Slučaj 4: Pukotine u zidu iziskuju hitnu sanaciju
Integralni tekst obavijesti upućene Ministarstvu kulture

Poštovani,

Inicijativa Spasimo Biševo predstavlja nevladino, neprofitno i apolitično udruženje stanovnika i zaljubljenika u otok, nastalo kao reakcija na devastaciju arheološkog lokaliteta Poje s ciljem očuvanja kulturne, povijesne i prirodne baštine, te održivog razvoja ovog pučinskog bisera.

Ovom inicijativom, a u partnerstvu sa službom zaštite kulturnih dobara, nastojimo u duhu Faro  konvencije osigurati uspostavu ravnoteže između sve učestalijih planiranih javnih i privatnih aktivnosti, ali u skladu s kulturno-povijesnim i prirodnim vrijednostima otoka i održivim razvojem njegove baštine.

S obzirom na to da je 2018. godina Europska godina kulturne baštine, tijekom koje se u cijeloj Europi slavi raznolika kulturna baština –  i to na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, članovi inicijative su o svom trošku i vremenu na temelju peticije sa skupljenih 1600 potpisa, provedene javne ankete, te potom i ostvarene preventivne zaštite izradili web stranicu putem koje obavještavaju javnost o stanju na terenu.

Nadalje, građanska inicijativa Spasimo Biševo započela je radove na elementarnom uređenju zapuštenog sklopa samostana Sv. Silvestra na Biševu (oznaka dobra: P-5881; slika 1 i slika 2).

Dosada su izvršeni radovi na uklanjanju divljeg raslinja i biljaka, te uklonili hrpu smeća koje se tu nagomilavalo tijekom vremena. Ukupno je uklonjeno 400 kubnih metara zelenila i smeća. Prigodom tih radova, zatečeni razbacani kamen prikupljan je i deponiran na gomile. U pripremi su radovi na pražnjenju najstarijih zgrada na južnom dijelu kompleksa kako bi se u bližoj budućnosti one mogle rekonstruirati za potrebe novoosnovane Biševske umjetničke kolonije.

Tijekom ovih radova posebna pažnja posvećena je bilježenju stanja sačuvanih zidova kompleksa kao i njihovih tehnika gradnje kako bi se stekla spoznaja o kronologiji gradnje samostanskog objekta.

U prilogu Vam šaljemo kraći izvještaj iz koga ćete se moći uvjeriti o iznimno lošem stanju čitavog kompleksa. Također su korištene i starije fotografije načinjene prije posljednje devastacije nastale bespravnom gradnjom na zapadom dijelu kompleksa (zahvaljujući kojima se moglo ustanoviti dosta do sada nepoznatih podataka).

Zapadnu stranu kompleksa tvore nekadašnja župna kuća te zabatni zid privatne kuće između kojih se do izvođenja bespravnih radova nalazio ogradni zid.

Tijekom bespravnih radova na probijanju velikih otvora uklonjena je sva žbuka na zapadnom zidu nekadašnje župne kuće, zahvaljujući čemu se vidi sljedeće: župna kuća sagrađena je u dva navrata, za što trenutno posjedujemo saznanja (izjave starih stanovnika Biševa da je kat dograđen nakon I. svjetskog rata što potvrđuje druga tehnika gradnje. Prizemlje župne kuće sagrađeno je dobrim klesancima vapnenca, isto kao i donji dio zida private kuće a takva je bila i tehnika gradnje sada srušenog ogradnog zida (slika 3, slika 4 i slika 5).

Sjeverna strana prizemlja župne kuće sagrađena je istom tehnikom gradnje a u taj zid usidren je portal s profilacijom čiji je zapadni dovratnik još uvijek dijelom pod kasnijom žbukom (slika 6).

Istočnu stranu kompleksa sa sjevera definira visok obrambeni zid građen klesancima koji je na kraju visoko sačuvanog dijela veoma raspucao, a dalje ka jugu najvećim dijelom srušen tako da je na jednom mjestu ostala samo ogoljena jezgra zida, a dalje prema jugu zid je sačuvan veoma nisko i kasnije dograđen, a s vanjske strane ojačan. U sjevernom dijelu zida nalaze se puškarnice a taj dio zida statički je veoma ugrožen, raspucao i hitno je potrebna sanacija (slika 7, slika 8 i slika 9).

Čitavom dužinom južne strane kompleksa nalazi se prvotni zid kompleksa samostana koji je dijelom sagrađen istom tehnikom gradnje kao istočna strana kompleksa, pri čemu su kasnije u odnosu na prvotne zidove vršene različite dogradnje što se zaključuje na osnovu neorganskih spojeva prigrađenih zidova sa starijima. Tijekom ovih radova u južnom zidu kompleksa pronađena je puškarnica, te je moguće da i jizvorni užni zid samostana dijelom sačuvan (ovo bi trebali potvrditi arheolozi, slika 10, slika 11, slika 12 i slika 13).

Moguće je da su najstarije zgrade koje se naslanjaju na južni kompleksa prizidane oko 1794, sudeći prema natpisu na kruni gustirne u vrtlu kompleksa (slika 14 i slika 15). Po navodima kazivača koji su tamo živjeli, u ovim su kućama stanovali benediktinci.

Najljepše Vas molimo da se svojim autoritetom i zakonom datim ovlaštenjima pomognete da čim prije na Biševo dođu arhitekti i konzervatori kako bi se osobno uvjerili u krajnje loše stanje kompleksa kao i u obim devastacije izvorne samostanske arhitekture tijekom bespravnih radova (što se tek moglo vidjeti kada su se preostale izvorne strukture pojavile nakon otucanja žbuke).

Napominjemo da je do sada jedino stavljena preventivna zaštita na parcelama  na području katastarskih čestica: *1076,*1498, 7324, 7325, 7326/1, 7326/2, 7326/3, 7328, 7330, *1077 k.o. Komiža koje predstavljaju okoliš crkve Sv Silvestra.

Mišljenja smo da se pod preventivnu zaštitu mora staviti i čestica 7343/5 koja dodiruje zapadnu stranu kompleksa, a koja je već prilično devastirana (naglašavamo bez prethodnih arheoloških istraživanja). Uvidom u katastarski plan iz 1834.g. evidentno je kako je i ta čestica nekoć bila dijelom samostana.

Sada je očito da je žurno potreban dolazak i arhitekata konzervatora radi arhitektonske valorizacije čitavog kompleksa čije je daljine očuvanje krajnje upitno zahvaljujući protupravnom izdavanju građevinske dozvole privatnom investitoru koji je svojom bespravnom gradnjom i rušenjem (bez izrade konzervatorskog elaborata i zaštitnih istraživanja), osim arheološki neispitanog terena dobrim dijelom devastirao i arhitektonske dijelove nekadašnje župne kuće.

Nastavno na sve navedeno, ljubazno Vas molimo da nam svojim stručnim djelovanjem pružite podršku i pomognete nam sačuvati ovu važnu kulturnu točku.

Zapisnik o obavljenom očevidu na k.č. 7343/5 K.O. Komiža

Dana 18. prosinca 2017. godine u 16.00 sati, obavljen je očevid na katastarskoj čestici 7343/5 k.o. Komiža, a temeljem prijave da se na predmetnoj čestici obavljaju bespravni radovi iskopa i gradnje neposredno uz crkvu sv. Silvestra na lokaciji gdje se mogu pretpostaviti ostaci benediktinskog samostana.

Temeljem navedene dojave obavljen je očevid kojim je utvrđeno da su na k.č. 7343/5 obavljeni radovi iskopa, gradnje betonskih temelja te gradnje cisterne za vodu. Predmetna čestica nalazi se izvan obuhvata zaštite kulturnog dobra -crkve sv. Silvestra (RST-0613- 1972). U vidljivom dijelu profila obavljenih iskopa nisu uočeni ostaci arhitekture niti kulturnog sloja. Pronađeno je nekoliko ulomaka kasnoantičke keramike.

Na k.č. 7562/1 (predmetna čestica nalazi se izvan zone zaštite crkve sv. Silvestra) koja se nalazi nasuprot k.č. 7343/5 obavljen je pregled nasipa koji je možebitno nastao odlaganjem zemlje iz iskopa na k.č. 7343/5. Navedeni nasip je betoniran. Pregledom vidljivog zemljanog dijela predmetnog nasipa nisu utvrđeni arhitektonski ili arheološki ostaci izuzev nekoliko ulomaka keramike.

Situacija je fotografirana.

Zapisnik sastavio: dipl. arheolog Šaša Denegri

 

Slika 1: Trenutno stanje samostanskog kompleksa načeto bespravnom gradnjom. Svi iskopi na lijevoj strani su urađeni bez prethodnih arheoloških istraživanja. U sredini lijevo:  temelji za “Bazen sv. Silvestra“.

Slika 2: Područje pod privremenom arheološkom zaštitom (oznaka dobra: P-5881). Iz nekog, nama neznanog razloga, izostavljena je čestica 7343/5 koja je već djelomično devastirana bespravnom gradnjom.

Slika 3: Zapadna strana kompleksa sv. Silvestra prije devastacije

Slika 4: Zapadna strana kompleksa tijekom devastacije. Vide se starije strukture zida u prizemlju župne kuće.

Slika 5: Izvorna građevna struktura sjevernog zida nekdašnje župne kuće

Slika 6: Izvorni portal i sjeverni zid kompleksa Sv Silvestra

Slika 7: Sjeveroistočni ugao kompleksa s obrambenim zidom sačuvanim u punoj visini

Slika 8: Raspucali dio istočnog zida kompleksa s puškarnicama

Slika 9: Istočni zid kompleksa sa brojnim pukotinama i ogoljenom jezgrom zida

Slika 10: Južna strana kompleksa Sv Silvestra

Slika 11: Južna strana kompleksa sa novootkrivenom puškarnicom

Slika 12: Južni dio zida s puškarnicom u kutu

Slika 13: Detalj puškarnice

Slika 14: Interijer dijela kuće obitelji Torre/Tafra koja se naslanja na južni zid samostana

Slika 15: Kruna gustirne s natpisom “1794”

K.O. Komiža 1834.g.

K.O. Komiža 1834.g.

Zapisnik o obavljenom očevidu na k.č. 7343/5 K.O. Komiža

Jedan komentar

  1. Siniša Brunsko

    Prvo zahvaljujem da ste me pozvali na građansku inicijativu zaštite kulturne-sarkalne baštine Republike Hrvatske na otoku Biševu - samostanu. Na kratki osvrt vidim da se radi o velikom poslu i zalaganju koje je građanska incijativa napravila za spas kulturne baštine od zapuštenog spomenika a sada od agresivne bespravne gradnje i /ili investicije u krugu samostana i spomenika koji mora biti po svojoj starosti i lokslitetu, namijeni spomenik pod visokom zaštitom konzervatora. Prvo pitanje u čijem je trenutačnom vlasništvu bivši samostan ili da li je tijekom protoka vrijemena izvlašten od prvog vlasnika Biskupije. Drugo da li je građanska inicijativa pravno registrirana kao udruga ili prsvni subijekt? Bespravni investitor od koga je dobio pristup objektu ili dozvolu da uđe u posjed? Da li je dobio koncesiju ili skim je sklopio Ugivor? Građanska inicijativa želi napravit obnovu bivšeg sarkalnog objekta- samostana u umjetničku koloniju s kim ima Ugovor i da li je pokrenut postupak dobivanja koncesije i /ili kupnje , darovanja od RH, Općine ili Crkve? Vrlo je važno pravno pitanje srediti poradi mogučćosti povlačenja sredstava EU za obnovu rualnih područja, sarkalnih obujekata, kulturne baštine, umjetnosti, razvoja nerazvijenih područja, otoka, zadržavanja domicilnog stanovništva i međunarodne umijetničke kolonije! Jako sam zainteresiran se pridružiti u spašavanju i obnovi kulturne baštine poglavito bivšeg sarkalnog objekta u prenamijenu u kulturnu koloniju na otoku Biševu. Imam organizacijske sposobnosti i poznajem radove u kamenu te sam izvodio i izvođače koji su radili slučne obnove i imaju licence za izvođenje radova obnove na objektima pod zaštitom. Srdačan pozdrav stojim vam na raspolaganju kao pomoć oko orgssnizacije i osobno u akcijama u sudjelovanju u obnovi svojim radom i znanjem. Sa štovanjem Siniša

OSTAVITE SVOJ KOMENTAR