Tisuću godina od osnutka benediktinskog samostana na Biševu 1050.-2018.

Arheologija i turizam

Mitovi i stvarnost

Helenistička nekropola
 “Martvilo” – arheološki park

Autor: Boris Čargo U nesigurnim vremenima i borbama za prevlast nad pojedinim područjima, Dionizije Sirakuški, početkom 4. st. prije Krista osniva koloniju na Visu. Time on na najbolji mogući način učvršćuje svoju dominaciju na Jadranu. Položaj otoka Visa u Jadranu, dubina...

Inventarizacija, vrjednovanje i planiranje obalnih krajobraza Dalmacije

Autorica: Biserka Dumbović Bilušić KRAJOLIK KAO KULTURNO NASLIJEĐE Studija Inventarizacija, vrjednovanje i planiranje obalnih krajobraza Dalmacije106 izrađena je u okviru projekta COAST, koji je obuhvaćao obalno područje četiriju dalmatinskih županija: Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske. Istraživana područja bila su: (Lot)1...

Bioraznolikost

otoka Biševa

Jeste li vidjeli sredozemnu medvjedicu?

Prije točno godinu dana, u srpnju 2004., objavili smo članak o Adrijani, sredozemnoj medvjedici, jadranskoj maskoti Hrvatske, “morskom čoviku” kojega su ljudi otjerali, da ne kažemo istrijebili iz čistih, plavih voda našega mora. Članak nije pretjerano odisao optimizmom u pogledu...

O NAMA

Inicijativa “Spasimo Biševo” je neformalno udruženje stanovnika i zaljubljenika u otok nastalo kao reakcija na devastaciju arhološkog lokaliteta Poje, s ciljem očuvanja kulturne, povijesne i prirodne baštine, te održivog razvoja* ovog pučinskog bisera.

Ciljevi

Ciljevi inicijative su prikladna valorizacija sveobuhvatne baštine pučinskog otoka Biševa te upravljanje kulturnopovijesnim i prirodnim resursima otoka kroz primjenu strategije održivog razvoja. Kako je biševski krajobraz jedan od zadnjih primjera sačuvanog srednjovjekovnog ruralnog kulturnog krajolika, zalažemo se za sveobuhvatnu zaštitu krajobrazne cjeline otoka, a sukladno Strategiji očuvanja, zaštite i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine RH.

Povijesni kulturni krajolik otoka Biševa nastao u međuodnosu čovjeka i prirode uvjetovan je pučinskim smještajem te odražava tradicionalne prostorne odnose koji ilustriraju povijesni razvitak lokalne zajednice. Također, s obzirom na golemi arheološki potencijal Biševa kontinuirano naseljenog od antike, strategija održivog razvoja otoka bi, između ostalog, trebala predvidjeti i upravljanje otočkom kulturnopovijesnom baštinom formiranjem arheološkog parka na mjestu samostana i crkve sv. Silvestra.

U konačnici, cilj inicijative je i informiranje javnosti o nagloj degradaciji kulturnih i prirodnih dobara otoka Biševa slijedom nasrtaja masovnog turizma. Arheološki lokalitet Poje markiran benediktinskom crkvom 11. st. odnedavna je devastiran bespravnom izgradnjom dok su u pripremi dvojbeni projekti lokalne zajednice koji se baziraju isključivo na temi Modre Špilje koja se besramno eksploatira te se u pitanje dovode i njena spomenička svojstva.

Ovom inicijativom želimo potaknuti uspostavu ravnoteže između sve učestalijih planiranih javnih i privatnih aktivnosti s kulturnopovijesnim i prirodnim vrijednostima otoka, a radi postizanja održivog korištenja njegove kulturne i prirodne baštine.

* Održivi razvoj je okvir za oblikovanje politika i strategija kontinuiranog gospodarskog i socijalnog napretka, bez štete za okoliš i prirodne izvore bitne za ljudske djelatnosti u budućnosti. Cilj održivog razvoja je trojak - teži gospodarskoj učinkovitosti (ekonomskom razvoju), društvenoj odgovornosti (socijalnom napretku) i zaštiti okoliša.

Imate konstruktivni prijedlog, pohvalu ili kritiku? Pošaljite nam mail »

Partneri i suradnici

+

Naselje Polje (Napoje)

Ivan, graditelj samostana, odabrao je upravo savršen geografski položaj otoka Biševa sa kojeg će se kršćanstvo širiti na istočnu obalu Jadrana. Na markantnom položaju biševske uzvisine, a na ruševinama starokršćanske crkve, Ivan u 11.st. gradi novu crkvu oko koje će se kasnije razviti selo Poje. Ali ni to nije početak naseljavanja ovog višeslojnog arheološkog lokaliteta. Najstariji trag ljudske aktivnosti (ako preskočimo prapovijest) je antička villa rustica osnovana u prvim stoljećima prije Krista. O značaju tog objekta možda najbolje govori činjenica da se radi o jednoj od dvije poznate rustične ville na našoj obali. Rimljani nisu mogli zaobići ovu plodnu uzvisinu pa i oni intenzivno koriste istu lokaciju.

Nad ostacima je samostana, najvjerojatnije tijekom baroka, nastao omanji građevinski sklop kamenih kuća s vrtom koji zajedno s crkvom čini veoma skladnu ambijentalno-povijesnu cjelinu.

Otok Biševo

Biševo (tal. Busi) je otok u Jadranskom moru, 5 km jugozapadno od Visa; s Komižom je tijekom čitave godine povezan brodskom linijom (prugom). Površine 5,91 km² s 11 stanovnika (2011). Još 1961. je na Biševu bilo 114 stanovnika (prije Drugog svjetskog rata preko 300) koji su živjeli u osam biševskih zaselaka: Mezoporat, Vela Gora, Potok, Poje, Nevaja, Porat, Salbunara Gornja, Salbunara Donja.

Komentari s peticije

Možete je potpisati na ovom linku: https://www.ipetitions.com/petition/spasimo-bisevo-od-betoniranja

Pohlepa je bolest pojedinca koju treba izolirati a ne podupirati. Ne!.. Biševo je poljubac prirode u našem moru!

Sramota je da lokalni ljudi ne ustaju protiv ovakvih postupaka. Najljepše što imamo je priroda i graditeljska ostavština koju nemilice uništavamo dok sve ne pretvirimo u Vir ili Okrug. Dosta više!

Biševo je dijamant! Dijamant i na kopnu i u moru!

Ostadoh bez teksta. Pa kakvi to ljudi u nas žive da im je beton draži od prirodnih ljepota? NE BETONU!

Ako ne zaštitimo vjekovna kulturna dobra zaslužili smo nestanak kao narod.

Stop bezobrazluku i samovolji, sebičluku i ne osjetljivosti na pripadnosti hrvatskom narodu i zemlji praprapradjedovskoj još od prije rođenja Isusa Krista.

Poštujmo tuđe pravo ali čuvajmo svoje i povijesnu baštinu

Pa zar nema ni pedlja Hrvatske gdje se poštuju zakoni?

Poduzmite potrebne mjere, dosta je bilo lokalnih šerifa koji radi svoje koristi štete cijelom otoku a i RH

Do kada više? Neznamo mi cjenit svoje bolje su do sada vladali stranci nego mi sami. Npr. jedna Austrougarska za to vrijeme bilo je reda stila i znanja. Šteta što se sve ovo događa.

Lastovo je prošlo muku od kamenoloma za talijane do najmlađeg hrv. parka prirode. Bišovo bi isto trebalo zaštitit, merita. Komiža i Vis bi aprofitali.

Biševo bi trebali zaštititi kao krajobrazni park, ljudima, koji na njemu i od njega žive, pružiti financijsku i stručnu pomoć u uzdržavanju kulturnog krajobraza uz što bi se očuvale i njegove prirodne kvalitete. A špilju, pogotovo špilju, vratiti njezinom miru i ljepoti.

Ne dopustimo da privatni interesi trajno unište našu povijest!

Zaustavite divljake koji uništavaju Hrvatske otoke!

Ljudi, nemojmo to činiti ovom predivnom dijeliću prirode. Investirajmo u budućnost, sačuvajmo neprocjenjivu vrijednost.

Biševo je mali biser, ali nije manje vrijedan. Sačuvajmo ga od betonizacije i devastacije. Uništena priroda i povijest je nepovratna. Nismo svjesni šta činimo svojoj zemlji i svojim potomcima. Ima li čuvara u ovoj državi?

Gospodo, vrijeme je da zastitite nasa kulturna i naturalna dobra, ne želimo Španjolsku u Hrvatskoj!! NE BETONU!!!

Dosta je bilo devastacije kulturne baštine.

Naše prirodne bisere treba sačuvati u izvornom izdanju. #NeBetonizaciji

Dijalog Audiard: "Les cons, ça ose tout ! C'est même à ça qu'on les reconnaît”.

Zaustavimo sustavno uništavanje kulturne baštine od strane bešćutnika i siledžija!!

ZA zaštitu prirode i njenih vrijednosti. ZA respekt prema predcima... pa i njihovim kostima svugdje pa i na otoku! Neukusu triba reći: NE.

Vrijeme je da se zaštite kulturne vrijednosti koje čitav kulturni svijet prepoznaje i štiti. Naši plemenski divljaci kako dođu do novca tako uništavaju sve oko sebe.

Ovo je bitka za Hrvatsku, da je pohlepni gadovi ne upropaste!!!

Čuvajmo zelene površine, to je naše blago!

KONTAKTIRAJTE NAS

2018. – Građanska inicijativa Spasimo Biševo. Kontakt: spasimobisevo@spasimobisevo.org