"
"
"
Migliaia di anni dalla fondazione del monastero benedettino a Biševo

Prostorni planovi Grada Komiže

Nastanak Komiže preseljenjem Benediktinaca s Biševa

Najstariji dio današnjeg grada Komiže smješten podno vinorodnih padina sv. Nikole u narodu se naziva Selo. Smatramo, s obzirom na arhivske izvore i pisani povijesni slijed događaja, da je Komiža nastala u onom trenutku kada su Benediktinci sv. Nikole (nakon preseljenja s Biševa i podizanja novog samostana u komiškom zaljevu) počeli davati u zakup poljoprivredna zemljišta u obližnjoj uvali. Zakupnici, privlačeni iz unutrašnjosti otoka, počinju graditi svoje kuće stalno obitavajući u sada već novoformiranom naselju. Tijekom vremena broj stanovnika se povećavao, a naselje se širilo i spuštalo do obale, što je osim prvotnih poljoprivrednih aktivnosti, uvjetovalo nastanak nečeg puno važnijeg u daljnjem prosperitetu mjesta – okretanja moru i ribarstvu.

Chi siamo

Inicijativa Spasimo Biševo je nevladino, neprofitno i apolitičko udruženje stanovnika i zaljubljenika u otok nastalo kao reakcija na devastaciju arhološkog lokaliteta Poje, s ciljem očuvanja kulturne, povijesne i prirodne baštine, te održivog razvoja* ovog pučinskog bisera.

Ciljevi

Ciljevi inicijative su prikladna valorizacija sveobuhvatne baštine pučinskog otoka Biševa te upravljanje kulturnopovijesnim i prirodnim resursima otoka kroz primjenu strategije održivog razvoja. Kako je biševski krajobraz jedan od zadnjih primjera sačuvanog srednjovjekovnog ruralnog kulturnog krajolika, zalažemo se za sveobuhvatnu zaštitu krajobrazne cjeline otoka, a sukladno Strategiji očuvanja, zaštite i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine RH.

Povijesni kulturni krajolik otoka Biševa nastao u međuodnosu čovjeka i prirode uvjetovan je pučinskim smještajem te odražava tradicionalne prostorne odnose koji ilustriraju povijesni razvitak lokalne zajednice. Također, s obzirom na golemi arheološki potencijal Biševa kontinuirano naseljenog od antike, strategija održivog razvoja otoka bi, između ostalog, trebala predvidjeti i upravljanje otočkom kulturnopovijesnom baštinom formiranjem arheološkog parka na mjestu samostana i crkve sv. Silvestra.

U konačnici, cilj inicijative je i informiranje javnosti o nagloj degradaciji kulturnih i prirodnih dobara otoka Biševa slijedom nasrtaja masovnog turizma. Arheološki lokalitet Poje markiran benediktinskom crkvom 11. st. odnedavna je devastiran bespravnom izgradnjom dok su u pripremi dvojbeni projekti lokalne zajednice koji se baziraju isključivo na temi Modre Špilje koja se besramno eksploatira te se u pitanje dovode i njena spomenička svojstva.

Ovom inicijativom, a u partnerstvu sa službom zaštite kulturnih dobara, želimo potaknuti (u duhu Faro konvencije) uspostavu ravnoteže između sve učestalijih planiranih javnih i privatnih aktivnosti s kulturnopovijesnim i prirodnim vrijednostima otoka, a radi postizanja održivog korištenja njegove kulturne i prirodne baštine.

* Održivi razvoj je okvir za oblikovanje politika i strategija kontinuiranog gospodarskog i socijalnog napretka, bez štete za okoliš i prirodne izvore bitne za ljudske djelatnosti u budućnosti. Cilj održivog razvoja je trojak - teži gospodarskoj učinkovitosti (ekonomskom razvoju), društvenoj odgovornosti (socijalnom napretku) i zaštiti okoliša.

Hai suggerimenti, elogi o critiche costruttive? Mandaci una mail »

Villaggio di Poje (Napoje)

Iohannes Spalatensis, il costruttore del monastero, ha scelto la posizione geografica perfetta dell'isola di Biševo, da cui il cristianesimo si estenderà fino alla costa orientale dell'Adriatico. Nella meravigliosa posizione dell'elevazione di Biševska e sulle rovine di una chiesa paleocristiana, Ivan nell'XI secolo. costruisce una nuova chiesa attorno alla quale si svilupperà in seguito il villaggio di Poje. Ma questo non è l'inizio dell'insediamento di questo sito archeologico multilivello. La più antica traccia di attività umana (se saltiamo la preistoria) è un'antica villa rustica fondata nei primi secoli prima di Cristo. L'importanza di questa struttura è forse spiegata meglio dal fatto che si tratta di una delle due ville rustiche conosciute sulla nostra costa. I Romani non potevano eludere questa fertile elevazione, e usano anche intensamente la stessa posizione.

Sopra i resti del monastero, molto probabilmente durante il periodo barocco, un piccolo complesso di case in pietra con un giardino, che insieme alla chiesa crea un insieme storico-ambientale molto armonioso.

L'isola di Busi

Bisevo (italiano: Busi) è un'isola nel mare Adriatico, 5 km a sud-ovest di Vis; con Komiža è collegato da una linea di galleggiamento durante tutto l'anno. Superficie 5,91 km² con 11 abitanti (2011). Nel 1961, c'erano 114 abitanti (prima della seconda guerra mondiale oltre 300) che vivevano nella zona di Biševo, vivendo in otto piccoli villaggi: Mezoporat, Vela Gora, Potok, Poje, Nevaja, Porat, Salbunara Gornja, Salbunara Donja.

Partner e associati

Naš Jadran

Sredozemna medvjedica

Osejava je naša

Građanska inicijativa Split

Javno je dobro

Javno je dobro

Preporučamo pročitati

Ljetna lektira

Commenti della petizione

You can sign our first petition (completed): https://www.ipetitions.com/petition/spasimo-bisevo-od-betoniranja or you can sign our second petition (in progress): https://www.change.org/p/peticija-za-upis-stare-bi%C5%A1evske-%C5%A1kole-u-registar-za%C5%A1ti%C4%87enih-kulturnih-dobara-rh

Budite ustrajni u borbi za očuvanje ovog raja na zemlji!

Čestitam! Konzervator Radoslav Bužančić moj je profesor i baš nam je nedavno spomenuo crkvu sv. Silvestra. Rekao je i da mu je poznata rasprava po fejsu. Bilo je očito da će kad tad stavit privremenu zaštitu jer nam je rekao da se tu nema sto puno raspravljati i naglasio je važnost lokaliteta.
Ne znam zašto vas je ignorirao u početku, možda nije došlo do njega odmah. Znam da se svakodnevno moraju boriti protiv divlje gradnje Splita i okolice, pretpostavljam zbog količine posla.
Svakako, drago mi je kako je ispalo, iz perspektive struke!

Sramota je da lokalni ljudi ne ustaju protiv ovakvih postupaka. Najljepše što imamo je priroda i graditeljska ostavština koju nemilice uništavamo dok sve ne pretvorimo u Vir ili Okrug. Dosta više!

Došli su niki judi iz vonka i mi se njima konklodijemo, minjomo govor i obicoje, da neka nos razumidu... Poštijen tuje, ali volin svoje i to je sva "mudrost". Išla son svukud po svitu, ma svak je govoril po svoju, puk se ti misli. Bišovo je "bišòvo" radi stinji koja tako izgledo, od svih siki, spili... Ali nikomu je bilo lašnje izgovorit onu "e". E!

Pohlepa je bolest pojedinca koju treba izolirati a ne podupirati. Ne!.. Biševo je poljubac prirode u našem moru!

Biševo je dijamant! Dijamant i na kopnu i u moru!

Ostadoh bez teksta. Pa kakvi to ljudi u nas žive da im je beton draži od prirodnih ljepota? NE BETONU!

Ako ne zaštitimo vjekovna kulturna dobra zaslužili smo nestanak kao narod.

Stop bezobrazluku i samovolji, sebičluku i ne osjetljivosti na pripadnosti hrvatskom narodu i zemlji praprapradjedovskoj još od prije rođenja Isusa Krista.

Poštujmo tuđe pravo ali čuvajmo svoje i povijesnu baštinu

Pa zar nema ni pedlja Hrvatske gdje se poštuju zakoni?

Poduzmite potrebne mjere, dosta je bilo lokalnih šerifa koji radi svoje koristi štete cijelom otoku a i RH

Do kada više? Neznamo mi cjenit svoje bolje su do sada vladali stranci nego mi sami. Npr. jedna Austrougarska za to vrijeme bilo je reda stila i znanja. Šteta što se sve ovo događa.

Lastovo je prošlo muku od kamenoloma za talijane do najmlađeg hrv. parka prirode. Bišovo bi isto trebalo zaštitit, merita. Komiža i Vis bi aprofitali.

Biševo bi trebali zaštititi kao krajobrazni park, ljudima, koji na njemu i od njega žive, pružiti financijsku i stručnu pomoć u uzdržavanju kulturnog krajobraza uz što bi se očuvale i njegove prirodne kvalitete. A špilju, pogotovo špilju, vratiti njezinom miru i ljepoti.

Ne dopustimo da privatni interesi trajno unište našu povijest!

Zaustavite divljake koji uništavaju Hrvatske otoke!

Ljudi, nemojmo to činiti ovom predivnom dijeliću prirode. Investirajmo u budućnost, sačuvajmo neprocjenjivu vrijednost.

Biševo je mali biser, ali nije manje vrijedan. Sačuvajmo ga od betonizacije i devastacije. Uništena priroda i povijest je nepovratna. Nismo svjesni šta činimo svojoj zemlji i svojim potomcima. Ima li čuvara u ovoj državi?

Gospodo, vrijeme je da zastitite nasa kulturna i naturalna dobra, ne želimo Španjolsku u Hrvatskoj!! NE BETONU!!!

Dosta je bilo devastacije kulturne baštine.

Naše prirodne bisere treba sačuvati u izvornom izdanju. #NeBetonizaciji

Dijalog Audiard: "Les cons, ça ose tout ! C'est même à ça qu'on les reconnaît”.

Zaustavimo sustavno uništavanje kulturne baštine od strane bešćutnika i siledžija!!

ZA zaštitu prirode i njenih vrijednosti. ZA respekt prema predcima... pa i njihovim kostima svugdje pa i na otoku! Neukusu triba reći: NE.

Vrijeme je da se zaštite kulturne vrijednosti koje čitav kulturni svijet prepoznaje i štiti. Naši plemenski divljaci kako dođu do novca tako uništavaju sve oko sebe.

Ovo je bitka za Hrvatsku, da je pohlepni gadovi ne upropaste!!!

Čuvajmo zelene površine, to je naše blago!

Što je korupcija?

Korupcija je zlouporaba povjerenih ovlasti za privatnu korist.

(Transparency International)

Korupcija je zlouporaba javnih ovlasti za privatnu korist.

(Svjetska banka)

Korupcija je devijantno ponašanje djelatnika javne uprave (izabranih ili imenovanih) koje nije u skladu s njihovim zadacima po službenoj dužnosti, a primjenjuje se u cilju stjecanja privatnog bogatstva ili statusa pojedinca, uže obitelji ili povezane grupe ljudi.

(Joseph S. Nye, Corruption and Political Development, 1967.)

To je svaki čin kojim se, suprotno javnom interesu, nedvojbeno krše moral i pravne norme te povrjeđuju temelji vladavine prava.

Korumpiranom osobom se smatra:

  • svaka službena ili odgovorna osoba koja radi osobne koristi ili koristi skupine kojoj pripada zanemari opći interes koji je dužna štititi obzirom na zakone, položaj i ovlasti koje su joj povjerene
  • građanin koji nudi ili pristaje na davanje zatraženog mita kako bi korumpirana osoba činjenjem, nečinjenjem ili propuštanjem činjenja pomogla u ostvarivanju koristi za pojedine osobe ili skupine.

Contattaci

    © 2017. — 2024. Udruga "Spasimo Bišòvo". spasimobisevo@spasimobisevo.org. Politika privatnosti.