. Nije utvrđena kontaktna (buffer) zona. Zaštita vrijedi za katastarske čestice u odnosu na koje je rješenje o zaštiti doneseno.

3. Je li područje oko crkve sv. Silvestra i benediktinskog samostana (oznake dobara RST-0613- 1972 i P-5881) potencijalna arheološka zona?

Arheološka zona oko crkve sv. Silvestera i benediktinskog samostana definirana je rješenjem o preventivnoj zaštiti Konzervatorskog odjela u Splitu, „Arheološki lokalitet sa ostacima benediktinskog samostana i crkva sv. Silvestera“, koja zaštita je upisana u Registar kulturnih dobara RH pod oznakom P-5881.

4. Jesu li počinjeni propusti prilikom retroaktivnog izdavanja posebnih uvjeta gradnje (u prilogu – nečitka klasa i ubrbroj, u prilogu) od strane konzervatorskog odjela u Splitu 8.1.2018.) za rekonstrukciju i nadogradnju starog župnog ureda na č.zgr. 1498, č. zem. 7326/3 i 7343/5 k.o. Komiža? Da li su izdane kazne investitoru za prethodno izvođenje iskopa bez arheološkog nadzora?

Posebni uvjeti u kojima se traži provođenje arheoloških istraživanja izdani su za k.č. koja se nalazi van granica zaštićenog kulturnog dobra, a kako bi se sa sigurnošću utvrdila mogućnost postojanja arheoloških ostataka. Propisanim istraživanjima isti nisu pronađeni.

Kazne nisu izdane jer su se iskopi obavljali van zaštićenog područja, a s obzirom na to arheološki nadzor nije ni propisan. Također konzervatorski očevid i kasnija arheološka istraživanja pokazala su odsustvo arheoloških ostataka na predmetnom području.

5. Gdje se nalaze predmeti koji su pronađeni prilikom dosadašnjih arheoloških istraživanja na području otoka Biševa?

Predmeti pronađeni prilikom dosadašnjih arheoloških istraživanja na području otoka Biševa nalaze se u Arheološkom muzeju u Splitu.

6. Postoji li konzervatorska podloga za ruralnu cjelinu Napoje?

Za ruralnu cjelinu Napoje ne postoji konzervatorska podloga.

7. Je li provedeno arheološko rekognosticiranje terena na otoku Biševu i ako jest, kada i imate li rezultate o provedenome?

U novije vrijeme nije provedeno detaljno rekognosciranje terena na otoku Biševu.

8. Smatra li se naselje Napoje uopće ruralnom cjelinom i je li kao takvo zaštićeno? Ako jest, što sve obuhvaća ta zaštita?

Naselje Napoje, koje je u prostornom planu određeno kao ruralno, nije kulturno dobro u smislu odredaba Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99 i dr.).

Očitovanje Grada Komiže u vezi konzervatorske podloge za zaštićenu ruralnu cjelinu Napoje (13.03.2019.)

PREDMET: Zahtjev za pravom na pristup informacijama; Preslika konzervatorske podloge za ruralnu cjelinu Napoje

Poštovani,

Sukladno vašem upitu očitujemo se kako slijedi:

Prema članku 93.. stavak 3. Prostornog plana uređenja Grada Komiže („Službeni glasnik Grada Komiže” br. 10/06 i 2/15) – u daljnjem tekstu PPU Komiža, utvrđene su ruralne cjeline na području Grada Komiže među kojima se nalazi i Biševo – Napoje. Člankom 94. PPU Komiža utvrđene su i mjere zaštite ruralnih cjelina.

U vezi Vašeg pitanja o postojanju konzervatorske podloge za predmetnu ruralnu cjelinu Biševo – Napoje te o provedenom arheološkom rekognosticiranju terena, isto je definirano u navedenom članku 93., stavak 4. PPU Komiža, a koja se odnosi na mjere zaštite kulturno- povijesnih cjelina i građevina. Navedenom odredbom utvrđeno je kako Izradi urbanističkog plana uređenja (UPU) za cjelovite zone treba prethoditi arheološko rekognosticiranje terena ili izrada konzervatorske podloge ukoliko nadležno tijelo utvrdi da je potrebno. Temeljem rezultata arheološkog rekognosticiranja terena ili izrade konzervatorske podloge nadležno tijelo će utvrditi mjere zaštite područja koje je potrebno uvrstiti u UPU.

U vezi navedenog, očitujemo se kako Grad Komiža još nije pristupio izradi urbanističkog plana uređenja naselja Napoje – Biševo te sukladno tome nisu provedene navedene aktivnosti.

Dopis pučke pravobraniteljice zbog šutnje administracije (04.03.2019.)

Odgovor ministarstva kulture (25.01.2019.)

Pitanja inspektoratu ministarstva kulture (12.11.2018.)

  1. Koja je procedura za uvrštavanje stare biševske škole u registar kulturnih dobara RH? Naša inicijativa je sakupila 1800 potpisa koji podržavaju tu ideju.
  2. Što je potrebno za izradu arhitektonskog snimka postojećeg stanja samostana i izradu konzervatorskog elaborata? Kada će se rekognisticirati i južni zid samostana?
  3. Da li su izrečene kazne za bespravne iskope i devastaciju (sad zaštićenog objekta) u kontaktnoj zoni crkve sv. Silvestra koji je pod zaštitom?
  4. Zašto se preventivna arheološka zaštita nije proširena i na devastiranu česticu 7343/5 koja se nalazi tik uz zapadni rub samostana?
  5. Prema prostornom planu uređenja Grada Komiže (10/06, 2/15) cijeli je otok Biševo zaštićeno (i neistraženo) arheološko područje, a naselje Napoje ruralna cjelina. Iako daleko odstupaju od uvjeta građenja, splitski konzervatorski zavod je izdao dvije potvrde glavnog projekta za dogradnju (u prilogu). Kome možemo uputiti žalbe na ta rješenja? Da li je ovdje riječ o grubom kršenju zakona o kojem moramo obavijestiti državno tužiteljstvo?

Rješenje uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Splitu  (16.03.2018.)

Split, 16. ožujka 2018. godine

Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Splitu, temeljem čl. 104. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine br. 47/09), u svezi s čl. 6. st. 1. toč. 9. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine br. 69/99 i dr.), rješavajući po službenoj dužnosti, donosi

RJEŠENJE

1. Ispravlja se točka 1. izreke rješenja Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Splitu, Klasa: UP/I 612-08/18-05/0026, Ur broj: 532-04-02-15/16-18-1 od 15. veljače 2018. godine, tako da sada glasi:

Arheološki lokalitet s ostacima benediktinskog samostana i crkva sv. Silvestra na otoku Biševu, katastarske čestice, 7324, 7325, 7326/1, 7326/2, 7326/3, 7328, 7330 i č zgr. *1077*1076, *1498 k.o. Komiža, do donošenja rješenja o utvrđivanju svojstva kulturnog dobra sukladno članku 12. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, najduže 6 godina od dana donošenja ovog rješenja, stavlja se pod preventivnu zaštitu

2. Nadopunjuje se prvi paragraf obrazloženja citiranog rješenja tako da sada glasi:

Crkva sv. Silvestra s pripadajućim samostanom građena je uli. stoljeću od strane montekasinskih benediktinaca na mjestu starije crkve koja je potvrđena arheološkim istraživanjima. Ostaci samostana pretpostavljaju se na prostoru južno od crkve, ali s obzirom na to da arheološka istraživanja nisu još provedena na tom području, predmetni ostaci tek trebaju biti sa sigurnošću potvrđeni.

3. Nadopunjuje se dostavna naredba citiranog rješenja tako da sada glasi:

4. Navedeni ispravci upisat će se u izvornik rješenja u obliku bilješke.

5. U ostalim dijelovima rješenje se ne mijenja.

Kontaktna zona crkve sv. Silvestra na Biševu

Rješenje uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Splitu (15.02.2018.)

Split, 15. veljače 2018. godine

Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Splitu, na temelju članka 10. a u svezi s člankom 6. stavkom 1. točka 9. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine”, br. 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10), rješavajući po službenoj dužnosti, donosi

RJEŠENJE

1.

PODRUČJE Crkve sv. Silvestra , na otoku Biševu, katastarske čestice *1076,*1498, 7324, 7325, 7326/1, 7326/2, 7326/3, 7328, 7330, *1077 k.o. Komiža, do donošenja rješenja o utvrđivanju svojstva kulturnog dobra sukladno članku 12. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, najduže 6 godina od dana donošenja ovog rješenja, stavlja se pod preventivnu zaštitu

2.

Preventivna zaštita odnosi se na područje katastarskih čestica: *1076,*1498, 7324, 7325, 7326/1, 7326/2, 7326/3, 7328, 7330, *1077 k.o. Komiža

Katastarski izvadak s ucrtanom prostornom međom sastavni je dio ovog rješenja.

3.

Na čitavom području koje je utvrđeno kao kulturno dobro i unutar prostornih međa određenih rješenjem, bez prethodnog odobrenja nadležnog tijela, nisu dozvoljeni nikakvi radovi.

Građevinskim radovima obavezno prethode zaštitna arheološka istraživanja, a na temelju rezultata istraživanja odlučit će se o daljnjem tretmanu lokacije, odnosno o odobrenju ili zabrani građevinskih radova, uz uvjet očuvanja nepokretnih arheoloških nalaza, krajobraznog karaktera i harmoničnog sklada cjeline. Ovisno o nalazima i značenju otkrivenog, u daljnjem postupku, može se zatražiti izmjena projekta u svrhu zaštite nalaza ili njihove moguće prezentacije. Bez traženja prethodnog odobrenja nadležnog tijela, vlasnik (imatelj) kulturnog dobra može obrađivati tlo do dubine 20 cm, radi sadnje jednogodišnjih poljoprivrednih kultura. Ako se prilikom dopuštenih radova eksploatacije područja arheološkog lokaliteta nađu ostaci građevina ili predmeti, nalaznik je dužan o tome obavijestiti nadležno tijelo i nadležni muzej, a predmete predati nadležnom muzeju.

Vlasnik kao i drugi imatelj kulturnog dobra dužan je provoditi sve mjere zaštite koje se odnose na održavanje predmetnog kulturnog dobra, a koje odredi nadležno tijelo.

Na predmetno dobro primjenjuje se Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i svi drugi propisi koji se odnose na kulturna dobra.

Zaštitni i drugi radovi na kulturnom dobru iz točke 1. i unutar prostornih međa iz točke 2. izreke ovog rješenja mogu se poduzeti samo uz prethodno odobrenje nadležnog tijela.

Istraživanje lokaliteta i iskapanje nalaza dopušteno je samo uz prethodno odobrenje nadležnog tijela i uz uvjet da se svi nalazi nakon dovršenih istraživanja i iskapanja stručno konzerviraju, a pokretni nalazi predaju na čuvanje nadležnom muzeju.

Područje lokaliteta za koje je utvrđeno svojstvo kulturnog dobra ili dijelovi tog područja mogu biti predmet kupoprodaje samo pod uvjetima iz članka 36.-40. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

4.

Predmetno dobro upisat će se u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – Listu preventivno zaštićenih dobara.

5.

Ovo će se rješenje dostaviti nadležnom katastru i sudu poradi zabilježbe u zemljišnim knjigama.

6.

Žalba ne odgađa izvršenje ovoga rješenja.

Obrazloženje

Crkva sv. Silvestra s pripadajućim samostanom građena je uli. stoljeću od strane montekasinskih benediktinaca na mjestu starije crkve koja je potvrđena arheološkim istraživanjima.

U 14. stoljeću dolazi do pregradnje crkve. Tlocrt joj je nepravilan.

Presvođena je gotičkim svodom, s pojasnicama koje se naslanjaju na šest širih lezena spojenih lukovima. S vanjske strane zidove crkve podupiru široki kontrafori pridodani vjerojatno u 16. stoljeću.

Vrata crkvice ukrašena su gotičko renesansnim užetom, baroknim poluoblim jastučićem s reljefnim i profiliranim vijencem nad nadvratnikom.

Od prvobitne crkve iz 11. stoljeća sačuvan je veći dio temelja te polukružna apsida sa središnjim prozorčićem te natpis MEMENTO DNE IOAS PPO urezan na ploči iznad prve sjeverne lezene. Crkva je sa sjevera i istoka ograđena samostanskim zidom u kojem su strijelnice. To su jedini vidljivi ostaci starog biševskog samostana kojeg su kao i onog susjednog u Komiži vodili benediktinci. Uzidan u ogradni zid apside nalazi se i grčki natpis koji svjedoči o starosti mjesta.

Izvješće sa zaštitnog arheološkog istraživanja na kat. čestici 7343/4, 7343/5 i 7562/1 u Poju na otoku Biševu (12.02.2018.)

Poštovani,

Nakon što je potpisan ugovor između gospođe Silvane Ivčević, direktorice tvrtke AMES IZLETI d.o.o. iz Komiže i Arheološkog muzeja u Splitu, za obavljanjem zaštitnih arheoloških radova na kat. čestici 7343/4, 7343/5 i 7562/1 u mjestu Poje na otoku Biševu, dostavljam izvješće o provedenom zaštitnom istraživanju. Temeljem ugovora izvršeni su zaštitni arheološki radovi u razdoblju od 5. veljače do 10. veljače 2018. g. iskopom tri sonde, a koji su pokazali potpunu odsutnost kulturnih arheoloških slojeva.

Mr. sc. Boris Čargo, muzejski savjetnik

Zemljišne čestice 7343/5 i 7562/1 K.O. Komiža, na kojima je započela gradnja spornog stambenog objekta i betonskog slivnika za vodu, nalaze se u mjestu Poje na otoku Biševu. Iako se navedene zemljišne čestice ne nalaze unutar zaštićene arheološke zone, s obzirom na neposrednu blizinu crkve Sv. Silvestra građene u XI st. a koja se nalazi na ostacima vjerojatne starokršćanske crkve, te nalaza rimskih grobova i keramike s južne i zapadne strane ovog prostora, zaštitna arheološka istraživanja bila su nužna.

Temeljem toga pošlo se s pretpostavkom o postojanju arheoloških ostataka na navedenim parcelama, s obzirom na njihovu blizinu crkvi. Istraživanjima je prethodio pregled terena i obližnjih kamenih krčevinskih gomila na kojima je nađena manja količina rimske kuhinjske i transportne keramike, izvan konteksta, a zatim su određena mjesta gdje se izvršilo sondiranje.

Spomenuta zemljišna čestica 7343/5 u vlasništvu je g. Pjerina Ivčevića iz Komiže, koji je za ove zaštitne radove osigurao dva radnika. Arheološka istraživanja provedena su postavljanjem tri sonde 2,5 x 2,5 m i 4 x 2 m i trajala su od 5. veljače do 10. veljače 2018. g. Dvije sonde su locirane neposredno uz sagrađenu kuću, jedna sa zapadne, a druga sa sjeverne strane, dok je treća postavljena u blizini betonskog slivnika za vodu. (sl. 1).

Sonda na zapadnoj strani veličine 2,5 x 2,5 m postavljena je cca 5 m od objekta na mjestu koje je ostalo slobodno za istraživanje i koje ima najveću debljinu humusa (sl. 2-3). Iskapanje je vršeno stratigrafskom metodom upotrebom malih alata. Iskop je pokazao potpunu odsutnost intaktnih arheoloških slojeva. Izolirane su dvije stratigrafske jedince, od kojih se unutar s.j. 2 pronašlo nekoliko ulomaka rimske keramike izmiješane s ulomcima recentne. Pronađeni ulomci rimske keramike pripadaju dijelovima dolija (dolium) i tegulama (sl. 4). Zabilježen je potpuni izostanak bilo kakvih ulomaka koji bi imali arheološku i kulturno povijesnu vrijednost, kao i predmeti koji bi bili izrađeni od metala, stakla, kosti ili jantara. Iskopom nije uočen nikakav kulturni intaktni sloj. Općenito dubina iskopnog dijela na ovom mjestu ne prelazi 0,5 cm.

Druga sonda, na sjevernoj strani, k.č. 7343/5, iste je veličine 2,5 x 2,5 m postavljena je sa sjeverne strane kuće, istraživana je na isti način kao i prethodna (sl. 5.7). I na ovom mjestu pokazalo se da nema nikakvih intaktnih arheoloških slojeva. Izdvojene su četiri stratigrafske jedince:

  • humus
  • popločanje izvedeno nepravilnim kamenom
  • nasip
  • živa stijena

Popločanje pronađeno unutar sonde je poput onog kakav se nalazi s istočne strane crkve Sv. Silvestra. Riječ je o recentnom popločanju izrađenom od nepravilnog kamena kako bi se onemogućilo stvaranje blata za vrijeme kiša ispred same crkve (sl. 6). U nasipu na kojem je popločanje temeljeno pronađena je manja količina rimske keramike izmiješane s recentnom keramikom. Pronađena keramika pripada dijelovima krovne konstrukcije, dolija i kuhinjske keramike (sl. 8).

I u ovoj sondi vidljiv je izostanak bilo kakvih ulomaka koji bi imali veću arheološku i kulturno povijesnu vrijednost, kao i nedostatak bilo kakvih predmeta izrađenih od drugih materijala osim. keramičkih. Ova sonda je bila nešto plića od prethodne, iskopom je dosegnuta dubina od 40 cm.

Treća sonda locirana je nešto dalje od stambenog objekta na k.č. 7562/1, u blizini betonskog slivnika za vodu (sl. 9-10). Sonda je dimenzija 4×2 m, a iskopom je dosegnuta dubina od 0,5-0,7 m. Niti u ovom slučaju nije izoliran nikakav kulturni sloj, već samo dvije stratigrafske jedince: humus i živa stijena. Zabilježeno je tek nekoliko malih ulomaka keramike koje zbog erodiranosti i malih dimenzija nije moguće sa sigurnošću namjenski interpretirati. Vjerojatno je riječ o ulomcima tegula.

Tijekom istraživanja te po njegovu završetku, vršeno je foto i arhitektonsko dokumentiranje, te crtanje konačne situacije i nakon toga zatrpavanje sviju sondi.

Pronađeni keramički predmeti su preneseni u prostore Arheološke zbirke ,,Issa“ u Visu.

Na temelju gore rečenog vidljivo je kako slojevi koji su probijeni tijekom građevinskog iskopa nigdje ne prelaze debljinu od 0,5 m i unutar njih nije izoliran nikakav kulturni sloj niti ikakav vrjedniji arheološki materijal. Malobrojni pronađeni predmeti bili su u nasipu izvan konteksta.

Sukladno rezultatima istraživanja može se zaključiti kako dogradnjom sa sjeverozapadne strane kuće na k.č. 7343/5, nije došlo do devastacije kulturne baštine.

Mr. sc. Boris Čargo, muzejski savjetnik

Sl. 3. Sonda 1 nakon iskopa
Sl. 4. Keramički materijal pronađen u sondi I.
Sl. 6. Sonda 3, stratigrafska jedinica 2 – popločanje
Sl. 7. Sonda 3 nakon iskopa.
Sl. 8. Keramički materijal pronađen u sondi 3.
Sl. 9. Sonda 4 početno stanje
Sl. 10. Sonda 4 završno stanje

Posebni uvjeti gradnje (08.01.2018.)

Predmet: posebni uvjeti za rekonstrukciju stambene građevine na otoku Biševo na k.č. 7326/3 k. o. Komiža

Na temelju članka 60. u svezi s člankom 6. stavkom 1. točka 9. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (“Narodne novine” 69/99 i dr.), a povodom zahtjeva Ames izleti d.o.o., za izdavanjem posebnih uvjeta za rekonstrukciju stambene građevine na otoku Biševu na č.zgr. 1498, k.č. 7326/3 k.o. Komiža, daju se posebni uvjeti kako slijedi:

l. Prije izrade glavnog projekta predmetnih radova potrebno je obaviti prethodna arheološka istraživanja. Ovisno o rezultatima predmetnih istraživanja utvrditi će se mogućnost radova i daljnji uvjeti nadležnog tijela

Odgovor splitskog konzervatorskog odjela na prijavu bespravne gradnje 2.10.2017.

Splitski konzervatori na prvu prijavu peru ruke. U potpisu mr. sc. Sanja Buble, dipl. ing. arh. i dr. sc. Radoslav Bužančić, dipl. ing. arh.

Vezano uz vašu prijavu izgradnje na gore položenim česticama na Biševu obavještavamo vas da se naselja na otoku Biševu ne štite odredbama zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“, br. 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13 i 152/14). Stoga ovaj Konzervatorski odjel nije nadležan za predmetnu gradnju.

Prvi dopis ministarstvu kulture

Poštovana gospođo Ministrice,

Ovim putem prijavljujem bespravnu gradnju koja se događa unutar arheološkog lokaliteta na kojem se nalaze ostaci benediktinskog samostana i crkva sv. Silvestra na otoku Biševu, unutar skladne mikro-povijesne jezgre naselja Poje.

Povijesni izvori svjedoče da se uz crkvu nalazio benediktinski samostan darovan redovnicima s Tremita koji je u punoj snazi djelovao tijekom 12. i 13. st. Nad ostacima je samostana, najvjerojatnije tijekom baroka, nastao omanji građevinski sklop kamenih kuća s vrtom koji zajedno s crkvom čini veoma skladnu ambijentalno-povijesnu cjelinu. Ulaz se u ovaj sklop doslovno naslanja na pročelje crkve, a i spolija ugrađena nad baroknim ulazom u dvorište ustvari je naknadno upotrijebljeni romanički nadvratnik crkve. Očito je kako je barokni građevinski sklop nastao upravo unutar međa samostana. Budući da na području samostana sv. Silvestra nikada nisu izvršena arheološka istraživanja, možemo samo nagađati kolike su bile granice samostanskog kompleksa koji je svojevremeno bio toliko suveren da je imao posjede čak u Splitu. Jedan od zidova samostana sačuvan je u znatnoj visini i od apside crkve pruža se prema jugu.

Na samostanski zid nastavlja se međa vrta te je prema veličini zida razvidno da se arheološki ostaci samostana rasprostiru u širokom radijusu oko crkve sv. Silvestra. Sve ovo pišem da bih Vas upozorili da se na ovom arheološkom lokalitetu događa bespravna izgradnja bez prethodno provedenih arheoloških i konzervatorskih istraživanja.

Naime, g. Pjerino Ivčević početkom 2017. započeo je bespravnu izgradnju objekta unutar dvorišta obiteljske kuće (č.zgr. 1498, č.zem. 7326/3 i 7343/5 k.o. Komiža čijih je vlasnik tvrtka AMES IZLETI j.d.o.o.) neposredno (svega 5 m udaljenosti) uz crkvu sv. Silvestra (č.zgr. 1076 k.o. Komiža). Čini se da je naumio izgraditi dvokatnicu s bazenom unutar povijesnog sklopa samostana materijalima i tehnikama (cement i crvena cigla – vidljivo na priloženim fotografijama) koji grubo odudaraju od ovog povijesnog i prirodnog krajolika u kojem se već stotinama godina gradi isključivo kamenom i vapnom. G. Pjerino Ivčević suprug je vlasnice tvrtke AMES IZLETI j.d.o.o., Komiža.

Predmetnom bespravnom gradnjom događa se devastacija arheološkog lokaliteta samostana, ali i skladnog arhitektonskog povijesnog naselja Poje. Nadalje, isti investitor izvan ovog građevinskog sklopa na udaljenosti 40-tak metara od crkve (č.zem. 7562/1 k.o. Komiža), bez dozvole za gradnju izvodi građevinske radove na cisterni koja svojim izgledom grubo narušava arheološki lokalitet samostana sv. Silvestra i cjelokupan krajolik naselja Poje (vidljivo iz priložene fotografije).

Dana 07.09.2017. uputilia sam prijavu bespravne gradnje Konzervatorskom odjelu u Splitu u nadi da će služba Ministarstva kulture reagirati na bespravnu gradnju unutar samostana iz 11.st. Od Konzervatorskog odjela u Splitu dobili sam očitovanje u kojem je navedeno kako predmetne čestice nisu zaštićene Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara te stoga nisu nadležni za ovaj predmet. Ovim putem Vas pitamo – kako je moguće da Ministarstvo kulture ne štiti ostatke samostana 11. st.?! Sklop crkve i samostana sv. Silvestra značajan je kulturno-povijesni spomenik te je nedopustivo da se od strane same države prepušta stihijskoj gradnji i samovolji pojedinaca hladnim birokratskim rezoniranjem.

Ova devastacija značajno narušava ambijentalnost i sklad naselja Poje, a državne institucije ne reagiraju. Stoga Vas molimo da učinite sve što je u Vašoj moći da služba Konzervatorskog odjela u Splitu izađe na teren i zaštiti ovaj arheološki lokalitet od nasrtaja divlje gradnje. Napominjem kako članak 3. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara nalaže da kulturna dobra bez obzira na vlasništvo, preventivnu zaštitu ili registraciju uživaju zaštitu prema odredbama predmetnog zakona. Stoga je očitovanjem Konzervatorskog odjela u Splitu grubo prekršen Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Također, upozoravamo kako je još iz vremena zadnje konzervatorske obnove crkve, kada su otkriveni čak i starokršćanski slojevi, ostalo dosta nedovršenog posla sa strane izvođača radova kao što je otvorena grobnica u kojoj se vide kosti itd.

Ovim Vas putem još jednom usrdno molimo da zajedničkim naporima pridonesemo zaštiti još uvijek netaknutog krajolika i kulturne baštine pučinskog otoka Biševa koji će u slučaju da se Ministarstvo kulture ogluši biti prepušten samovolji različitih ‘poduzetnika’. U tom slučaju bit ću prisiljena obratiti se medijima jer će to biti jedini način da upozorimo javnost na grubo kršenje zakona i teror koji se trenutačno vrši nad kulturnom i prirodnom baštinom otoka Biševa.

Odgovor ministarstva

Poštovana,

vezano za crkvu Sv. Silvestra na otoku Biševu i prijavu bespravnih radova u neposrednoj blizini iste, očitujemo se u nastavku teksta.

Crkva sv. Silvestra je iznimno slojevit spomenik kulture. Iz povijesnih je izvora poznato kako je na otoku Biševu, u ranom srednjem vijeku osnovan benediktinski samostan i to u istom valu u kojem montekasinski benediktinci, preko Tremita, dolaze na istočnu obalu Jadrana, te na pučinskim otocima poput Lokruma, Mljeta i Biševa osnivaju nove samostane. Danas je od samostana ostala samo crkva, a pretpostavlja se da je nekadašnji samostan bio južno od spomenute crkve. Crkva je zaštićena, istražena, konzervirana i restaurirana. U arheološkim radovima, koji su tada provedeni, pronađeni su slojevi arhitekture koja je prethodila postojećoj građevini, a mogu se pratiti sve do kasnoantičkog sloja. U tim istraživanjima nisu pronađeni ostaci srednjovjekovnog samostana jer se, izvan crkve, provelo samo rekognosiciranje. U registar kulturnih dobara upisana je crkva sv. Silvestra zajedno sa pripadajućim česticama. Ove godine smo zaprimili uznemirujuće dojave o nelegalnoj gradnji i iskopima u neposrednoj blizini crkve te smo, o istom, obavijestili i građevinsku inspekciju, s obzirom da okolne čestice nisu bile izravno arheološki zaštićene.

Isto tako, na mjestu bespravne gradnje i iskopa, a temeljem konzervatorskog očevida, nije ustanovljeno postojanje konkretnih ostataka samostana kao niti sitnog materijala koji bi ukazali na devastirani kulturni sloj.

Pa ipak, bespravna gradnja i iskopi na tom mjestu imaju negativan utjecaj na crkvu i potencijalni arheološki lokalitet, stoga je odlučeno da se, na okolnim česticama, provede preventivna zaštita dok se ne utvrde spomenička svojstva u navedenom obuhvatu. Time bi se zaustavilo daljnje devastiranje i omogućilo buduće prezentiranje ostataka benediktinskog samostana ukoliko oni budu pronađeni. Ovom očitovanju prilažemo i konzervatorski očevid obavljen od strane arheologa Šaše Denegrija, koji je, između ostalog, izvršen po dojavi  da se, u neposrednoj blizini crkve, obavljaju bespravni radovi i iskopi.

Zapisnik o obavljenom očevidu na k.č. 7343/5 K.O. Komiža

Dana 18. prosinca 2017. godine u 16.00 sati, obavljen je očevid na katastarskoj čestici 7343/5 k.o. Komiža, a temeljem prijave da se na predmetnoj čestici obavljaju bespravni radovi iskopa i gradnje neposredno uz crkvu sv. Silvestra na lokaciji gdje se mogu pretpostaviti ostaci benediktinskog samostana.

Temeljem navedene dojave obavljen je očevid kojim je utvrđeno da su na k.č. 7343/5 obavljeni radovi iskopa, gradnje betonskih temelja te gradnje cisterne za vodu. Predmetna čestica nalazi se izvan obuhvata zaštite kulturnog dobra -crkve sv. Silvestra (RST-0613- 1972). U vidljivom dijelu profila obavljenih iskopa nisu uočeni ostaci arhitekture niti kulturnog sloja. Pronađeno je nekoliko ulomaka kasnoantičke keramike.

Na k.č. 7562/1 (predmetna čestica nalazi se izvan zone zaštite crkve sv. Silvestra) koja se nalazi nasuprot k.č. 7343/5 obavljen je pregled nasipa koji je možebitno nastao odlaganjem zemlje iz iskopa na k.č. 7343/5. Navedeni nasip je betoniran. Pregledom vidljivog zemljanog dijela predmetnog nasipa nisu utvrđeni arhitektonski ili arheološki ostaci izuzev nekoliko ulomaka keramike.

Situacija je fotografirana.

Zapisnik sastavio: dipl. arheolog Šaša Denegri

Drugi dopis ministarstvu kulture

Poštovana gospođo Ministrice,

Trenutačno se uz crkvu sv. Silvestra na Biševu izvode bespravni građevinski radovi. Napominjem kako se radovi događaju unutar međa srednjovjekovnog benediktinskog samostana koji nikada nije arheološki istražen (istražena je samo unutrašnjost crkve sv. Silvestra). O samom povijesnom i arheološkom  značaju  samostana opširno je pisao i uvaženi konzervator Cvito Fisković te je služba za zaštitu kulturnih dobara, siguran sam, vrlo dobro upoznata sa vrijednošću ovog lokaliteta. Stoga nije jasno kako je moguće da lokalitet nije zaštićen kao kulturno dobro?

Ukoliko smatrate da ovaj lokalitet nije vrijedan zaštite Ministarstva kulture, molim Vas da mi se u tom smislu i očitujete te navedete razloge prema kojima biševski samostan nema karakteristike kulturnog dobra.

Kako bismo zajednički radili na očuvanju ovog lokaliteta ovom prilikom predlažem da se samostan sv. Silvestra barem preventivno zaštiti kao kulturno dobro kako bismo očuvali ovaj lokalitet od divlje izgradnje.

Vremena je sve manje stoga ljubazno molim vaše očitovanje.

Odgovor ministarstva kulture

Temeljem vaše prijave bespravnih građevinskih radova koji se provode neposredno uz crkvu sv. Silvestra na otoku Biševo, Konzervatorski odjel u Splitu izvršio je očevid 18. prosinca 2017. g. na k. č. 7343/5 k.o. Komiža.

Očevidom je utvrđeno da se predmetna katastarska čestica 7343/5 k.o. Komiža na kojoj su izvršeni radovi iskopa, gradnje betonskih temeija te gradnje cisterne za vodu nalazi izvan prostornih međa zaštićenog kulturnog dobra crkve sv. Silvestra u naselju Biševo (RST-0613-1972).

Pregledom terena i odlagališta zemlje iz iskopa utvrđeno je da u vidljivom dijelu zemljanog profila nema ostataka arhitekture ni kulturnog sloja već je pronađeno nekoliko dislociranih ulomaka keramike kako na iskopu tako i na odlagalištu. Predmetni radovi su izvedeni izvan obuhvata zaštite kulturnog dobra crkve sv. Silvestra te Ministarstvo kulture nije pravno nadležno za postupanje u ovom predmetu već je isti u nadležnosti građevinske inspekcije koja je prema našim saznanjima donijela rješenje o obustavi radova i uklanjanju bespravne izgradnje.

Imajući u vidu podatke iz povijesnih izvora i slojevitost položaja, Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Splitu, kao nadležno tijelo, provesti će postupak revizije rješenja kulturnog dobra u cilju utvrđivanja opsega arheološkog nalazišta, mjera zaštite i mogućnosti prezentacije ostataka benediktinskog samostana na položaju gdje istraživanja potvrde njegove ostatke. Istraživanja šireg područja, uključivo graditeljski sklop u neposrednom okruženju crkve sv. Silvestra, trebala bi utvrditi položaj samostanske kuće i malog benediktinskog cenobija čime bi se mogli steći uvjeti za prezentaciju arheoloških ostataka izvan same crkve.

S obzirom na prirodne i kulturne vrijednosti cijelog područja otoka Biševo koje zajedno predstavljaju iznimni ambijent i autentični krajolik pučinskog jadranskog otoka, smatramo nužnim očuvanje navedenih vrijednosti u najvećoj mogućoj mjeri. Međutim, nadležnosti i mehanizmi očuvanja prelaze okvire isključivo konzervatorskog pristupa te je potrebno aktivirati i druge mehanizme zaštite (Područje ekološke mreže Natura 2000, Geopark Viški arhipelag) koji će utjecati na kvalitetno planiranje i upravljanje vrijednostima otoka.

Treći dopis ministarstvu kulture

Poštovana gospođo Ministrice,

Vezano za devastaciju slojevitog arheološkog lokaliteta uz crkvu sv. Silvestra na otoku Biševu zaprimila sam Vaš dopis od 5. siječnja 2018. godine. U dopisu navodite kako će Konzervatorski odjel u Splitu ‘provesti postupak revizije rješenja kulturnog dobra u cilju utvrđivanja opsega arheološkog nalazišta, mjera zaštite i mogućnosti prezentacije ostataka benediktinskog samostana na položaju gdje istraživanja potvrde njegove ostatke’.

U Vašem očitovanju nije jasno određeno tko bi i u kojem roku trebao izvršiti arheološko istraživanje. Nadalje, nije jasno i ono najvažnije pitanje, a to je-u kojem će roku splitski konzervatorski odjel donijeti rješenje o zaštiti cjelovitog arheološkog lokaliteta. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara donosi institut tzv. ‘preventivne zaštite’ koja se primjenjuje u hitnim slučajevima, upravo poput ovog biševskog.

Naime, kao što Vam je poznato, preventivnu zaštitu donosi nadležno tijelo (konzervatorski odjel) i to na rok od najduže šest godina u slučaju arheoloških nalazišta. Ovaj rok zakonodavac predviđa da bi se unutar njega provjerile sve činjenice te definitivno odredilo postojanje odnosno ne-postojanje svojstava kulturnog dobra te njihovo utvrđivanje i upis u Registar kulturnih dobara RH. Kako je crkva sv. Silvestra i njena šira okolica već ušla u svjetsku arheološku literaturu (British archaeological reports, The Adriatic Islands Project. Volume 3. The archaeological heritage of Vis, Bisevo, Svetac, Palagruza and Solta) nije jasno zbog čega Ministarstvo kulture odugovlači s donošenjem rješenja o preventivnoj zaštiti lokaliteta. Naime, stavljajući na stranu ostatke samostana, rekognosciranja šire okolice crkve pokazala su da se radi o iznimno slojevitom lokalitetu s ostacima artefakata od antike do novog vijeka.

Očito je da je lokalitet bio kontinuirano naseljen kroz cijelu povijest što dokazuju nalazi rekognosciranja vidljivi na karti koju Vam donosimo u prilogu, a prema rezultatima citiranog projekta istraživanja arheološke baštine jadranskih otoka objavljenih u prestižnom britanskom znanstvenom časopisu (prilog br. 1).

Također, arheološkim istraživanjima crkve sv. Silvestra devedesetih godina prošlog stoljeća dokazano je da su južna vrata crkve sv. Silvestra vodila u samostanske prostorije (citat: ‘Bilo bi interesantno nastaviti istraživanja sv. Silvestra i otkriti ostatke samostanskih prostorija. Novijim konzervatorskim radovima na crkvi otkrivena su i prezentirana romanička vrata na južnom zidu. Ta vrata su vodila u samostanske prostorije o kojima ništa ne znamo.’ M. Katić, Hrvatska zora 17/18, 1997.) stoga nije jasno što se predloženim arheološkim istraživanjem želi dokazati.

Nadalje, katastarska mapa 19. st. u prilogu zorno reminiscira najvjerojatnije granice samostanskog kompleksa što je vidljivo po oblikovanju čestica i njihovoj namjeni (prilog br. 2). Stoga Vas molim da Konzervatorski odjel u Splitu što prije donese rješenje o preventivnoj zaštiti lokaliteta.

Naime, izbjegavajući određivanje preventivne zaštite Ministarstvo kulture (namjerno ili nenamjerno) olakšava bespravnom graditelju situaciju prilikom naknadnog ishodovanja građevinske dozvole. Također, nepostojanjem preventivne zaštite bespravnom graditelju olakšane su okolnosti pred građevinskom inspekcijom koja, napominjem, još uvijek nije izdala rješenje o uklanjanju bespravne gradnje.

Arheološki lokalitet oko crkve sv. Silvestra nedvojbeno zaslužuje konzervatorsku zaštitu stoga Vas opetovano molim da Ministarstvo kulture donese najbrže rješenje situacije, a to je preventivna zaštita kulturnog dobra. Prilažem i skicu zamišljenog objekta bespravnog graditelja koji svojim oblikovanjem, gabaritima, materijalima i tehnikama, a pogotovo namjenom, ne priliči idiličnom srednjovjekovnom krajoliku niti uz arheološke ostatke benediktinske crkve 12. st. Ovime se ozbiljno narušava ambijentalnost graditeljske cjeline župnog dvora direktno vezanog uz crkvu kao i cijelog naselja Poje kojem je ovo centralni dio.

Nažalost, suhozidna ograda čestice već je srušena, a nikao je i betonski zid visok dva metra (prilog br. 3). Ako se ovaj i ovakav objekt izgradi, trajno će se narušiti vizura crkve i župnog dvora koja markira i na neki način simbolizira centar naselja Poje (prilozi br. 4 i br. 5). A ono što najviše uznemirava jest predviđena namjena bespravnih objekata, a to je ugostiteljstvo.

Složit ćete se da ova gradnja i njena namjena nikako ne priliče ambijentu ovog arheološkog lokaliteta od nacionalnog značaja te još jednom apeliram na donošenje preventivne zaštite šireg lokaliteta oko crkve sv. Silvestra kako bi Ministarstvo kulture moglo utjecati na daljnje oblikovanje prostora.

Što se tiče Vašeg prijedloga za aktivacijom drugih mehanizama zaštite (Područje ekološke mreže Natura 2000 i Geopark Viški arhipelag) obratit ću se i nadležnom Ministarstvu zaštite okoliša i prirode. Nadam se da će suradnja svih nadležnih ministarstava i Građanske inicijative ‘Spasimo Biševo’ rezultirati sveobuhvatnom zaštitom i prikladnim upravljanjem kulturnim, povijesnim i prirodnim resursima otoka, a sukladno postulatima održivog razvoja za što se kao inicijativa građana ovim putem zalažemo.

Odgovor Ministarstva kulture

Tijekom 2017. godine zaprimili smo uznemirujuće dojave o nelegalnoj gradnji i iskopima u neposrednoj blizini crkve sv. Silvestra na Biševu koja je, zajedno sa pripadajućim česticama, upisana u Registar kulturnih dobara RH te smo, o istom, obavijestili Građevinsku inspekciju, s obzirom da okolne čestice nisu bile zaštićene kao kulturno dobro. Na mjestu bespravne izgradnje i iskopa, a temeljem konzervatorskog očevida, nije ustanovljeno postojanje konkretnih ostataka samostana, kao niti sitnog materijala koji bi ukazivali na devastirani kulturni sloj.

Kako bespravna gradnja i iskopi na tom mjestu imaju negativan utjecaj na crkvu i potencijalni arheološki lokalitet, odlučeno je da se okolne čestice preventivno zaštite dok se ne utvrde spomenička svojstva u navedenom obuhvatu. U tom smislu, za navedeno područje, 26. ožujka 2018. godine (Klasa: UP/I 612-08/18-05/0026), donesena je preventivna zaštita, oznake P-5881.

pomoćnik ministrice

Davor Trupković, d.i.a.

Pismo hrvatskom Saboru

1. Devastacija arheološkog lokaliteta Poje – zloupotreba javnog novca

Početkom 2017. godine gdin Pjerino Ivčević – prvi rođak SDP-ove gradonačelnice grada Komiže Tonke Ivčević – započeo je, bez ikakvih dozvola za gradnju, rekonstrukciju i dogradnju svoje kuće (pokušavši pri tom zatvoriti svjetlarnik susjedu) i to usred arheološkog lokaliteta od nacionalnog značaja. Naime, predmetna gradnja se odnosi na stari župni dvor unutar granica pretpostavljenog benediktinskog samostana i tik uz samostansku crkvu sv. Silvestra iz 11. st. Građevinski radovi su omogućeni kreditom HBOR-a u visini od 2 milijuna kuna (vidljivo iz dokumentacije) što je vrlo suspektno s obzirom na to da je kredit izdan bez ikakve postojeće građevinske dozvole.

Saboru bismo postavili pitanje kako je moguće da su HBOR i HAMAG odobrili kredit u visini od dva milijuna kuna bez valjane projektne dokumentacije i dozvola za gradnju?

2. Kontradiktorni postupci Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja bespravnom graditelju izdalo je dva rješenja o rušenju predmetne gradnje.

Iako smo mislili da je ovime država stala na kraj devastaciji lokaliteta, ispostavlja se da se radi o obmani javnosti jer je bespravni graditelj pokrenuo postupak ishođenja građevinske dozvole kojom će verificirati započetu gradnju.

Arhitektonski projekt prema kojem je u tijeku izdavanje građevinske dozvole obuhvaća sve već izvedene radove (za koje su, opet napominjem, izdana rješenja ministarstva graditeljstva o rušenju i to na lokaciji koju je ministarstvo kulture na našu inicijativu zaštitilo kao arheološki lokalitet). Štoviše, nakon donošenja rješenja o zaštiti lokaliteta, Ministarstvo kulture izdaje potvrdu glavnog projekta koja usprkos zaštiti tog istog ministarstva verificira megalomansku gradnju usred ostataka benediktinskog samostana.

Dakle, situacija je potpuno apsurdna i očito je da su donesena rješenja poslužila kao obmana javnosti dok bespravni graditelj pomoću političkih veza i možebitne korupcije ostvaruje svoj prvotno zamišljeni plan.

Saboru bismo postavili pitanje kako je moguće da jedan bespravni graditelj pokreće postupak ishođenja građevinske dozvole za gradnju koja je zaslužila dva rješenja o rušenju te ovime pokušava legalizirati već počinjenu devastaciju?

3. Kontradiktorni postupci Ministarstva kulture

Kako se država u samom početku gradnje oglušila na naše prijave, moja obitelj i nekoliko lokalnih stanovnika, uz podršku entuzijasta i zaljubljenika u ovaj otok, pokrenulo je građansku inicijativu “Spasimo Biševo” – https://spasimobisevo.org/, apolitičko udruženje nastalo kao reakcija na devastaciju arheološkog lokaliteta Poje, s ciljem očuvanja kulturne, povijesne i prirodne baštine, te održivog razvojan Biševa. Lokalitet Poje kompleksan je i slojevit arheološki lokalitet naseljen od antike do recentnog doba. U crkvi sv. Silvestra pronađeni su i ostaci starije ranokršćanske crkve 6. st., a današnji objekt iz 11. st. obilježava prijelaz benediktinaca iz Italije (Tremitski otoci) na istočnu obalu Jadrana stoga se nedvojbeno radi o spomeniku nacionalne kategorije. Iako se radi o značajnoj lokaciji koja je zabilježena i u inozemnoj arheološkoj literaturi (“British archaeological reports”) arheološki lokalitet nije nikada bio zaštićen od strane Ministarstva kulture (osim katastarske čestice gdje se nalazi crkva).

Napominjemo kako se radi o velikom propustu Ministarstva kulture koje se po našoj prijavi oglušilo te očitovalo kako lokalitet nije zaštićen te da nisu nadležni za predmetnu devastaciju.

Tek nakon pritiska kojeg je inicijativa pismenim putem izvršila na Ministarstvo kulture, arheološki lokalitet je u manjem obimu zaštićen. Međutim, izgleda kako je i ovo rješenje o zaštiti lokaliteta samo formalna crtica na papiru jer je usprkos zaštiti Ministarstvo kulture izdalo potvrdu na glavni projekt kojim bespravni graditelj naknadno pokušava dobiti građevinsku dozvolu.

Međutim, smatramo kako lokalitet zaslužuje širu zaštitu u smislu obima čestica te nova arheološka istraživanja kojima će se utvrditi točne granice srednjovjekovnog samostana koje su neistražene i još uvijek se nalaze pod zemljom.

Saboru bismo postavili pitanje kada će se izvršiti detaljno arheološko istraživanje kojim će se utvrditi granice arheološkog lokaliteta te kada će lokalitet biti dostojno prezentiran javnosti?

4. Strategija održivog razvoja otoka Biševa

Kako se u svakoj lošoj situaciji može iznjedriti i nešto dobro, tako smo kroz svoju borbu senzibilizirali dobar dio javnosti za problematiku  valorizacije sveobuhvatne baštine pučinskog otoka Biševa te upravljanje kulturnopovijesnim i prirodnim resursima otoka kroz primjenu strategije održivog razvoja (peticiju je potpisalo više od 1500 ljudi). Biševski krajobraz jedan je od zadnjih primjera sačuvanog srednjovjekovnog ruralnog kulturnog krajolika te se zalažemo za sveobuhvatnu zaštitu krajobrazne cjeline otoka, a sukladno Strategiji očuvanja, zaštite i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine RH.

Povijesni kulturni krajolik otoka Biševa nastao je u međuodnosu čovjeka i prirode te je uvjetovan pučinskim smještajem. Odražava tradicionalne prostorne odnose koji ilustriraju povijesni razvitak lokalne zajednice.

Također, s obzirom na golemi arheološki potencijal Biševa kontinuirano naseljenog od antike, strategija održivog razvoja otoka bi, između ostalog, trebala predvidjeti i upravljanje otočkom kulturnopovijesnom baštinom formiranjem arheološkog parka na mjestu samostana i crkve sv. Silvestra.

U crkvi sv. Silvestra pronađeni su i ostaci starije ranokršćanske crkve, a današnji objekt iz 11. st. obilježava prijelaz benediktinaca iz Italije (Tremitski otoci) na istočnu obalu Jadrana stoga se nedvojbeno radi o spomeniku nacionalne kategorije.

U konačnici, cilj inicijative je i informiranje javnosti o nagloj degradaciji kulturnih i prirodnih dobara otoka Biševa slijedom nasrtaja masovnog turizma. Već spomenuti arheološki lokalitet Poje markiran benediktinskom crkvom 11. st. ovom će gradnjom biti trajno devastiran dok su u pripremi dvojbeni projekti lokalne zajednice koji se baziraju isključivo na temi Modre Špilje koja se besramno eksploatira te se u pitanje dovode i njena spomenička svojstva.

Naime, u neposrednoj blizini crkve sv. Silvestra u pripremi je i projekt pretvaranja stare biševske škole u tzv. Posjetiteljski centar Modre špilje, a predmnijevamo kako će se cijeli projekt pretvoriti u izgradnju jednog megalomanskog ugostiteljskog objekta. Predviđeno je proširenje starog kamenog zdanja škole tako da se objekt degradira dogradnjom hipertrofiranog staklenog hangara.

U anketi za građanstvo koje je provela naša inicijativa (možete vidjeti na internetskim stranicama inicijative) više od 300 građana izjasnilo se protiv ovakvog projekta, a ono što građani smatraju nužnijim projektom je npr. dovod pitke vode na otok.

Ovim putem skrenuo bih Vam pažnju i na Konvenciju Vijeća Europe o vrijednosti kulturne baštine za društvo (Faro konvencija) koju je Hrvatski sabor ratificirao još davne 2007. godine. Između ostalog, ova konvencija naglašava da očuvanje kulturne baštine i njezino održivo korištenje imaju za cilj ljudski razvoj općenito i podizanje kvalitete života građana. Kulturna baština prema ovoj konvenciji uključuje sve aspekte okoliša koji proizlaze iz međusobnog djelovanja ljudi i mjesta u vremenu.

U cilju očuvanja kulturne baštine stranke se obvezuju i na provođenje politike održivog razvoja. U članku 10. Konvencije koji se odnosi na kulturnu baštinu i gospodarske aktivnosti navodi se kako se u cilju punog korištenja potencijala kulturne baštine kao čimbenika održivog gospodarskog razvoja, stranke obvezuju: priznavati specifični karakter i interese kulturne baštine pri izradi gospodarskih politika i poduzimati mjere kojima bi osigurale da ove politike poštuju integritet kulturne baštine ne narušavajući njezine bitne vrijednosti.

Na temu gospodarskih politika i međudjelovanja u odnosu na kulturnu baštinu postavlja se pitanje – kako u vremenu stihijske izgradnje na jadranskoj obali i otocima, a u svrhu masovnog turizma, očuvati kulturnu i prirodnu baštinu. Ova problematika nagriza čak i najudaljenije otoke koji su sve do današnjeg dana očuvali netaknutu  baštinu u izvornom obliku još od srednjovjekovnih vremena.

Tako se događa da se uz tisućljetni benediktinski samostan na otoku Biševu planira izgradnja ugostiteljskih objekata i turističkih centara koji nikako ne priliče ambijentu arheološkog lokaliteta od nacionalnog značaja i jednog od zadnjih sačuvanih srednjovjekovnih krajolika na Jadranu.

Ono što bismo kao inicijativa htjeli podići na višu razinu je pitanje kompletne jadranske obale i njenih otoka.

Saboru bismo postavili iduća pitanja; Kako Ministarstvo kulture i Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja danas utječu i imaju li ikakvu kontrolu nad oblikovanjem i očuvanjem krajolika koji sadrži neprocjenjivu kulturnu i prirodnu baštinu? Da li postoji ikakva strategija održivog razvoja na državnoj razini koja bi upravljala još uvijek neprocjenjivim kulturnopovijesnim i prirodnim resursima? Nagla degradacija kulturnih i prirodnih dobara slijedom nasrtaja masovnog turizma vidljiva je već dulje vremena, a trenutno je zadnji čas da se pokuša uspostaviti ravnotežu između sve učestalijih planiranih javnih i privatnih aktivnosti s kulturnopovijesnim i prirodnim vrijednostima krajolika, a radi postizanja njegovog održivog korištenja.

Nadležne službe donekle su se aktivirale tek nakon što smo pisali Predsjednici RH koja ih je potakla svojim pismenim nalozima.

Potvrde i posebni uvjeti gradnje izdani od Konzervatorskog zavoda u Splitu

OZNAKE

benediktinci | Boris Čargo | crkva sv. Silvestra | Davor Trupković | Gradonačelnica Komiže Tonka Ivčević | Ministarstvo kulture | Otok Biševo | Radoslav Bužančić | Sanja Buble | Splitski konzervatorski zavod | sadašnjost (kategorija)

OSTAVITE SVOJ KOMENTAR