Sl. 1. Prikaz i ντε resa različiti h ko ris ni ka zadarskoga poluotoka: najcešci ciljevi kretanjastanovnikaZadra.turista, kao i stanovnika okolnih oto ka koji dolaze ciljano u Zadar, na poluotok, obaviti neku od svojih potreba (označene intenzivna, prijelazna i intimna zonate prijelazne točke)

Fig. 1. Visitors to Zadar have diverse interests when visiting the Peninsula: the most common routes of Zadar’s inhabitants, tourists and people from nearby islands who come to Zadar for some reason (intensive, transitional and private zones marked, and transition points)

TiHOMiR juKić, Feđa Vukić

Tehničke znanosti / Arhitektura i urbanizam 2.01.02. – Urbanizam i prostorno planiranje ČLANAK PRIMLJEN / PRIHVAĆEN: 16. 11. 2015. / 7. 12. 2015.

Development Perspective of Zadar

Historic Nuclei, Modern City and Sustainable Tourism

ODRŽIVI TURIZAM POVIJESNA JEZGRA PROSTORNI IDENTITET

Zadar

Članak razmatra posebnosti urbanog razvitka povijesnoga središta grada suočenog s fenomenom turizma, potom tematizira mijene tijekom industrijske modernizacije, upućujući na djelomično kontrolirano širenje grada i izgrađene strukture izvan gradskog središta. Kao važan aspekt sagledavanja koncepta planerskih aktivnosti uzima se u obzir i fenomen identiteta grada, odnosno percepcija lokalnih kulturnih i povijesnih vrijednosti od samih građana.

SUSTAINABLE TOURISM HISTORIC NUCLEUS SPATIAL IDENTITY

Zadar

This paper examines the town’s historic nucleus in the context of its urban development and growing tourism industry. It analyzes changes brought about by industrial modernization with emphasis on a partially controlled town expansion and construction beyond the borders of its central area. Urban identity, i.e. the local cultural and historical values as they are perceived by the citizens themselves, is considered vital for the concept of strategic planning.

Uvod1

Introduction

Svaki je grad moguće shvaćati teorijski i planerski, kao u kakvoj laboratorijskoj ekspertizi, ali graditi ga i razvijati moguće je tek u onoj dimenziji koja je teško u potpunosti svodljiva na pravila, a riječ je o dinamici života i povijesnim okolnostima koje grad kao skupina pojedinaca nasljeđuje. Iskustvena i baštinska dimenzija vrlo su važne jer su u povijesnim središtima suvremenih gradova dio svakodnevnoga životnog protokola, dio iskustva življenja u okruženju nakupljenih slojeva, a kroza stalne pokušaje stvaranja novih i povoljnijih okolnosti za život.

Vjerojatno ne treba posebno elaborirati koliko je ta svakodnevna interpretativna aktivnost prisutna u središtu Zadra, na njegovu poluotoku koji je postao i sinonim za središte.

Stjecajem okolnosti to je današnje središte (a veći dio povijesnog vremena – utvrđeni grad) u nekoliko navrata pretrpjelo destrukciju urbanog tkiva, a koje je inače raslo logikom svakodnevnog života. To je tipična karakteristika urbanoga konteksta Zadra koji se stalno mijenja, grad se širi i zauzima sve veći prostor, te povijesno gradsko središte doživljava svoju značajnu funkcionalnu, a u manjoj mjeri strukturalnu preobrazbu. Prostor, najvećim dijelom prije korišten za stanovanje, pod pritiskom rentijerskih interesa i povećanih prihoda od turizma postupno preuzima turističke sadržaje. Stanovi se pretvaraju u apartmane i hostele, a stanovništvo poluotoka postupno se seli izvan njega. Sindrom Du

brovnika, grada koji ljeti gotovo funkcionira kao turistička maketa, u manjoj mjeri možemo pratiti i u Zadru. Komparacijom digitalnih karata s iskazanim kategorijama korištenja poluotoka iz 1989. (prije Domovinskog rata) i onih s podacima iz 2014. godine mogu se utvrditi procesi i intenzitet promjena. Ključno pitanje u pristupu održivom životu u povijesnim središtima, a ovdje motrenog na primjeru Zadra, jest: može li se ta održivost osigurati samo intervencijama unutar povijesnoga središta koje je turistički najinteresantnije ili povijesnu jezgru treba shvaćati kao integralni dio cjeline za ukupni razvoj grada? Istraživanja u potrazi za odgovorom potrebno je nastaviti na svim razinama i na svim relevantnim temama, kako bi odvijanje svakodnevnoga života u povijesnom središtu grada i zahtjevi turističke konjunkture mogli teći paralelno, a da jedno ne šteti drugome.

Odnosi suvremenoga I POVIJESNOGA GRADA

Relationship Between the Modern and the Historic Town

Posljednjih dvadesetak godina, otkad su ratne aktivnosti prestale, središte Zadra se obnavlja i vraća se mirnodopskim aktivnostima u tranzicijsko vrijeme, kad je malošto preostalo od nekadašnje industrijske proizvodnje, pa se i poluotok pomalo pretvorio u ljetno turističko središte. Istovremeno, grad se tijekom šezdesetak godina ekstenzivno širio, a u posljednjih desetak godina na rubovima novoizgrađene strukture nastale su nove točke privlačenja socijalnih događanja – trgovački centri.

U središtu je povijesni grad sa svim svojim prednostima i manama, ali savršen za turiste koji ovdje proborave tek koji dan i dožive ga kao kulisu. Oko središta je novi grad s točkama kondenziranih komercijalnih atrakcija koje se domaćem stanovništvu nude cijelu godinu. Stoga, naravno, poluotok izvan sezone ne živi punim životom i posve je jasno da stanovnici središta grada nemaju normalan život tijekom turističke sezone.

Od prije nekih desetak godina nastali su snažni turistički atraktori na sjeverozapadnom kutu poluotoka – Morske orgulje i Pozdrav suncu. Na simboličkoj razini taj je dio povijesnoga središta postao gotovo amblem novoga života grada, no danas je vrlo izgledno da će zadarski poluotok trebati početi 1 2 1 2

1    Članak je nastao na Arhitektonskom fakultetu u sklopu rada na znanstvenom projektu Heritage Urbanism koji financira Hrvatska zaklada za znanost i znanstvenog istraživanja na projektu Razvojni potencijal javnog prostora gradova Hrvatske financiranog od strane Sveučilišta u Zagrebu.

2    Istraživanja su obavljena na Arhitektonskom fakultetu u sklopu kolegija Radionica urbanizma pod vodstvom prof, dr.sc. Tihomira Jukića i asistentice Kristine Perkov.

shvaćati cjelovito i da ce revitalizaciji gradskoga središta trebati nove ideje.

Svi dijelovi zadarskoga poluotoka nisu doživjeli preobrazbu na isti način, a u cjelini nije u potpunosti jasan koncept urbane rekonstrukcije. Neki su dijelovi potpuno zapušteni i nisu atraktivni ni za stanovnike ni za turiste (Sl. 1.).

Provedena istraživanja u sklopu urbanističke radionice na Arhitektonskom fakultetu2 pokazala su različite interese različitih korisnika, a sve je to objedinio sumarni grafički prikaz.

Rezultati radionice prezentirani su na izložbi u Zadru u Kneževoj palaci (prosinac 2014.), a pripremljeni su i za tisak uvidu publikacije. Tom je prigodom održan i okrugli stol. Projekt je proveden u suradnji s Udruženjem arhitekata Zadra [ZDA], Županijskim zavodom za prostorno uređenje te uz potporu Grada Zadra i tvrtke Aco. U projektu je sudjelovao i veci broj stručnjaka iz različitih područja, i to kao gosti ili predavači.

Istraživani su pojedinačni interesi odnosno najcesci ciljevi kretanja stanovnika koji žive izvan poluotoka, turista, kao i stanovnika okolnih otoka koji dolaze ciljano u Zadar (na poluotok) obaviti ono sto ne mogu riješiti na otoku (administrativne poslove, sud, katastar, kultura itd.). Preklapanjem tih slojeva različitih informacija evidentirana su na poluotoku područja manjeg, srednjeg ili većeg intenziteta korištenja. Ona se mogu dovesti u direktnu vezu s atraktivnošću i uređenošću pojedinih dijelova poluotoka, a posredno i s potencijalnim mjestimapozeljnih intervencija.

Kako bi se napravio plan i predložila strategija preobrazbe poluotoka te predložile pojedine akcije i aktivnosti, trebalo je prvo snimiti postojeće stanje, utvrditi ciljeve i na temelju toga predložiti intervencije u prostoru. Posljednje detaljno i cjelovito istraživanje poluotoka

Sl. 2. Korištenje prizemlja zgrada zadarskoga POLUOTOKA! US PO R E DBA PODATAKA IZ 1989. I 2014.

– UOČENI SU PROCESI I INTENZITET PROMJENA

Fig. 2. Use ofg round-floor levels of the buildings on the Peninsula: data compared from 1989 and 2014. Processes and intensity ofchangesare

MARKED.

Sl. 3. Rekonstrukcija povijesne ulice kao nove

T UR I ST IC K E ATR AKCIJ E ZA BARS KOG A P O LUOTO KA:

PRIKAZ VREMENSKE LENTE I PROJEKTA

Fig. 3. Reconstruction of a historic street as anew

TO UR 1ST ATTR ACTIO N O F Zadar : CH RO NO LOG ICAL C HART AND PROJECTS

Tabl I. Addaci o godišnjem povećanju turističkih

DOLAZAKA I NOĆENJA ZA VECE DALMATINSKE G RADOVE S POVIJESNIM SREDIŠTEM I AKTIVNIM GRADSKIM ŽIVOTOM ZA RAZDOBUE 2014 ./20 13. IZ PODATAKA JE V IDLJIVO DA SE GODIŠ NI I PORAST DOLAZAKATUR ISTA U VECE DALMATINSKE GRADOVE K REČE OD 8 DO 20%, A POVEĆANJE BROJA NOCE NIA OD 5 DO 21%.

Table I. Annual increase of to urist arr ivals in major Dalmatian cities with historic nuclei AND ACTIVE URBAN UFE FOR 2014/2013. ANNUAL INFLUX OF TOURISTS IN MAJOR DALMATIAN CITIES RANGES BETWEEN 8 AND 20% WITH INCREASE OF NIG HT STAYS BETWEEN 5 AND21%.

GradIndeks rasta 2014/2013.
DolasciNoćenje
Zada·113.7108,8
Šibenik108,4105.5
Trogr114.4118,1
Split119.9121,4
Dubrovnik111,6108,8

obavljeno je 1989. godine. Da bi se îstra2îlo razdoblje od tada, detaljno istraživanje i novu snimku napravili su studenti u sklopu radionice. Snimljen je i istra2en cijeli poluotok, a rezultati i lustri raj u s Ij ed e ce kategorije:

–    korištenje prizemlja

–    korištenje gornjih katova

–    visina i katnost

–    promet (u kretanju, mirovanju, javni…).

Usporedbom istih informacija s onima iz 1989. g. uocenisu procesi i intenzitet promjena koji su poslu2 ili kao polazišta zao dređ iva-nje programa za predložene projekte preobrazbe – određene su teme i predložene lokacije pojedinih projekata. Upravo ti projekti trebali bi izazvati reakciju građana i stručnjaka, participaciju građana i njihovo uključivanje u postupak utvrđivanja stvarnih ciljeva i programa preobrazbe poluotoka (Sl. 2.).

No, to je samo prvi korak jer cjelovito sagledavanje preobrazbi vezano je za njihovo cjelovito shvaćanje u kontekstu kvalitativne promjene cjelokupnoga gradskog prostora, te se procesi koji se odvijaju na poluotoku ne bi trebali promatrati izdvojeno od preostaloga dijelagrada. Ne treba zaboraviti da i turisti radijeposjecuju gradove u kojimaje prisutan i vidljiv svakodnevni život3, a ne gradove kulise, jer je on dio njihova identiteta.4 Turisti putuju sve vise, a borave sve kraće, i to u potrazi za sadržajima koji su bitno drukčiji od logike nekadašnjega masovnog turizma koji nudi isto iskustvo za velik broj korisnika.

Zadar prije i tijekom industrijske MODERNIZACIJE I TURIZAM KAO (JEDINI?) GENERATOR PROBLEMA

Zadar Before and During Industrial Modernization and Tourism as (the only?) Generator of Problems

Zadar je do Domovinskoga rata 1990., uz aktivnu turističku djelatnost, bio jedno od jačih industrijskih središta u srednjoj Dalmaciji.

Promjene u gospodarskoj strategiji grada nastale kao odraz industrijske modernizacije, kao i ekonomska tranzicija nakon osamostaljenja države Hrvatske, rezultiralisu propadanjem va2nih zadarskih gospodarskih subjekata (Bagat, SAS…), ali i pražnjenjem bivših vojarni u širem gradskom središtu. Sve te napuštene lokacije postale su poligoni propitivanja novih scenarija za budućnost Zadra, koji ce postati i nove točke u identitetskoj mapi Zadra.

Najcesce se turizam i turistička djelatnost spominju kao jedini krivci za procese koji se odvijaju u povijesnom dijelu Zadra i koji vode k postupnom preseljenju stalnoga stanovništva u druge dijelove grada, i to kako bi napravili mjesta za hostele i apartmane.5

Turistička djelatnost, međutim, nije jedini uzrok ili generator promjena u povijesnoj jezgri Zadra. Ne treba zanemariti i druge činitelje i pojave, kao sto su:

–    povećanje interesa turista za urbana područja, ponajprije gradove s povijesnim središtima;

–    mobilnost turista i dostupnost destinacija;

–    visoke cijene zemljišta, a time i cijene stanova;

–    relativno malen udio slobodnih zemljišta/ parcela u vlasništvu grada (…kako bi aktivnije kontrolirao i utjecao na promjene);

–    kompleksnost, dugotrajnost i skupoća rekonstrukcije povijesnoga središta u odnosu na gradnje na neizgrađenom terenu;

–    neadekvatni i nedostatni sadržaji potrebni za visok standard življenja u povijesnoj jezgri;

–    sustavno premještanje va2nih funkcija iz gradskog središta bitnih za 2ivost i aktivnosti u gradu (dijela Sveučilišta, trajektne luke, dijela sadr2aja u obli2nje trgovačke centre -Relja i Supernova).

Prateći suvremene trendove u turizmu moglo bi se doci do zaključka da je potrebna bolja verifikacija prirodne i kulturne bastine, kao i drukčiji način njihova prezentiranja i uključivanja u svakodnevne procese korištenja. S druge strane, potrebno je zadovoljiti potrebe turista tijekom njihova kratkog boravka u gradu. Usto potrebno je osigurati raznolikost sadržaja, ostvariti njihovu diverzifikaciju i lokalnu

3    I za osta le d a lm ati ns ke g radove t urist i po kaz uj u sve veci interes. Tako se cesto kao primjer ističe Split u kojem je udvostručen broj noćenja u razdoblju od 4 godine. [ htt ps :/ / hr.wi ki ped a .0 rg / wi ki/T uriza m_u_H rvats ko j ]

4    O značajno m porastu broja turista u gradovima govore podaci Državnog zavoda za statistiku iz proteklog razdoblja (Priopćenje, Zagreb, 11. veljače 2015., 2015 broj: 4.3.2.). Kako jos nisu poznati podaci za 2015., dani su podaci o povećanju broja dolazaka i noćenja u većim dalmatinskim gradovima koji imaju prepoznatljivo povijesno srediste, a za razdoblje 2014./2013. [http://wmv.mint.hr/ U se rDoc s I mages/ 4 -3 -2_d zs_%2 02014 · pdf ]

prepoznatljivost. Turistima treba povijesno srediste ponuditi kao izrazito vitalan dio grada u kojem se 2ivot stanovnika skladno nadopunjuje s turističkom djelatnošću. Saznanje 0 lokalnom 2ivotu, personaliziranje turizma, isticanje posebnosti te bogatiji i raznovrsniji sadr2aji preduvjet su kvalitetnije turističke valorizacije i korištenja povijesnoga gradskog središta. Iz tog je razloga Zadru potrebno cjelovito sagledavanje gradskog prostora jer jedino u sklopu cijeloga urbanog sustava moguće je riješiti i aktualne probleme povijesnogasre-dista. Potrebno je podici kvalitetu i učinkovitost cjelokupnoga gospodarstva, a time posredno i kvalitetu 2ivota u gradovima.5 6 7 Neophodno je zaštititi identitet i kulturu, ali paralelno s time stvarati i nove vrijednosti. Novije intervencije u javnome prostoru gradskog središta pokazuju neke mogućnosti inovacija u zatečenom stanju (Si. 3.).

I DENT IT ET GRADA KAO KULTURNI I GOSPODARSKI FENOMEN

Identity of a City as a Cultural and Economic Phenomenon

Kljucan element urbanosti i svakodnevnog 2i-vota jest i identitet grada, kako prije i tijekom industrijske modernizacije tako i danas, u doba tranzicijske deindustrijalizacije. Identitet je kljucni simbolički konstrukt društvenosti i zajedničkog 2ivota u gradu, koji kao rezultantu daje opću sliku, a nerijetkosedanas koristi i kao projektni alat sustavne gradnje idejne predod2beo zajednici/

Vrlo cesto toponimi grada postaju i simbolic-kevrijednosti, dakako – u projekciji dionikau vezi s određenim događajima, memorijom, protokolima vezanim za ta fizička mjesta, kako prije tako i tijekom industrijske modernizacije.5 6 7 8 Na taj se način stvara kognitivna mapa grada, a toponimi modernosti zajedno s predmodernima cine repere stvorene u percepciji granana – na tragu teorije Kevina Lyncha 0 percepciji grada.9 10 11 Upravo je Lynch početkom Šezdesetih, kada je u Zadru u punom tijeku obnova bombardiranjem uništenoga poluotoka, utemeljio ne samo pojam way findings (ono sto se danas standardno naziva urbana signalistika) nego i kognitivne temelje za prakticiranje suvremene urbane participativnosti, odnosno demokracije u naj-

5    Do kaz s u to me statis tic ki po dac i Tu rist ic ke za jed n t e Zadra 0 povećanju broja ležajeva u razdoblju od 2011. do 2015. CTabL II.)s petogodišnjim porastom od 1220%, s registriranih 90 turističkih postelja u2011. do 1100 postelja u 2015.

6    GAV RANO V IC, 2015 : l8 Ί9

7    Vukic, 2013.

8    Gobe, 2002.

9    Lynch , i960.

10    Rowe, Ko etter, 198 4.

11    Vukic, 2006:69

višem svojem izrazu, shvaćene kao sudjelovanje u zajedničkom 2ivotu. Lyncheva per-ceptivna struktura, zasnovana na „stazama, rubovima, distriktima, 2arisnim točkama i znamenitostima”, zapravo je spoznajna osnova za shvaćanje grada, a time i za intelektualnu i kreativnu empatiju prema strukturi grada i njegovimstanovnicima.

Ta spontana mitologijska mapa nastala je iz modernizacijskog paradoksa koji, međutim, nije tipičan samo za Zadar. Nesretne okolnosti, naime, stvorile su od Zadra grad-kola2, puno prije no sto su Rowe i Koetter u svojoj ključnoj knjizi (tog naslova) razjasnili da za-misljanje i planiranje grada kao cjeline „from the scratch” zapravo je daleko od evolutivne stvarnosti 2ivota koji slojeve urbanih struktura nerijetko sla2e logikom posve drukčijom od striktne planske.10 11 Taj se kola2 na poluotoku uglavnom dovršio do početka devedesetih, no po kopnenom dijelu, područjima s ladanjskim objektima i poljima, grad se istovremeno sirio stihijski, s tek nekoliko sustavnih urbanizirajucih poteza (Bili brig, dio danas-njegVisnjika…).

Da postoji očit jaz između planiranoga i realno ostvarenoga, vidljivo je ne samo u fizičkom nego i u simboličkom prostoru, na razini percepcije ključnih vrijednosti grada, pri čemu se pokazuje da građani cesto vide kao va2ne vrijednosti zajednice posve različito od onih koje plasira javna uprava ili društvena elita odnosno da „identitetska mapa grada nastaje kao relacija zatečenog i projektiranog sustava vrijednosti”.11 Ta Činjenica upućuje na potrebu dubljeg aktiviranja sudionika grada u planerske procese.

Planiranje grada, kao i projektiranje njegova identiteta, ima daleko manje sanse biti održivo ako se provodi samo top-down metodom, no ako se koristi bottom-up pristup, osjećaj sudjelovanja u gradnji fizičkog i simboličkog bit ce jace prisutan u svim aspektima planiranja, a anga2man građana time veci i proaktiv· niji (SI. 4.).

S L. 4. De fo rti fi k acija Zad ra i pov e z ivanj e po luoto ka

S OSTALIM D IJ E LOV I MA G RADA: LUKAFOŠA

Fig. 4. De FORTIFICATION OFZADAR AND LINKING THE

Peninsula with other parts of the town: Foša port

Tabl II. Zadar – povećanje broj a post eu a na POLUOTOKU U RAZDOBLJU 20 11./2015. I GODIŠNJI INDEKS RASTA

Table II. Zadar – increased number of beds o n the Peninsula between 2011 and 2015

AND ANN UAL G ROWTH RATE

GodinaBroj Iznajmljivača na poluotokuBroj postolja na poluotokuIndeksrasta-godišnji
2011.3090
2012.1555776,40
2013.1585861,01
2014.249845i,44
2015.35011001,30
2011./ 2015. -Indeks11,6612,20

Tabl III. Ukupan broj turista u Zadru (dolasci i nocenia) za razdoblje 2011./2014. i godišnji indeks rasta. Za navedeno razdoblje karakteristično je

STALNO POVEĆANJE GODIŠ NJ EG I NDE KS A RASTA.

Table III. Total number of tourists in Zadar (arrivals and overnight stays) between 2011 AND 2014 ANDANNUALGROWTH RATE. THE ANALYZED P ER IO D SHOWS A CONTINUOUSLY INCREASING ANNUAL GROWTH RATE.

GodinaZadar/dolascikideksZadar/noćenjaIndeks
2011.284.085908453
2012.293.9961031,122038104
2013.328.8841121,232.309110
2014.392.3321141,428.425109

Sl. 5. Sagledavanje i analiziranje zadarskoga

PROSTORA VODI K PODIZANJU RAZINE KVALITETE ŽIVOTA I U POVIJESNOME GRADSKOM SREDIŠTU, KAKO ZA STALNO TAKO I ZA POVREMENO KORIŠTENJE, A OBUHVAĆA SLJEDEĆE ISTRAŽIVAČKE PROJEKTE: 1. GRAD NA KOPNU, 2. GRAD NA OBALI I OTOCIMA (KAMENI GRAD), 3. VRTNI GRAD,

4. GRADSKI KORIDORI

Fig. 5. Analyzing the Zadar area results in an

INCREASED QUALITY OF LIFE IN THE HISTORIC NUCLEUS BOTH FOR PERMANENT AND TEMPORARY USE. IT ENCOMPASSES THE FOLLOWING RESEARCH PROJECTS: 1. CITY ON THE MAINLAND, 2. COASTAL AND INSULAR CITY (STONE CITY), 3. GARDEN CITY, 4. CITY CORRIDORS

Kako planirati fizičku i simboličku RAZINU GRADA?

HOW TO PLAN THE PHYSICAL and Symbolic Layer of a City?

Domovinski je rat devedesetih ponovno nanio destrukciju gradu i time naglasio stare, ali i nove razvojne probleme Zadra. Stari su još očitiji, a novi su se samo nastavili na već postojeće. Problem prvi vezan je za ovo pitanje: ima li potencijala za širenje grada s obzirom na negativne populacijske i demografske trendove, a ne postoji nacionalna niti lokalna strategija društvenog i ekonomskog razvoja? To je, dakako, problem koji se tiče svih lokalnih zajednica u aktualnoj Hrvatskoj, a posebnost je Zadra što njegova prostorna specifičnost, izostanak dosadašnjega jasnog ulaska urbanizirajuće politike u zaleđe, ali i u duž-obalne poteze, navode na poklanjanje posebne pozornosti tom aspektu. Ako će se širiti, kuda i kojim pravcima? Postoji li još potreba za planiranjem velikih površina jedne namjene, poput stanovanja, ili treba poticati miješane (gotovo – hibridne) modele koji bi primjerenije mogli zadovoljiti parametre populacijske i ekonomske stvarnosti Zadra i Hrvatske? Instruktivnim se za traženje odgovora čini trend rekuperacije poljoprivrednog zemljišta i obnove nekadašnjih imanja kao svojevrstan odgovor na propast kulture masovne industrijske proizvodnje. Budući Zadar možda bi bilo moguće zamisliti i kao vrtni grad.

Problem budućeg planiranja Zadra vezan je i za temu grada na kopnu i na obali, odnosno uz pitanje – kakva bi mogla biti integralna vizija? Ako je dublje zaleđe već počelo poprimati ozbiljnu rekuperiranu fizionomiju nove poljodjelske kulture i života vezanog za taj trend, što činiti s obalom koja je u velikoj mjeri već upregnuta u rentijerski jednostavno korištenje prostora, s malom dodanom vri

jednosti, kako na razini iskoristivosti u tijeku godine tako i na razini kulture odnosa prema prostoru? Pojedina obalna naselja, donedavno izvan gradskog perimetra, već su barem desetak godina pripojena rubovima grada. Što činiti dalje? Kako (ako ikako?) povezati zbir privatnih arkadija u prostor koji može imati i javnu dimenziju, a bez čega teško da se može tretirati kao urbani? Tu će biti potrebno naći ravnotežu ne samo između privatnoga i javnoga nego i između pojedinih gospodarskih kategorija jer dominacija renti-jerskog turizma svakako ne ide u prilog tezi o širenju grada u dužobalnom pojasu.

Rješenje se možda može naći u koncepciji grada koji živi sa svojim otocima i na njima, što Zadar formalno i upravno jest, ali je ta koncepcija još uvijek polovično ugrađena u razvojne planove. Uzmu li se u obzir i brojni ekologijski okolinski izazovi kojima će područje jadranskog priobalja biti izloženo tijekom desetljeća koja dolaze, čini se itekako bitno u svim budućim prostornim planovima Zadra voditi računa o ovoj, dosad zanemarenoj dimenziji života u gradu. Već i zbog činjenice da dobar dio populacije živi dva dana u tjednu upravo u toj kopneno-otočkoj subur-banoj dimenziji jer se tijekom vikenda vraća u svoj nostalgični mentalni krajolik.

Uloga Sveučilišta u definiranju strateških odrednica budućeg planiranja prostornog razvoja Zadra trebala bi biti izražena upravo kroz interdisciplinarni uvid u moguće razvojne scenarije. Pritom je pitanje regionalnog razvoja jedno od ključnih pitanja, što je i slučaj s većinom gradova u danas razvijenom svijetu -bez razvoja regije teško je planirati razvoj samoga grada. Sveučilište bi moglo svojim potencijalima preispitati iz različitih perspektiva što regija znači gradu, kako uža unutar granica državno-pravne cjeline Republike Hrvatske tako i prekogranična, oslonjena na prirodne konfiguracije i veze, te na kulturne i ekonomske odnose.

I na kraju, potrebno je postaviti i pitanje participacije javnosti u prostornom planiranju. Razvoj demokracije u tranzicijskim zemljama često stvara zabune oko udjela privatnoga u javnom, a sagledavanje tih relacija još je uvijek tema o kojoj nema lakih odgovora u liberalnoj stvarnosti nekadašnjih samoupravljača. S druge strane, participacija u novoj globalnoj komunikacijskoj svijesti dovodi do pozicije u kojoj je diskrecijska razina odlučivanja društvenih elita gotovo nemoguća jer je sudjelovanje javnosti zapravo neizbježno. Proces demokratizacije i društvenoga sazrijevanja nepovratan je i kao takav itekako će utjecati na metodologiju prostornog planiranja. Stoga ima sve više elemenata za zaključak kako će institut javne rasprave vrlo skoro postati nedostatan i morat će biti dopunjen aktivnom ulogom dionika zajednice u cijelom

procesu – od stvaranja strategije do detaljnijeg planiranja. Tradicionalni urbanizam u takvim bi okolnostima mogao prerasti u poligon prakticiranja demokracije i stvaranja održive budućnosti zajedničkog života u gradovima, pa tako i u Zadru.

PREMA ZAKLJUČKU – TEMATSKI (l PROBLEMSKI) OKVIRI ZA PLANERSKE AKTIVNOSTI

TOWARDS THE CONCLUSION -Thematic (and Problem-based) Framework for Planning Activities

Temeljem iznesenoga moguće je zaključiti da samo sveobuhvatno sagledavanje grada Zadra i njegova utjecajnog prostora može dovesti do održivih intervencija u njegovu povijesnom središtu smještenom na poluotoku.

Upravo takvo sagledavanje i analiziranje zadarskog prostora vodi k detekciji tematskih cjelina kojih bi razmatranje moglo dovesti do cilja – podizanja razine kvalitete života, kako za stalno (stanovnici) tako i za povremeno korištenje (turisti; SI. 5.). Te su cjeline sljedeće:

1.    Gradski koridori i pristupi gradu – Najvitalniji i vjerojatno najvažniji segmenti gradskog tkiva jesu gradski koridori koji zrakasto vode prema povijesnom središtu. Oni čine presječ-nicu gradskog tkiva i svih njegovih funkcionalnih dijelova koji se nastavljaju jedan na drugi od gradskog središta (poluotoka) prema rubu grada i šire, zaleđu Zadra u Ravnim kotarima. Ti segmenti uz glavne prometne koridore imaju više zajedničkih osobina negoli što imaju pojedini manji segmenti koridora s njima okolnim prostorom.

2.    Susret s vrtnim gradom – U sustavu održi-voga funkcioniranja grada njegovo zaleđe -Ravni kotari – čini važnu ulogu. Jedan od sve hitnijih elemenata održivosti grada jest njegova vitalnost – sposobnost da prehrani svoje stanovnike. Upravo se u tom segmentu očituje komparativna prednost Zadra u odnosu na ostale dalmatinske i kvarnerske gradove. U ovu kategoriju pripada i energetska neovisnost, tj. sposobnost grada da novim izvorima energije (solarne elektrane i vjetro-

12    Teoriju rizoma (rhizome) kao produkt filozofskog promišljanja postavili su i detaljno razradili Gilles Deleuze, Felix Guattari. U knjizi su [Deleuze, Guattari, 1987:92-93] opisani teorija i istraživanja koja govore 0 nehijerarhij-skom sustavu. Prema Deleuzu to je način razmišljanja vezan za strukturu biljaka (korijenje/krošnja) i njihovo kapilarno povezivanje. Ta nehijerarhijska struktura razmišljanja jedan je od rezultata projekta Capitalism and Schizophrenia (1972.-1980.).

13    U hrvatskome govornom području rabe se izrazi: gradski projekt, kapitalni projekt ili strateški projekt. U različitim govornim područjima najčešće se koriste sljedeći termini: na engleskom: City project, City development project, City controlled project, Target area, a na njemačkom najčešće se koristi izraz Zielgebiet.

elektrane) zadovolji veći dio svojih energetskih potreba, a one bi mogle biti smještene na manje kvalitetnim zemljištima zadarskog zaleđa (kamenjar).

3.    Tradicija i novum javnih prostora – Tisućljetna tradicija formiranja i oblikovanja javnih prostora govori 0 vitalnosti grada i aktivnom uključivanju njegova stanovništva u sve procese. Još i danas među najatraktivnije i najintenzivnije javne prostore ubrajaju se oni stariji od 2000 god., uglavnom iz rimskoga razdoblja. Isto tako, jedan od važnih segmenata koje treba detaljnije istražiti jest gubljenje interesa za javni prostor od 1990. do danas, što je rezultiralo njegovom malom zastupljenošću u novim naseljima i u ukupnom prostoru grada. Taj trend prati još uvijek prisutna dominacija privatnoga nad javnim. Upravo javni je prostor jedan od bitnih i prepoznatljivih činitelja slike grada kao jednoga od najvažnijih elemenata identifikacije i prepoznatljivosti prostora koji pridonose identitetu grada više od novoizgrađene gradske strukture, pri čemu je važno i simboličko značenje javnoga prostora.

4.    Grad na moru i otocima – Uz kopnene, Zadar ima i morsku magistralu. Upravo ona povezuje grad i otoke u jedinstven prometni i organizacijski sustav, a samo središte grada ima ključnu ulogu kao ishodište najvećeg broja putovanja. Ta morska magistrala umre-žuje i uvezuje grad s njegovim prirodnim izdvojenim dijelovima. Istraživanje in situ vjerojatno će pokazati da današnji centralni sustav povezivanja s jednim ciljanim žarištem nije jedini mogući model povezivanja. Upravo teorija rizoma (franc, rhizome)12 može ovdje naći svoju pravu primjenu na način da se umrežavanje obavi na lokalnoj razini između pojedinih izdvojenih segmenata međusobno te time jačaju veze i na rubnim dijelovima urbane strukture. Za razvoj takva urbaniziranog arhipelaga bit će potrebna sustavna analiza infrastrukturnih potencijala u odnosu na demografske i bioklimatske pokazatelje.

Gradski projekti kao alat razvoja City Projects as a Development Tool

Teza 0 potrebi potpunog sagledavanja grada i njegova utjecajnog prostora kao pretpostavke saniranja gradskogsredišta potvrđuje se i u kategoriji organizacije i provedbe određenih akcija kontroliranih i upravljanih od strane gradske uprave.

Nezavisno od četiriju spomenutih problemat-skih pristupa sagledavanja cjelovitoga gradskog prostora kao posebna se mogućnost javlja gradski projekt ili strateški gradski projekt.13 Temeljni je motiv takvih projekata kontrola gradskoga teritorija, a provode se uz uvjet suglasnosti svih sudionika u projektu.

„Gradski projekt čine složene aktivnosti u uređenju prostora od osobitog interesa za Grad, u kojima se Grad javlja kao sudionik u realizaciji bilo da je vlasnik zemljišta bilo da je već uložio ili će tek ulagati u novu gradsku infrastrukturu ili, općenito, u neku novu gradsku kvalitetu”14 (građevine javne i društvene namjene, parkovi, infrastruktura i si.). Upravo su takvi ciljani projekti pridonijeli novome identitetskom kodificiranju pojedinih zapuštenih gradskih prostora.

Osim rekonstrukcije povijesnoga gradskog središta ili njegovih pojedinih dijelova, sadržaj gradskih projekata može biti stanogradnja (socijalno ili obiteljsko), kontrola rubnih područja grada, gradnja uz velike gradske ulice, postojeće i potencijalne trase javnoga gradskog prometa, grad uz željezničku prugu, gradnja uz afirmirane i planirane gradske poteze – projekti važni za sliku grada, rekonstrukcija postojećeg tkiva grada, gradnja na prostorima stare industrije, projekti zelenila, sportske rekreacijske zone, ekoprojekti – novi gradski parkovi.15

ZAKLJUČAK

Conclusion

Da bi se riješio problem života u povijesnome središtu grada Zadra, primarno je potrebno podići kvalitetu i učinkovitost cjelokupnoga gospodarstva, a time posredno podići i kvalitetu života u cijelome gradu. Na taj bi se način smanjio broj građana koji iz ekonomskih

Literatura

Bibliography

razloga napuštaju poluotok. Prostorni zahvati odnosno razvojne strategije širenja grada trebale bi obuhvatiti širi prostor grada i njegove okolice kako bi se u tom kontekstu sagledao i novi održivi smisao povijesnog središta i njegove turističke funkcije. U sklopu takva, novoga širokog shvaćanja grada, rekonstrukcija povijesnoga gradskog središta trebala bi biti primarni gradski i društveni projekt kojim će se ostvariti razvojne perspektive Zadra. Cilj bi trebao biti pronalaženje skladnog međuodnosa suvremenoga grada i njegova povijesnog središta u funkciji održivog turizma koji se ne odvija na štetu kvalitetnog života građana. Simbioza kvalitete lokalnog života, visok društveni standard i zadovoljavanje potreba turista u istome prostoru omogućit će održivi model turističke djelatnosti u povijesnome središtu grada.

Identitetu Zadra trebalo bi pristupiti sveobuhvatno, znanstveno, empirijski i planski, ali i participativno, s maksimalnim uključenjem građana i zainteresiranih skupina. Rekonstrukcija povijesnoga gradskog središta jest proces koji bi se odvijao desetljećima i koji bi uspostavio sveobuhvatan okvir društvenih, funkcionalnih i strukturalnih promjena. Nije preuranjeno niti pretenciozno zaključiti kako je riječ o pothvatu jednake važnosti za budućnost kakvo je svojevremeno imala poslijeratna obnova ratom porušenog zadarskoga gradskog središta. S tom razlikom što je tada iz fizičkih ruševina stvarana nova nastanjiva struktura, a danas u fizički i simbolički ispražnjeno središte grada treba unijeti novi život.

14    Definicija gradskoga projekta prema GUP-u Grada Zagreba iz 2007.

15    Primjer detaljnog navođenja mogućeg korištenja procedure gradskog projekta još je krajem 90-ih godina 20. stoljeća prezentiran u planu grada pod nazivom Zagreb 2000+ Nova urbana strategija.

1.    Deleuze, G.; Guattari, F. (1987.), Rhizome: 92-93

2.    Gavranović, A. (2015.), Kuda plovi (naš) turistički brod?, „Suvremena trgovina”, 4:18-19, Zagreb

3.    Gobe, M. (2002.), Citizen Brand, Ten Commandments for Transforming Brand Culture in a Consumer Society, Allworth Press Kavartzis, M., From City Marketing to City Branding, Rijsk-universiteit Groningen, 2008. [ISBN: 978-90-367-3552-0]

4.    Jukić, T. [ur.] (2015.), Afirmacija zadarskog Poluotoka – suvremene turističke intervencije i zaustavljanje trenda iseljavanja iz gradskih središta, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Grad Zadar (dostupno u Kabinetu za urbanizam Arhitektonskog fakulteta)

5.    Lynch, K. (i960.), The Image of the City, Harvard–MIT Joint Center for Urban Studies, MIT Press

6.    Rowe, K.; Koetter, F. (1984.), Collage City, MIT Press, Cambridge Mass

7.    VuKić, F. (2006.), Topografija identiteta grada Zadra, Studija potencijala razvoja simboličkih vrijednosti grada, Županijski zavod za prostorno planiranje i Grad Zadar

8.    Vukič, F. (2013.), Grad kao identitetski sustav, Prema metodi sustavnog projektiranja identiteta grada, Arhitektonski fakultet, Studij dizajna, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb

Izvori

Sources

Internetski izvori Internet Sources

1.    http://www.mint.hr/UserD0cslmages/4-3-2_ dzs_%2020i4.pdf

2.    https://hr.wikipedia.org/wiki/Turizam_u_Hr-vatskoj

3.    http://www.mint.hr/UserD0cslmages/4-3-2_ dzs_%2020i4.pdf

Izvori ilustracija i tablica

Illustration and Table Sources

Sl. 1.Projekt studenta Marka Skoblara
Sl. 2.Autori
Sl. 3.Projekt studenta Mate Viduke
Sl. 4.Projekt studenata Viktora Vdovića i Filipa Vidovića
Sl. 5.Tihomir Jukić
Tabl. I.Državni zavod za statistiku, Priopćenje, Zagreb, 11. veljače 2015., 2015 broj: 4.3.2.; http://www.mint.hr/User-Docslmages/4-3-2_dzs_%2020i4.pdf
Tabl. II.1 III. Turistička zajednica grada Zadra

Sažetak

Summary

Development Perspective of Zadar

Historic Nuclei, Modern City and Sustainable Tourism

The historic nucleus of Zadar has been undergoing a major functional and, to a lesser extent, structural transformation in the context of a growing phenomenon typical of transitional countries. Spaces previously used for housing have been altered to accommodate tourist facilities. Dwelling units have been turned into tourist apartments and hostels while the city dwellers gradually move out of the Peninsula. Tourism industry represents a considerable share of economic activity in Zadar. All parts of Zadar Peninsula have not experienced these changes in the same way. Moreover, the concept of urban reconstruction is not entirely clear. Some parts are derelict and therefore unattractive to permanent dwellers and tourists alike.

This paper focuses on the city’s historic nucleus in the context of its urban development and on the phenomenon of the city’s identity which primarily refers to how local cultural and historic values are perceived both by tourists and city dwellers.

The last detailed and comprehensive study of the Peninsula was undertaken in 1989 when the entire area was surveyed and studied within the Urban-planning workshop project at the Faculty of Architecture in Zagreb. The results were represented graphically showing the use of the ground-floor levels in all buildings, the use of the upper floors, the height and number of floors in buildings, and traffic (in motion, at a standstill, public…). The same type of newly-acquired data compared to those from 1989 indicate processes and changes used as the starting points in defining the pro-

Biografije

Biographies

Dr.sc. TlHOMlR JUKIC redoviti je profesor na Katedri za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Područje interesa: suvremeni procesi u gradu, planiranje i preobrazba grada, transformacija zapuštenih industrijskih područja.

Dr.sc. Feđa Vukić doktorirao je u području teorije dizajna na Univerzitetu u Ljubljani. Od 1994. godine predaje teoriju i povijest dizajna na Studiju dizajna Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Stipendist je The Wolfsonian Foundation / Florida International University 1995.

grams of the suggested projects. The on-going transformation processes are viewed in the context of beneficial changes affecting the whole urban area. They should be perceived as an integral part of the planning strategies aimed at the entire city’s development. One should bear in mind that tourists prefer cities with active daily life as it is also an important segment of their urban identity.

Changes in the city’s economic policy have been brought about by industrial modernization and economic transition processes following Croatia’s declaration of independence. As a result, important segments of Zadar’s economy were ruined. Zadar thus became an appropriate target for new strategic planning. Tourist industry is frequently accused of having initiated the processes that are currently going on in Zadar’s historic nucleus. However, tourism is certainly not the only cause of the current situation. Other factors and processes also play a role such as: a growing tourist interest for city visits, high prices of land and consequently of apartments, a relatively small percentage of vacant land owned by the town government as well as inadequate and insufficient facilities necessary for a good standard of living in the historic nucleus. Modern trends in tourism suggest the need for a better evaluation of the natural and cultural heritage including its more adequate presentation and everyday use. A high-quality tourist evaluation and a more efficient use of the historic nucleus depend on the available information about the local way of life, a more personalized approach to tourist offer,

Tihomir Jukić, Ph.D., full professor in the Department of Urban and Physical Planning and Landscape Architecture at the Faculty of Architecture in Zagreb. His research interests focus on contemporary urban processes, city planning and redevelopment, revitalization of derelict industrial areas. Feda Vukić, Ph.D., earned his Ph.D. with his doctoral thesis in design theory at the University of Ljubljana. Since 1994 he has been teaching the history and theory of design at the School of Design, Faculty of Architecture in Zagreb. In 1995 he won a scholarship from the Wolfsonian Foundation.

emphasis on special characteristics and a provision of a wide range of interesting activities. It is therefore vital to consider the city as an integral entity. A solution might possibly be the concept of a city which extends to its neighbouring islands.

A key component of urban everyday life is the city’s identity before and during the industrial modernization process as well as nowadays in the transitional deindustrialization period. Identity is a key symbolic construct of social living in a city playing a productive role in its overall image. Unfavourable circumstances turned Zadar into a so-called ’’city-collage”. The ’’collage” was mostly completed across the peninsula until the early 1990s. However, the city experienced an uncontrolled sprawl over the former countryside areas and fields with few systematically conceived urban areas.

Planning a city and designing its identity in terms of sustainability should inevitably be based on a bot-tom-up approach. The university should be involved in defining strategic physical planning of Zadar through some sort of an interdisciplinary insight into possible development scenarios. Urban space and city’s identity should be approached globally. Within this policy it is vital to devise planning strategies for the historic nucleus as well. Some visionary concepts have been formulated which might become the frameworks for future planning and design interventions: city corridors and access, the contact between the city and its rural hinterland, public spaces, city on sea and on the islands, and city projects as a special kind of development category.

OZNAKE

održivi turizam | sadašnjost (kategorija)

OSTAVITE SVOJ KOMENTAR