Prigovori

  • da poziv na uvid u geodetski projekt stambene zgrade nije poslan svim suvlasnicima susjednih čestica, točnije g. Aleksi Torre odnosno g. … iz Komiže.
  • da poziv na uvid za izdavanje građevinske dozvole nije poslan svim suvlasnicima susjednih čestica, točnije g. Aleksi Torre odnosno g. … iz Komiže.
  • da je postojeća gradnja bespravno sagrađena početkom 2017. (dva inspekcijska rješenja o uklanjanju (KLASA: UP/I- 362-02/17-02/1753 i KLASA: UP/I-362- 02/17-02/1754, u prilogu) i to bez ikakvih konzultacija s međašima odnosno susjedima koji nisu imali uvid u projektnu dokumentaciju niti su bili pozvani pokazati svoje međe prije početka radova. Investitor je geodetski projekt izradio tek 11.01.2018, skoro godinu dana nakon početka bespravnih radova (izradila tvrtka „Geo arcus 3d“ d.o.o. iz Splita, OIB: 78196864792, odnosno ovlaštenog inženjera geodezije Andro Marinkovića, ing. geod, broj ovlaštenja Geo 800). Pokazavši projekt u prisustvu našeg odvjetnika, g. Marinković mi je kazao kako “mi ionako ne idemo gore”;
  • Iz zapisnika s glavne rasprave radi smetanja posjeda 12.09.2019. na licu mjesta (Poje, otok Biševo), iz izjave svjedoka g. Borisa Klarića očito je kako je investitor počeo radove četiri mjeseca prije nego smo se na moje inzistiranje susreli: “Kada me pitate kada su započeli radovi koji su predmet parnice, odgovaram negdje u siječnju ili veljači 2017. vidio sam radnike koji su započeli s pripremnim radovima uklanjanja suhozida i odlaganja kamenja sa strane, kao i uklanjanja zemlje – vrta. Na to su se nadovezali radovi iskopa i kasnijeg betoniranja kako i sami vidite.”;
  • Iz zapisnika s glavne rasprave radi smetanja posjeda 12.09.2019. na licu mjesta (Poje, otok Biševo), iz izjave svjedoka g. Mate Vitaljića: “Prije svega moram kazati kako sam dugogodišnji prijatelj koji mi je i kum stoga sam od prvog dana upoznat s detaljima ovog projekta. Dakle, s tuženicima sam u nebrojeno navrata razgovarao o tome, tuženik pod 3 mi je pokazivao projekt budućeg objekta, a po mom sjećanju radovi su započeli negdje u veljači 2017.”
  • Iz zapisnika s glavne rasprave radi smetanja posjeda 12.09.2019. na licu mjesta (Poje, otok Biševo) vidljivo je kako nas je investitor pokušao prevariti pokazujući nejasne fotografije s mobitela umjesto da nam dostavi na uvid cjelokupnu projektnu dokumentaciju. Svjedokinja gđa. Ecija Zambarlin kaže: “Kada me pitate je Ii tužiteljica bila upoznata s budućim radovima i kako, odgovaram kako je ona po mom saznanju razgovarala s tuženikom pod 3. međutim ne mogu se sa sigurnošću kronološki izjasniti jesu Ii razgovarali prije ili nakon našeg dolaska na licu mjesta, a kada me pitate je li joj tuženik ikada dao do znanja kako bi trebalo izgledati lice mjesta po njihovom okončanju, odgovaram kako joj je u mojoj nazočnosti na svom mobitelu pokazivao virtualne fotografije budućeg objekta, ali smo nakon njegovog odlaska komentirale kako nam nije sasvim jasno kako će to izgledati.”. Napominjem kako smo zvali investitora po dojavi prijatelja kako se “nešto gradi u blizini naše kuće”, te se on sastao s nama tek četiri mjeseca nakon što je već započeo radove bez našeg dopuštenja.
  • da investitor nije dokazao pravni interes za izdavanje građevinske dozvole, odnosno da je prilikom izrade prvog geodetskog projekta došlo do razlike u izmjeri površine. (kako se navodi u rješenju od 10. svibnja 2018. godine kojim se poništava izdavanje građevinske dozvole KLASA UP/II-361-03/18-02/2323, URBROJ 531-05-2-2-2-18-2);
  • da je na Općinskom sudu u Splitu još uvijek u tijeku spor radi smetanja posjeda (posl. br. PSP-193/2017), među ostalim, jer se u potpunosti zatvaraju prozor na zapadu i svjetlarnik na sjeveru autohtone kamene kuće na č.z. 7328 KO Komiža; 
  • da smo preko našeg odvjetnika 17.05.2019 pokrenuli prijedlog za uređenje spornih međa. “Predloženik kao upisani vlasnik i posjednik susjedne čest.zem. 7343/5 pov.237 m2 K.O. Komiža izvršio je rušenje međašnjeg suhozida prema čest.zem.7343/6 (put) u vlasništvu predlagatelja, te iskop i gradnju betonskog objekta na čest.zem. 7343/5, ali i međašnjem dijelu č.z.7343/6. Također je urušen međašnji suhozid i vrtna gredica (aria) u vlasništvu predlagatelja širine 0,60 m po cijeloj dužini uzduž kuće predlagatelja i suhozida u vlasništvu predlagatelja na međi č.z. 7328 prema č.z.7343/5., te je isti betonski objekt izgrađen na udaljenosti od 0,50 m od zgrade predlagatelja. Dokaz: saslušanje stranaka, pregled fotografija br. 1-5, izvod katastarskog plana 18.12.2017., Skica preklopa katastarskog stanja s topografijom terena od 23.09.2013., … dipl.ing.geod., geodetska situacija-nacrt stvarnog stanja od 3.08.2018. … Split, izjava i svjedočenje Aleksa Torre pok. Jakova, Split, i … iz Zagreba, na okolnost utvrđenja stvarne međe, očevid na licu mjesta i geodetsko vještačenje radi uređenja međe. S obzirom na gore navedeno se predlaže nakon provedenog postupka, urediti među između čest.zem. čest.zem.7328 ZU 3792 i čest.zem.7343/6 ZU 3791, p.1.742 u vlasništvu predlagatelja i čest.zem. 7343/5 ZU 3804 K.O. Komiža u vlasništvu predloženika.
  • da je međa između čestica 7343/6 i 7328) i čestica u vlasništvu investitora 7343/5 sporna jer je investitor tijekom bespravnih radova ušao u naše navedene čestice i to cca 1 metar, a na snimci koja nam je u geodetskom projektu stambene zgrade prikazana prikazano je kao da to nije slučaj, tj. kao da nije s bespravnim objektom ušao u naše čestice. S ovim prikazom međa praktički se ozakonjuje otimačina našeg zemljišta. Prema tome Vaš prikaz granice u Geodetskom projektu je neprihvatljiv, te smatramo da se granica između nas i investitora treba urediti u sudskom postupku prije izrade bilo kakvog Geodetskog projekta. Koliko smo upoznati sa zakonom, izrada Geodetskog projekta za česticu za koju ovlašteni inženjer zna da je međa sporna je protuzakonita, radi čega je Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu podignuta kaznena prijava protiv vlasnika tvrtke „Geo arcus 3d“ d.o.o. iz Splita, OIB: 78196864792, odnosno ovlaštenog inženjera geodezije Andro Marinkovića, ing. geod, broj ovlaštenja Geo 800 (kazneno djelo krivotvorenja službene ili poslovne isprave i ovjeravanja neistinitog sadržaja, postupak se vodi pod brojem KRDO 56/19);
  • Da se u projektnoj dokumentaciji i u građevinskoj dozvoli propustilo se navesti kako se radi o dvojnoj zgradi. Naime, zgrada koja se rekonstruira i nadograđuje, nalazi se svojom istočnom stranom na međi s k. č. br. 7326/2 k. o. Komiža, a svojom južnom dograđenom stranom na međi s k. č. br. 7328 k. o. Komiža. Na južnoj dograđenoj strani planirane zgrade, odnosno na međi prema k. č. br. 7328 k. o. Komiža čiji smo vlasnici, postoji je zakonita zgrada izgrađena prije 1968. Postojeća zgrada na k. č. br. 7328 k. o. Komiža na svojoj sjevernoj i zapadnoj strani ima jedine otvore.
  • da smo podnijeli žalbu državnoj geodetskoj upravi na novi geodetski projekt stambene zgrade i pokušaj spajanja č.zgr.1498, č.zem.7326/3, č.zem.7343/5 K.o. Komiža u č.zgr. 1498 K.o. Komiža, te evidentiranje stambene zgrade, pomoćne zgrade, spremnika i bazena na novonastaloj č.zgr. 1498 K.o. Komiža čime se pokušalo uplaniti neizgrađene objekte (pomoćnu zgradu i bazen);
  • da je investitor već dvaput mijenjao projekt i da iz projektne dokumentacije još uvijek nije jasno što se točno gradi. Iz zapisnika s glavne rasprave na općinskom sudu u Splitu 10.4.2018.: “Na posebno pitanje pun.tužitelja da li je skica na listu 33 spisa pokazana tužiteljici kad joj je pokazivan idejni projekt, tuženik pod 3) odgovara, da najvjerojatnije joj je to bilo pokazano s tim da sam joj naveo da se radi o dvije faze gradnje, da bi u prvoj fazi sa zapadne strane njene kućice bila izrađena odrina koja je vidljiva a objekt na skici prekrižen predstavlja samo maštu projektanta. Isto tako objašnjeno joj je da bi se između naše 2 kuće u dvorištu gradio visoki objekt samo u drugoj fazi uz naš dogovor”. Naime, investitor ovdje iznosi niz neistina: projektni nacrt nam nikada nije prikazan, niti je bilo spomena da bi se između naših kuća gradio visoki objekt. Nadalje, objekt koji investitor naziva prekriženim (predstavlja samo maštu projektanta) nije spremnik nego nova prizemnica s potkrovljem koju građevinska inspektorica u spomenutom rješenju o uklanjanju naziva “građevinom,,L” oblika tlocrtnih dimenzija 12,50 m x 4.0 m x 3.80m x 3,80m i građevina tlocrtnih dimenzija 8.0 x 4,80 m”;
  • da je investitor na glavnoj raspravi na općinskom sudu u Splitu 10.4.2018. izjavio: “Meni je geometar kad je došao na lice mjesta protumačio da je suhozid pola moj pola tužiteljičin.”. Geometar je Andro Marinković. Po zakon svaka stranka u postupku mora pokazati svoju među. Koliko smo mi upoznati sa zakonom, izrada Geodetskog projekta za česticu za koju ovlašteni inženjer zna da je međa sporna je protuzakonita.
  • Iz zapisnika s glavne rasprave na općinskom sudu u Splitu 10.4.2018.: “Još bih precizirao da sam se iskopima od jugozapadnog ugla kuće tužiteljice odmakao minimalno 1 metar.” Ovo također nije točno. Odmakao se 45cm od jugozapadnog dijela, a 13cm od sjevernog zida;
  • da su Splitski konzervatori retroaktivno izdali posebne uvjete za rekonstrukciju i i nadogradnju stambene građevine 8.01.2018., skoro godinu dana nakon devastacije lokaliteta, u kojem se navodi kako je prije izrade glavnog projekta potrebno obaviti prethodna arheološka istraživanja. U potpisu stoji pročelnik dr. sc. Radoslav Bužančić (KLASA: 612-08/18-23/0196, URBROJ: 132-04-02-15/16-18-2). Unatoč brojnim propustima, 26. 02. 2018. splitski konzervatori su dali rješenje kojim odobravaju nastavak gradnje na č.z. *1498, 7343/4 i 7343/5 (KLASA: 612-08/18-01/0666) na koje smo pisali žalbu, a protiv g. Radoslava Bužančića i gđe. Sanje Buble smo napisali prijava radi zloupotrebe položaja i ovlasti i trgovanja utjecajem (postupak se vodi pod brojem KRDO 56/19);
  • iako se predmetne čestice nalaze u zoni “arheološko područje”, investitor je krenuo s bespravnim radovima bez arheološkog nadzora, te strahujemo da je dio povijesnih nalaza nepovratno uništen radi čega smo podnijeli kaznenu prijavu protiv investitora (kazneno djelo nedozvoljenog obavljanja istraživačkih radova i prisvajanja kulturnog dobra, postupak se vodi pod brojem KRDO 56/19);
  • da je investitor bespravnom gradnjom, osim u naše čestice, ušao 1 metar u put (lokalnu betonsku cestu širine jedva 3m) na č.z. 7343/4 KO Komiža u vlasništvu “Javno dobro putevi, nepoznata, Vis”, radi čega je podnesena prijava protiv prve rođakinje Investitora, gradonačelnice grada Komiže gđe. Tonke Ivčević zbog zloupotrebe položaja i ovlasti te trgovanje utjecajem (postupak se vodi pod brojem KRDO 56/19). Dotična je na naš upit zašto nije kao službena osoba sama prijavila bespravnu gradnju, pred svjedocima nonšalantno izjavila “Gradi, pa će legalizirati”. Na lokalnoj radio postaji gđa. Ivčević je izjavila kako se “ništa bespravno ne događa na Biševu”.;
  • da smo u dopisu Grada Komiže od 30.01.2018. (KLASA: 052-01/18-01/01 URBROJ: 2190/02-03-18-02) na upit zašto sami nisu prijavili bespravnu gradnju na arheološkom lokalitetu koja je počela u siječnju ili veljači 2017 (kad nismo na otoku i ne možemo reagirati) dobili sljedeći odgovor: “Kako Grad Komiža u ovom trenutku nema zaposlenog komunalnog redara, nije u mogućnosti provesti nadzor sukladno odredbama Zakona o građevinskoj inspekciji.”;
  • da je investitor uklonio ploču sa zabranom radova i nastavio s mehanički iskopima na č.z. 7343/5 početkom 2019. unatoč zabrani, što smo i prijavili državnom inspektoratu 17.5.2019.;
  • da smo uložili žalbu ministarstvu kulture na metodologiju i obuhvat zaštitnih arheoloških istraživanja jer je č.z. 7326/3 KO Komiža već ranije mehanički prekopana, te je na nju već postavljena temeljna ploča iako nije sondirana iako se nalazi unutar lokaliteta starog benediktinskog samostana. Protiv g. Borsa Čarga koji je vodio arheološka istraživanja (godinu dana nakon same devastacije bepravnom gradnjom), KLASA: 612-05/18-05/05 koje je ministarstvo kulture zaprimilo 16. 02. 2018, pokrenuli smo kazneni postupak radi krivotvorenja službene ili poslovne isprave i ovjeravanja neistinitog sadržaja (postupak se vodi pod brojem KRDO 56/19), a u tijeku je inspekcijski nadzor ministarstva kulture;
  • da je nestručno izvedenim iskopima dubine 3m neposredno uz zapadni zid kuće na č.z. 7328 KO Komiža ugrožena statika, a uslijed čega su nastale vidljive pukotine na kamenim zidovima;
  • da se ista nalazi u zoni pod preventivnom zaštitom koja je ostvarena nakon što je građanska inicijativa “Spasimo Biševo” upozorila na brojne nepravilnosti koje se dešavaju vezano uz kulturnu baštinu (rješenje uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Splitu od 15.02.2018, KLASA: 612-08/18-05/0026, oznaka dobra: P-5881). Unutar ove zone nisu dopušteni nikakvi građevinski zahvati kao ni ostale aktivnosti koje mogu narušiti integritet lokaliteta, a na uvid dostavljenim projektom to se opetovano čini;
  • U smislu poštovanja zatečene graditeljske strukture i zatečenog položaja zgrade na parceli, jasno je iz situacije priložene u arhitektonskom projektu kako je jedan od osnovnih urbanističkih parametara – tlocrtna projekcija povećan za barem 35%, odnosno građevinska (bruto) površina je jednako toliko povećana, i to na tri etaže. Dakle, projektant se nije zadržao zatečenu graditeljsku strukturu niti položaj zgrade na parceli (koja je građena početkom 20og stoljeća);
  • da se protupravna gradnja nalazi niti 1 metar od lokalne prometnice Poje – Mezuporat, a ogradnim zidom bi se priječio put vatrogasnim vozilima čime je direktno ugrožena sigurnost žitelja otoka Biševa i njihova imovina (našto smo se žalili i prijavili ministarstvu mora, prometa i infrastrukture); 
  •  nadalje, kada je riječ o potvrdi Konzervatorskog odjela u Splitu potrebno je temeljem članka 81. Odluke o donošenju Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja grada Komiže od 2015. godine, izraditi konzervatorsku podlogu i to bez obzira na pravni stupanj zaštite, tj. izradi urbanističkog plana na Biševu treba prethoditi arheološko rekognisticiranje terena ili izrada konzervatorske podloge, a koja ne postoji (očitovanje Grada Komiže od 13.3.2019., KLASA 008-01/19-01/06, URBROJ 2190/02-03-19-02);
  • kako urbanistički parametri za rekonstrukciju i nadogradnju očito nisu mogli biti zadani prostornim planom za ovakav tip ruralne cjeline. Zato je izrađivač Plana zadao obvezu donošenja urbanističkog plana uređenja, ali koji još nije donesen. Dakle, za razmjerno veliko povećanje sveukupne tlocrtne projekcije i građevinske (bruto) površine zgrade bilo bi potrebno donijeti urbanistički plan uređenja;
  • da su rješenjem o uvjetima građenja Splitsko – dalmatinske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, Ispostave Vis od 1. lipnja 2011. (UP/I-361-03/08-02/32) propisani uvjeti za oblikovanje građevine, a koji projektom dostavljenim na uvid na samom očevidu nisu ispoštovani, točnije: arhitektonsko oblikovanje građevine mora biti prilagođeno ambijentu, usklađeno s krajobrazom i slikom naselja; tlocrtne i visinske dimenzije građevine, oblikovanje pročelja, pokrov i nagib krova, te građevni materijali, moraju biti u skladu s tradicijski korištenim materijalima, u skladu s okolnim građevinama, krajobrazom i načinom građenja na dotičnom području. Investitor je naumio izgraditi trokatnicu s bazenom unutar povijesnog sklopa samostana materijalima i tehnikama (cement i crvena cigla) koji grubo odudaraju od ovog povijesnog i prirodnog krajolika u kojem se već stotinama godina gradi isključivo kamenom i vapnom;
  • da se građevne čestice nalaze u obuhvatu Prostornog plana uređenja grada Komiže (Službeni glasnik Grada Komiže 10/06, 2/15), točnije odredbe članka 82. koja regulira uvjete građenja na Biševu, Napoje i to unutar zone B, a koja se dostavljenim projektom krši. Predmetne čestice se nalaze u zoni “oblikovno i vrijedno područje gradskih i seoskih cjelina”. Dr. sc. Radoslav Bužančić, pročelnik, u očitovanju splitskih konzervatora od 27.12. 2018. kaže: “Pa ipak, bespravna gradnja i iskopi na tom mjestu imaju negativan utjecaj na crkvu i potencijalni arheološki lokalitet, stoga je odlučeno da se, na okolnim česticama, provede preventivna zaštita dok se ne utvrde spomenička svojstva u navedenom obuhvatu. Time bi se zaustavilo daljnje devastiranje i omogućilo buduće prezentiranje ostataka benediktinskog samostana ukoliko oni budu pronađeni.” (službeno-interno);
  • da nije poštivan članak 22. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Komiže (Broj: 02/15): “Promet u mirovanju se rješava na građevnim česticama (zone 3, 4a i 4b, 5a, 5b, 6a, 6b, 6c, 6d) i u javnim garažama ili otvorenim parkirališnim površinama za zone (1a, 1b, 2a, 2b, 2c). Ukoliko postoji mogućnost pristupa i smještaja vozila u zonama 2a, 2b, 2c moguće je riješiti prometne potrebe vozila u mirovanju na samoj čestici. Za zone 1b, 2a, 2b, 2c potrebe za parkirališna ili garažna mjesta su određena (nova gradnja ili prenamjena u turističko-ugostiteljsku namjenu);  minimalno 1 PGM mjesto na 200 m2 građevine”;
  • da nije poštivan članak 26. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Komiže (Broj: 02/15): “Izgrađeni dio naselja i ruralnih cjelina tablica 1., opći uvjeti unutar građevinskih područja: min. udaljenost od ruba građ. čestice: 3,0 m za samostojeće; min. udaljenost od javne prometne površine: 5m”;
  • da nije poštivan članak 27. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Komiže (Broj: 02/15): “Kod nove izgradnje u izgrađenom kontaktnom području (prvi red objekata do granice zaštićene povijesne jezgre) pridržavati se sljedećih uvjeta izgradnje i uređenja prostora: upotrebu tradicijskih građevnih materijala (drvo, kamen, žbuka) i primjerenog kolorita”;
  • da nije poštivan članak 81. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Komiže (Broj: 02/15): “potrebno je obnoviti ukupne tradicijske gradnje (suhozida) te nisu dopuštena nikakva rušenja”. Investitor je uklonio odnosno porušio postojeće suhozide u dužini cca 50 metara i visine 1,5 metar, koji su od starine opasavali č.z. 7343/5 KO Komiža. Suhozidi su od 2013. upisani u Registar kulturnih dobara RH, dok su 28. studenog 2018. godine stavljeni na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine i štite se Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara;
  • da nije poštivan članak 82. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Komiže (Broj: 02/15): “Zona B (djelomična zaštita povijesnih struktura): U zoni B nije dopuštena zamjenska gradnja. Izuzetno je moguća na mjestu ruševnih tradicijskih građevina i ruševina i to u njihovom izvornom tlocrtnom gabaritu i katnosti, a mora biti tipološki usklađena s okolinom i i poštovati osnovne karakteristike prostora. Nije dopušteno objedinjavanje manjih građevina u veće. Interpolacije moraju poštovati zatečenu graditeljsku strukturu i položaj na parceli (ugrađena gradnja na već formiranim uličnim potezima i u sklopu stambeno-gospodarskih nizova) što je potrebno definirati prostorno-planskom dokumentacijom. Gradnja otvorenih bazena na području zone B nije dopuštena.”. Nije nam jasno kako je HBOR dao kredit za bazen iako njegova gradnja nije u ovoj zoni nije dopuštena, niti nam je jasno kako je g. Petric odobrio prošlu građevinsku dozvolu;
  • da nije poštivan članak 84. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Komiže (Broj: 02/15): povijesne građevine potrebno je obnavljati cjelovito, bez obzira na vlasničku strukturu te nije dopušteno povećanje katnosti, a ovaj projekt obuhvaća dogradnju tlocrtne površine preko 50% i nadogradnju još jedne etaže;
  • da nije poštivan članak 89. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Komiže (Broj: 02/15): Urbanistički plan uređenja Napoje – otok Biševo – Do izrade plana nije moguće ishođenje lokacijske dozvole.
  • da nije poštivan članak 28. prostornog plan uređenja Grada Komiže (Broj: 10/06): između ceste (ulice) i kuće obvezno uređenje predvrtova, da nije predviđen prostor za vrt, zelenilo i tzv. arlu susjeda, štoviše, projekt uopće ne sadrži uvjete i mjere Ministarstva zaštite okoliša i prirode, a radi se o području koje je pod posebnom zaštitom europskog prava u vidu prostora uključenog u područje NATURA 2000 koje se grubo krši; 
  • da nije poštivan članak 28. prostornog plan uređenja Grada Komiže (Broj: 10/06) prilikom gradnje građevine obvezno očuvanje prirodne konfiguracije terena građevne čestice na način da se iskopi izvode samo radi gradnje podruma i temelja, a kosi teren uređuje kaskadno ili ostavlja u prirodnom ili zatečenom nagibu;
  • da nije poštivan članak 28. prostornog plan uređenja Grada Komiže (Broj: 10/06) izgradnja ograda pojedinačnih građevinskih čestica treba biti sukladna tradicionalnom načinu građenja. Visina potpornih zidova ne smije prijeći 1,5 m i da se ograde mogu izvoditi do 1,5 m visine;
  • da će zid visine 3m koji se direktno naslanja na kuću na č.z. 7328 u potpunosti zakloniti pogled na more i ugroziti nam pravo na zrak i svijetlo, te smanjiti vrijednost same nekretnine;
  • da se u nepravomoćnoj građevinskoj dozvoli od 10.5.2018. KLASA: UP/l-361-03/17-01/000043 URBROJ: 2181/1-11-00-09/01-18-0007 stoji: “članak 53. kojim je propisano, između ostalog, da se uz stambene građevine namijenjene za individualno stanovanje na istoj parceli mogu graditi i pomoćne građevine, bez izvora zagađenja; uz susjednu među uz uvjet daje granični zid izveden od vatrootpornog materijala, da se na istom ne izvode otvori, te da se odvod vode s krova riješi na vlastitoj parceli, te da je na susjednoj međi već izgrađena takova građevina ili ima uvjeta za izgradnju iste.”. Naime, ovdje se ne radi o pomoćnoj građevini niti rekonstrukciji (koja nije u postojećim tlocrtnim gabaritima) već se postojećoj zgradi na č.z. 1498 na ovaj način povećava tlocrtna površina preko 35% i to dogradnjom na susjednoj parceli, odnosno č.z. 7326/3, a za koju nije napravljen prikaz zaštite od požara. Također u istom članku stoji: “odvojeno od stambene građevine i na udaljenosti 3,0 m od susjedne međe”. Još jednom napominjem kako se investitorov spremnik/pomoćni objekt nalazi na 13cm, odnosno 45cm od naše kuće. Ovim se direktno krši čl 53. prostornog plan uređenja Grada Komiže (Broj: 10/06)
  • Kao posljedica točnog utvrđivanja činjeničnog stanja i izmjene projektne dokumentacije, bit će potrebno uvažiti još jednu uzancu koja važi za projektiranje dvojnih kuća i izdavanje upravnih akata temeljem kojih se grade dvojne kuće: elaborat zaštite od požara i pripadajuću potvrdu javnopravnog tijela – Ministarstva unutarnjih poslova. Prema Pravilniku o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara (NN 29/13, 87/15), ovdje se u oba slučaja (zgradi koja se rekonstruira i postojećoj zgradi) radi o zgradi iz podskupine ZPS 3 za koju je potrebno napraviti prikaz zaštite od požara i onda na temelju prikaza zaštite od požara i prilagođene postojeće projektne dokumentacije ishoditi potvrdu nadležnog javnopravnog tijela, a što se u ovom slučaju propustilo napraviti;
  • da nije poštivan članak 49. prostornog plan uređenja Grada Komiže (Broj: 10/06) : “Tlocrtne i visinske dimenzije građevina, oblikovanje pročelja, pokrovi i nagibi krovišta, te građevni materijali, osobito unutar postojećih središta tradicijskih naselja, moraju biti u skladu s tradicijski korištenim materijalima, u skladu s okolnim građevinama, krajobrazom i načinom građenja na dotičnom području.”;
  • da nije poštivan članak 54. prostornog plan uređenja Grada Komiže (Broj: 10/06) : “Pomoćne građevine, koje se grade na istoj parceli sa stambenom građevinom i s istom čine funkcionalnu cjelinu, mogu biti najviše visine prizemlja, odnosno 3 m od najniže kote uređenog terena uz građevinu, mjereno do vijenca građevine.”;
  • dopunu projektne dokumentacije s činjeničnim stanjem, tj. cjelovitom snimkom postojećeg stanja u kojoj će biti grafički i tekstualno vidljivo kako se radi o dvojnoj kući, na koji način se dvojna kuća prislanja uz postojeću koja se nalazi na susjednoj k. č. br. 7328 k. o. Komiža i na koji način su otvori susjedne zgrade funkcionalni nakon predmetne rekonstrukcije;
  • Nadalje, kako je i navedeno u građevinskoj dozvoli, građevne čestice nalaze se u obuhvatu Prostornog plana uređenja Grada Komiže (Službeni glasnik Grada Komiže 10/06, 2/15), dalje u tekstu PPUG-a. Projektant se prilikom projektiranja trebao rukovoditi člankom 82. koji regulira uvjete građenja na Biševu, u predjelu Napoje i to unutar zone B, gdje se nalaze predmetne čestice. Navedenim člankom zadano je poštovati zatečenu graditeljsku strukturu i položaj na parceli, a što je potrebno definirati prostorno – planskom dokumentacijom. Uvažavajući ovu odredbu i imajući u vidu arhitektonski projekt, može se reći kako arhitektonski projekt nije usklađen s PPUG-om;
  • da je iz odgovora odvjetnika investitora od 18.10.2017. na tužbu smetanja posjeda (Odgovor tuženika, Općinski sud u Splitu, PSP-193/17) vidljivo kako investitor zapravo niti ne zna s kim dijeli među: “… Tome govori u prilog da nitko od drugih suvlasnika i suposjednika susjednih nekretnina (čest.zem. 7328, 7326/1/2) nije se protivio radovima niti podnosio ikakve prijave, dopise ili tužbe, kao što to tužiteljica čini.”;
  • ne vjerujemo investitoru kad kaže da radi “spremnik” već smatramo da se radi o nekoj vrsti pomoćnog objekta / zagrade kako je i naznačeno u prvoj verziji projekta koju smo dobili na uvid tek nakon intervencije našeg odvjetnika u rujnu 2018. Naime, investitor je već izgradio spremnik za vodu kapaciteta 20.000L na obližnjoj č.z. 7562/1 KO Komiža, van građevinskog područja, također bez dozvole za gradnju i bez znanja vlasnika parcele. Iz tog razloga ne vjerujemo da investitoru trebaju dva spremnika.
  • da smo 7.09.2017. prijavili bespravnu gradnju građevinskoj inspekciji u Splitu. 30.10.2017. investitor je podnio nepotpuni zahtjev za izdavanjem građevinske dozvole. 3.11.2017. naš odvjetnik šalje Požurnicu Područnom uredu u Splitu. naš odvjetnik piše prigovor radi nepostupanja Područnog ureda u Splitu po prijavi bespravne gradnje. Nadležni građevinski inspektor …, nakon ponovljenog poziva zbog nastavljanja bespravne gradnje, opravdava nepostupanje dva mjeseca od podnesene prijave zbog navodne „zauzetosti inspekcije na Žnjanu u Splitu”. 4.12.2017. građevinska inspekcija izlazi na teren nakon tri mjeseca, a iz ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja nam poručuju: “Obavještavamo Vas da smo postupajući po službenoj dužnosti a povodom Vaše prijave izvršili inspekcijski pregled nad radovima na lokaciji Poje, Biševo, na k.č.zgr.1498,k.č.z.7326/3 i 7343/5 k.o. Komiža. Utvrđeno je da se radi o izvođenju građevinskih radova bez građevinske dozvole, te je pokrenut upravni inspekcijski postupak, u skladu s Zakonom o građevinskoj inspekciji (“Narodne novine”, br. 153/13).“;
  • da smo nakon što je građevinska inspekcija zatvorila bespravno gradilište bili izloženi nizu provokacija i prijetnji od strane Investitora i njegove obitelji, a koji u niti jednom trenutnku nije pokazao dobru volju da razgovara s nama i pojasni nam što zapravo gradi već uporno ostaje pri svojoj prvotnoj zamisli. 8.3.2018. policijskoj postaji Vis prijavljujemo prijetnje Investitora (Pjerino Ivčević) fizičkim napadom.
  • ne postoji izrađen konzervatorski elaborat i podloga za obnovu starog župnog ureda koji se nalazi unutar zone arheološke zaštite. Konzervatorski elaborat je stručni dokument koji se izrađuje za potrebe zahvata na pojedinačno zaštićenoj građevini u slučaju promjena koje mogu utjecati na tehničko stanje, odnosno svojstva kulturnoga dobra, te za postojeću građevinu ili planiranu izgradnju unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline na lokaciji koja je od interesa za očuvanje svojstava kulturno-povijesne cjeline. Konzervatorska podloga je stručna dokumentacija koja sadrži grafički i tekstualni dio, a obuhvaća identifikaciju, analizu stanja, valorizaciju i mjere očuvanja kulturno-povijesnih vrijednosti na području obuhvata;
  • da namjena projekta nije stambena nego turističko-ugostiteljska što je vidljivo iz pismenog očitovanja hrvatske banke za obnovu i razvoj od 10. siječnja 2018. (Klasifikacijska oznaka: OIU-IO/17-03, Urudžbeni broj : DO-18-192) koji smo dobili nakon upita zašto financiraju bespravnu gradnju i uništavanje vrijednog arheološkog lokaliteta: “I. faza projekta odnosi se na rekonstrukciju postojećeg objekta dogradnjom terase, izgradnjom bazena veličine 25 m2, uređenjem sjenice s ugrađenim roštiljem, izgradnju bio-septičke jame kapaciteta do 15 korisnika, izgradnju rezervoara za vodu kapaciteta 100 m3 za skupljanje kišnice s krova objekta. Za sve navedene radove sukladno zakonskim propisima nije potreban akt koji dozvoljava gradnju.”. Također iz emaila gđe. Dina Marković iz sektora kreditiranja HBOR-a: “Nastavno na Vaš mail, ponovno Vas izvještavamo, kao što smo Vam naveli i u dopisu od 10.01.2018. godine, namjena kredita društvu AMES IZLETI j.d.o.o. bila je izvođenje radova na rekonstrukciji i opremanju postojećeg objekta te su stručne službe HBOR-a utvrdile kako za predmetne radove nije potreban akt koji dozvoljava gradnju. Projekt udovoljava svim uvjetima programa kreditiranja “Turizam” u okviru kojega je razmatran te u konačnici i odobren od strane nadležnih tijela HBOR-a.” Kako je moguće da su HBOR i HAMAG odobrili kredit u visini od 2 milijuna kuna javnog novca (što se da isčitati iz ZK uloška 3804 KO Komiža) bez valjane projektne dokumentacije, dozvola za gradnju, prethodnih arheoloških istraživanja i grubog kršenja nekoliko članaka Prostornog plana uređenja Grada Komiže?;
  • da se po nacrtu novi objekt sastoji od četiri (ili pet) soba, od kojih svaka ima svoje kupatilo. Ovo također upućuje da se radi o turističkom objektu koji se želi kategorizirati s četiri zvjezdice. Ukupni kapacitet objekta je 10 osoba.
  • da je investitor bio u posjedu projektne dokumentacije još krajem 2016., o čemu nas nije obavijestio. Ovo je vidljivo iz očitovanja HAMAG-BICRO od 2. listopada 2018., KLASA: 052-01/18-01/02 URBROJ:567-10-18-2: “Prema Jamstvenom programu „EU početnik”, 23. studenoga 2016. godine Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) izdala je u korist Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) Jamstvo na prvi poziv u okviru Jamstvenog mehanizma za MSP/Platforma kreditnih jamstava br. 50/8431 na iznos od 1.950.000,00 kuna za krajnjeg korisnika jamstva AMES IZLETI j.d.o.o. iz Komiže, Ulica Tina Ujevića 18. Predmetno jamstvo odobreno je i izdano na temelju dokumentacije koja je HAMAG- BICRO-u dostavljena od strane HBOR-a i AMES IZLETI, a u skladu s metodologijama i procedurama rada HAMAG-BICRO-a te prema odredbama Jamstvenog programa „EU početnik” i Općih uvjeta za izdavanje jamstava HAMAG-BICRO-a.”
  • da je zadnje izvješće o stanju u prostoru Grada Komiže napravljeno davne 2004., što dokazuje nemar i nered u odnosu prema prostoru, kulturnoj i prirodnoj baštini (vidljivo iz očitovanje Grada Komiže od 15.1.2019., KLASA 008-01/19-01/1, URBROJ 2190/02-03/19-02). Nakon prijave građanske inicijative Spasimo Biševo Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja, službi za nadzor od 28. veljače 2019., Ministarstvo je poduzelo mjere iz svoje nadležnosti, te su postupajući po navedenom zahtjevu uočene nepravilnosti u radu Jedinstvenog upravnog odjela. U tijeku postupka nadzora izdano je rješenje KLASA: UP/I-350-07/19-06/3 URBROJ:531-05-2-3-19-1 od 27. ožujka 2019. kojim se Gradu Komiži nalaže postupanje u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju. Gradsko vijeće Grada Komiže na svojoj 19. sjednici održanoj 3. rujna 2019. usvojilo je Izvješće o stanju u prostoru Grada Komiže za razdoblje 2014.-2018. U navedenom izvješću u točki 4.2. izričito stoji: “Ocjena potrebe izrade novih i/ili izmjene i dopune postojećih prostornih planova na razini Grada Komiže Prostornim planom uređenja naselja Komiža propisana je obveza izrade slijedećih prostornih planova za koje nije donesena odluka o izradi: 1. Urbanistički plan uređenja područja Podšpilja 2. Urbanistički plan uređenja Oključna 3. Urbanistički plan uređenja Napoje – otok Biševo. Radi se o sanacijskim urbanističkim planovima uređenja, do njihove izrade nije moguće ishođenje lokacijskih i građevinskih dozvola. Planovima urbane sanacije propisat će se skup planskih mjera i uvjeta za poboljšanje karaktera izgrađenih područja unutar građevinskih područja. Izradom ovih planova omogućit će se rekonstrukcija i sanacija postojećih građevina (tradicijskih sklopova) kao i propisati način i uvjete interpolacije novih građevina i uređenja okoliša. Za sva naselja je potrebna izrada konzervatorske podloge.”;
  • da u Izvješću o stanju u prostoru Grada Komiže za razdoblje 2014.-2018. izričito stoji: “Ruralne cjeline: “Uvjetima uređenja i korištenja prostora potrebno je očuvati matricu povijesne jezgre naselja, a izgradnju u neizgrađenim dijelovima jezgre realizirati interpolacijama na načelima tipološke rekonstrukcije. Pod tipološkom rekonstrukcijom podrazumijeva se izgradnja koje je unutarnjom organizacijom prostora, komunikacijom s javnim površinama, gabaritima i namjenom usklađena s postojećim okolnim povijesnim objektima, ne narušavajući siluetu i osnovne vizure te komunikacijske tijekove unutar povijesne jezgre; Posebno je potrebno očuvati odnos izgrađenog dijela povijesnih poluurbanih i ruralnih jezgri s neposrednim agrarnim okolišem i poljoprivrednim površinama unutar povijesnih jezgri; Ne preporučuje se izmjena strukture i tipologije postojećih objekata radi funkcionalog povezivanja u veće prostorne sklopove koje bi mogle dovesti do gubitka prostornog identiteta pojedinih građevina; Osigurati očuvanje slike naselja, njegove matrice i karakterističnog mjerila; Osigurati zaštitu reljefa i specifičnih osobina pripadajućeg krajobraza;
    Uređivanje svih vanjskih ploha objekata unutar povijesnih poluurbanih i ruralnih cjelina mora 
se temeljiti na korištenju isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i građevinskih materijala; Održavanje karakteristične topografske forme i prostorne organizacije naselja; Očuvanje prostornih detalja unutar naselja; Sprječavanje unošenja stranih oblikovnih i građevinskih elemenata i njegovanje tradicijskog načina oblikovanja i građenja; Ograničavanje širenja naselja i zadržavanje zelenih prirodnih cezura među naseljima kako bi se zadržala njihova samosvojnost i povijesni identitet”;
  • da u Izvješću o stanju u prostoru Grada Komiže za razdoblje 2014.-2018., u točki 2.5. Zaštita i korištenje dijelova prostora od posebnog značaja – Mjere zaštite i očuvanja kulturnih dobara ruralnih cjelina izričito stoji: “Unutar arheoloških zona, unutar ili van postojećih naselja, potrebno je prilikom radova osigurati arheološki nadzor. Na područjima kojima se Prostornim planom grada Komiže predviđa izgradnja objekata unutar arheoloških zona, obvezuje se nositelj zahvata da osigura arheološko rekognosticiranje prostora prije početka bilo kakvih radova te sukladno rezultatima rekognosticiranja, zaštitna arheološka istraživanja. U slučaju prezentacije arheoloških nalaza in situ potrebno je izraditi detaljniji prostorni plan koji će definirati odnose između prezentiranih nalaza i predviđenih izgradnji. Radovi na samom lokalitetu ili u njegovoj neposrednoj blizini vrše se na temelju posebnih uvjeta nadležnog tijela za zaštitu spomenika kulture. Radnje koje bi mogle prouzročiti promjene na nepokretnom kulturnom dobru, promjene namjene zaštićenog kulturnog dobra, kao i promjene u zaštićenom okolišu kulturnog dobra, mogu se poduzimati samo uz posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara. Nisu dopuštene radnje koje bi mogle narušiti integritet nepokretnog kulturnog dobra. Zaštitu treba provoditi cjelovito što podrazumijeva istodobnu zaštitu same građevine i svih elemenata pripadajućeg prostora, u pravilu uz obavljanje uz očuvanje izvorne namjene i sadržaja u zaštićenim građevinama i pripadajućim česticama. Za sanaciju i provođenje zaštitnih radova na ugroženim, odnosno oštećenim kulturnim dobrima potrebno je izraditi odgovarajuću arhitektonsko-građevinsku dokumentaciju postojećeg stanja sa prijedlogom sanacije i obnove, a prema konzervatorskim uvjetima nadležne službe zaštite spomenika kulture”;
  • da u Izvješću o stanju u prostoru Grada Komiže za razdoblje 2014.-2018., u točki 2.5. Zaštita i korištenje dijelova prostora od posebnog značaja izričito stoji: “Nisu dopuštene intervencije koje mogu ugroziti spomenički karakter, bilo da se radi o rekonstrukciji, nadogradnji, preoblikovanju ili prenamjeni u sadržaje koji nisu primjereni karakteru objekta odnosno karakteru šireg okoliša, kao niti preparcelacija; Svi zahvati trebaju omogućiti očuvanje, sanaciju i obnovu izvornih arhitektonskih i tipoloških karakteristika, te parcele, u pravilu uz očuvanje izvorne namjene”;
  • da u knjizi glavnog projekta koji je izradio ovlašteni arhitekt g. Ante Mardešić arhitektonski snimak postojećeg stanja ne odgovara stvarnom stanju.
  • zaključno: odlučili smo aplicirati na fondove ministarstva kulture, obnoviti kuću na č.z. 7328, staviti je u društveno korisnu funkciju, te želimo da se investitor svojom gradnjom udalji od međe 3 metra i da nam svojom ogradnim zidovima ne zatvara pogled na more ili pravo na svjetlo. Nije nam jasno kako investitor uopće može tražiti dozvolu unatoč grubom kršenju Zakona o gradnji i Prostornog plana uređenja Grada Komiže. Smatramo kako je ovo grubi pokušaj legalizacije bespravne gradnje, devastacije arheološkog lokaliteta, nedvojbene otimačine naše zemlje, te mutnih poslova s kreditom Hrvatske banke za obnovu i razvoj. S obzirom na sve navedeno, predlaže se poništiti građevinsku dozvolu kako bi se zaštitio javni interes, prvenstveno u usklađenosti s prostornim planom i zaštiti prava drugih (stranaka u postupku) te usklađenosti s posebnim propisima.

OZNAKE

Ames izleti | arhitekt Ante Mardešić | Boris Čargo | Gradonačelnica Komiže Tonka Ivčević | Petar Petric voditelj ispostave Vis | Pjerino Ivčević | Radoslav Bužančić | Sanja Buble | sadašnjost (kategorija)

OSTAVITE SVOJ KOMENTAR