Autorica: Elena Rudan

Abstrakt

U ovom radu istražuje se uloga lokalnog stanovništva u razvoju turizma destinacije, a osobito u razvoju kulturnog turizma. U turističkim destinacijama je lokalno stanovništvo važna interesna skupina jer na temelju njegovog prihvaćanja ili odbijanja turističkog razvoja i stvaranja turističkog proizvoda (osobito onog temeljenog na baštini)  ovisi i budućnost te uspješnost samog proizvoda. 

Stanovništvo će biti zadovoljno turističkim razvojem ako mu isti osigurava kako sredstva za život tako i ugodan prostor, tj. ako mu se ne narušava kvaliteta života u turističkoj destinaciji. U radu se istražuju stavovi stanovništva spram razvoja turizma i to osobito kulturnog turizma. Lokalno stanovništvo može imati kako pozitivne tako i negativne stavove spram razvoja turizma što ponajviše ovisi o uključenosti u turizam, ali i tradiciji razvoja turizma destinacije. U radu se koriste primarni (istraživanja stavova stanovnika na području Općine Mošćenička Draga) i sekundarni izvori podatka. U ostvarivanju što boljeg i kvalitetnijeg turističkog razvoja destinacija u samo planiranje mora biti integrirano i lokalno stanovništvo jer ono što je turistima proizvod koji se nudi na turističkom tržištu to je lokalnom stanovništvu životni prostor u kojem se odvija svakodnevan život. 

Ključne riječi: lokalno stanovništvo, turizam, razvoj, turistička destinacija.

Abstract

The paper explores the role of local inhabitants in the development of destination tourism, particularly of cultural tourism. Local residents represent an important interest group of a tourist destination, based on whose acceptance or refusal of a tourism development and of  creation of tourist products (particularly the ones based on heritage), the future and sucess of products themselves is ensured.  If tourism development provides means for life and pleasant area for local inhabitants, i.e. if their quality of life within the tourism destination is not impared, they are satisfied by tourism development. The study researches the attitude of residents towards tourism development and particularly towards cultural tourism. Local inhabitants can show either positive or negative attitudes towards tourism development, mostly depending upon their involvement in tourism, but also upon the tradition of a tourist destination. Both primary (research on attitudes of the Mošćenička Draga Municipality residents) and secondary data are applied. In order to obtain the best possible quality of tourism destination development, local inhabitants should be involved into planning, as  products offered to tourists in tourism markets also represent living space and everyday life for local inhabitants. 

Key words: local inhabitants, tourism, development, tourist destination.  

UVOD

Razvojem turizma u destinacijama pridonosi se kako pozitivnim tako i negativnim učincima u prostoru u kojem se razvija. U suvremenim turističkim kretanjima zasigurno ni resursi,  ni lokalno stanovništvo, a ni gospodarstvo koji se nalaze u određenom turističkom području ne postaju imuni na kretanja oko sebe. Turizam mijenja okolinu u kojoj se razvija, a donosi promjene i kod lokalnog stanovništva. Turist dolazi sa svojom kulturom i svojim željama za upoznavanjem tradicije, jezika, kulturno-povijesne baštine dok lokalno stanovništvo živi  u prostoru koji je namijenjen zadovoljenju turističkih potreba. Različiti su stavovi lokalnog stanovništva spram turista i njihovih želja, a ponajviše ovise o tome da li stanovnici ovise o prihodima koji se ostvaruju turizmom. U cjelokupnom razvoju treba se voditi koncepcijom održivog razvoja turizma koji treba osigurati da nekontrolirani razvoj ne uništi resurse već da ih  sačuva za buduće generacije, a u cilju stalnog poboljšanja kvalitete života u turističkoj destinaciji. 

Promjene koje se događaju kod lokalnog stanovništva, a uzrokovane turističkim razvojem, su stalne, a mogu biti kako pozitivne (mogućnost zapošljavanja, poboljšanje infrastrukture, itd.), tako i negativne (prometne gužve, kriminal, premašivanje prihvatnog potencijala i sl.). Između turista i lokalnih stanovnika u destinaciji dolazi do stvaranja različitih odnosa koji su uzrokovani različitim sudjelovanjem u aktivnostima svakodnevnice. Krippendorf (1986:68) navodi da se turisti i domaće stanovništvo nalaze u posve različitim, štoviše, oprečnim položajima. Ono što je za jednog sloboda i užitak za drugog je teret i rad. Sudaraju se slobodno vrijeme i rad, potreba za odmorom sa potrebom za opstankom. Kako zamjeriti onima koji žive od turizma što prije svega misle na novac, a ne na čovjeka što se krije u turistu. Mora se naglasiti u ovom dijelu autor nije naglasio da što destinacija ima dužu tradiciju turizma taj odnos ima slabiji intenzitet od onih u kojima je turizam tek u začetku razvoja.

U ovom članku razmatrat će se problematika uloge lokalnog stanovništva u razvoju turizma destinacije na Opatijskoj rivijeri (Mošćenička Draga) u Republici Hrvatskoj. Prema  ranije navedenoj problematici istraživanja može se definirati znanstveni problem kako i u kojoj mjeri je lokalno stanovništvo zainteresirano za sudjelovanje u turističkom razvoju, a prethodno navedene činjenice odredile su hipotezu da je lokalno stanovništvo bitno u razvoju turizma  destinacija te da želi sudjelovati u planiranju i realizaciji istog. Turističke destinacije  koje žele postati konkurentne u razvoju turizma moraju svom stanovništvu osigurati odgovarajuću kvalitetu života, tj. ne smiju nepromišljenim projektima i programima stvarati razvoj koji će dugoročno donjeti nepovoljne rezultate.      

LOKALNO STANOVNIŠTVO I TURIZAM

Lokalno stanovništvo je vrlo važan dionik u razvoju turizma destinacije, a zainteresirano je za njen razvoj jer je svjesno da  iskorištavanjem resursa i lošim odlukama menadžmenta može rezultirati uništavanjem postojećih vrijednosti u njihovoj životnoj sredini. Kvaliteta života stanovništva u destinaciji ne smije se narušavati jer njenim uništavanjem i narušavanjem gubi se domicilno stanovništvo, a  koje bi trebalo biti jedan od nositelja gospodarskog razvoja. Zadovoljstvo životom u destinaciji je veće i raste tijekom faze zrelosti razvoja turizma jer stanovnici materijalno osjete posljedice turističkog razvoja, ali kad turistički razvoj počinje opadati, opada i kvaliteta života u destinaciji. (Cecil, Yao-Yi, Wang, Avgoustis, 2010)

Različitost prihvaćanja turista u svojoj okolini ovisi prije svega o distribuciji turista na određenom teritoriju pa prije svega postoji razlika da li se npr. turistički razvoj odvija u povijesnom gradu koji je pod stalnim udarom zainteresiranih turista (npr. Dubrovnik, Venezia itd.) ili području koje nije prenapučeno dolascima turistima. Svakako da je i tada različit intenzitet utjecaja koje turizam može imati na lokalno stanovništvo i da su različite posljedice takvih pojava u turističkim sredinama. 

Jelinčić smatra da utjecaj turizma na lokalno stanovništvo može biti dvojak:(Jelinčić, 2006:165)

  1. stimulira neke pozitivne osobine lokalnog ponašanja: promiče samosvijest, ponos, samopouzdanje i solidarnost među lokalnim stanovništvom ili;
  2. izaziva negodovanje zbog prisutnosti turista: vodi do osjećaja dosade, opozicije pa čak i mržnje prema turistima.

U odvijanju života u turističkoj destinaciji  prisutnost turista može izazvati pozitivne utjecaje (npr. budi se ponos o vlastitoj prošlosti, tradiciji, zadovoljstvo napretkom mjesta, stanovništva,  podizanje samopouzdanja itd.) i negativne  po stanovnike  (npr. osjećaj zauzimanja vlastitog prostora, netrpeljivost prema turistima u vlastitom okruženju, prema prometnoj gužvi i buci koja nastaje stalnim turističkim kretanjima itd.). Jačina pojedinog utjecaja može biti vrlo raznolika pa čak se mogu miješati i pozitivni i negativni utjecaji. Stavovima pridonose i prednosti koje nosi turistički razvoj kao npr. povećanje dohotka stanovništva  (osiguranje ekonomske neovisnosti i stabilnosti područja), osiguranje izgradnje komunalne infrastrukture, poticanje malog poduzetništva,  stvaranje prepoznatljive turističke ponude destinacije i brendiranje autohtone ponude, poticanje povratka stanovništva i sl., ali isto tako i nedostaci koji takav razvoj nosi kao npr. iseljavanje stanovništva, premašivanje prihvatnog potencijala, uništavanje prirodnih i kulturnih resursa, uništavanje autohtonosti, nemogućnost cjelogodišnjeg zapošljavanja u destinacija koje sezonski posluju itd.)

U planiranju turističkog razvoja destinacije destinacijski menadžment  mora uzeti u obzir želje, prijedloge i dobre inicijative lokalnog stanovništva jer će jedino na taj način biti moguć sustavniji i kvalitetniji razvoj turizma destinacije, a i smanjit će se utjecaj nedostataka te negativnih stavova stanovništva spram turizma. Poljanec-Borić (2000: 438) navodi da je poznato da lokalno stanovništvo, vezano uz određeno područje i vlastiti okoliš, ima mnogo bolji osjećaj za to što su realne potrebe toga područja, kao i jasniju viziju budućeg razvoja nego li središnja uprava. Zbog toga će biti potrebno uključiti vizije, želje, potrebe i potencijale i entuzijazam lokalnog stanovništva u planove za budući razvoj. Prema Boranić Živoder, Tomljenović i Čorak (2011: 22) stanovnici prepoznaju raspon pozitivnih i negativnih efekata turističkog razvoja, ali i stupanj do kojeg su spremni tolerirati negativne efekte ovisi o njihovoj uključenosti  u turističko privređivanje, duljinu stanovanja u destinaciji i njihovoj izloženosti turističkom prometu  u svakodnevnom životu, nadalje kao primjer navode Dubrovnik gdje stanovnici prepoznaju koristi koje turizam donosi, te su bez obzira na to imaju li posredne ili neposredne koristi od turizma, spremni tolerirati njegove negativne efekte. 

O važnosti planiranja u turističkim destinacijama i uključivanja lokalnog stanovništva govore mnogi autori pa tako Dulčić i Petrić (2001: 358-359)  pod planiranje turističkog razvoja na lokalnoj razini, podrazumijevaju planiranje  s pripadajućim atrakcijama, a planovi razvoja turizma na lokalnoj razini polaze od sljedećih načela:

  • razvoj turizma temelji se na općim razvojnim ciljevima i prioritetima koje određuje lokalno, rezidentno stanovništvo,
  • treba uzimati u obzir impulse s turističkog tržišta, odnosno rezultate studija turističke potražnje na svome području,
  • razvoj treba uskladiti s planovima razvoja drugih, neturističkih aktivnosti,
  • treba uvažavati fizički i vizualni, tj. estetski izgled lokacije time što se neće graditi neprimjereni objekti i/ili provoditi neprihvatljive aktivnosti; drugim riječima mora se izvršiti procjena prihvatnih kapaciteta lokacije s obzirom na njezine fizičke, socijalne i ekonomske mogućnosti.

Blažević (2007) naglašava da uspjeh razvoja turizma destinacije je funkcija više međuzavisnih komponenti, a ta činjenica naglašava potrebu za kontinuiranim i integriranim pristupom upravljanju kvalitetom turističke destinacije poznato kao integrated quality management (IQM) gdje naglašava kvalitetu života lokalnog stanovništva (briga za dobrobit rezidenata znači da bi destinacija trebala otkriti što rezidenti misle o efektima turizma). IQM je relativno nov pojam i cjelokupni sustav njegove primjene  može se dalje razvijati na postojećim konceptima i instrumentima. Kontinuirani integralni pristup podrazumijeva da se destinacijski menadžment (Magaš, 2008) balansiranjem odredi u razvoju turističke destinacije kroz četiri ključna čimbenika: 

  • Zadovoljstvo turista – zadovoljan turist je najbolja reklama; on prenosi dobra i lijepa iskustva u zadovoljavanju svojih potreba za odmorom, umjetnosti, gastronomijom itd.
  • Zadovoljstvo domicilnog stanovništva – u svakoj destinaciji projekt turističkog razvoja propada u početku ako stanovnici nisu zadovoljni svojom ulogom u tom razvoju i njihovim razmišljanjima što će donijeti razvoj turizma na taj način. 
  • Zadovoljstvo nositelja ponude – prvenstvo se u ovom području misli na vlasnike kapitala – koji svojim razmišljanjima i željom za ekonomskom opravdanošću nekog projekta često ne zaziru od uništenja okoliša, stvaranja nemogućih uvjeta za život domicilnog stanovništva, zatim su tu radna mjesta zaposlenih u turizmu i njihove karijere, te stvaranje što većeg profita za poduzeće koje djeluje na tom prostoru. 
  • Kvaliteta okoliša mjeri pozitivne i negativne utjecaje turizma na okolinu, znači na prirodu u destinacijama, na kulturno blago i ostale izvedene elemente ponude. Svako pomanjkanje ravnoteže u jednom od ova četiri kvalitativna aspekta može imati bitne učinke na ukupnu kvalitetu destinacije i njen proizvod. Zadovoljstvo gosta s kvalitetom usluga znak je da će se on ponovno vratiti ili da će prenijeti svoja pozitivna iskustva na nove potencijalne turiste.

Suvremeni turizam doživljava stalne promjene i razvijaju se novi selektivni oblici turizma koji su determinirani određenim specifičnim potrebama turista, ali i turističkim destinacijama koje svoju ponudu prilagođavaju sve raznolikijim zahtjevima (kako bi se ubrzao razvoj i ostvario što veći profit) i to najčešće na šteti temeljnih resursa na kojima leži budući razvoj. Lokalno stanovništvo je osjetljivo i na razvoj kulturnog turizma kao selektivnog oblika i to osobito onog temeljenog na baštini. 

LOKALNO STANOVNIŠTVO I RAZVOJ KULTURNOG TURIZMA DESTINACIJE

Osim samog općenitog turističkog razvojalokalno stanovništvo je osjetljivo i prema razvoju kulturnog turizma i to osobito onog temeljenog na vlastitoj kulturno-povijesnoj baštini pa tako npr. prema Gredičak (2009) lokalno stanovništvo objekte kulturne baštine prihvaća kao objekte iz susjednog dvorišta, dakle, kao nešto sasvim prirodno i što je logično, da se objekt nalazi upravo na mjestu gdje su ga prethodni naraštaji zamislili i izgradili. Lokalno stanovništvo takve objekte shvaća kao svoje jer su stvorili njihovi preci, a i stvara se ponos s obzirom na povijesne vrijednosti koje ih okružuju. Zbog tih činjenica osjetljivi su na njihovu degradaciju i uništenje.

 Važnost i ulogu lokalnog stanovništva i kulturno-povijesne baštine navodi i Turner (2009) i to da stanovnici malih gradova i sela koji u njima žive i o njima skrbe mogu steći nova znanja osvještavanjem povijesnih utjecaja na urbanu formu (značaj edukacije). To će im omogućiti donošenje utemeljenih odluka o budućnosti zemljišta, objekata i mjesta. Tkivo malih gradova, njihove povijesne zgrade, fasade i prostori karakteristike su koje se vrednuju kao izvori njihova kulturnoga značaja i uporabne vrijednosti. Trebalo bi poticati očuvanje i snaženje tih karakteristika. 

 Lokalno stanovništvo u razvoju kulturnog turizma zasigurno može kroz projekte očuvanja i prezentacije kroz kulturni turizam dobiti adekvatne koristi, kao najprije indirektne – kroz uređenje infrastrukture, vizualnog identiteta ulica, trgova, fasada i drugih kako javnih tako i privatnih prostora. (Rudan, 2011) Zatim se mora naglasiti i segment direktne koristi, gdje lokalno stanovništvo kroz različite vidove komercijalizacije prostora i kulturno-povijesne baštine može ostvariti i materijalnu korist (npr. ponajprije mogućnost zapošljavanja, otvaranja suvenirnica, ateljea, pružanje specifične enogastronomske ponude, izrade autohtonih proizvoda i suvenira, demonstracijsko prikazivanje starih zanata, radionice  obrtnika, izgradnja primjerenih smještajnih kapaciteta itd.). 

Još uvijek ima slučajeva da se turisti pojedinih turističkih tržišta smatraju lošim, neobrazovanim, slabim potrošačima (ovisno o naciji kojoj turisti pripadaju)  i sl., ali  takva mišljenja su sve slabija i nestaju i to vjerovatno zbog sve veće obrazovanosti stanovništva, ali i tradicije razvoja turizma. Često se u turističkim područjima događa da se život želi prikazati ljepšim i idealnijim nego što u stvarnosti jest. Zbog turističkih potreba uljepšava se stvarnost i približava željama i potrebama turista, ali koja je posljedica takvog prezentiranja turističkog proizvoda kulturnoga turizma? Tada se gubi autohtonost i identitet destinacije. Dugogodišnja tradicija turizma može uzrokovati i sasvim obrnutu reakciju. Kao izazov na turističke utjecaje može se jačati vlastiti identitet. Primaran je život u destinaciji, a onda slijedi poslovni dio koji mora donijeti blagostanje i mogućnost normalnog života  stanovništvu destinacije. U ovom segmentu potrebno bi bilo napraviti dodatna istraživanja percepcije utjecaja turista na život domaćih stanovnika, ali i obrnuto npr. neki turisti  borave u smještajnim jedinicama  malog srednjovjekovnog grada i oni postaju dijelom istog svakodnevnog života u urbanoj cjelini. U manjim destinacijama spajaju se životi turista i lokalnih stanovnika, turisti primaju norme ponašanja i tradiciju domaćina, a lokalno stanovništvo usvaja neka nova saznanja o drugim narodima, običajima, vjerama. Ovakva se manja destinacija ne može uspoređivati s destinacijama koje tijekom cijele godine privlače turiste više nego što je njihov prihvatni potencijal (npr. Dubrovnik, Venecija, itd.). Takvi centri kulturnoga turizma posjeduju kompletnu infrastrukturu, ali i izvore financiranja, održavanja i zaštite kulturno-povijesne baštine. 

U segmentu zaštite kulturno-povijesne baštine, ali i njene prezentacije vrlo je važna edukacija stanovništva o značenju kulturno-povijesne baštine. Interpretacija i edukacija o novim znanstvenim saznanjima može pridonijeti da stanovništvo shvati važnost zaštite lokaliteta, običaja i sl., ali i ujedno unaprijedi  turističku ponudu. Edukacijom stanovništva i menadžmenta o značenju i vrijednosti kulturno-povijesne baštine  omogućuje se daljnji razvoj turističke destinacije koja nastoji razvijati kulturni turizam.

U samom koncipiranju turističke ponude kulturom motiviranim turistima vrlo je važno utvrditi maksimalni broj turista koji neće negativno djelovati na resurse pa autorica Jelinčić (2008: 62) osobito ističe kulturnu nosivost i smatra da je to jedno od ključnih pitanja u planiranju turizma na određenom kulturnom lokalitetu, a ona je u prošlosti znala biti pogubna za lokalitet. Pri planiranju ponajprije se treba usredotočiti na nosivost koju atrakcija posjeduje i koja određuje koliki broj turista može ugostiti.

Kulturni turizam je takav oblik turizma koji nužno otvara kulturno-povijesnu baštinu prema turistima tj. stvara turističku ponudu prilagođenu njihovim zahtjevima. Lokalno stanovništvo je osjetljivo na svoj identitet i baštinu zbog toga je osobito bitno da destinacijski menadžment u planiranju razvoja kulturnog turizma uključi i lokalno stanovništvo kao bitni element jer turistička destinacija kao proizvod prodaje njegovu povijest i budućnost.

ISTRAŽIVANJE STAVOVA LOKALNOG STANOVNIŠTVA

U istraživanju za potrebe ovog rada anketni upitnik za domaće stanovništvo glede stavova razvoja turizma i osobito kulturnog turizma podijeljen je među stanovnicima  Općine Mošćenička Draga (srednjovjekovni gradići Mošćenice i Brseč i centralno mjesto Mošćenička Draga) u kojem se ispituju stavovi stanovništva spram razvoja turizma, a osobito kulturnoga turizma. (Rudan, 2011) Općina Mošćenička Draga nalazi se u Primorsko-goranskoj županiji u Republici Hrvatskoj na istočnoj obali istarskog poluotoka, a sastavnim je dijelom destinacije Opatijske rivijere s centralnim gradom Opatijom. Mošćenička Draga ostvaruje godišnje prosječno oko 39000 dolazaka i oko 180000 noćenja i to najviše od lipnja do rujna kao ljetna odmorišna destinacija. Destinacija je to sa izrazito izraženom sezonalnošću i usmjerenosti svoje ponude prema proizvodu sunce, more i plaža. Destinacijski menadžment posljednjih godina intenzivira  razvoj kulturnog turizma destinacije i zbog toga je destinacija uzeta za provedbu anketiranja.

 Anketiranje stanovništva je provedeno tijekom  lipnja do kraja kolovoza 2010. godine kada u destinaciji boravi najviše turista, ali i najveća koncentracija je kulturnih događaja. Anketa je bila anonimna, a u ovom radu  analizirat će se dio dobivenih rezultata. Analizirani su rezultati  107 ispitanika, stanovnika područja Općine Mošćenička Draga. Većina ispitanika je bila ženskog spola (65%), te srednjih godina (45 godina).  U obrazovnoj strukturi ispitanika najviše sa 64% su bili ispitani lokalni stanovnici sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem, dok su najmanje bili zastupljeni 3,7% ispitanici sa magisterijem i doktoratom.

Od ukupnog broja ispitanika većina nije zaposlena u turizmu tj. ugostiteljstvu (62%), dok povremeno (sezonski) radi 19%, a ostatak ispitanika (19%) je u stalnom ili privremenom radnom odnosu u turističkoj ili ugostiteljskoj djelatnosti (hoteli, restorani ili turističke agencije). 

Od ukupnog broja ispitanika  većina ih ima stalno boravište  u turističkom mjestu (čak 84%). 92% stanovnika izjasnilo se da im ne smeta dolazak turista u mjesto, što može se zaključiti da je rezultat posredne ili neposredne koristi koje lokalno stanovništvo ima od turizma. Lokalno stanovništvo često komunicira s turistima i pruža im informacije o domaćim običajima i različitim kulturnim atrakcijama (40% stalno, 49% povremeno, a samo 11% ispitanika turisti ne ispituju o kulturnim atrakcijama).  Lokalno stanovništvo je ponosno na svoju baštinu te se njome ponosi osobito kad se turisti  raspituju o istoj zbog toga je bitno da se kroz edukativne programe lokalno stanovništvo upozna s značenjem baštine koja ga okružuje.  

Prema rezultatima ankete lokalno stanovništvo smatra da je najodgovornija za razvoj destinacije jedinica lokalne samouprave tj. općina (76% ispitanika), nakon toga turistička zajednica (57%) zatim lokalno stanovništvo (čak 30%) te poslovni subjekti i država s  19%.    Indikativno je da lokalno stanovništvo smatra da jedinica lokalne samouprave ima najveći utjecaj, što za razvoj turizma može biti samo pozitivno. Znači da domaće stanovništvo smatra da može djelovati (ili želi sudjelovati) kroz rad raznih tijela jedinica lokalne samouprave na turistički razvoj i smatra da na njihove postupke i odluke može ipak utjecati.   Većina stanovnika  (84%) ne sudjeluje u donošenju odluka u vezi razvoja turizma  svoga kraja, tek 11% to čini povremeno, a  samo 5%  utječe na bitne odluke koje su vezane za razvoj turizma destinacije. 

U empirijskom istraživanju Ocjena turističkom ponude Kvarnera (Blažević, 2004) provedenom 2003. godine na području destinacije Kvarner u kojoj se nalazi i područje Općine Mošćenička Draga lokalno stanovništvo ima manji pozitivan stav prema razvoju  turizma u destinaciji (51,9%), a dok ih 23,1% ima negativan, a 25% neutralan. Čak 94,1% stanovništva smatra da treba biti informirano i uključeno u donošenje odluka u turizmu dok samo 5,9% smatra suprotno. 2003.  godine stanovništvo smatra turističku zajednicu najodgovorniju za razvoj destinacije 58,8%, te su prema njenom radu vrlo kritični (26,8% stanovništva ocjenjuje pozitivno njen rad, 50,5% nedostatno, a 22,7% nezadovoljavajuće. Interesantna je činjenica da 50,7% smatra da razvoj turizma nije povećao negativne pojave.

U istraživanju turističke ponude Kvarnera provedenom 2011. godine (Blažević, 2012:192-193)  također najveći dio stanovništva ima pozitivan stav prema razvoju turizma u destinaciji (63,1% – što je više nego 2003. godine),  no još uvijek nije dostignuta zadovoljavajuća razina uključenosti stanovništva u javni rad u funkciji turizma. Čak 74,1% stanovništva smatra da treba biti informirano i uključeno u donošenje odluka vezanih za razvoj turizma destinacije.  Turistička zajednica ima po ocjeni stanovništva posebnu poziciju u turističkom menadžmentu destinacije (68,9%), no istovremeno su veoma kritični na njen rad i ostvarene rezultate (61,7%). Većina ispitanika (84%) smatra da turizam utječe na kvalitetu njihova života, dok tek 16 % smatra da turizam ne utječe  na kvalitetu njihovog života. 

Prema prije navedenom istraživanju Ocjeni turističke ponude Kvarnera stanovništvo smatra da je turizam ugrožen neodgovarajućim odnosom prema temeljnim resursima njegova razvoja smatra veliki dio ispitanika, bilo da se radi o neodgovarajućem  pristupu u planiranju industrijskog razvoja (63%), narušavanju odnosa zbog nekontrolirane izgradnje apartmana i stanova za tržište (46,2%) ili zbog premašivanja prihvatnog potencijala (46,4%).

Razlozi zbog kojih stanovnici  smatraju da turizam pozitivno utječe na kvalitetu njihova života u turističkoj destinaciji Mošćenička Draga prema rezultatima anketiranja su sljedeći: 

  • prihodi ostvareni turizmom;
  • iznajmljivanje  soba i apartmana u privatnom smještaju;
  • prodaja lokalnih proizvoda;
  • uređenje  cijelog mjesta (hortikultura, infrastruktura…);
  • upoznavanje drugih naroda i kultura;
  • stjecanje novih znanja o zemljama iz kojih dolaze turisti;
  • razmjena  informacija o različitim temama iz svakidašnjeg života;
  • povećanje broja kulturnih i inih manifestacija tijekom ljeta;
  • učenje tolerancije.

Neki od razloga zbog kojih ispitanici – lokalno stanovništvo smatra da turizam negativno utječe na kvalitetu života u destinaciji su sljedeći:

  • prometna gužva,
  • problem nedostatnog parkinga;
  • gužva u trgovinama, na plažama;
  • galama u noćnim satima.

Razlozi koji se navedeni u ovim odgovorima sukladni su rezultatima s provedenim anketiranjem u Ocjenama turističkog ponude Kvarnera te se može zaključiti da stanovništvo smatra da ima više prednosti od razvoja turizma nego negativnosti koje ono donosi.

U domeni kulturnog turizma svi ispitanici unutar grupe lokalnog stanovništva Općine Mošćenička Draga prate istraživanja o svom kraju, te smatraju da je vrlo bitno nova otkrića prikazati turistima. Čak 97% ispitanika misli da je razvoj kulturnoga turizma bitan za kraj u kojem žive te da razna kulturna događanja pridonose većoj kvaliteti života u destinaciji. Lokalno stanovništvo kulturna događaja koja se odvijaju tijekom turističke sezone i to ponajviše koncerte, izložbe, glazbeno-scenska događanja (tablica 1.) Ukupno 70% ispitanika – lokalnog stanovništva smatra da bi se lokalno stanovništvo trebalo još više uključiti u razvoj kulturno turizma, dok 11% smatra da ne treba učestvovati u kulturno-turističkom proizvodu, a 19% ispitanih smatra da lokalno stanovništvo može povremeno sudjelovati u kulturno-turističkoj ponudi destinacije.

Tablica 1:Posjećenost kulturnih atrakcija i događaja sa strane lokalnoga stanovništva u 2010. god.

Rang Aktivnosti %
1. Koncerti 86,1
2. Izložbe 67,0
3. Muzeji i galerije 46,2
4. Crkve i samostani 46,0
5. Glazbeno-scenska događanja i predstave 43,7
6. Tematske rute 24,0
7. Kreativne radionice 19,5
8. Folklorne priredbe 19,2
9. Nešto drugo- Karneval 3,0

Izvor: Anketni upitnik, obrada autorice.

Lokalno stanovništvo  prema rezultatima provedene ankete na području Općine Mošćenička Draga te rezultatima anketiranja Ocjena turističke ponude Kvarnera   smatra da turistički razvoj pozitivno utječe na kvalitetu života u destinaciji (ostvarivanje prihoda, upoznavanje stranih drugih naroda i kultura, prodaja lokalnih proizvoda, iznajmljivanje soba i apartmana i sl.). Odgovornima za razvoj turizma smatraju turističke zajednice i općine i gradove, ali žele biti uključeni u donošenje odluka za turistički razvoj destinacija u kojima žive. Anketiranjem lokalnog stanovništva dolazi se  do zaključka da treba stvarati kvalitetne kulturno-turističke proizvode koji neće narušiti vrijednosti koje destinacije posjeduje, a lokalno stanovništvo mora biti integrirano u donošenje odluka za budući turistički napredak. Lokalno stanovništvo smatra da očuvanim autohtonim vrijednostima stvara se kulturni turistički proizvod koji će omogućiti konkurentnost turističke destinacije u globalnom okruženju. 

ZAKLJUČAK

Prema rezultatima provedenih istraživanja na području destinacije Kvarner i na području Općine Mošćenička Draga te prema do sada objavljenim radovima može se zaključiti i potvrditi da je lokalno stanovništvo vrlo važno u turističkom razvoju destinacija. Lokalno stanovništvo je zainteresirano za sudjelovanje u planiranju razvoja destinacije i razvoj turizma kod većine ispitanika nema negativnu percepciju. Važnost u koncipiranju razvoja destinacije daje se destinacijskom menadžmentu koji je i odgovoran za primjenu razvojnih strategija, a najvažnijim organizacijama smatraju turističke zajednice i općine te gradove na čijem se teritoriju razvija turistička ponuda. Stanovništvo će biti zadovoljno turističkim razvojem ako mu isti osigurava određene prednosti kao npr. mogućnost zapošljavanja, poboljšanje infrastrukture, stvaranje uvjeta za malo poduzetništvo i prije svega ako mu se ne narušava kvaliteta života u turističkoj destinaciji.

U cilju kvalitetnog razvoja kulturnog turizma destinacija mora biti uključeno i lokalno stanovništvo jer se stvaranje turističkog proizvoda na osnovi kulturno-povijesne baštine utječe se na samo lokalno stanovništvo i njegov identitet. Kulturno-povijesnu baštinu stanovništvo percipira kao vrijednosti iz svoje prošlosti koju treba sačuvati za budućnost. 

Razvoj turističke destinacije bit će uspješan ako se kombiniraju svi čimbenici važni za unapređenje razvoja i to nositelji ponude, turisti, kvaliteta okoliša i lokalno stanovništvo na koji je naglasak u ovom radu. Zajedničkim integriranjem moguće je stvoriti konkurentan turistički proizvod destinacije na zahtjevnom turističkom tržištu.

BIBLIOGRAFIJA

Blažević, B., et al. (2012), Ocjena turističke ponude Kvarnera, Opatija: Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu. 

Blažević, B. et al. (2004), Turistička regionalizacija u globalnim procesima: Ocjena turističke ponude Kvarnera,Tourism and hospitality management, vol. 10, no. 1.

Blažević, B. (2007), Turizam u gospodarskom sustavu, Opatija: Fakultet za turistički i hotelski menadžment.

Boranić Živoder , S., Tomljenović, R., Čorak, S. (2011), Suradnja interesnih skupina u turističkim destinacijama, u  S. Čorak (ed.), Izazovi upravljanja turizmom, Zagreb: Institut za turizam.

Cecil, A. K., Yao-Yi, F., Wang, S., Avgoustis, S. (2010), Cultural tourism and quality of life: results of a longitudinal study, European journal of tourism research, vol. 3, broj 1, pp. 54-66.

Dulčić, A., Petrić, L. (2001), Upravljanje razvojem turizma, Zagreb: Mate.

Gredičak, T. (2009), Kulturna baština i gospodarski razvitak Republike Hrvatske, Ekonomski pregled , vol.60, br. 3-4, pp. 196-218. .

Jelinčić, D. A. (2006), Turizam vs. Identitet: globalizacija i tradicija, Etnološka istraživanja,  broj 1, pp. 161-207.

Jelinčić, D. A. (2008), Abeceda kulturnog turizma, Zagreb: Meandarmedia, Meandar.

Krippendorf, J. (1986), Putujuće čovječanstvo, Zagreb: SNL, Zavod za istraživanje turizma. 

Magaš, D. (2008), Destinacijski menadžment: modeli i tehnike, Opatija: Fakultet za turistički i hotelski menadžment. 

Poljanec-Borić, S. (2000), Sistemski uvjeti za razvoj turizma u hrvatskim nerazvijenim područjima: prilog razumijevanju uloge države u primjeni politike održivoga razvoja, Turizam, vol. 48, broj 4,  pp. 425-432.

Rudan, E. (2011), Menadžment u funkciji razvoja kulturnog  turizma destinacije: doktorska disertacija, Opatija: Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu. 

OZNAKE

održivi turizam | sadašnjost (kategorija)

OSTAVITE SVOJ KOMENTAR