EU FUND’S ASSETS IN THE FUNCTION OF RURAL TOURISM DEVELOPMENT IN CROATIA

Prof, dr.sc. Mato Bartolucì, red.prof u trajnom zvanju

Zrinka Starešinić, univ. spec, oec., Pb.D.

Students  

Duška Mia Frante, struçs pec.oec.

Filip Bartolucì, mag.oec. e-mail: filip.bartoluci@gmail.com

SAŽETAK: Ruralni turizam u Republici Hrvatskoj kao posebna vrsta turizma operativno se i organizirano počeo razvijati devedesetih godina prošlog stoljeća. Od tada je broj registriranih turističkih seljačkih obiteljskih gospodarstava na razini države neprekidno u sporom, ali uzlaznom trendu. U ukupnom prihodu od turizma Hrvatske, turizam na ruralnom prostoru sudjeluje sa samo 1% prihoda. “Procjenjuje se da ruralni turizam, uključujući i planinska područja, sudjeluje u ukupnim međunarodnim putovanjima s udjelom od oko 3%, uz godišnji rast od oko 6%. Suočena s nerazvijenom domaćom potražnjom i nepoticajnim okruženjem, hrvatska se ponuda ruralnog turizma razvija izuzetno sporo. Iznimka je samo Istra, a donekle i Osječko-baranjska županija”1 To je daleko ispod mogućnosti koje postoje u ruralnom turizmu, s obzirom na to da je u Republici Hrvatskoj pretežno ruralni prostor, koji čini oko 93% ukupnog prostora.

Ruralni turizam definiran je prirodnim i kulturnim resursima koji se nalaze u ruralnom prostoru, a upravo ti resursi predstavljaju osnovnu bazu za daljnji razvitak ruralnog prostora. Smatra se kako je turizam na ruralnom prostoru jedna od najperspektivnijih dopunskih gospodarskih djelatnosti u Hrvatskoj i da treba kontinuirano i planski težiti njegovom održivom razvoju.

Ulaskom u Europsku uniju Hrvatskoj su se otvorile mogućnosti financiranja različitih područja i projekata iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, pa tako i financiranje ruralnog turizma.

U pretpristupnom razdoblju na raspolaganju je bio IPARD program. Ulaskom u punopravno članstvo EU, Program ruralnog razvoja dobiva nove mogućnosti, čija ukupna alokacija za RH iznosi 2,383 milijardi eura. Uzevši u obzir ugovorena ulaganja i isplaćene iznose potpora, kako iz IPARD programa tako i iz Mjera 6 i 7 Programa ruralnog razvoja, najveću apsorpciju sredstava bilježi Istarska županija, zatim Osječko-baranjska te Dubrovačko-neretvanska županija. Iako je trend “povlačenja” sredstava iz EU fondova u porastu, potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se ruralni turizam konačno sustavno koristio kao djelatnost za revitalizaciju perifernih i slabije razvijenih ruralnih područja Hrvatske. Sukladno Strategiji razvoja turizma Republike Hrvatske 2013-2020, dinamičan razvoj ruralnog turizma Hrvatske bit će rezultat poticajnog poslovnog ozračja, odgovornog destinacijskog menadžmenta te visoke razine uključenosti i posvećenosti svih nositelja turističke politike na nacionalnoj i regionalnoj razini. Kako bi se postigli navedeni strateški ciljevi, potrebno je prije svega intenzivirati provedbu velikih strateških projekata, s posebnim naglaskom na kapitalna ulaganja.

Stoga je cilj ovog rada analizirati ulogu sredstava EU fondova u razvoju ruralnog turizma u Republici Hrvatskoj. U radu su korištene određene znanstvene metode: metoda istraživanja za stolom {desk research) za prikupljanje sekundarnih izvora podataka, metoda analize i sinteze te metoda komparativne analize.

KLJUČNE RIJEČI: EU fondovi, ruralni turizam, razvoj

UVOD

Europska unija je regionalna organizacija europskih država čiji je cilj jačanje ekonomske integracije, pomoću koje njezine države članice ostvaruju zajedničke ciljeve, kao što su uravnotežen gospodarski i društveni razvoj, visoka razina zaposlenosti i zaštita prava i interesa građana2. Ulaskom u Europsku uniju, Hrvatskoj se otvorio širok spektar financijskih mogućnosti u pogledu financiranja iz europskih fondova i financiranja projekata kroz instrumente kohezijske politike. Strukturni fondovi su financijski instrumenti kojima je cilj postici ekonomsku i socijalnu koheziju na jedinstvenom europskom tržištu. Među značajnijim politikama je Kohezijska politika Europske unije, koja se financira iz 3 glavna fonda: Kohezijski fond, Europski fond za regionalni razvoj i Europski socijalni fond. Osim navedena 3 glavna fonda, na raspolaganju imamo i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (hr. EPFRR, eng. EAFRD) i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije je središnje koordinacijsko tijelo, koje je nadležno za upravljanje ovim fondovima.

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj financira restrukturiranje poljoprivrednog i šumarskog sektora, mjere zaštite okoliša i prirode pri upravljanju poljoprivrednim posjedom te diversifikaciju ekonomskih aktivnosti.3 “Ruralno područje obuhvaća regije i područja različitih djelatnosti i krajolika te uključuje prirodni okoliš, poljoprivredna područja i obradive površine, sela, male gradove, regionalne centre i industrijalizirana ruralna područja.”4 Razlika između ruralnih i urbanih područja u Republici Hrvatskoj temelji se na teritorijalnoj podjeli. Manje administrativne jedinice, opčine, smatraju se ruralnim, a gradovi urbanim područjem. Na ruralni prostor otpada oko 93% kopnene površine Hrvatske, gdje živi oko 1/5 stanovništva.5 Ruralni turizam je spektar različitih aktivnosti, usluga i dodatnih sadržaja koje organizira ruralno stanovništvo, uglavnom na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima,

u cilju privlačenja turista u vlastito područje te stvaranja prihoda. On nije nužno dopunska djelatnost na gospodarstvu kojom se stvara dodatni prihod, več može biti i profesionalna djelatnost (primjerice konjički centar, mali obiteljski hotel i sh). Ruralni turizam pruža razvojne mogućnosti malim poduzetnicima koji su podijeljeni u dvije skupine. Prvu skupinu čine poduzetnici koji su izravno uključeni u turizam (npr. smještajni kapaciteti i ugostiteljski obrti), a drugu skupinu čine oni koji imaju neizravne koristi od turizma (npr. trgovine, benzinske stanice i dr.).6 Ruralni turizam poznat je i pod nazivom farmerski turizam i agroturizam. Temeljem brojnih određenja, uobičajeno se definira prema elementima kao što su: ciljevi ruralnog turizma, definicija ruralnog prostora, tržišni segmenti te društveno i kulturno značenje ruralnog područja. Iako Republika Hrvatska raspolaže s oko 93 % ruralnog prostora s brojnim atrakcijama i bogatstvima prirodnih i kulturno-povijesnih resursa, ipak ruralni turizam spada među najmanje razvijene vrste turizma u Republici Hrvatskoj. Glavni razlog tome jest višegodišnje ulaganje u razvoj odmorišno-kupališnog turizma u primorskom prostoru Hrvatske, a zapostavljanje ulaganja u razvoj ruralnog turizma.7

Prednosti koje donosi ruralni turizam su brojne, a ogledaju se kroz: očuvanje naseljenosti ruralnog prostora, stvaranje većih površina seoskog gospodarstva, poticanje i osposobljavanje seoskog stanovništva za samostalan rad, oživljavanje starih zanata i očuvanje izvornih običaja, proširenje postojeće turističke ponude Hrvatske, ublažavanje sezonskog karaktera turističkog poslovanja i dr.Da bi ruralni turizam bio dugoročno održiv, njegov razvoj mora poštivati sva načela održivog razvoja: ekološka, socio-kulturna, tehnološka te ekonomska načela.9

Predmet ovog rada je odrediti koji europski programi omogućuju financiranje ruralnih područja s naglaskom na turizam i na koji način se koriste njihova sredstva, odnosno koje dodatne koristi su nastale zbog korištenja sredstava EU fondova.

IZVORI FINANCIRANJA RURALNOG TURIZMA IZ SREDSTAVA EU

Pokretanje ruralnog turizma zahtijeva rješavanje pitanja financiranja projekta. Iz tih razloga potrebno je napraviti investicijsku studiju (feasibility study), kako bi se definirala veličina investicije i obujam sredstava potrebnih za realizaciju projekta.10 Financirati se može iz vlastitih sredstava, bespovratnih sredstava (darovnica), kreditnih sredstva i kreditnih linija komercijalnih banaka, ali i iz sredstava Europske unije.

Primarnu ulogu u ruralnom razvitku ima Ministarstvo poljoprivrede, koje treba osigurati da politika ruralnog razvoja izravno pridonese povećanju gospodarske aktivnosti, konkurentnosti, ekonomskom razvitku, kao i dugoročnom povećanju životnog standarda ruralnog stanovništva. Korisnici politike ruralnog razvoja su sve skupine stanovništva, odnosno, korist je čitavom društvu. Program ruralnog razvoja temeljni je dokument za provedbu politike ruralnog razvoja, koji sadrži sve programe i mjere potpore ruralnom razvoju. Uz Ministarstvo poljoprivrede, značajnu ulogu u ruralnom razvitku ima i Ministarstvo turizma.

Sredstva zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje 2014.-2020. čine dva fonda:

1.    Europski poljoprivredni garancijski fond (EAGF/EFGP) – financira prvi stup Zajedničke poljoprivredne politike.

2.    Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD/EPFRR) – pomaže razvoju ruralnih krajeva u zemljama članicama.

Politika ruralnog razvoja usmjerena je prema jačanju održivosti europskog poljoprivrednog sektora i ruralnih područja kroz ekonomsko, ekološko i socijalno djelovanje. Ciljevi politike ruralnog razvoja su: doprinos konkurentnosti poljoprivrede kroz potpore inovacijama i restrukturiranju, održivo upravljanje prirodnim resursima i ujednačeni teritorijalni razvoj ruralnih područja u EU. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj pomaže putem brojnih mjera i

aktivnosti, potiče integraciju ruralnih prostora, tj. suradnju ruralnih prostora s okolinom, investicije u ruralne prostore, edukacije, transfer znanja, usluge savjetovanja i brojne druge.

Bitno je istaknuti da ovaj fond ne financira samo poljoprivredne projekte nego sve vrste gospodarskih aktivnosti koje pomažu razvoju ruralnih prostora, jačaju njegovu vitalnost i ostanak ljudi na tim područjima.11

U programskom razdoblju 2007.-2013. g. pretpristupni program IPARD imao je sljedeće mjere za ruralni turizam:

1.    Mjera 202 Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja,

2.    Mjera 301 Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture,

3.    Mjera 302 Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti.12

U programskom razdoblju 2014.-2020. g. na ruralni turizam odnose se sljedeće mjere:

1.    Mjera 6.2. Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnom području,

2.    Mjera 6.4. Ulaganja u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima,

3.    Mjera 7.1. Sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj općina i sela u ruralnim područjima

i njihovih temeljnih usluga te planova zaštite i upravljanja koji se odnose na lokalitete Natura 2000. i druga područja visoke prirodne vrijednosti,

4.    Mjera 7.2. Ulaganja u izradu, poboljšanje ili proširenje svih vrsta male infrastrukture, uključujući ulaganja u obnovljive izvore energije i uštedu energije,

5.    Mjera 7.4. Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu.13

Iako se sve navedene mjere ne odnose na ruralni turizam, one su izravno ili posredno usmjerene na investicije u ruralni prostor kroz različite djelatnosti, pa i turizam.

Financiranje u pretpristupnom razdoblju iz IPARD programa 2007.-2013.

IPARD je pretpristupni program Europske unije za razdoblje 2007.-2013. godine. Sastavni je dio IPA-e (Instrument pretpristupne pomoći, eng. Instrument for Preaccession Assistance), čiji su osnovni ciljevi pomoć državama kandidatima i državama potencijalnim kandidatkinjama u njihovom usklađivanju i provedbi pravne stečevine EU te priprema za korištenje budućih EU fondova.14 Unutar IPARD programa predviđeno je korištenje 7 mjera, u okviru tri prioriteta i to:

Poboljšanje tržišne učinkovitosti i provedbe standarda Zajednice:

–    Ulaganje u poljoprivredna gospodarstva,

–    Ulaganje u preradu i trženje;

Pripremne radnje za provedbu poljoprivredno-okolišnih mjera i lokalnih strategija ruralnog razvoja:

–    Radnje za poboljšanje okoliša i krajolika,

–    Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja;

Razvoj ruralne ekonomije:

–    Ulaganje u ruralnu infrastrukturu,

–    Diversifikacija gospodarskih aktivnosti.

Korisnici IPARD programa, ovisno o prioritetu, bili su obiteljska poljoprivredna gospodarstva u sustavu PDV-a, obrti i tvrtke u privatnom vlasništvu ili sa do 2 5 % državnog vlasništva u rangu malih, mikro ili srednjih poduzeća, općine i gradovi do 10.000 stanovnika, kao i fizičke i pravne osobe u rangu mikro-poduzeća. Kroz IPARD program, korisnicima u Republici Hrvatskoj bilo je dostupno 179.000.000 EUR (1,3 milijarde HRK) potpore. Dana 19. 12. 2007. g. na Odboru za ruralni razvoj u Bruxellesu program je dobio pozitivno mišljenje, a Europska komisija ga je službeno prihvatila 25. 02. 2008. g. Programom je upravljala Uprava za ruralni razvoj – Upravna direkcija SAPARD/IPARD programa, a provodila ga je Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Unutar IPARD programa ruralni turizam se financirao kroz mjere 202, 301 i 302, koje se vode pod prioritetom 2 – Pripremne radnje za provedbu poljoprivredno-okolišnih mjera i lokalnih strategija ruralnog razvoja i prioritetom 3 – Razvoj ruralne ekonomije (Tablica 1).

Tijekom provedbe IPARD programa raspisan je 21 krug natječaja. Od toga 3 za mjeru 301, 4 za mjeru 302 i 2 za mjeru 202.

U okviru navedenih mjera u programskom razdoblju 2007.-2013. isplaćen je ukupni iznos potpore u visini 374.782.898,56 kuna (Tablica 2).

Od ukupnog navedenog ulaganja na mjeru 301 odnosi se 276.233.885,89 kn, a mjeri 302 isplaćen je znatno manji iznos, 71.869.855,59 kn. Za mjeru 202 isplaćeno je 26.679.157,08 kn. U okviru

TABLICA 1. PRIORITETI, CILJEVI I MJERE IPARD PROGRAMA U RH KOJE OBUHVAĆAJU MJERE ZA RURALNI TURIZAM

TABLE 1. PRIORITIES, OBJECTIVES AND MEASURES OF THE IPARD PROGRAM IN THE REPUBLIC OF CROATIA INCLUDING RURALTOURISM MEASURES

PRIORITET    SPECIFIČNI CILJ    MJERA

PRIORITY    SPECIFIC OBJECTIVE    MEASURE

2. Pripremne radnje za provedbu poljoprivredno-okolišnih mjera i lokalnih strategija ruralnog razvoja i prioritetom 2. Preparatory Actions for the Implementation of Agri-Environmental Measures and Local Rural Development Strategies and PriorityJačanje i poboljšanje kapaciteta provedbe obveznog pilot projekta u poljoprivrednom okolišu i pristup temeljen na LEADER pristupu Strengthening and Enhancing Capacity to Implement Compulsory Pilot Project in Agricultural Environment and Access Based on LEADER Approach202 Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja 202 Preparation and implementation of local rural development strategies
3. Razvoj ruralne ekonomije 3. Development of rural economyStvaranje boljih životnih uvjeta u ruralnim područjima poboljšanjem ruralne infrastrukture i promicanjem poslovnih aktivnosti301 Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture301 Improvement and development of rural infrastructure
Creating better living conditions in rural areas by improving rural infrastructure and promoting business activities302 Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti 302 Diversification and development of rural economic activities

Izvor: IPARD vodič za korisnike / Source: IPARD User Guide

TABLICA 2. UGOVORENI I ISPLAĆENI PROJEKTI IZ IPARD PROGRAMA U RAZDOBLJU 2007.-2013,

ZA MJERE KOJE OBUHVAĆAJU FINANCIRANJE RURALNOG TURIZMA

TABLE 2. CONTRACTED AND PAID PROJECTS FROM THE IPARD PROGRAM FOR THE PERIOD 2007-2013, FOR MEASURES COVERING RURAL TOURISM FINANCING

MJERA    UGOVORENI IZNOS    UGOVORENI IZNOS    ISPLAĆENI IZNOS    ISPLAĆENI IZNOS

MEASURE    ULAGANJA(HRK)    POTPORE(HRK)    ULAGANJA(HRK)    POTPORE(HRK)

CONTRACTED INVESTMENT CONTRACTED    PAID AMOUNT OF    THE AMOUNT OF AID

AMOUNT (EUR)    AMOUNT OF AID (EUR)    INVESTMENT (EUR)    PAID (EUR)

Mjera 301295.667.780,17295.667.780,17276.723.751,83276.233.885,89
Mjera 302149.529.141,3774.742.870,06143.776.491,9171.869.855,59
Mjera 20236.000.000,0036.000.000,0026.679.157,0826.679.157,08
UKUPNO481.196.921,54406.410.650,23447.179.400,82374.782.898,56
Measure 30139.422.37139.422.37136.896.50036.831.185
Measure 30219.937.2199.965.71619.170.1999.582647
Measure 2024.800.0004.800.0003.557.2213.557.221
TOTAL64.159.59054.188.08759.623.92049.971.053

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede (http://www.mps.hr/ipard/default.aspxPicU4408) Source: Ministry of Agriculture (http://www.mps.hr/ipard/default.aspx?id=4408)

mjere 301, prema dostupnim podacima sa stranica Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, najveći ukupni iznos potpore ugovoren je i isplaćen u Istarskoj županiji, u visini 63.889.754,73 kuna, što čini 23,13% ukupnih isplaćenih sredstava u navedenom programskom razdoblju, zatim u Osječko-baranjskoj županiji, iznos od 30.439.238,93 kune, i Zadarskoj županiji, u visini 24.741.835,89 kuna, odnosno 9%.

Iako je iz ovih izvora financiran veliki dio projekata u ruralnom turizmu, ipak je iskorišten samo dio ugovorenih sredstava jer su nedostajali valjani projekti.

Program ruralnog razvoja (EAFRD) 2014.-2020.

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (Agricultural Fund for Rural Development, EPFRR/EAFRD) ima za cilj jačanje europske politike ruralnog razvoja. Financira se sredstvima Zajedničke poljoprivredne politike

TABLICA 3. SREDSTVA ISPLAĆENA IZ MJERE 6 I MJERE 7 PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA ZA RAZDOBLJE OD 2016.-2018. GODINE

TABLE 3. FUNDS PAID FROM MEASURE 6 AND MEASURE 7 OF THE RURAL DEVELOPMENT PROGRAM FORTHE PERIOD 2016-2018

MJERA / GODINA    UKUPNO ISPLAĆENA    UKUPNO ISPLAĆENA    UKUPNO ISPLAĆENA

MEASURE / YEAR    EU POTPORA (HRK)    HR POTPORA (HRK)    POTPORA (HRK)

TOTAL EU AID    TOTAL SUBSIDIES    TOTAL PAID

PAID (EUR)    PAID TO HR (EUR)    SUPPORT (EUR)

Mjera 6 – Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja216.400.190,9132.730.405,02249.130.595,93
201670.459.393,4010.911.257,8481.370.651,24
201773.308.823,769.476.462,6482.785.286,40
201872.631.973,7512.342.684,5484.974.658,29
Mjera 7 – Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima18.152.965,953.203.464,6121.356.430,56
20162.556.886,05451.215,203.008.101,25
201713.323.797,522.351.258,4115.675.055,93
20182.272.282,38400.991,002.673.273,38
SVEUKUPNO234.553.156,8635.933.869,63270.487.026,49
Measure 6 – Development of agricultural holdings and businesses28.853.3594.364.05433.217.412
20169.394.5851.454.83410.849.420
20179.774.5091.263.52811.038.038
20189.684.2631.645.69111.329.954
Measure 7 – Basic Services and Renovation ofVillages in Rural Areas2.420.395427.1292.847.524
2016340.91860.162401.080
20171.776.506313.5012.090.007
2018302.97153.465356.436
TOTAL31.273.7544.791.18336.064.937

Izvor: Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Source: Agency for Payments in Agriculture, Fisheries and Rural Development

(ZPP) i pridonosi ostvarivanju ciljeva strategije Europa 2020.

U prethodnom financijskom razdoblju, od 2007.-

2013., programu je namijenjeno 96,4 milijarde eura. U novom financijskom razdoblju, 2014.-

2020., predviđeni proračun za poljoprivredni program i ruralni razvoj iznosi 95,57 milijardi eura, što je 24,4% od ukupnog proračuna. Za Program ruralnog razvoja 2014.-2020. ukupna alokacija iznosi 2,383 milijardi eura, a Republici Hrvatskoj iz EAFRD fonda na raspolaganju če biti 2,026 milijardi eura.15 Od 20 mjera EAFRD programa 2014.-2020., na ruralni turizam odnose se: mjera M6 – Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja i mjera M7 – Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima16 (Tablica 3).

Sredstva navedena u Tablici 3 odnose se na isplatu svih podmjera u okviru Mjere 6 i Mjere 7, a ne samo na mjere iz kojih se financira ruralni turizam. Kao što je vidljivo kod isplate sredstava potpora iz EAFRD programa, potrebno je osigurati 15% sredstava učešća RH kako bi se odobrila EU sredstva planirana u okviru proračuna Ministarstva poljoprivrede. Navedeni iznosi isplaćenih potpora kroz mjeru 6 ne obuhvaćaju sredstva kojima se financira ruralni turizam več mjere 6.1. i 6.3. za koje su i provedeni natječaji. Sto se tiče sredstava iz Programa ruralnog razvoja koja su usmjerena direktno na financiranje razvoja ruralnog turizma, ista se u razdoblju od 2016. do danas odnose na provedene natječaje i potpore za mjeru 7.1. i 7.2.

U Tablici 4 prikazane su isplate sredstava po navedenim podmj erama.

U promatranom razdoblju za poticanje razvoja ruralnog turizma isplaćen je iznos od 21.356.430,56 kuna, od toga 18.152.965,95 kuna iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj i ostatak iz sredstava učešća RH. Iako je u 2017. godini vidljiv pozitivan trend iskorištenosti sredstava u odnosu na prethodnu godinu, s obzirom na to da se radi u ulaganjima u projekte za koje je moguće ostvariti i do 70.000 eura za Podmj eru 7.1., odnosno 1.000.000 eura za podmjeru 7.2., može se zaključiti da je stupanj realizacije sredstava iz EU fondova nezadovoljavajuč i nije na razini prosjeka iskorištenosti sredstava zemalja članica EU.

Analizom stanja isplaćenih sredstava u pretpristupnom razdoblju i sredstava isplaćenih

TABLICA 4. SREDSTVA ISPLAĆENA IZ EAFRD ZA FINANCIRANJE PODMJERE 7.1.1 7.2.

U RAZDOBLJU OD 2016 DO DANAS

TABLE 4. FUNDS PAID FROM EAFRD FOR FINANCING SUB-MEASURES 7.1. AND 7.2.

IN THE PERIOD FROM 2016TO PRESENT

MJERA / GODINA / PODMJERA    UKUPNO ISPLAĆENA    UKUPNO ISPLAĆENA    UKUPNO ISPLAĆENA

MEASURE / YEAR / SUB-MEASURE    POTPORA (HRK)    EU POTPORA (HRK)    HR POTPORA (HRK)

TOTAL PAID    TOTAL EU AID    TOTAL SUBSIDIES

SUPPORT (EUR)    PAID (EUR)    PAID TO HR (EUR)

Mjera 7 – Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima21.356.430,5618.152.965,953.203.464,61
20163.008.101,252.556.886,05451.215,20
7.13.008.101,252.556.886,05451.215,20
7.20,000,000,00
201715.675.055,9313.323.797,522.351.258,41
7.115.675.055,9313.323.797,522.351.258,41
7.20,000,000,00
20182.673.273,382.272.282,38400.991,00
7.1614.870,97522.640,3392.230,64
7.22.058.402,411.749.642,05308.760,36
Measure 7 – Basic Services and Renovation ofVillages in Rural Areas2.847.5272.420.395427.129
2016401.080340.91860.162
7.1401.080340.91860.162
7.20,000,000,00
20172.090.0071.776.506313.501
7.12.090.0071.776.506313.501
7.20,000,000,00
2018356.436302.97053.465
7.181.98369.68512.298
7.2274.454233.28541.168

Izvor: Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Source: Agency for Payments in Agriculture, Fisheries and Rural Development

u razdoblju od posljednje tri godine može se zaključiti da je neophodno uložiti dodatne napore za realizaciju, tj. korištenje sredstava EU fondova. Uvidom u planirana proračunska sredstva za Program ruralnog razvoja vidljiva

su znatna odstupanja kompletnog plana od realizacije, odnosno uredno se planira daleko veća isplata potpora od krajnje realizacije s 31. 12. svake godine. Tako je npr. u 2017. godini ukupan plan na Programu ruralnog razvoja za potpore iznosio 2.275.399.585 kuna, dok je izvršenje na kraju godine bilo 1.432.891.930,95 kuna, odnosno 63%.

Nastavno na ograničeni broj spremnih projekata za financiranje iz EU fondova, spori napredak i kašnjenja u pripremi i provedbi projekata te dugotrajne upravne postupke odobravanja akata koji se odražavaju na stupanj iskorištenosti navedenog sredstva EU fonda, sukladno strateškim ciljevima RH za 2018. godinu, planira se intenziviranje provedbe velikih strateških projekata s posebnim naglaskom na kapitalna ulaganja.

Na raspolaganju će svake godine do 2020. biti natječaji za mjere 6.2. i 6.4., gdje poduzetnici, ukoliko zadovolje uvjete natječaja, mogu ishoditi i 50.000 eura, odnosno 100% prihvatljivih ulaganja bespovratno. Prihvatljiva ulaganja odnose se na izgradnju ili rekonstrukciju kuća za odmor, soba i apartmana u naseljima do 5.000 stanovnika te njihovo opremanje, uključujući i izgradnju bazena i uređenje okoliša. Ukoliko poduzetnik ulazi u veća ulaganja u ruralnom turizmu, može podnijeti prijavu na natječaj za Mjeru 6.4., koja omogućuje bespovratna sredstva do 70% prihvatljivog ulaganja, u maksimalnom iznosu od 200.000 eura. Ujedno, na raspolaganju stoji i najizdašnija Podmjera

7.4.,    gdje prihvatljivi troškovi potpore iznose do

1.000. 000 eura, a obuhvaća prije svega izgradnju infrastrukture, tj. kapitalna ulaganja u naseljima s najviše 5.000 stanovnika.

Moguće je zaključiti da EU fondovi do danas nisu iskorišteni u skladu s potrebama i mogućnostima. Ipak, EU fondovi za turizam osiguravaju snažan razvoj te gospodarske djelatnosti, što ima pozitivan utjecaj na cjelokupno gospodarstvo.

ZAKLJUČAK

Prema Strategiji razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020., daljnji razvoj ruralnog turizma treba se temeljiti na obogaćivanju ponude obiteljskih seoskih gospodarstava, ponajviše kroz uspostavu lokalnih i regionalnih ljudskom rukom stvorenih atrakcija, kao što su vinski podrumi, rekreacijski sadržaji, vidikovci, tematski parkovi i slično. Prioritet bi trebao biti tematiziranje ponude grupiranjem seoskih domaćinstava (udruživanje po principu klastera) prema različitim temama (npr. obiteljska, gospodarstva s organskom proizvodnjom, s programima jahanja, cikloturizma i dr.); za svaku temu razrađuju se zasebni standardi.17 Potrebno je stvoriti osnovu za poticanje razvoja ruralnog turizma kao važnog dijela ukupne turističke ponude sa svrhom oblikovanja konkurentnog i tržišno prepoznatljivog turističkog proizvoda.18 Stoga bi prvenstveno trebalo poraditi na identificiranim problemima kao što su: nedovoljna educiranost, glomaznost aparata državne, regionalne i lokalne samouprave i njihova slaba koordiniranost, koji su ujedno i razlog slabe alociranosti sredstava. Da bi se što bolje iskoristile mogućnosti sufinanciranja iz EU fondova za ruralni turizam, potrebno je izraditi kvalitetne projekte koji će pridonijeti unapređenju i rastu gospodarstva. Također, time će se povećati i stupanj zaposlenosti i poboljšat će se konkurentnost turističkog sektora, stoga je nužno potaknuti, educirati i uputiti krajnje korisnike u otvorene mogućnosti bespovratnih sredstava koja im stoje na raspolaganju.

BILJEŠKE

1    Demonja i Ružić (2010), str. 103.

2    Kandžija, V. i Cvečić, I. (2010), Ekonomika i politika Europske unije, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, str. 6.

3    Mintas Hodak, Li., ur. (2010), Europska unija, Zagreb: MATE d.o.o., str. 611.

4    Biblioteka.hr. Raspoloživo na: http://www.bioteka.hr/ modules/lexikon/entry.php?entryID=408 [pristupljeno 10. 05.2018.]

5    Geić, S. (2011), Menadžment selektivnih oblika turizma, Split: Sveučilište u Splitu, str. 385.

6    Sedmak, G., Smolčić, J. D., Kociper, T. i Planine, T., ur. (2015), Poticajne ruralnog turizma, Koper: Založba Univerze na Primorskem i Fakultet za menedžment u turizmu i ugostiteljstvu, str. 55.

7    Sire o tome u disertaciji dr. Mateje Petračić Poduzetnički projekti u održivom razvoju ruralnog turizma (2018), Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji, str. 240.

8    Geić, S. (2011), Menadžment selektivnih oblika turizma, Split: Sveučilište u Splitu, str. 369-370; 385.

9    Vukonić, B., Keča, K. (2001), Turizam i razvoj, Zagreb: Mikrorad, str. 190.

10    Sire o tome u: Bartoluci, M. (2013), Upravljanje razvojem turizma i poduzetništva, Zagreb: Školska knjiga, str. 389.

11    Tufekčić, M. i Tufekčić, Ž. (2013), EU politike i fondovi 2014-2020, drugo izdanje, Zagreb: Plavi partner d.o.o., str. 47-50.

12    http://www.mps.hr/ipard/default.aspx?id=7

13    Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020., popis mjera s osnovnim informacijama; dostupno na: https://ruralnirazvoj.hr/files/documents/MPS_program-mralnog-razvoja-RH_200x275_v6-LQ.pdf

14    IPARD. Raspoloživo na: http://www.mps.hr/ipard/ default. aspx? id=7

15    Europski fondovi. Raspoloživo na: http://europski-fondovi.eu/ eafr d

16    Ministarstvo poljoprivrede, Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020., popis mjera s osnovnim informacijama, ožujak 2015, str 12-15. Raspoloživo na: https://ruralnirazvoj.hr/mjere

17    Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine. 18 18

18    Geić, S. (2011), Menadžment selektivnih oblika turizma, Split: Sveučilište u Splitu, str. 405.

LITERATURA / LITERATURE

BARTOLUCI, M. (2013), Opravljanje razvojem turizma i poduzetništva. Zagreb: Školska knjiga

DEMONJA, D., RUŽIĆ, P. (2010), Ruralni turizam u Hrvatskoj s hrvatskim primjerima dobre prakse i europskim iskustvima. Zagreb: Meridijani

GEIC, S. (2011), Menadžment selektivnih oblika turizma. Split: Sveučilište u Splitu

KANĐIJA, V., CVEČIĆ, I. (2010), Ekonomika i politika Europske unije. Rijeka: Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

MINTAS HODAK, LJ. (ur.) (2010), Europska unija. Zagreb: MATE d.o.o.

PETRACIC, M. (2018), Poduzetnički projekti u održivom razvoju ruralnog turizma, dr. disertacija. Opatija: Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu

SEDMAK, G., SMOLČIĆ, J. D., KOCIPER, T. i PLANINO, T. (ur.) (2015), Poticajne ruralnog turizma.

OZNAKE

ruralni turizam | sadašnjost (kategorija)

OSTAVITE SVOJ KOMENTAR