ECOLOGICAL FOOTPRINT OF ROAD TRAFFIC ON CRES-LOŠINJ ARCHIPELAGO

HRVOJE GROFELNIK

Gimnazija Andrije Mohorovičića Rijeka / Andrije Mohorovičića Gymnasium, Rijeka

Cresko-lošinjski arhipelag čini najveću otočnu prometnu cjelinu sjevernog Jadrana. Arhipelag se sastoji od velikih otoka Cresa i Lošinja te 27 manjih otoka, koji su smješteni između Kvarnera, Kvarnerića, Riječkog zaljeva te otvorenog mora. Geoprometno prostor gravitira uglavnom riječkom prometnom čvoru. Usmjerenost prometnog razvoja otoka determinirana je u drugoj polovici 20. stoljeća razvojem trajektnoga i otočnoga cestovnog prometa. Otočje danas ima izražene sezonske varijacije intenziteta cestovnog prometa zbog prevladavajuće turističke usmjerenosti pri valorizaciji prostora. U istraživanju se pristupilo parcijalnom određivanju ekološkog otiska cestovnog prometa na otocima s obzirom na emisiju CO, i sposobnosti apsorpcije CO, otočne površine.

U sklopu istraživanja izrađen je model izračuna cestovne kilometraže na otocima te je posredno iz njega izračunata emisija CO,. Rezultati modela pokazali su značajne sezonske varijacije emisija CO, na otocima koje su usko povezane s turističkom valorizacijom prostora i brojem nerezidentnih vozila na otocima. Istaknuti su omjeri sudjelovanja rezidentnih i nerezidentnih vozila na otoku koja utječu na emisiju sukladno svojoj energetskoj učinkovitosti. Istraživanje je pokazalo da je kapacitet apsorpcije CO, na kopnenom prostoru cresko-lošinjskog arhipelaga oko 40 puta veći od emisije CO, cestovnog prometa tijekom jedne godine.

Ključne riječi: cresko-lošinjski arhipelag, ekološki otisak, cestovni promet, emisija CO, apsorpcija CO,

Cres-Lošinj Archipelago is the largest insular traffic unit in Northern Adriatic. The archipelago consists of two large islands, Cres and Lošinj, and 27 smaller islands located among Kvarner, Kvarnerić, Rijeka Bay and open sea. From the point of view of traffic, this area gravitates mostly toward Rijeka traffic node. Traffic development of the islands was determined in the second half of the 20th century with the development of ferry traffic and road traffic on the islands. Today, the Archipelago is characterized by prominent seasonal variations of road traffic intensity due to dominant role of tourism in space valorisation. This research included partial determination of Ecological Footprint of road traffic on the islands on the basis of CO, emission and capacity of insular surfaces to absorb CO,.

The author also created a model for calculating road mileage on the islands and indirectly calculated CO, emission. The results indicated significant seasonal variations of CO, emission on the islands, which are closely related to tourist valorisation of space and the number of non-residential vehicles on the islands. The paper also provides the ratio between residential and non-residential vehicles on the island, which influence the emission in accordance with their energy efficiency. The research showed that the capacity of CO, absorption on Cres-Lošinj Archipelago is approximately 40 times greater than CO, emission from road traffic during one year.

Key words: Cres-Lošinj Archipelago, Ecological Footprint, road traffic, CO, emission, CO, absorption

Uvod

Osnova rada je primjena metodologije ekološkog otiska cestovnog prometa na cresko-lošinjskom arhipelagu radi utvrđivanja stupnja opterećenosti okoliša, odnosno emisije

C02 u odnosu na sposobnost apsorpcije C0konkretnog prostora. Uz primjenu metodologije ekološkog otiska jedan od osnovnih ciljeva rada je utvrđivanje utjecaja nerezidentnih (turističkih) vozila na emisiju C02 na otocima. Hipoteza da turistička kretanja i s njima vezana emisija ispušnih plinova značajno sudjeluje u ukupnoj emisiji C02 na otocima potvrđena je utvrđivanjem intenziteta i podrijetla vozila koja sudjeluju u prometu po mjesecima. Tijekom istraživanja nije potvrđena hipoteza da emisija C02 cestovnog prometa prelazi sposobnosti apsorpcije konkretnoga otočnog okoliša. Po emisijama i biokapacitetu apsorpcije C0zaključeno je da razvoj turizma na otocima Cresu i Lošinju temeljen na cestovnom prijevozu trenutačno održiv s aspekta lokalnog i globalnog utjecaja na okoliš.

Pregled dosadašnjih istraživanja

Ekološki otisak jedna je od metodologija što su se razvile u zadnjih dvadesetak godina radi određivanja trenutačne opterećenosti nekoga određenog prostora s obzirom na njegov lokalni kapacitet nosivosti i u odnosu na kapacitet nosivosti Zemlje. Ekološki su otisak prvi put početkom 1990-ih razradili Mathis Wackernagel i William Rees na The University of British Columbia. Metodologiju ekološkog otiska dalje su razvijali i popularizirali Rees (1992.), Wackernagel i Rees (1996.), McDonald i Patterson (2004.), Martin-Cejas i Ramirez Sanchez (2010) i drugi. U jednom od temeljnih radova “Our Ecological Footprint-Reducing Human Impact on the Earth” – Wackernagel i Rees, 1996., ekološki je otisak definiran kao alat za mjerenje koji omogućava određivanje stupnja iskorištenosti resursne osnove i asimilacije otpadnih tvari za određenu populaciju na konkretnoj površini. Razvijena od strane Wackernagela i Reesa, metodologija računanja ekološkog otiska po površini za određenu populaciju obuhvaća: hranu, stanovanje, promet, usluge, izgrađene površine (objekti, ceste i ostala infrastruktura), obrađene površine, livade, šume i energetske objekte (McDonald, Patterson, 2004.). U navedenom je radu ekološki otisak predložen kao metoda za određivanje utjecaja na okoliš i osnova za razvoj novih modela proučavanja utjecaja ljudskih djelatnosti na okoliš. Metodologija ekološkog otiska može se koristiti integralno za cijeli prostorni sustav

ili parcijalno. Parcijalno korištenje moguće je primjenjivati na određene dijelove u prostoru, ali i određene dijelove prostornih sustava kao što su primjerice pojedine djelatnosti ili aspekti djelatnosti koji se mogu istraživati kao izdvojene jedinice. Mogućnost parcijalnog istraživanja u prostoru daje dodatnu funkcionalnu vrijednost metodologiji ekološkog otiska te je jedan od takvih pristupa korišten u ovom radu. Izdvajanjem dijela sustava, na prostornoj ili strukturnoj razini, može se metodološki pristupiti analizi stanja i planiranju mjera za buduće djelovanje u planskom razvoju prostora. S obzirom na usmjerenost ovog istraživanja potrebno je istaknuti dva rada koja se bave parcijalnom primjenom ekološkog otiska na promet i turističku djelatnost: Gossling, Hansson, Hörstmeier i Saggel (2002.), te Hunter i Shaw (2007.). Pri izračunu parcijalnog ekološkog otiska za neku djelatnost ili prostor koristi se kompleksna statističko-matematička metodologija. Ona omogućava izračunavanje površina Zemlje koje su svojim biokapacitetom sposobne nositi ekološki pritisak određenih djelatnosti s obzirom na intenzitet njihove pojave. U tom smislu ekološki otisak se razvijao kao metodološko pomagalo u radovima Gossling, Hansson, Hörstmeier, Saggel (2002.) i Martin-Cejas, Ramirez Sanchez (2010.), te je došlo do njegove razrade i primjene, kao što je ekološki otisak prometa na određenom prostoru. Metodologiju ekološkog otiska za sada je teško primijeniti na veće i složenije sustave zbog broja ulaznih varijabli koje je cesto nemoguće pratiti s dovoljnom preciznošću. Stoga je njegova primjena na razini cijelih država ili otočnih lokaliteta kao manjih ili definiranijih prostora, po broju i veličini ulaznih varijabli, češća.

Metodologija istraživanja

Geografski prostor obuhvaćen radom određen je teritorijalnim jedinicama Grada Cresa i Grada Malog Lošinja, što se u razmatranom prostoru podudara s obuhvatom cresko-lošinjskog arhipelaga. Otočna skupina koju čine Cres i Lošinj, s pripadajućim manjim otocima, izdvaja se kao najveća otočna funkcionalna cjelina sjevernog Jadrana.

Rad je izrađen konzultiranjem znanstvene i stručne literature, unutar koje se posebno ističu teorijski i praktični radovi vezani uz metodologiju Ecological Footprinting, odnosno ekološkog otiska. Analitički dio rada utemeljen je na izvornim statističkim podatcima dobivenim od: Hrvatskih cesta1, Jadrolinije2 i turističkih zajednica Grada Cresa i Grada Malog Lošinja. Analiza je izrađena na temelju znanstvene literature koja opisuje primjenu metodologije ekološkog otiska. Da bi se iz prikupljenih statističkih podataka dobio smisleni materijal, izrađen je matematičko-logički model izračuna kilometraže cestovnih vozila na otocima. Model je rezultirao konkretnim podatcima te je dobivena prostorna učestalost prometa po mjesecima, kilometraža po pojedinim dionicama, potrošnja goriva na otocima i u konačnici emisija C02. Sintezom podataka dobiven je temelj za kvalitativnu analizu frekventnosti prometa iz kojih su izvučeni zaključci o ekološkom otisku prometa, utjecaju i održivosti razvoja prometa u funkciji razvoja otočnog prostora. Tablični dio rada izrađen je sintezom izvornih statističkih podataka i podataka koji su generirani uz pomoć modela. Kartografski dio rada izrađen je prilagođavanjem GIS kartografske podloge potrebama istraživanja.

Ekološki otisak (Ecological Footprint) temelji se na mjerenjima korištene količine resursa te otpada koji se pri tome stvara ili mjerenjem energije koja se izračunom pretvara u ekvivalent odgovarajuće površine. Pri izračunu parcijalnoga ekološkog otiska energije fosilnih goriva (Carbon Footprinting) emisija C02 se pretvara u površinu raslinja potrebnu za apsorpciju emisije C02 nastalu pri upotrebi određene količine goriva. Svaka biljna zajednica u određenim klimatskim uvjetima ima svoj prosječni karakteristični godišnji omjer1 2 3 emisije i apsorpcije C02. Ekološki otisak stavlja u odnos potrošnju (otisak) i nosivost konkretnog prostora (neto sposobnosti apsorpcije C02), odnosno na globalnoj razini nosivost čitave Zemlje. U izražavanju ekološkog otiska upotrebljava se jedinica globalni hektar. Globalni hektar (gha) je jedinica površine koja se upotrebljava za iskazivanje stvarnog biokapaciteta okoliša, ali i odražava ljudske zahtjeve za biokapacitetom u okolišu (ekološki otisak). Globalni hektar računa se za pojedinu godinu na razini produktivnosti čitave Zemlje te pojedinačno država ili manjih prostornih jedinica.

1    Izvorni statistički podatci dobiveni su iz baze podataka Hrvatskih cesta za mjernu postaju Cunski na otoku Lošinju. Mjerna postaja je tipa (NAB), odnosno brojenje prometa odvija se neprekidno tijekom cijele godine, što omogućuje detaljan uvid u broj tranzita na lokaciji mjerne postaje.

2    Izvorni statistički podatci dobiveni su iz baze podataka Jadrolinije – Rijeka, a odnose se na mjesečni broj vozila i putnika na trajektnim prugama: Valbiska – Merag, Brestova – Porozina.

3    Omjer odašiljanja i upijanja (emisije i apsorpcije) C0u znanstvenoj se literaturi naziva Net Ecosystem Carbon Exchange (NEE), (Allard, 2008; Vaccari, 2004.).

Slika 1. Geografski smještaj cresko-lošinjskog arhipelaga Figure 1 Geographic position of Cres-Lošinj Archipelago

Analiza stanja cestovnoga prometnog sustava na otocima Cresu i Lošinju

Primorsko-goranska županija ima vrlo povoljan geoprometni položaj koji je definiran dvorišnim smještajem na više međunarodnih i regionalnih prometnih pravaca. Geoprometni položaj na križanju prometnih pravaca između Srednje Europe, Sredozemlja te istočnog ruba Europske Unije i Jugoistočne Europe iznimno je povoljno utjecao i utječe na razvoj čitave regije, a sukladno tome i na cresko-lošinjski arhipelag. Djelatnosti koje su osobito vezane uz korištenje povoljnoga prometnog položaja Primorsko-goranske županije, jesu tradicionalna pomorska i lučka djelatnost te sve više turizam, što se osobito ističe na cresko-lošinjskom otočju.

Otočno područje cresko-lošinjskog arhipelaga izdvojeno u ovom radu, sastoji se od dvaju velikih otoka koji su prometno međusobno povezani mostom u naselju Osor te su kao cjelina preko dvije trajektne luke (Merag i Porozina) usmjereni prema Rijeci kao makroregionalnom središtu, te manjim dijelom prema Zadru (trajektna veza Mali Lošinj – Zadar). Manji otoci koji su sastavni dio otočja ovim radom stavljeni su u drugi plan jer ne sudjeluju u standardnom cestovnom prometu. Također nije uzet u obzir ni promet trajektne pruge Zadar – Mali Lošinj, zbog znatno manje učestalosti.

Otoci Cres i Lošinj s kopnom su povezani uglavnom redovitim trajektnim prugama: Brestova – Porozina i Valbiska – Merag. Konceptom suvremenoga planskog prometnog razvoja Primorsko-goranske županije veza Valbiska -Merag dobiva na značenju i potiskuje nekadašnji primat veze Brestova – Porozina.

Tablica 1. Broj vozila po trajektnim prugama cresko-lošinjskog arhipelaga tijekom 2008. godine Table 1 Number of vehicles on ferry lines on Cres-Lošinj Archipelago in 2008

LinijeSiječanjVeljačaOžujakTravanjSvibanjLipanjSrpanjKolovozRujanListopadStudeniProsinac
Ferry lineJanuaryFebruaryMarchAprilMayJuneJulyAugustSeptemberOctoberNovemberDecember
Trajektna pruga Valbiska -Merag13 23014 99218 46821 22832 60137 66455 54761 77532 78919 85014 25514 442
Valbiska -Merag ferry line
Trajektna pruga Brestova -Porozina4 1644 8597 51412 71825 68935 63656 02570 45430 2439 3944 7073 771
Brestova -Porozina ferry line

Izvor / Source: Jadrolinija

Na otocima općenito, pa tako i u Republici Hrvatskoj, postoje dva koncepta prometnog integriranja unutar samoga otočnog prostora, a to su koncept glavne uzdužne prometnice s odvojcima i koncept kružne otočne ceste s odvojcima. Budući da su otoci Lošinj i Cres izrazito izdužene topografije, koncept uzdužne glavne prometnice osnova je prometnog sustava promatranog prostora. Uz osnovnu longitudinalnu prometnicu Cres – Mali Lošinj prepoznatljivi su odvojci koji se vežu na trajektna pristaništa i manja naselja. Okosnicu prometne povezanosti na otoku Cresu čini magistralna prometnica D 100, koja se pruža smjerom sjever-jug od Por ozine do O sora i dalje prema Malom Lošinju u dužini od 80,3 km. Ova prometnica u kombinaciji s D 101 (odvojak trajektno pristanište Merag – D 100) dotiče sva najznačajnija naselja, dok su ostala mjesta vezana na nju županijskim i lokalnim priključnim cestama. Ranije spomenute trajektne pruge nalaze se izvan područja najjače bure, pa je prometna povezanost Cresa i Lošinja zadovoljavajuće pouzdanosti. Otok Lošinj znatno je udaljen od kopna i primjer je nedostatne prometne povezanosti otočnih prostora. Cestovnu povezanost ostvaruje preko otoka Cresa, što djelomično sputava razvojne mogućnosti i snižava kakvoću života stanovništva.

Na prostoru otoka Cresa i Lošinja ceste su svrstane na: državne ceste ukupne dužine 91,4 km, županijske i lokalne ceste u ukupnoj dužini od 373,9 km te nerazvrstane ceste u naseljima. Sve prometnice (izuzev dijela nerazvrstanih cesta) na otocima imaju asfaltirani kolnik, što pogoduje njihovoj kvaliteti, međutim, prometovanje otežava nedovoljna širina kolnika na pojedinim dionicama. Cres i Lošinj specifični su po tome što osnovna državna cesta Dl00 prolazi kroz najveća naselja i najznačajnija turistička mjesta u kojima se prosječni godišnji dnevni promet vozila u ljetnim mjesecima često i više nego udvostruči, što dovodi do problema protočnosti prometa.

Ekološki otisak cestovnog prometa otoka Cresa i Lošinja

Metodologija ekološkog otiska u provedenom je istraživanju za sustav takvog stupnja složenosti cestovnog prometa prvi put primijenjena u Hrvatskoj. Broj dostupnih varijabli koji je uzet u izradi matematičko-logičkog modela i njihova točnost dali su mogućnost izračuna frekvencija prolaza, kilometraže vozila na otocima te, u konačnici, potrošnju goriva i utjecaj cestovnog prometa na okoliš.

Po primjeni parcijalnog pristupa ekološkog otiska provedeno istraživanje bavi se: 1) prostorom otoka Cresa i Lošinja, 2) ekološkim otiskom cestovnog prometa, 3) udjelom utjecaja na okoliš nerezidentnog prometa, velikom većinom generiranog turističkom djelatnošću.

Model izračuna cestovne kilometraže na otocima Cresu i Lošinju

Slabosti modela izračuna ekološkog otiska cestovnog prometa na otocima Cresu i Lošinju proizlaze iz razmjerno malog broja točaka na kojima je mjeren broj prolaza vozila, a koji je bio potreban da bi bilo moguće izračunati učestalosti prometa i kilometražu ostvarenu na otocima. U ovom konkretnom slučaju, za poboljšanje točnosti, pouzdanosti i provjerljivosti podataka bila bi potrebna mjerna postaja između naselja Cres i naselja Osor te mjerna postaja između naselja Cres i trajektnog pristaništa Merag. Ipak, broj prolaza s postojeće tri ključne mjerne točke na otocima kroz model je dao podatke o mjesečnoj kilometraži ostvarenoj na otocima. Ako se ulazni podatci u modelu uzmu kao apsolutno točni, a trenutno ne postoje bolji i metodološki usklađeniji način izračuna, sam model zbog male razgranatosti otočnih prometnica i koncentracije stanovništva u dva središnja naselja (Tab. 2.) daje dobar oslonac za vjerodostojnost dobivenih podataka. Međutim, odstupanja su neminovna, a proučavajući model i fizičku razgranatost prometnica na otoku, najprimjerenije je zaključiti da je broj kilometara u stvarnosti nešto veći nego što je izračunat. Primjerice, broj tranzita na otocima poistovjećen je s brojem prolaza na relaciji naselje Cres – naselje Mali Lošinj, što sigurno odstupa od stvarnosti. Odstupanja se javljaju zbog nemogućnosti brojanja prolaza na relacijama: 1) unutar otoka Cresa, i 2) od naselja Cres do naselja Nerezine na otoku Lošinju.

Slika 2. Primjer uporabe modela izračuna ukupne cestovne kilometraže na otocima Cresu i Lošinju za srpanj 2008. godine

Figure 2 Total road distance calculation model on Cres and Lošinj Islands for July 2008 – Application Example

Najveći dio rezidentnog stanovništva (90,55%) i nerezidenata (prije svega turista tijekom ljetne sezone) na otoku je koncentriran u naseljima Cresu i Malom Lošinju. Tako izražena koncentracija u dva pola cestovne mreže daje veliku vjerojatnost

Most of the resident population (90.55%) and non-resident population (mostly tourists that arrive on the island in the summer) are located in Cres and Mali Lošinj. Such concentration in two distinct poles of traffic network indicates high probability

Tablica 2. Broj stanovnika i gustoća naseljenosti na cresko-lošinjskom arhipelagu prema popisu stanovništva 2001. godine

Jedinice lokalne upraveGrad Mali Lošinj bez otoka Ilovik, M. i V. Srakane, Sušak, Unije 8 388 – 392 = 7 966 stanovnikaGrad Cres 2 959 stanovnika
Local administrative unitTown of Mali Lošinj without Ilovik, Male and Velike Srakane, Sušak and Unije Islands 8 388 – 392 = 7 966 inhabitantsTown of Cres 2 959 inhabitants
Naselja / SettlementsMali Lošinj + Veli LošinjNerezineCunskiOsorOstalanaseljaCresMartinšćicaOrlecValunOstalanaselja
Broj stanovnika / Population(6296 + 917)7 213371150731592 33315512262287
Udio stanovnika / Share of population90,55%4,66%1,88%0,90%2,01%78,84%5,24%4,12%2,10%9,70%
Gustoća naseljenosti / Population density37.28    st/km237.28    inh/km210,14 st/km10,14 inh/km2

Izvor / Source: www.dzs.hr

da je daleko najveći dio cestovnih prolaza ostvaren između upravo ta dva naselja te je zabilježen na mjernoj postaju Cunski. Tranzit na relacijama naselje Cres – okolna naselja (Martinšćica, Belej, Lubenice, Vrana, Beli, Dragozetići…) na otoku nije uračunat u model zbog nepostojanja podataka, što dovodi do stanovitog odstupanja (manjak prolaza u konačnoj računici). Udio takvih tranzita na otoku, koji su vezani uz manja naselja, gotovo je zanemariv zbog vrlo malog broja stanovnika i ostarjelosti populacije ovih naselja koja utječe na njihovu mobilnost. Odstupanja se javljaju najvećim dijelom tijekom ljetne turističke sezone, te se djelomično poništavaju s viškom kilometara koji su dobiveni iz dijela modela koji uzima ukupni tranzit na otoku kao da je napravljen na relaciji naselje Cres – naselje Mali Lošinj (koji daje prividni višak kilometara). Taj višak kilometara proizvod je prolaza na relacijama naselja koja spadaju u zajedničku jedinicu lokalne uprave i gravitiraju naselju Mali Lošinj, kao što su Artatore, Nerezine, Osor, a u modelu, odnosno na mjernoj postaji Cunski, uračunati su kao tranzit na ukupnoj relaciji naselje Cres – naselje Mali Lošinj. Preklapanje tih dvaju dijelova modela sigurno nije potpuno, ali značajno smanjuje pogrješku u modelu, koju dodatno smanjuje i to što rezidentnih prolaza, odnosno kilometara tijekom godine, ima oko 41,2%, odnosno kilometraža nerezidentnih vozila na otoku iznosi oko 58,8%. Takav omjer smanjuje pogrješku jer je vjerojatnost da če turist koji boravi u Malom Lošinju otići na izlet do Cresa i obrnuto,

te time biti zabilježen na mjernoj postaji Ćunski, puno veća nego što će napraviti kilometre tranzita na manjim relacijama. Ipak, višak kilometara koji je ostvaren na manjim relacijama, a na taj način produciran na mjernoj postaji Ćunski, povećava točnost modela jer se oduzima od nezabilježenih kilometara tranzita na otoku Cresu i dalje prema otoku Lošinju do naselja Nerezine.

Zaključno se može reći da model na osnovi ulaznih podataka ima svoje manjkavosti, ali se neki dijelovi modela koji stvaraju odstupanja, zbog prostorne distribucije naselja i gustoće naseljenosti te sudjelovanja pojedinih naselja u turističkim kretanjima, poništavaju, cime pridonose pouzdanosti i vjerodostojnosti konačnog izračuna.

Ulažni podatci u modelu

Tablica 3. Turistički dolasci po destinacijama i broj cestovnih prolazaka na mjernoj postaji Ćunski tijekom 2008. godine Table 3 Tourist arrivals by destinations and number of road transits recorded on Ćunski measurement station in 2008

N-a(J
Mjesecic>o<υc3>CJc3c3’O’cc-Q’cOh’cc3OhO>Rujan((ΛOnD0<υiJ((2\r>Ο
17)$O>0O235-hOOo^2235-hOh
’c’c’c’c’c’c’o’o’o’o’o’c
>ίΛΟ>ίΛo>ίΛo>ίΛo>ίΛo>ίΛo>ίΛo>ίΛo>ίΛo>ίΛo>ίΛo>ίΛΟ
H-lH-lH-lH-lH-lH-lH-lH-lH-lH-lH-lΗ-1
Destinaci jaίΛ<υ5-hU73sC/5<υuU73sC/5<υuU73sC/5<υuU73sC/5<υuU73sC/5<υUU73sC/5<υuU73sίΛ<υ5-hU73sίΛ<υ5-hU73sίΛ<υ5-hU73sίΛ<υ5-hU73sίΛ<υ5-hU73s
‘Ό‘Ό‘Ό‘Ό‘Ό‘Ό‘Ό‘Ό‘Ό
c3c3c3c3c3c3c3c3c3c3c3
ϋüüÜüÜΰÜüÜÜÜÜÜÜÜÜÜÜÜÜÜÜÜ
MonthJanuaryFebruaryMarchAprilMayJuneJulyAugustSeptemberOctoberNovemberDecember
’c’c’c’c’c’c’o’o’o’o’o’c
>7O>7O>7O>7O>7O>ζΛO>ζΛO>ίΛO>ίΛO>ίΛO>ίΛO>ίΛΟ
H-lH-lH-lH-lH-lH-lH-lH-lH-lH-lH-lΗ-1
DestinationίΛ<υuυ73sίΛ<υuU73sίΛ<υuU73sίΛ<υuU73sίΛ<υuU73sίΛ<υ5—iU73sίΛ<υ5-hU73sίΛ<υ5-hU73sίΛ<υ5-hU73sίΛ<υ5-hU73sίΛ<υ5-hU73sίΛ<υ5-hU73s
‘οoοoοoοoοoooooooooooooo‘ο
Ö£££££0£0£00000
££££££££
f2f2iSf2iSf2iSf2iSf2iSiSiSiSiSiS
Udio turističkih
dolazaka po odredištima / Share of tourist arrivals by destinations7,0192,998,7391,2723,176,926,9773,03vocovo28,8371,1729,1170,8931,3568,6530,2969,7121,7878,22o100INININ92,23
Ukupan brojcooo
turističkih dolazaka / Totalcoco<Ncoσ\ίΟcooocovooocoooίοco<NίοINίΟco<NINO
number ofcooIN<NΌÌOΟvocoooIN
tourist arrivals
Broj cestovnih prolaza na
mjernoj postaji Ćunski /ίοr\cor\oσ\r\ooINoIN<Nσ\nIoooo<NINÌOvoIN<N
Number ofVO<NIN11voσ\ίΟ
road transitsCOΌco<Nσ\vo<Noo<NvocoIN<Ncococo
at Ćunski
measurementstation

Izvor / Source: Turističke zajednice Grad Cres i Grad Mali Lošinj, Hrvatske ceste

Tablica 4. Registrirana cestovna vozila na cresko-lošinjskom arhipelagu 31. 12. 2008. godineTable 4 Registered road vehicles on Cres-Lošinj Archipelago on December, 31st 20084

Teritorijalna jedinicaUkupan broj registriranih vozila po teritorijalnim jedinicamaUdio registriranih vozilaUkupan broj registriranih vozila
Territorial unitTotal number of registered vehicles by territorial unitsShare of registered vehiclesTotal number of registered vehicles
Grad Cres / Town of Cres1 32525,42%5 213
Grad Mali Lošinj / Town of Mali Lošinj3 88874,58%

Izvor / Source: Ministarstvo unutrašnjih poslova

Tablica 5. Udaljenosti između karakterističnih točaka cestovne mreže na Cresu i Lošinju Table 5 Distance among distinct nodes of road network on Cres and Lošinj Islands

Dionice / RouteMali Lošinj – MeragMali Lošinj – PorozinaCres – MeragCres -PorozinaMali Lošinj – Cres
Udaljenosti u km / Distance in kilometers6880142655

Izvor / Source: Hrvatske ceste

Analiza dobivenih podataka iz modela

Broj kilometara ostvaren u cestovnom prometu na otocima Cresu i Lošinju tijekom 2008. godine pokazuje značajna kolebanja (Tab. 6.). Amplituda je vidljiva između siječnja – minimum (indeks = 1,00) i kolovoza – maksimum (indeks = 5,03). Mjesečna kolebanja daju tri uočljiva razdoblja u godini: 1) zimski dio godine od studenog do veljače tijekom kojeg je vidljiva vrlo mala oscilacija vrijednosti s indeksnim razlikama od minimalnih 1,00 u siječnju do maksimalnih 1,11; 2) prijelazni dio godine u dva razdoblja od ožujka do travnja te listopad, u kojem je vidljivo manje kolebanje vrijednosti s maksimalnim indeksom od 2,22; 3) ljetni dio godine od svibnja do rujna tijekom kojeg je vidljiv maksimum u kolovozu s indeksnom vrijednošću od 5,03 u odnosu na siječanj. Ukupno kretanje apsolutnih vrijednosti u uskoj je vezi s brojem turističkih dolazaka na otok (Tab. 1.). Dodatnu potvrdu za usku povezanost cestovne kilometraže napravljene na Cresu i Lošinju s kolebanjima u turističkim dolascima

4 Broj vozila koji je uzet u model izračuna ukupne kilometraže na otocima, sa samog je kraja 2008. godine te daje u baznom dijelu modela određeni “višak” kilometara. Taj “višak” kilometra povećava točnost modela jer se poništava s mobilnošću rezidentnih vozila na otocima koja zbog lokacije mjernih točaka nije vidljiva u ulaznim podatcima.

Tablica 6. Kilometraža cestovnog prometa po mjesecima na Cresu i Lošinju 2008. godine Table 6 Mileage of road traffic on Cres and Lošinj Islands in 2008 by months (in km)

Izvor / Source: Hrvatske ceste, Jadrolinija, model

Tablica 7. Ukupni rezultati modela i biokapaciteta apsorpcije C09 na cresko-lošinjskom arhipelagu 2008. godine Table 7 Final results of the model and biocapacity of C02 absorption on Cres-Lošinj Archipelago in 2008

Kilometri rezidenata na otoku21 353 124
Resident kilometers on the island
Kilometri nerezidenata ukupno na otoku30 477 511
Non-resident kilometers on the island
Kilometri ukupno na otoku51 830 635
Total number of kilometers on the island
Potrošnja goriva u litrama – rezidenti1 601 524
Fuel consumption in liters – residents
Potrošnja goriva u litrama – nerezidenti2 133 383
Fuel consumption in liters – non-residents
Potrošnja goriva u litrama – ukupno3 734 907
Total fuel consumption
Godišnja emisija C09 rezidentnih vozila na otoku (kg)5 349 384
Annual C09 emission by resident vehicles on the island
Godišnja emisija C09 nerezidentnih vozila na otoku (kg)5 242 131
Annual C09 emission by non-resident vehicles on the island
Ukupna godišnja emisija C09 cestovnog prometa na otoku (kg)10 591 515
Total annual C09 emission from road traffic on the island

Izvor / Source: Državni zavod za zaštitu prirode, Allard, 2008., Magliulo, 2004., European Environment Agency, model

daju vrijednosti broja prolaza vozila na trajektnim pristaništima (Merag i Porozina) te statistika Glavnog plana razvoja turizma Kvarnera koja utvrđuje da je broj turističkih dolazaka cestovnim vozilima na područje Kvarnera zastupljen s 99,4% (Glavni plan razvoja, 2005.).

Mjeseci3>oco<3>or3£• 2-, 3>No3r3>r33r3-Qr*CO0r3Oh30r3Oh5—ionNO>303Pi-aOhoC/530<υ’Ό0COο.0’(/5Ο5—IOh
Month5-130r35-1r305-1JP<υ[Jh-0O5-1CCj2“£hOh<r32<υ00JN3ίΛ0bJD0<5—1<υJPB<υOh<υCO5—I<υ-ΟοΰΟ5—1<υ-ΟΒ<υ>Ο£5—i<υ-ΟΒ<υο<υ3
Ukupan broj km na otocima / Total number of kilometers on the islandsIN<N”Φσ\ININ<Nσ\όooσ\ro”ΦΌίΟ”ΦrOroO<NίΟσ\ro“ΦΌσ\ooooooooooOroίοooίο“Φvovoσ\<Nooo\oίΟooίοσνoo<Nσ\ίΟro<Nroίο^·roνοΟΟίοroοro”Φνονοσ\σ\ίΟΙΝοο
Broj km nerezidenata na otocima / Number of nonresident kilometers on the islandsOVO<NO<NVOooσ\ίοINvovoINININ<NIN<NίΟσ\οrovovoroINO”ΦIN<NINίΟvo<NoooσνININίοvo”φ”φΌroINΟ<Ν<ΝINroοοINοο<Ν<ΝΙΝίΟσ\

Primjena dobivenih podataka iz modela

Korelacija između broja nerezidentnih dolazaka5, broja prolaza vozila na otoku i trajektnim pristaništima te ukupna kilometraža i ispuštanje C02 na otoku u uskoj su vezi te upućuju na zaključak da je opterećenost okoliša ispuštanjem ispušnih plinova iz vozila rezultat naglašeno sezonske turističke djelatnosti na otoku (Tab. 6; 7. i 8.).

Tablica 8. Emisija C09 cestovnog prometa na Cresu i Lošinju tijekom 2008. godine Table 8 Emission of C09 from road traffic on Cres and Lošinj Islands in 2008

MjeseciMonthsGG>o.ωlouGGGGG>oGN5hGG5hJG<υJhJ4G’g>NO-GOUGSGG>GJGh<GG-GLONGSGGa3<υGGGGaULO3NO>3GbJOG<GG*Gu<UJGa<υGh<υLOooGaOA->3SH<υJGOOOG<υOOGunU<υJGa<υ>O3OGÖ*V3O5hGhU<UJGa<υo<υQ.ω“g>V33OO3GGG<
Emisija C09 nerezidentnih vozila (kg) / C09 emission by non-resident vehicles (kg)”O(NNNG”COONNO(Noooo(NOG”OCONCOooCOoo’vicoloONNONOOONNOONO(N(NOOO’vico(NT“HNOONi>0ONONOnOToNOON(NΟΙΝΟT“H(NCOΟΙΝΟΟΙΝΟτ-ΗT“HCOT“H(NoT(Nio
Emisija C09 rezidentnih vozila (kg) / C09 emission by resident vehicles (kg)(NooINIOol-G”(NooNOG”G”(NooNOG”G”(NooNOG”G”(NooNloolor(NooNlooToT(NooNi>0oToT(NooNi>0OTOT(NooNloOTOT(NooNi>0OTOT(NooNi>0oTo|-(NooNi>0oTo|-oTooCOONoTCOi>0
Ukupna emisija C09 (kg) / Total C09 emission (kg)(NOONOorGG”OOOooG”T“HOOG”coNN(NCOONT“HOOO(NNOOOOONT“Hi>0oTNOoTT“HT-HCOoTINNONOi>0T-HOTooloOooNOT-HooNCOloloOT-HON(NooT“HOTINNOoTONNNofNOoT<N(NNOo|-i>0T“Hi>0T“HONi>0OT“H

Izvor: Model, Energija u Hrvatskoj, 2008., Energetski institut “Hrvoje Požar”, European Environment Agency

5 Nerezidentni dolasci (prolasci) vozila na otoke dijele se po uzroku na tri skupine vozila: 1) nerezidentna – turistička vozila, 2) nerezidentna – vikendaška vozila, i 3) ostala nerezidentna – slučajna vozila. U istraživanju je broj nerezidentnih vozila na otoku s obzirom na njihovo ponašanje (tranzit) poistovjećen s turističkim vozilima, što u konačnici ne bi trebalo značajnije utjecati na rezultate modela. Omjer između navedene tri skupine vozila na otoku bitno je na strani turističkih vozila zbog značajne cijene trajektnog prijevoza koja smanjuje utjecaj vikendaških i slučajnih kretanja vozila na cestovni tranzit vozila.

Tablica 9. Ekološki otisak6 i biokapaciteti apsorpcije C09 cresko-lošinjskog otočja 2008. godine Table 9 Ecological Footprint6 and biocapacities of C09 absorption on Cres-Lošinj Archipelago in 2008

Vegetacijske zajedniceZajednice suhih travnatih površina i bušikaŠumske zajednice hrasta crnike i hrasta medunca
VegetationDry grassland and bushHolm oak and Pubescent oak woods
Površina / Surface25 109 ha25 918 ha
Specifična godišnja sposobnost apsorpcije C09po hektaru / Specific annual C09 absorption capacity per hectare9 070 kg C02/ha10 210 kg C09/ha
Parcijalni godišnji biokapacitet apsorpcije C09 na otocima / Partial annual biocapacity of C09 absorption on the islands227 738 630 kg CO,264 622 780 kg C02
Ukupni godišnji biokapacitet apsorpcije C09 na otocima / Total annual biocapacity of C09 absorption on the islands492 361 410 kg CO,
Godišnja emisija C09 cestovnog prometa na otocima / Annual C09 emission from road traffic on the islands10 591 515 kg CO,
Udio emisije u biokapacitetu apsorpcije C09 na otocima / Share of emission in biocapacity of C09 absorption on the islands2,15 %
Ekološki otisak cestovnog prometa u globalnim hektarima / Ecological footprint of road traffic in global hectares0,0215 X 51 027 ha x 2,23 = 2 446,5 gha

Izvori / Sources: Model, Državni zavod za zaštitu prirode, Allard, 2008., Magliulo, 2004., European Environment Agency, Ecological Footprint Atlas, 2009.

Ispuštanje C02 vozila rezidenata na otocima izračunato je iz dostupnih podataka na razini Republike Hrvatske7 te iznosi 250,5 gC02/km. Dobivena prosječna emisija C02 po automobilu u Hrvatskoj značajno je veća od prosjeka ispuštanja C02 za Europsku Uniju8, koja iznosi 172 g C02/ km te je rezultat održavanosti i prosječne starosti vozila u Hrvatskoj i Europskoj Uniji. Razlike u omjerima udjela kilometara napravljenih tijekom godine na otocima i razlike u ispuštanju C0po vozilima između rezidenata i nerezidenata u konačnoj računici daju vrlo slične brojke u količini ukupne emisije C02 u okoliš (Tab. 7; 8. i 9.).

6    Metodologija ekološkog otiska koji se izražava u globalnim hektarima (gha) služi se faktorom usklađivanja (equivalence factor), u ovom slučaju on iznosi 2,23, uz pomoć njega pretvara se lokalna površina s njezinom sposobnošću apsorpcije C02 u površinu s prosječnom sposobnošću apsorpcije C02 u svijetu. Faktor usklađivanja u ovom je slučaju izračunat uz pomoć prosječne površinske sposobnosti apsorpcije C02 u svijetu (1 gha = 1 525 litara goriva) i prosječne emisije C02 po litri goriva na promatranom području (1 litra goriva = 2,836 kg C02).

7    ispuštanje C02 po vozilu u Republici Hrvatskoj izračunata je iz podataka Ministarstva unutrašnjih poslova, publikacije Energija u Hrvatskoj 2008. – Ministarstva gospodarstva rada i poduzetništva i Energetskog instituta “Hrvoje Požar”.

8    Ispuštanje C02 po vozilu u Europskoj Uniji dobiveno je iz podataka European Environment Agency i Eurostata.

Ispuštanje C02 cestovnog prometa (Carbon Footprint) u ovom je radu uspoređena s konkretnom godišnjom sposobnošću apsorpcije C02raslinja na području cresko-lošinjskog otočja. Prostor otoka podijeljen je u tri dijela: 1) izgrađeni prostor čiji ekološki otisak na razini Republike Hrvatske iznosi 0,11 gha po osobi (što je prosjek razvijenih zemalja) (Ecological Footprint Atlas, 2009.); 2) vodene površine čiji ekološki otisak za Republiku Hrvatsku iznosi 0,06 gha po osobi (Ecological Footprint Atlas, 2009.); 3) površine suhih travnjaka i bušika (Tab. 9.); 4) šume hrasta crnike i hrasta medunca (Tab. 9.).

Zaključak

Iz ukupnih rezultata može se zaključiti da je ispuštanje C02 cestovnog prometa na cresko-lošinjskom otočju maleno do gotovo zanemarivo i ne utječe značajno na održivost razvoja otočnog prostora s gledišta metodologije ekološkog otiska. Emisija C02 cestovnog prometa godišnje na otocima iznosi 2,15% godišnj e sposobnosti upijanja istoga otočnog prostora ili 2446,5 gha. Podatci za prostor Republike Hrvatske govore da godišnji udio ispuštanja C02 cestovnog prometa u ukupnoj emisiji svih vidova ljudskog djelovanja u prostoru iznosi oko 30%. Po pretpostavci da je prosječno stanje u Republici Hrvatskoj odgovarajuće stanju na cresko-lošinjskom arhipelagu, ukupna bi emisija C02na otocima bila ispod 7% sposobnosti apsorpcije prostora. Razlozi tako malog utjecaja ukupne emisije i posebice emisije cestovnog prometa na okoliš prije svega su malobrojnost populacije na otocima, niska gustoća naseljenosti, dobni sastav stanovništva, niska mobilnost otočnog stanovništva, slaba razgranatost i veličina cestovne mreže, usmjerenost na brzobrodske pruge i slično. Uz obilježja rezidentnog stanovništva, koje realno smanjuje utjecaj emisije C02 u cestovnom prometu, značajno je izdvojiti pojavu nerezidentnih vozila. U apsolutnom broju prijeđeni kilometri nerezidentnih vozila na otoku čak su iznad rezidentnih, što je izravna posljedica prevage turističke gospodarske usmjerenosti prostora. Taj udio nerezidentnih vozila u utjecaju na okoliš dodatno pojačava smještaj, odnosno, udaljenost grada Malog Lošinja koji privlači veći dio turističkih dolazaka. Utjecaj brojnosti nerezidentnih vozila na ispuštanje C02 u atmosferu manji je u odnosu na rezidentna vozila zbog više energetske učinkovitosti nerezidentnih vozila. Ukupno pozitivno obilježje trenutačnog stanja ispuštanja i upij anj a C02 kroz godinu dana

na promatranom prostoru samo je parcijalnoga karaktera jer u cjelokupni ekološki otisak ulaze još mnoge varijable. Varijabla iz domene prometa, s kojom bi trebalo dalje nadograđivati i upotpunjavati započeti rad, jest ekološki otisak ostalih vidova prometa kao što su pomorski i zračni. Posebno valja naglasiti da je ekološki otisak pomorskog prometa na otočnom prostoru, kao što je ovaj, vrlo značajan. Zbog brojnosti i prostornog rasporeda mjernih postaja i obilježja podataka, sam model i daljnja obrada ulaznih podataka nose sa sobom određena odstupanja. Bez obzira na prisutnost odstupanja, pozitivno obilježje modela, koje proizlazi iz prostornog razmještaja i veličine naselja te pokretljivosti sudionika u prometu, jest parcijalno poništavanje nasuprotnih dijelova modela, što ga čini pouzdanijim. U mogućoj primjeni tog modela na nekim drugim, prije svega otočnim prostorima, bilo bi potrebno pomno razmotriti prostorni raspored mjernih postaja, veličinu naselja, obilježja sudionika u prometu te pouzdanost mjerenih podataka. Bez obzira na specifičnosti svakoga konkretnog prostora, model razrađen u ovom radu pruža osnovni kostur za prilagodbu i izračun osnovnih pokazatelja ekološkog otiska cestovnog prometa.

IZVORI / SOURCES

Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001. http://www.dzs. hr/, Stanovništvo prema spolu i starosti, po naseljima, (5. 12. 2009.)

Energetski institut “Hrvoje Požar” – Zagreb (statističke informacije).

Vuk, B. i ostali (2008): Energija u Hrvatskoj – godišnji energetski pregled 2007, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva Republike Hrvatske i Energetski institut “Hrvoje Požar”, Zagreb, pp. 291.

European Environment Agency: http://www.eea.europa.eu/data-and-maps/figures/term33-average-age-of-road-vehicles-2 (05.12.2009.).

Eurostat: Measuring progress towards a more sustainable Europe – monitoring report: http://epp.eurostat. ec.europa.eu/cache/ITY OFFPUB/KS-77-07-115/EN/KS-77-07-115-EN.PDF (05.12.2009.).

Hrvatske ceste – Rijeka (statističke informacije).

Jadrolinija – Rijeka (statističke informacije).

Humphrey, S. i ostali (2008): Living Planet Report 2008, World Wilde Found for Nature, Gland-Switzerland, pp. 46.

LITERATURA / LITERATURE

Allard, V., Ourcival, J. M., Rambal, S., Joffre R., Rocheteau A. (2008): Seasonal and annual variation of carbon exchange in an evergreen Mediterranean forest in southern France, Global Change Biology, 14, 714-725.

Ewing B., Goldfinger, S., Oursler, A., Reed, A., Moore, D., Wackernagel, M. (2009): The Ecological Footprint Atlas, 2009, Global Footprint Network, Oakland, pp. 109.

Gossling, S., Hansson, B.C., Hörstmeier, O., Saggel, S. (2002): Ecological footprint analasis as s tool assess tourism sustainability, Ecological Economics, 43, 199-211.

Hunter, C., Shaw, J. (2007): The ecological footprint as a key indicator of sustainable tourism, Tourism Management, 28, 46-57.

Martin-Cejas, R. R., Ramirez Sanchez R R (2010): Ecological footprint analysis of road transport related to tourism activity: The case for Lanzarote Island, Tourism Management 31/1, 98-103.

Mcdonald, G. W., Patterson, M. G. (2004): Ecological Footprints and interdependencies of New Zealand regions, Ecological Economics 50, 49-67.

Rees, E. W. (1992): Ecological footprints and appropriated carrying capacity: what urban economics leaves out, Environment and Urbanization, 4/2, 121-130.

Perić, J. i ostali (2005): Glavni plan razvoja turizma Primorsko-goranske županije, Sveučilište u Rijeci, Fakultet za turistički i hotelski menadžment, Opatija, pp. 467.

Vaccari, F. R, Gioli, B., Zaldei, A., Sabatini, E, Georgiadis, T, Rossi, E, Peressotti, A., Magliulo, V., Miglietta F. (2004): Net Ecosystem Carbon Exchange (NEE) of the Island of Pianosa, Journal of Mediterranean Ecology, 5/1, 53-60.

Wackernagel, M., Rees, W. E., (1996): Our Ecological Footprint: Reducing Human Impact on the Earth, New Society Publishers, Philadelphia, pp. 160.

OZNAKE

cestovni promet | ekologija | ekološki otisak | sadašnjost (kategorija)

OSTAVITE SVOJ KOMENTAR