"
"
"

Akcije građanske inicijative

Tisuću godina od osnutka benediktinskog samostana na Biševu 1050.-2018.

Knjigu Uspavano srce demokracije prof. dr. sc. Ivana Koprića moguće je kupiti na stranicama izdavača.

Društveni život na otoku

Prije II. svjetskog rata

Zaštita krajolika i krajobraza

Konvencije i inicijative

Bioraznolikost

otoka Biševa

Jeste li vidjeli sredozemnu medvjedicu?

Medvjedica je zaštićena zakonom kao kritično ugrožena vrsta, a špilja je po ovome sisavcu i dobila ime. Drugi pak sisavac kojeg se često susreće u akvatoriju otoka Visa je dobri dupin (Tursiops truncatus)  zbog kojeg je područje akvatorija dio ekološke...

Klima, biljni i životinjski svijet

Autor: mons. Andrija Vojko Mardešić Klima Viškog arhipelaga, pa tako i Biševa, blaga je i ugodna u usporedbi s klimom drugih naših krajeva, pa i Južne Hrvatske. Ako se usporede njegove temperaturne vrijednosti s užim područjem srednjodalmatinske obale, vidljivo je da...

Morska bioraznolikost otoka Biševa i jugoistočne strane otoka Visa

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) svjetska je mreža UN-a za razvoj koja zagovara promjene i povezivanje država sa znanjem, iskustvom te potencijalima kako bi se građanima omogućilo da izgrade bolji život. UNDP djeluje u 166 zemalja. Program UNDP-a u Hrvatskoj...

Biševo u Drugom svjetskom ratu

Ratni put otoka

Borci s otoka Biševa poginuli u NOR-u

Autor: Ante Jončić Škoboj BOGDANOVIĆ Pavla ANDRIJA (Minčun) Rođen u Komiži 31.01.1919.g., zemljoradnik- ribar, Hrvat. Stupio u NOB-u 26.02.1943.g. u biokovski PO, zatim od srpnja 1943.g. u I dalm.brigadi, IV bat. Član SKOJ-a od 1938.g. Član KPH-a od 1942.g. Poginuo u...

Partizanski logor na Biševu

Autor: dr. Veseljko Huljić, 1979 Na otoku Biševu 1941 bilo je oko 50 domaćinstava s najviše oko 200 stanovnika. U prepadno-desantnim aktivnostima i napadno-desantnim ope­ racijama boraca sa otoka Visa na bliske otoke zarobljeno je oko 1.000 njemačkih vojnika i...

Svjetska ekonomska kriza 1929. – 1933.

Autor: Ante Jončić Škoboj Dakle i nakon uvođenja vojno-fašističke diktature, jedan dio članova KP kao što su Pečarević Nikola, Jončić Nikola i Pavao Bogdanović, nastavili su i dalje da djeluju među stanovnicima svog otoka, svakako s višom opreznošću u odnosu na...

Prostorni planovi Komiže (Biševa)

O nama

Inicijativa Spasimo Biševo je nevladino, neprofitno i apolitičko udruženje stanovnika i zaljubljenika u otok nastalo kao reakcija na devastaciju arhološkog lokaliteta Poje, s ciljem očuvanja kulturne, povijesne i prirodne baštine, te održivog razvoja ovog pučinskog bisera.

Ciljevi

Ciljevi inicijative su prikladna valorizacija sveobuhvatne baštine pučinskog otoka Biševa te upravljanje kulturnopovijesnim i prirodnim resursima otoka kroz primjenu strategije održivog razvoja. Kako je biševski krajobraz jedan od zadnjih primjera sačuvanog srednjovjekovnog ruralnog kulturnog krajolika, zalažemo se za sveobuhvatnu zaštitu krajobrazne cjeline otoka, a sukladno Strategiji očuvanja, zaštite i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine RH.

Povijesni kulturni krajolik otoka Biševa nastao u međuodnosu čovjeka i prirode uvjetovan je pučinskim smještajem te odražava tradicionalne prostorne odnose koji ilustriraju povijesni razvitak lokalne zajednice. Također, s obzirom na golemi arheološki potencijal Biševa kontinuirano naseljenog od antike, strategija održivog razvoja otoka bi, između ostalog, trebala predvidjeti i upravljanje otočkom kulturnopovijesnom baštinom formiranjem arheološkog parka na mjestu samostana i crkve sv. Silvestra.

U konačnici, cilj inicijative je i informiranje javnosti o nagloj degradaciji kulturnih i prirodnih dobara otoka Biševa slijedom nasrtaja masovnog turizma. Arheološki lokalitet Poje markiran benediktinskom crkvom 11. st. odnedavna je devastiran bespravnom izgradnjom dok su u pripremi dvojbeni projekti lokalne zajednice koji se baziraju isključivo na temi Modre Špilje koja se besramno eksploatira te se u pitanje dovode i njena spomenička svojstva.

Ovom inicijativom, a u partnerstvu sa službom zaštite kulturnih dobara, želimo potaknuti (u duhu Faro konvencije*) uspostavu ravnoteže između sve učestalijih planiranih javnih i privatnih aktivnosti s kulturnopovijesnim i prirodnim vrijednostima otoka, a radi postizanja održivog korištenja njegove kulturne i prirodne baštine.

* Faro konvencija promovira inovativan pristup baštini, koji podrazumijeva da se cjelokupnom problematikom baštine ne bi trebali baviti samo stručnjaci i javna uprava već svi građani i društvo u cjelini.

Imaš konstruktivni prijedlog, pohvalu ili kritiku? Pošalji nam e-poštu »

Naselje Poje (Napoje)

Ivan Splićanin, graditelj samostana, odabrao je upravo savršen geografski položaj otoka Biševa sa kojeg će se kršćanstvo širiti na istočnu obalu Jadrana. Na markantnom položaju biševske uzvisine, a na ruševinama starokršćanske crkve, Ivan u 11. st. gradi novu crkvu oko koje će se kasnije razviti selo Poje. Ali ni to nije početak naseljavanja ovog višeslojnog arheološkog lokaliteta. Najstariji trag ljudske aktivnosti (ako preskočimo prapovijest) je villa rustica osnovana u prvim stoljećima p. Kr. O značaju tog objekta možda najbolje govori činjenica da se radi o jednoj od dvije poznate helenističke rustične vile na našoj obali. Rimljani nisu mogli zaobići ovu plodnu uzvisinu pa i oni intenzivno koriste istu lokaciju.

Nad ostacima je samostana, najvjerojatnije tijekom baroka, nastao omanji građevinski sklop kamenih kuća koji zajedno s crkvom čini veoma skladnu ambijentalno-povijesnu cjelinu.

Otok Biševo

Biševo (tal. Busi) je otok u Jadranskom moru, 5 km jugozapadno od Visa; s Komižom je tijekom čitave godine povezan brodskom linijom (prugom). Površine 5,91 km² s 11 stanovnika (2011). Još 1961. je na Biševu bilo 114 stanovnika (prije II. svjetskog rata preko 300) koji su živjeli u osam zaselaka: Mezoporat, Vela Gora, Potok, Poje, Nevaja, Porat, Salbunara Gornja, Salbunara Donja.

Partneri i suradnici

Naš Jadran

Sredozemna medvjedica

Osejava je naša

Građanska inicijativa Split

Javno je dobro

+

Komentari s peticija

Možete potpisati našu prvu peticiju (završena): https://www.ipetitions.com/petition/spasimo-bisevo-od-betoniranja ili možete potpisati našu drugu peticiju (aktivna): https://www.change.org/p/peticija-za-upis-stare-bi%C5%A1evske-%C5%A1kole-u-registar-za%C5%A1ti%C4%87enih-kulturnih-dobara-rh

Budite ustrajni u borbi za očuvanje ovog raja na zemlji!

Čestitam! Konzervator Radoslav Bužančić moj je profesor i baš nam je nedavno spomenuo crkvu sv. Silvestra. Rekao je i da mu je poznata rasprava po fejsu. Bilo je očito da će kad tad stavit privremenu zaštitu jer nam je rekao da se tu nema sto puno raspravljati i naglasio je važnost lokaliteta.
Ne znam zašto vas je ignorirao u početku, možda nije došlo do njega odmah. Znam da se svakodnevno moraju boriti protiv divlje gradnje Splita i okolice, pretpostavljam zbog količine posla.
Svakako, drago mi je kako je ispalo, iz perspektive struke!

Sramota je da lokalni ljudi ne ustaju protiv ovakvih postupaka. Najljepše što imamo je priroda i graditeljska ostavština koju nemilice uništavamo dok sve ne pretvorimo u Vir ili Okrug. Dosta više!

Došli su niki judi iz vonka i mi se njima konklodijemo, minjomo govor i obicoje, da neka nos razumidu... Poštijen tuje, ali volin svoje i to je sva "mudrost". Išla son svukud po svitu, ma svak je govoril po svoju, puk se ti misli. Bišovo je "bišòvo" radi stinji koja tako izgledo, od svih siki, spili... Ali nikomu je bilo lašnje izgovorit onu "e". E!

Pohlepa je bolest pojedinca koju treba izolirati a ne podupirati. Ne!.. Biševo je poljubac prirode u našem moru!

Biševo je dijamant! Dijamant i na kopnu i u moru!

Ostadoh bez teksta. Pa kakvi to ljudi u nas žive da im je beton draži od prirodnih ljepota? NE BETONU!

Ako ne zaštitimo vjekovna kulturna dobra zaslužili smo nestanak kao narod.

Stop bezobrazluku i samovolji, sebičluku i ne osjetljivosti na pripadnosti hrvatskom narodu i zemlji praprapradjedovskoj još od prije rođenja Isusa Krista.

Poštujmo tuđe pravo ali čuvajmo svoje i povijesnu baštinu

Pa zar nema ni pedlja Hrvatske gdje se poštuju zakoni?

Poduzmite potrebne mjere, dosta je bilo lokalnih šerifa koji radi svoje koristi štete cijelom otoku a i RH

Do kada više? Neznamo mi cjenit svoje bolje su do sada vladali stranci nego mi sami. Npr. jedna Austrougarska za to vrijeme bilo je reda stila i znanja. Šteta što se sve ovo događa.

Lastovo je prošlo muku od kamenoloma za talijane do najmlađeg hrv. parka prirode. Bišovo bi isto trebalo zaštitit, merita. Komiža i Vis bi aprofitali.

Biševo bi trebali zaštititi kao krajobrazni park, ljudima, koji na njemu i od njega žive, pružiti financijsku i stručnu pomoć u uzdržavanju kulturnog krajobraza uz što bi se očuvale i njegove prirodne kvalitete. A špilju, pogotovo špilju, vratiti njezinom miru i ljepoti.

Ne dopustimo da privatni interesi trajno unište našu povijest!

Zaustavite divljake koji uništavaju Hrvatske otoke!

Ljudi, nemojmo to činiti ovom predivnom dijeliću prirode. Investirajmo u budućnost, sačuvajmo neprocjenjivu vrijednost.

Biševo je mali biser, ali nije manje vrijedan. Sačuvajmo ga od betonizacije i devastacije. Uništena priroda i povijest je nepovratna. Nismo svjesni šta činimo svojoj zemlji i svojim potomcima. Ima li čuvara u ovoj državi?

Gospodo, vrijeme je da zastitite nasa kulturna i naturalna dobra, ne želimo Španjolsku u Hrvatskoj!! NE BETONU!!!

Dosta je bilo devastacije kulturne baštine.

Naše prirodne bisere treba sačuvati u izvornom izdanju. #NeBetonizaciji

Dijalog Audiard: "Les cons, ça ose tout ! C'est même à ça qu'on les reconnaît”.

Zaustavimo sustavno uništavanje kulturne baštine od strane bešćutnika i siledžija!!

ZA zaštitu prirode i njenih vrijednosti. ZA respekt prema predcima... pa i njihovim kostima svugdje pa i na otoku! Neukusu triba reći: NE.

Vrijeme je da se zaštite kulturne vrijednosti koje čitav kulturni svijet prepoznaje i štiti. Naši plemenski divljaci kako dođu do novca tako uništavaju sve oko sebe.

Ovo je bitka za Hrvatsku, da je pohlepni gadovi ne upropaste!!!

Čuvajmo zelene površine, to je naše blago!

Preporučamo pročitati

Ljetna lektira

Kontaktirajte nas

© 2017. — 2018. Građanska inicijativa "Spasimo Biševo". spasimobisevo@spasimobisevo.org. Politika privatnosti.