Autor: Joško Božanić
Književni krug, Split
Studia Mediterrranea, Filozofski fakulet u Splitu 2011.

1. UVOD: HRVATSKA HALIJEUTIČKA LEKSIKOGRAFIJA

1.1. Halijeutički leksik u hrvatskoj dijalektalnoj leksikografiji

U „Mediteranskom brevijaru“, Predrag Matvejević govoreći o leksičkoj povezanosti mediteranskih jezika, osvrće se i na fenomen velikog broja aloglotskih leksema u lokalnim govorima istočnog Jadrana1.

Istaknuti hrvatski romanist i etimolog Petar Skok prvi je započeo sustavnim istraživanjem etimologije pomorske i ribarske terminologije. Godine 1933. objavio je Skok u Splitu, u izdanju Jadranske straže, opsežnu studiju o etimologiji pomorskih termina Naša pomorska i ribarska terminologija na Jadranu2. Ova studija obuhvatila je mnoge tradicionalne nazive brodograditelja, pomoraca i ribara. Njegov „Etimologijski rječnik hrvatskog ili srpskoga jezika“3 obuhvaća i velik broj maritimizama, što je značajna novina u hrvatskoj leksikografiiji koja oskudijeva sve do danas terminologijom vezanom za iskustvo mora. Skokov rječnik nadopunio je svojom trotomnom monografijom „Jadranske etimologije“ njegov učenik Vojmir Vinja i to na području maritimnoga leksika.4

Hrvatsku pomorsku terminologiju sustavno je istraživao Blaž Jurišić i svoje istraživanje prezentirao u knjizi „O našoj pomorskoj terminologiji“5, a u novije vrijeme Dijana Stolac u svojoj monografiji „Hrvatsko pomorsko nazivlje“6 i u studiji „Hrvatsko pomorsko nazivlje 19.st“.7 Dijana Stolac svojim je djelom „Hrvatsko pomorsko nazivlje“8 dala sažet, ali iscrpan dijakronijski pregled hrvatske pomorske leksikografije.

Željko Stepanić objavio je popularnu monografiju o pomorskom leksiku s vrlo bogatom bibliografijom rječnika leksikografskih studija o maritimnom leksiku: U potrazi za (izgubljenim) Hrvatskim pomorskim nazivljem.9

Vojmir Vinja dao je i velik doprinos istraživanju etimologije jadranske faune. U svojoj monografiji „Jadranska fauna – Etimologija i struktura naziva“ otkrio je pravu riznicu pučke talasozoonimije na tristotinjak lokaliteta duž hrvatske obale Jadrana koja je baštinjena iz raznih aloglotskih izvora: od grčkog i romansko-dalmatskog do venecijanskog te ih usporedio s nazivljem morske faune većine mediteranskih jezika da bi u toj komparaciji otkrio iznimno bogatstvo hrvatske maritimne zoonimije. To, podrijetlom, heterogeno nazivlje Vinja ne dijeli na „naše“ i „tuđe“ smatrajući aloglotske lekseme svojinom hrvatskoga jezika, integralnim dijelom njegova ukupnog leksika.10

Dijalektolog Radovan Vidović, autor Pomorskog rječnika i brojnih studija o hrvatskom pomorskom nazivlju govori o „milenijskom sociolingvističkom zajedništvu“ stanovnika duž jadranskih obala koje je nastalo „u dodiru s drugim velikim mediteranskim kulturama“.11 Vidović govori o jezičnom zajedništvu stanovnika Jadrana.12 To zajedništvo ostvareno je ponajviše na planu leksika. Ono je proželo gotovo sva područja materijalne i nematerijalne kulture, ali u prvom redu ono je u najvećoj mjeri ostvareno na području maritimne kulture.

1 „Na istočnim obalama Jadrana, od Istre do Boke Kotorske, napose u Splitu, Dubrovniku i Kotoru, među raznim riječima i kovanicama (…) postoje mnoge posuđenice italo-venecijanskog porijekla, korijena latinskoga i ponekad grčkoga ili nekog još starijeg balkanskog supstrata. One su na razne načine pruzete, prihvaćene, prilagođene…” Mediteranski brevijar, V.B.Z. studio, Zagreb 2006, str. 58.

2 Skok, P. (1933)

3 Skok, P. (1971)

4 Vinja, V. (1998)

5 Jurišić, B. (1962)

6 Stolac, D. (1998) 7 Stolac, D. (1998b) 8 Stolac, D. (1998)

9 Stepanić, ž. (2004)

10 „Više tisućljeća povijesti velikog mora ostavilo je svoje tragove: dvije najveće civilizacije, koje su na njemu nastale, utisnule su neizbrisivi pečat na obalama gdje je jedna graničila s drugom i na kojima su najjužniji južni Slaveni – Hrvati – našli svoju novu postojbinu. Zaustavivši se na jadranskoj obali mora, koje je tada bilo središte svijeta, brzo su prihvatili i usvojili zatečena imena, stvarali svoja, posuđivali od susjeda, miješali svoje i njegovo. I od svega toga izgradili vlastiti sustav u kojemu je bilo mjesta i za njihovo i za susjedovo, za staro i novo. I kako more rastavlja i dijeli samo u očima onih koji su mu daleko, ubrzo su vidjeli da ono spaja i ujedinjuje sve one koji na njemu i od njega žive.“ Vinja, V. (1986) str. 38.

11 Vidović, R. (1992) str. 74.

Nomenklatura hrvatske maritimne kulture dobro je istražena na području talasozoonimije (V.Vinja) te maritimne toponimije (V. Skračić i P. Šimunović). Vidovićev Pomorski rječnik dao je velik doprinos istraživanju tradicionalne pomorske terminologije, koja uključuje nomenklaturu broda, brodogradnje, navigacije, života na brodu i s brodom. Također valja spomenuti Gorana Filipija koji je svojim „Etimologijskim rječnikom betinske brodogradnje“ (Šibenik 1997.) dao značajan doprinos etimologiji tradicionalne brodograditeljske nomenklature na otoku Murteru.

Mirko Deanović, kao sudionik projekta JAZU Lingvistički atlas Mediterana, napravio je prema standardnom kvestionaru ovog projekta anketu o ribarskoj terminologiji u Boki Kotorskoj13, u Komiži14 i u Sali na Dugom otoku15. To je vjerojatno najsistematičnije istraživanje ribarske hrvatske terminologije. Te ankete obuhvatile su razna područja halijeutičkog iskustva, ali provjeren je ograničen broj od svega tristotinjak termina s nekoliko sudionika ankete.

U svojoj četverotomnoj monografiji „Hrvati i more“ Šime županović velik je dio svog djela posvetio maritimnoj terminologiji, ali uglavnom na tragu gore spomenute knjige o jadranskoj talasozoonimiji Vojmira Vinje. Treći i četvrti dio ove monografije naslovljen je „Ribarska terminologija“, ali ovdje je pretežno obrađena etimologija talasozoonima Jadrana prema modelu koji je proveo V. Vinja.

Područje ribarskog iskustva, sa svojim izuzetno bogatim rječnikom, ostalo je do danas na rubu interesa hrvatske dijalektologije, posebno njene leksikografije koja je u posljednje vrijeme doživjela pravi procvat. U mnogobrojnim rječnicima, glosarima, tumačima riječi uz čakavske tekstove, oskudan je halijeutički leksik. Izgleda kao da interes čakavološke leksikografije prestaje s isplovljavanjem ribarskog broda u ribolov. Hrvatska ribarska terminologija, osim u navedenim segmentima, nije nikada temeljito i sustavno istražena, mada je po svom bogatstvu prava riznica hrvatskog maritimnog leksika.

S druge strane, standardološka leksikografija sustavno izbjegava usvajanje maritimnog leksika iz bogata čakavskog leksičkog tezaurusa smatrajući taj leksik stranim tijelom hrvatskoga jezika, prvo zbog toga što nije štokavski, a drugo zbog toga što ga smatra tuđim hrvatskom jeziku zbog njegova pretežno aloglotskog postanja. Tako se događa paradoks da hrvatski jezik nema standardne termine za mnoge opće pojmove svakodnevnog života u maritimnom prostoru pa, u nemoći da novotvorenicama zamijeni žilavo ukorijenjene mediteranizme kolokvijalnoga govora, za standardni jezik radije bira leksičke praznine negoli tisuću godina ukorijenjen maritimni leksik čakavskih govora baštinjen u prvom redu od autohtonog romanskog dalmatskog idioma, a onda posredstvom kulturne iradijacije moćnog venecijanskog kulturnog utjecaja i iz univerzalnog mediteranskog ligua franca idioma.

1.2. Ribarska terminologija govora otoka Visa

Pavao Mardešić – Centin u svom „Rječniku Komiškoga govora“16 uključuje u korpus općeg leksika komiškog govora i halijeutičku terminologiju, ali broj glosa je vrlo ograničen tako da je komiška ribarska terminologija u ovom općem rječniku, koji ukupno obuhvaća nešto više od tisuću glosa, obrađena tek periferno i bez konteksta živoga govora. Posebna je vrijednost ovoga djela u tome što je autor mnoge glose ilustrirao crtežima pa time doprinio razumljivosti pojedinih termina s obzirom na nestanak referentnih predmeta iz suvremene ribarske prakse.

Rječnik „Viškiga Jazika“, Višanina Andra Rokija Fortunata, pripada grupi najbogatijih hrvatskih dijalektalnih rječnika, ali je prilično siromašan halijeutičkim leksikom. Dominantna djelatnost grada Visa bilo je po tradiciji vinogradarstvo i vinarstvo pa je leksik ovih djelatnosti u Rokijevu rječniku vrlo iscrpno prikazan za razliku od halijeutičkog.

12 “Naš Jadran i njegovi stanovnici, Jadrani, povezani su zajedničkim životom, načinom mišljenja, istim pomorstvom, istim rječnikom, istom frazeologijom, koja je bila prožela ne samo njihov svakidašnji život i jezik, njih koji su bili po profesiji pomorci, nego i njihovih obitelji i čitavih sredina i naselja u kojima su živjeli. U jednu riječ: to bila jedna jadranska zajednica, koiné, ne samo terminološka, u kojoj su ljudi bili zbliženi i razumjeli se bez obzira na mnoge druge razlike.” Vidović, R. i.e. str. 74.

13 Deanović, M. (1962)

14 Deanović, M. (1966)

15 Deanović, M. (1967)

16 Mardešić-Centin, P. (1977)

Kada smo istraživali komišku ribarsku terminologiju17 na temelju usmene predaje komiških ribara, bilo je posve jasno da komiški govor čuva iznimno bogatu riznicu halijeutičkog leksika. U nizu radova koje smo publicirali od 1983. do danas, pojavio se halijeutički rječnik kakav u toliku obimu nije drugdje zabilježen u časkavskoj maritimnoj leksikografiji.18

Tekst koji ovdje prezentiramo i interpretiramo to najbolje potvrđuje. Taj, samo dvadesetak kartica dug, tekst sadrži preko tisuću leksema koje je valjalo protumačiti. Među te lekseme dakako nisu uvršteni svi oni, od standardnog leksika hrvatskog jezika različiti, ali ipak razumljivi obrazovanom štokavcu. Među tih tisuću protumačenih leksema dvije trećine su halijeutički termini pretežno aloglotskog postanja, sačuvani do danas iz zatečenog dalmatskog jezika ili pak iz mediteranskog lingua franca idioma udomaćena pretežno putem venecijanskog jezičnog utjecaja, ali isto tako putem brojnih translingvalnih i transkulturalnih interferencija koje omogućuje likvidni element velike sane vode.

1.3. Ribar Ivan Vitaljić Gusla

Među mnogim informantima čije smo priče bilježili u Komiži u posljednjih 40 godina, posebno mjesto zauzima komiški ribar Ivan Vitaljić Gusla (1917. – 1993.). Sustavno snimanje njegovih sjećanja o ribarskom iskustvu započeli smo 1975. A ono je trajalo kontinuirano do njegove smrti 1993. Te priče obuhvatile su razna područja komiške ribarske tradicije, koja je jedinstvena u hrvatskoj ribarskoj povijesti. To su priče o životu ribara na pučinskim otocima Viškog arhipelaga: Palagruža, Biševo, Brusnik, Svetac, Jabuka. Priče o ljetnom ribolovu na sardele, o komiškoj regati gajeta falkuša od Komiže do Palagruže, o ribolovu na Palagruži, o zimskom ribolovu giraricama, kucinorama, jaglicorama, vršama, parangalima. To su priče o brodu: gradnja broda, nazivlje, održavanje broda, navigacija, jedrenje, veslanje, orijentacija po znakovima na moru, kopnu i nebu. To su priče o poznavanju ćudi svake vrste ribe, o biološkim i vremenskim ciklusima koje ribar mora poznavati da bi uspješno lovio. To je kazivanje o ribolovnim alatima i njihovu održavanju, kazivanje o brodskoj opremi i načinu upotrebe, o morskim strujama, o podmorskom reljefu, o obalnoj i podmorskoj toponimiji, o talasozoonimiji. Kazivanja su to o umijeću održavanja ribe sušenjem i soljenjem, o gastronomskom umijeću pučinskih ribara. Kazivanja su to o olujama i raznim pogibeljima kojima su se izlagali ti ribari osobito u zimskim mjesecima ribareći u akvatoriju dalekih pučinskih otoka bez luka i pristaništa. Kazivanje je to o iskustvu vremenske prognoze, o umijeću čitanja znakova na moru i na nebu, znakova u ponašanju životinja: ptica, riba i rakova. Kazivanje je to o društvenim odnosima u komiškoj organskoj zajednici, ali i na brodu, u regati u ekstremnim uvjetima borbe za opstanak na olujnom moru, jednom riječi svjedočenje je to o solidarnosti i uzajamnosti ljudi pučine, o etici mora. Kazivanje je to o kolektivnoj memoriji Komiže koja seže duboko u vrijeme, a održavala se usmenom predajom sve do vremena kada je nova globalizacijska matrica prekinula tu nit pamćenja koja je stoljećima povezivala generacije ribara ove insularne organske zajednice.

Kada zapisivač usmene predaje nije imao vremena za snimanje, tada bi barba Ivan Vitaljić, mada jedva pismen, bilježio u bilježnicu svoja sjećanja. Te bilježnice poklonio nam je barba Ivin sin Joško. One su, pored magnetofonskih vrpci, dragocjen dokument jednog iznimnog iskustva pučinskih ribara Viškog arhipelaga.

Ovdje prezentiran i interpretiran izvorni Vitaljićev tekst sačuvali smo u jednoj od takvih bilježnica iz bogatog jezičnog i leksičkog tezaurusa barba Ivana Vitaljića Gusle.

17 Božanić, J. (1983)

18 Niz bibliografskih jedinica koje sadrže leksik ribarske terminologije priložen je popisu literature.

2. STIL

„U nešto starijem naraštaju govorenje i pripovijedanje na organskom idiomu puca i kipti od punoće nazivlja, frazeologije, metafora, poslovica, usporedaba, modalnih oblika itd. Organski su idiomi nabiti stoljećima življenja19

Ivo Škarić

    • 2.1. Figura kumulacije riječi

Ivan Vitaljić Gusla, kao dugogodišnji kazivač usmene predaje kojoj je čin snimanja / zapisivanja podario značaj kulturnog čina, dignitet važnog posla za kontinuitet pamćenja organske društvene zajednice kojoj pripada, svjestan je svoje uloge posljednjeg svjedoka komiške ribarske epopeje. Njegova priča opisuje događanje u ribarskoj svakodnevici, ali isto tako gomilanjem riječi oživljava slike i zbivanja. Kumulacija leksema postaje središnja figura njegova diskursa. On nabraja prizore, slike ribarske svakodnevice, ali u svakoj prilici nastoji navesti što više termina koji te slike evociraju. Navest ćemo nekoliko primjera

      • 2.1.1. Iteracija glagola

Iteracija glagola sugerira dinamizam, raznovrsnost akcija, poslova, pokreta. Ovom figurom pripovjedač oživljava slike dinamikom pokreta, ritmom akcije:

        • Drug ol katine je bil źa śve teźje lavure, kal je vajalo donit, prinit, ukarcat, iśkarcat (3.1.)
        • Vajo ga olma raśplotit, iźvadit pecenicu, pośolit i polucit i pritiśnut korgon (6.2.)
        • Polvarźi pol lumbul, intajoj, inkapeloj, odriśi, veźi (11.1.)
        • Pok vajo źalnivat źapacat, reparat, źapaśot u źopaś, na kurilo (11.2.)
        • źene iśpekle kruh, baśkotale baśkot, iźmendale promine, oparćale robu i śtavile u śaketu i donile na barbitu. (19.1.)
      • 2.1.2. Iteracija upitne riječi je

Ponavljanjem upitne riječi je (u značenju je li) intenziviran je doživljaj aktualizacije mogućnosti da se nešto dogodi ovako ili onako, povoljno ili nepovoljno, dobro ili loše. U dolje navedenim primjerima pojedinac je neprekidno suočen s entropijom sustava koji gradi u interakciji s prirodom. On privodi prirodnu datost kulturi, on unosi znanje i iskustvo u proces pretvorbe prirodnog u kulturno: od iskonske djelatnosti lova do prerade ribe u ljudsku hranu izložen neprekidno mogućnosti da njegov trud bude poništen entropijom koja zahvaća svaku djelatnost i svaki izgrađen sustav:

        • Tako je Gark źnol śvaku śtivu ol barila kako je i źnol koji je njeźin defet, je ćapala uljen, śtrakicon, rongavinun, je ośtala na śuho, beź śalamure, je iśkalfona, ucinjena, je roncova, je pricinjena, je paho kako parśut i kako iźgledo. (9.1.)
        • Tako śe je źnalo kako je riba, je iźguvernona, je malo śoli, ol kojega je mroka pośoljena, je ol maźa ili avrila. (8.1.)
      • 2.1.3. Iteracija imenica

Nizanjem supstantiva pripovjedač intenzivira doživljaj mnoštvenosti pojavne raznolikosti svijeta koji opisuje. On imenuje stvari, pojave, zanimanja ljudi, alate. Intenziviranje frekvencije nabrojivih pojavnosti sugerira pripovjedačev doživljaj vlastite uloge svjedoka koji još jedino u pamćenju čuva slike nestalog svijet te kao da se boji da neku stvar izostavi. Ti nizovi doživljavaju se sinekdohično: oni teže sveobuhvatnosti konačnih popisa od zaborava spašenih slika svari.

        • …iśkarcali śmo śve, uredili, śtavili śve na śvoje miśto, barile, katrafunde, frake, palete. (7.1.)
        • Jeśi vaźel diźicu, nośtavak, maculu, śvilac, lito, śtupu i bronźin ol pakla i śmolu (6.1.)

19 Škarić, I. (1982), str. 53.

        • A bilo je lavuraturih, mucnikih, ali i laźarunih, pjacarunih, kopravendih, aśuśurih, kantadurih, kalafotih, marangunih, śartih, velerih, veślarih, bacvorih (10.2.)
      • 2.1.4. Iteracija imenica i glagolskih imenica u istom nizu

U prvom primjeru pripovjedač uspostavlja balans između negativnih i pozitivnih fenomena, dijalektički suodnos između polaritetnih pojavnosti kojima se manifestira život. Pripovjedač ne želi idealizirati svijet kojemu pripovijeda. Ljepota i rugoba, uspon i pad, bijeda i najveći životni intenziteti tvore isti niz opozitnih pojavnosti: čišćenje – prljavština, ružno govorenje (lajanje) – skladno pjevanje; pluvanje (drugoga) – dijeljenje, davanje drugome.

        • Bilo je kuhonjo, pronjo, ciśtjenjo śvakega gada i śporkice pol poniśtru, bilo je buh, uśenok, cimok, gaśtaponih, miśih, macagarbunih, komorih, dima, kontreśtonjo, lajonjo na śve śtrone, pjuvonjo i lipega kantonjo, diljenjo, prodovonjo, kupovonjo, raźminivonjo, raźbivonjo, dviźonjo i kalovonjo, tucenjo, iśvodjonjo. (10.2.)
        • Ovega lita bilo je truda, śtrakica, śparine, kaldure, kaliga, poteźonjo, raśteźonjo, śtraśinonjo, remenovonjo, iśvodjonjo, beśtimonjo, petegulonjo, lagonjo (10.1.)
        • I tu ti je bila hrona źa covika koji je po cili don dorźol veśla u ruke, tiśkol brud uź maretu, voźil, na kulpe mora, na śpalmeje, naveźonjo, poteźonjo, olveźivonjo, kidonjo, ośtovjonjo i opet naprovjonjo. (19.1.)
    • 2.2. Metaforizacija

Slikovitost izraza temeljni je postupak ove narativne strukture. Metaforičnost se realizira na sintagmatskoj osi rečenične strukture, povezivanjem riječi u metaforičnu poetsku sliku, ali i na paradigmatskoj osi u određenom kontekstu izborom i prijenosom leksema iz jednog semantičkog polja u drugo asocijativnom vezom po sličnosti.

      • 2.2.1. Metaforizacija na paradigmatskoj osi
        • Vajat će udice populat (13.2.)

Riječ populat s temeljnim začenjem: napučiti, popuniti ljudima, upotrijebljena je u značenju nadomjestiti na parangalu udice koje nedostaju. Izborm rijči populat u ovom kontekstu ostvarena je asocijacija: mnoštvo, masa, veliki broj, što riječ populat sugerira prijenosom iz jednog asocijativnog polja u drugo.

        • Gledoj ca su se ucinili tartajuni ol majstre (13.2.)

U ovom primjeru je asocijacijom po sličnosti izabrana riječ iz vinogradarske sfere iskustva u ribarsku. Tartajun ima temeljno značenje – štapić na koji se namota uzica kojom se okrtajem tartajuna vezuje mijeh u vinogradu prilikom transporta mošta. Kada se ulovi riba (osobito ugor, murina) tada riba često okretanjem namota nit parangala (majstru), a taj namotaj podsjeća na tartajun s namotanom uziciom za vezivanje mijeha. Vizualna asocijacija omogućuje presijecanje dvaju različitih asocijativnih polja.

        • pocela su jidra istresivat ili bandiraju (13.5.)

Zbog prestanka vjetra jedra nisu napeta već lepršaju lijevo – desno poput zastave (bandire). Vizualnom asocijacijom stvoren je od imenice bandira glagol bandirat.

        • atento śtojte hoće kojo jaglica laśnut (15.1.)

U kontekstu lova iglica mrežom potegačom, ribari napeto paze hoće li ugledati da koja iglica skočiti na površini mora. To bi bio znak za prisutnost jata ispod površine. Glagol laśnut dolazi iz asocijativnog pola pojma vatra, a znači planuti. Vezujući se za pojam ribe koja je iskočila iz mora i bljesnula srebrnim sjajem, ova riječ ostvaruje asocijativnu vezu s iznenadnim bljeskom vatre koja je naglo buknula – laśnula.

        • Ono ih vidi ca biźigaju po śkorupu, śal će pocet laśkot (15.1.)

Kao i u prethodnom primjeru, ovdje imamo isti kontekst i istu asocijaciju koja povezuje bljesak vatre i bljesak ribe. U prethodnom primjeru imamo perfektivan glagol lasnut kojim je izražena trenutačnost srebrenog bljeska ribe, a u ovom primjeru imperfektivan glagol laskot, s temeljnim začenjem plamtjeti – vizualnom asocijacijom povezuje asocijativno polje pojma vatra i prizor uskovitlanog jata riba koje iskače iz mora u paničnom bijegu pred većom ribom bljeskajući srebrnim tjelesima.

        • Nikoliko olovnic śon nabil, potukal olovo neka ne śćipje jer već ni gore śtvori nego kal trata śćipje

(16.1.)

Glagol śćipat – štipati u kontekstu manipulacije mrežom dobija značenje: zapinjati, kačiti. Presijecanjem dviju sfera različitih asocijativnih polja ostvarena je sugestivna personifikacijska poetska slika.

        • Moća na carnjule vidit kal je mlikotina (17.1.)

Značenje: Idemo loviti carnjule budući da je more mirno. Augmentativ mlikotina (od mliko) naglašava ocjenu stanja mora kao apsolutne utihe bez daška vjetra, tzv. bijelo more. Ostvarena je vizualna asocijacije između dva asocijativna polja pojmova mlijeko i more.

        • Jo ću iśto iśpeć dvodeśet raceśjokuv velih pok ćeś vidit kako śkvare i źaźute jer je u njih butorga

(17.2.)

Značenje riječi raceśjok jest – onaj koji je velik, koji je nakostrušen (o peradi), raširena perja da bi se doimao većim nego što jest. Imenica raceśjok dolazi od glagola ceśjat – čehati vunu, tj. širiti volumen vune čehanjem. Od ceśjat glagol rasceśjat i imenica raceśjok – onaj koji je velik, nakostrušen. Izborom imenice raceśjok za malu, ali od znalaca izuzetno cijenjenu ribu, ostvarena je efektna intenzifikacija izraza – leksikostilem u kojemu se presijcaju dva asocijativna polja pojma nakostrušen (pijetao) – riba carnjul.

        • A i lijuna bi ovu mortvu more raśkompenśalo (18.2.)

Značenje: I lava bi ovo mrtvo more razmrdalo, raspalo, rastavilo na dijelove, to jest izazvalo bi povraćanje. Glagol kompenś dolazi iz brodograditeljske terminologije. Kompenś znači preklopni dio spoja elemenata brodskih rebara. Obično su rebra, zbog svoje zaobljenosti sastavljena od dva ili tri dijela. Ti djelovi su povezani tako da se djelomično preklapaju kako bi spoj bio čvršći. Raśkompenśat znači razmrdati kompenśe što znači oslabjeti spojeve rebara, a time i čitave strukture barke. Asocijativna veza struktura broda struktura čovjeka priziva sliku čovjeka kao broda. Smisao rečenice je da mrtvo more izaziva povraćanje te mu se ni lavlja snaga ne bi mogla suprotstaviti.

        • Karavona molih dupinih (6.2.)

Moli dupin vrsta je dupina koji najviše škodi ribaru jer njegovo pojavljivanje izaziva panični bijeg ribljeg jata. Pustinjski prizor kretanja karavane deva vizualnom asocijacijom sugerira prizor moćne formacie mase dupina koja izaziva nelagodu ribara. Izbor riječi jato bio bi neutralan, ali karavona znači izrazito afektivan izbor riječi u kontekstu ribolova ugrožena napadima dupina.

      • 2.2.2. Metaforizacija na sintagmatskoj osi
        • … źene śvićorove śu bile pocele cavarjat pok śu śe dobota śmetina uźegla, a bila bi śmetina takala

da niśu muśki źapritili (16.6.)

Temeljno značenje: zamalo se užeglo đubrište … bilo bi se đubrište upalilo… preneseno značenje: zamalo je među ženama nastala svađa zbog sukoba njihovih muževa. Zapaljeno đubrište, koje širi smrad, asocijativnim lukom evocira sukob teškim riječima, kletvama, prijetnjama. Olfaktivna senzacija (smrad đubrišta) povezuje se asocijativnim lukom s auditivnom; galama, svađa, vikanje, kletve.

        • Riba je legla u śvilinu i povoje i źatu śe teśko dviźe na śkorup. Ako śe akuźo olma je dupini iśtrakaju da jopet potene (7.1.)

Tekst znači sljedeće: Za ljetnih vrućina jata sardela rijetko se pojavljuju na površini mora, već se zadržavaju u dubini gdje je hladnije. Ako se jato pojavi na površini odmah ga dupini poplaše te opet krene u dubinu. Izbor riječi svilina (od svila) i povuj – povoji (pelene kojim se povija dijete), za dubinske vrste algi, sugerira delikatnost ribolova na sardele u najvrućim ljetnim mjesecima asocijacijom na: ležanje na svili, brižnost majčina prema djetetu koje umata pelenima. Metaforični iskaz Riba je legla u śvilinu i povoje koncentrira puno duži iskaz kojim bi se moglo dočarati atmosferu iščekivanja pojave sardela na površini radi ribolova, napetost, brigu, strahovanja, muku ribara koji dočekuju jutra na moru praznih mreža jer riba uživa komfor dubina (postelju od svile umotana u pelene dubinskih algi).

        • Kal biś iśal na provu vidit je śve u redu, tu je śtrahut cinilo kako prova goni njonce pri śobon (5.2.) Prova goni jonce – temeljno je značenje: prova goni janjad pred sobom. Preneseno značenje: barka jureći punim jedrima provom pravi valove koji se bijele poput bijela runa janjadi. Brod je pastir koji pred sobom goni janjad. Metafora nastaje presijecanjem dvaju različitih asocijativnih polja: pastoralnog (pastir goni janjad) i nautičkog (prova broda pravi valove jureći površinom mora).
        • Provat ćemo śtavit koloc, ali mi śtruco riba. Śal će je koloc obrit (13.2.)

Glagol obrit (obrijati) u začenju skinuti ribu s udice, kao u gornjem primjeru) svoje metaforično značenje ostvaruje na presjecištu dvaju asocijativnih polja: kozmetika (skidanje dlaka s lica brijačem) i ribolov (skidanje ulovljene ribe s udice željeznom alkom (koloc) koja se spušta na dno po niti parangala radi manevra oslobađanja zapete niti za hrid). Asocijacija glagola obrit iz asocijativnog polja kozmetika donosi asocijativnom polju ribolov asocijaciju: temeljito, potpuno ukloniti (poput dlaka uklonjenih oštrim brijačem). Ta asocijacija intenzivira afektivnost situacije gubitka ulovljene ribe. Slično je i u sljedećem primjeru:

        • Uvik gledoj da ti vorh ol udice ośtane vonka da śe raźina pri źadije jer ona je puno furbaśto riba pok obrije (18.1.)

Značenje: (Prilikom nadijevanja mamca na udicu) nastoj da ti vrh udice viri iz mamca da se raža prije zakači jer ona je jako lukava riba pak skine mamac s udice (obrije). Izbor riječi obrit s asocijacijom skinuti temeljito bez ostatka rezultira afektivnom intenzifikacijom izraza koji je izrečen iz pozicije ribara koji gubi onemogućavanjem lova.

        • Kal śe miśec utopi onda ćemo napravit jedon jir okolo śkoja (15.1.)

Prizor zalaska mjeseca na horizontu mora prividna je slika kontakta mjesečeve kugle s površinom mora u koju postupno ulazi (uranja, utapa se). Umjesto neutralnog izraza: Kal misec zapade (zađe) koji bi prenio samo referencijalnu informaciju (vremensku oznaku određenu zalaskom mjeseca) izraz Kal śe miśec utopi puno je više od puke informacije o vremenskoj odrednici za početak akcije: obilazak otoka brodom (u potrazi za ribom). Taj izraz konotira perspektivu promatrača, njegov kontakt s iskonom, s prvobitnim iskustvom elemenata prirode kao bića. Nije ovdje riječ o naivnoj svijesti, već o jeziku koji čuva poeziju iskonskog doživljavanja svijeta. Isto bi se moglo reći i za sljedeći primjer:

        • Ono je śunce iśmocilo nogu (15.4.)

Ova poetska slika još je ekspresivnija od prethodne time što ističe dio personificirana tijela sunca: sunčeva noga dodirnula je površinu mora. Apstraktna informacija o zalazu sunca, koja ne priziva sliku, već direktno posreduje informaciju o kronološkom vremenu, zamijenjena je ikoničkim izrazom čime je intenzivirana afektivna razina izraza koja podrazumijeva emocionalnu uključenost sudionika komunikacije.

    • 2.3. Usporedba

Ruski formalist Viktor Šklovski kaže: „Potrebno je okrenuti stvar kao cjepanicu u vatri. (…) S time je pjesnik načinio semantički premještaj, on trga pojam iz tog misaonog reda u kojemu se on nalazio i premeće ga pomoću riječi (tropa) u drugi misaoni niz, pri čemu mi osjećamo novinu, boravak riječi u novom nizu. Nova riječ stoji na predmetu kao nova haljina.”20 Jezik slike, svjstven usmenom pripovjedaču, manifestira svoju poetsku produktivnost deautomatitacijom opažanja, o čemu govori Šklovski. Pripovjedač otkriva ono čega u stvarnosti nema – on svojom imaginacijom povezuje nepovezano, otkriva asocijativnim vezama po sličnosti relacije koje se same nikada ne bi pojavile. Njegova stvaralačka kreativnost očituje se u uspostavljanju asocijativnih veza među različitim i vrlo raznorodnim semantičkim poljima. Sljedeće usporedbe uspostavljaju nevjerojatne relacije nastale asocijativnim putanjama poetskih slika:

  • Śtori ribori i mornori bili bi pośidinavili, imali bi vlośe kako ol kanave jer śu njin vlośi bile śtotine putih najeźene kako u źeca barki (4.2.)

Sijede kose ribara uspoređene su s nitima konoplje jer su se ježile u strahotnim pogibeljima kojima su se izlagali na moru te su bile napete od straha poput zečjih brkova. Ono što su slikari zavjetnih mornarskih slika prikazivali na platnu slikajući brodove u orkanima, naš je pripovjedač izrazio usporedbom kose ribarove s nitima konoplje i napetim dlakama zečjih brkova. Ti zečji brkovi naježenih vlasi ribarovih u olujama jest detalj koji svojom sinekdohičnom sugestijom dočarava stvarnost pučinskih ribara „olujnog arhipelaga“ kako je taj prostor otvorenoga mora nazvao čuveni zagrebački novinar Franjo Fuis, koji je tridesetih godina 20. stoljeća živio među komiškim ribarima na dalekim pučinskim otocima i svjedočio kamerom i perom o njihovu životu.

  • Barenko te bura iśaźino kako śkatafiśa pok već ne vonjoś pliśnun ili śtornjun kako komiśko tabakina (7.1.)

Značenje ove rečenice: Bura, koja je ugrožavala ribare na otvorenom moru, barem bi ih osušila (iśaźinala – sažela) kao osušenu ribu (śkatafiśa) jer su stalno bili u vlazi, ali i stalno u oskudici vode tako da se nisu mogli prati te su smrdili plijesnom i ustajalim mirisom ribe (śtornjun) kao komiške radnice u tvornicama ribe (tabakine). Tabakine su se zvale po tome što je, u vrijeme kada je nastala prva komiška tvornica sardina 1870. g. postojala na Jadranu još samo jedna tvornica – tvornica duhana u Rovinju, a one su se po duhanu (tabaku) zvale tabakine.

20 Viktor Šklovski (1969). Uskrsnuće riječi. Stvarnost, Zagreb, str. 58.-59.

  • jer śuma laśne i plaśne kako śiromaśko śuperbija (15.5.)

Asocijativnom je vezom povezano konkretno i apstraktno: granje vrisa i ružmarina (śuma) puno je eteričnog ulja te u tren bukne i ugasi se (laśne i plaśne). Auditivna onomatopejska reduplikacija laśne – (p)laśne sažima suprotnost: bukne – gasne u asocijativnoj vezi sa apstraktnim pojmom śiromaśko śuperbija (ponos siromaha). Naime kao što suho granje bukne i trenutno dade puni sjaj i bljesak, tako i siromah može samo na trenutak zadiviti raskošnim obiljem kojim želi impresionirati gosta, da bi potom patio od oskudice. Ta asocijativna slika koja uključuje vizualnu, auditivnu (onomatopejsku) i apstraktnu (socio-psihološku) dimenziju stvarnosti jest kreativan jezični čin visokog poestkog naboja koji se aktualizira pripovjedačevim izborom iz kolektivnog jezičnog tezaurusa.

  • Śutradon śmo opet bili kako krelo i guźica kal śe je raśprovjalo Pol Boźonića ku je kriv a ku je pravedan (16.6.)

Iz konteksta gornje rečenice razumljivo je da je riječ o svađi među ribarima zbog ribolovne pozicije, ali sutradan su se svi izmirili kao da ništa nije bilo, uspostavljen je prijateljski odnos: bili su kao krelo i guźica. Ptica (kokoš) sklopljena krila drži iznad zatka (guzice): krilo i guzica su blizu kao i ribari kada se pomire kao da se ništa nije prije dogodilo, a u svađi su pale teške riječi, lomila se vesla, prozivalo se žive i mrtve, da bi potom opet bili prijatelji i bliski kao „krilo“ i „guzica“. Nije slučajna asocijacija koja povezuje apstraktni pojam bliskosti i prijateljstva, kojim je prevladan razdor među ljudima, sa slikom bliskosti „krila“ i „guzice“. Izbor vulgarizma

„guzica“ konotira vulgarnost, prostotu, ali paradoksalnim obratom i socio-psihološku narav međuljudskih odnosa u svijetu ribara koji, izloženi elementarnoj sili mora, slijede logiku opstanka: unatoč sukobima i svađama pobjeđuje solidarnost, uzajamnost, prijateljstvo. To je i etička dimenzuija ove priče koja se zrcali i u njenom jeziku.

  • tukalo je nojpri noć dobru i joku druźinu, one koji śu forconi da njin niśta ne śkodi, a da ni makulon, da je źdrov kako śtina ol Bruśnika – kal je tumboś da ol nje iśkre lete (19.1.)

čovjek je uspoređen s kamenom Brusnika. To je vulkanski otočić koji ima žalo od velikih crnih dijabaznih oblutaka vulkanskog podrijetla. Takav kamen kad se baci u noći iskri pri udaru s drugim kamenjem. Usporedba čovjeka s vulkanskim kamenom punim željeza koji iskri poput kresiva hiperbola je stamenosti i iznimne otpornosti koju čovjek mora izdržati u uvjetima života na pučinskim otocima.

    • 2.4. Eksklamacija ala

Jedna od najfrekventnijih riječi u ovom tekstu je eksklamacija ala. Ta činjenica znak je da autor bira ulogu pripovjedača u prvom licu kada se uživljava u poziciju aktanta koji aktivno sudjeluje u događanju. Ovaj uzvik izraz je koji se najčešće pojavljuje u inicijalnoj poziciji u rečenici, a semantički mu je sadržaj poticanje na akciju, bodrenje.

  • Ala, vajo kaśetu da iśtribimo ((13.1.)
  • Ala, naśi, vajo puć śtavit parangol (13.1.)
  • Ala, iśvarźite te cime (13.1.)
  • Ala, śal je źagancoj i śkośon (13.2.)
  • Ala, naśi, buta veśla u more (13.2.)
  • Ala, tako dreto (13.2.)
  • Ala, ti napuni i tumba koloc (13.2.) 8. Ala, iśoj ga (13.2.)
  • Ala, kal je śve u brodu, śal nojpri iśtarite pajule (13.3.)
  • Ala, naśi, frankojte puntu (13.4.)
  • Ala, iźbijte pojace da von ne śmeto pol noge (13.5.)
  • Ala, iśici tu marinu na tak (14.1.)
  • Ala, aźvelto vajo pribrat jaglicoru (15.1.)
  • Ala, atento śtojte hoće kojo jaglica laśnut (15.1.)
  • Ala, borka, primoj – veslaj bolje veslom od prime (315)
  • Ala, naśi, tira pomalo (15.2.)
  • Ala, źivje tu neka napravimo joś jelnu pośtu u śutun (15.3.)

često se uzvik ala pojavljuje uz zamjenicu naśi (Ala, naśi) kojom se učvršćuje međuljudska solidarnost, osjećaj zajedništva ribarske družine. Uzvik ala pojavljuje se često ispred imperativa da ga najavi i intenzivira.

Ovaj mediteranizam stigao je sa sjevera od nordijskog hala sa značenjem „potegnuti“. Pojavljuje se već u 12. st. u francuskoj i stiže na obale Mediterana. Distrribucija leksema ala u mediteranskom bazenu bila je sljedeća:

portugalski jezik alar, španjolski halar, francuski haler, talijanski alare, ala, malteški tala, grčki alaron, ala 21, turski ala, venecijanski ala, dalmatinski ala. U venecijanskom ala, ala! javlja se kao poticajni uzvik veslačima, osobito kada treba motivirati veslače da brže veslaju. Isti oblik za usklik poticanja javlja se i u grčkom ala! Dakle od glagola hala (potezati) nastaje uzvik koji signalizira početak neke radnje, ali je i uzvik bodrenja, poticanja, hrabrenja drugoga u nekom poslu.

Ovaj mediteranizam, u kontekstu lingvostilističke analize, zanimljiv nam je na razini fonostilistčke ekspresivnosti. Naime on se fonetski podudara sa pomorskim komandama u lingua franca idiomu. Sve te komande završavaju najotvorenijim vokalom [a]. Uzvik ala počinje i završava vokalom [a]. Artikulacija fonema

[a] ima najveći rezonantski prostor u usnoj šipljini te je i njegova čujnost najveća u odnosu na sve druge vokale. U kontekstu pomorskog ili ribarskog posla takav usklik svojom fonijskom silinom i prodornošću ima najveću mogućnost da savlada komunikacijski šum (buka, vjetar, šum mora). Ova sociolingvistička motivacija odredila mu je ulogu inicijalnog znaka za početak akcije. Njegova frekventnost u ovdje analiziranom tekstu signal je najživljeg pripovijedanja iz perspektive sudionika (aktanta) dinamične radnje ribarskoga / nautičkoga posla.

    • 2.5. Lingua franca imperativ

U komiškom govoru dvije su vrste imperativa: imperativ koji se konjugira za drugo i treće lice jednine i množine i imperativ koji je impersonalan, koji se ne konjugira. Na primjer: moloj, neka molo, molojmo, molojte, neka molaju i mola (od glagola molat – pustiti). Imperativni oblik sa završetkom na -a za sva lica svojstven je ne samo susjednom venecijanskom (talijanskom) idiomu već je univerzalni lingua franca imperativ kojim se podjednako služe i mnogi čakavski idiomi, a u maritimnom (pomorskom i ribarskom) svijetu ovaj je oblik dominantan zbog kratkoće i ekspresivne vrijednosti završnog vokala [a] te je prikladan za komande u uvjetima pojačanog komunikacijskog šuma jer je komunikacijski efikasniji od neutralnog (konjugiranog) imperativa. Tako ovaj imperativ ima ekspresivnu vrijednost koja sugerira nužnost, odlučnost, bespogovornost izvršenja komande.

Navest ćemo nekoliko primjera iz ovdje analiziranog teksta:

  • Ferma brud! Ćapa kavicol! Leva mriźe! (12.2.); značenje: Zaustavite brod! Uhvatite kraj (mreže)! Dižite mrže! Moguće je bilo upotrijebiti i neutralne impreative: fermojte umjesto ferma i ćapojte umjesto ćapa, ali ne i levojte umjesto leva jer taj oblik imperativa u komiškom ne postoji za ovaj glagol.
  • Pok tira trocu, pok tira flok (22.2.); značenje: pak potegni steznicu lantine, pak potegni pramčano jedro; konjugirani imperativ za 2. l sg. i pl.: tiroj, tirojte; tirojmo, tirojte
  • Iśa dvo-tri paśa i mola (13.2.); značenje: podigni dva-tri sežnja i pusti; konjugirani imperativ za 2. l sg. i pl.: iśoj, iśojte; moloj, molojte
  • buta veśla u more (13.2.); značenje: stavi vesla u more; konjugirani imperativ za 2. l sg. i pl.: butoj

/butojte

  • Larga da te ne ośmudi jer śuma (15.5.); značenje: udalji se da te ne oprlji (plamen) od granja vrisa i ružmarina (jer naglo bukne kad se zapali); konjugirani imperativ za 2. l sg. i pl.: largoj / largojte
  • Śija no me (13.2.); značenje: zaveslajte natraške prema meni; konjugirani imperativ za 2. l sg. i pl.: śijoj

/ śijojte

Navedenih deset imperativa svojina je većine mediteranskih jezika, pa tako i hrvatskog jezika, njgova tradicionalnog pomorskog i halijeutičkog leksika. Taj leksik pripada lingua franca idiomu, općem maritimnom jeziku Mediterana.

Radi ilustracije povezanosti komiških lingua franca imperativnih oblika s mediteranskim jezičnim univerzumom, navest ćemo sljedećih nekoliko primjera:

  • Komanda larga! derivirana je iz katalonskog glagola larguer u 15. stoljeću; pojavljuje se u nizu mediteranskih jezika: portugalski alargar, španjolski alargar, katalonski allargar, francuski alarguer,

21 Prema Jal, A. (1848) str.

tal. allargare, grčki άλαργάρω; imperativi: malteški yllarĝa! turski. alárga!; portugalski ao largo!, španjolski al largo!; francuski au large! talijanski al largo!, grčki άλάργο! Άλάργα! turski allarga!22

  • Komanda iśa! pojavljuje se u mediteranskim jezicima od 16. st. kao glagol i uzvik poticanja; španjolski iza!, katalonski aixa! provansalski isso! francuski hissa!, talijanski issa!, đenoveški isa!, arapski issa!, Egipat īssa!, Tunis híssó!, issa! grčki isa!, turski issa!23
  • Komanda śija! je panmediteranizam. Najčešće se koristi kao imperativ da označi veslanje unatrag ili zaustavljanje broda veslanjem unatrag kad se brod kreće prema naprijed. Pojavljuje se u mediteranskim. U portugalskom ciar!, u španjolskom ciar!, u katalonskom ciar!, u provansalskom seiá!, siá!, u francuskom scier!, u talijanskom scia!, u arapskom (Malta) sìa!, Maroko sîia!, Egipt syja!, u turskom scia!24
    • 2.6. Pripovjedačke strategije uključivanja recipijenta

Pripovjedač usmene priče nastoji pridobiti svoju publiku ne samo zanimljivošću pripovjednog sadržaja, već i oživljavanjem prošloga u sadašnjosti na način da se koristi narativnim (historijskim) prezentom, da iz pripovijedanja u trećem licu prijeđe na pripovijedanje u prvom licu, često i da preuzme ulogu aktanta pripovjedne radnje, ili da pripovijeda u drugom licu što znači da uključuje sugovornika dajući mu sudioničku poziciju, ili na taj način da govori iz pozicije svojih likova ostarujući time dramski karakter narativnog diskurza, ili da upotrebljava slobodni neupravni govor, što opet znači preklapanje promatračke i učesničke pozicije.

Neke od tih načina nalazimo i u ovom tekstu.

      • 2.6.1. Prijelaz iz pripovjedačkog trećeg u prvo lice jednine

Dominantntno je pripovijedanje u trećem licu. Povremeno pripovjedač preuzima poziciju aktanta, čime se narativni karakter pripovijedanja mijenja u dramski, sudionički. Pripovjedač postaje aktant koji se obraća drugome kreirajući tako dijaloši diskurz.

        • Nuko, dvini ti baril źapaconih śardel. Prolij śalamuru da me ne iśmoci jer ću śmardit friśkinon. Ukarcojte parve barile źapacone i napravite pajulodu ol katine do prime. (6.1.)
        • Polvarźi pol lumbul, intajoj, inkapeloj, odriśi, veźi. Ca śi to źauźlol. Źagropalo je, iśkurilo je. Śve śi iźmiśol, źavil śi mriźe. Olvij, ferma. Jeben ti tega, mriźe śi polvargal. Śal ćeś govno ujot. (6.1.)
        • Śutradon je bila bonaca kolma. Vajo puć na jaglice. Vajo ukarcat jaglicoru i źvat joś druźine jer śe źa na jaglice hoće ośmorica. Dvo u borku i u levutu śeśtorica. Vaźmite śa śobon śpiźu, kruha, cagod źa śe napit. Ako ni bevonde, baren malo ślova. Kal śe miśec utopi onda ćemo napravit jedon jir okolo śkoja. Ala, aźvelto vajo pribrat jaglicoru (15.1.)
        • Kal imomo fogun u brud, da je bilo iśkuhot brujet ol raźine. Kal je tako, tira śoto. E, pośtolo je jelnu uru olkal śmo butali kavicol parangola. Bit će śe kogod źakocol. Doj meni da dviźen. Ti śi ślabe śriće. Kako je cut, niśto śtruco. Ala ca ćemo guśtat friśki brujet ol raźine. (18.3.)

U trećem primjeru pripovijedanje se iz trećeg lica prebacuje bez najave u kazivanje u prvom licu. Nižu se imperativi upućeni ribarskoj družini iz pozicije śvićora – zapovjednika broda. U četvrtom primjeru pripovjedački komentar je interpoliran u repliku aktanta poput didaskalije u dramskom diskurzu.

      • 2.6.2. Pripovjedačko drugo lice jednine

Za novelu „Samotni život tvoj“ Ranka Marinkovića karakteristično je pripovijedanje u drugom licu jednine. Tim postupkom autor postiže stilski efekt ironizacije vlastite motrilačke pozicije pripovjednog čina i uspostavlja time metaliterarni karakter diskurza. U analiziranom tekst susrećemo isti postupak koji ima efekt uključivanja recipijenta, prošlog događanja. Recipijent dobija ulogu aktanta, sudionika, svjedoka. Dakle pasivna uloga recipijenta pretvara se u aktivnu ulogu aktanta.

22 Navedeno prema Kahane, H. & R., Tietze, A (1988), str. 60.

23 Navedeno prema Kahane, H. & R., Tietze, A (1988), str. 265-268.

24 Navedeno prema Kahane, H. & R., Tietze, A. (1988),. str. 397.

        • Kal biś hodil buś po nemu źolu na Palagruźu, bilo bi te peklo valucje da niśi mogal hodit dokle ti śe ne iśtvorde poplati i pete, a kal bi finil mrok bili bi poplati iśpucoli i tvordi kako u tovara kopita, a joś je bilo gore na źolo ol Bruśnika – tamo niśi mogal u śridalne ol vriline piśkih buś hodit. I one dvi ure ca biś iśal pocinut ne bi ti doli mira muhe, komori, corne guśćerice, a po noći i pantagani i komori da biś iśal na maće kako da śu ti śuluśtre (1.3.)
        • Kal biś duśal doma, niśi źnol alavija hodit. Bil śi śramjiv pok biś śtol iź bonde i śluśol di śtariji pripovidaju. Toti śi cul śvega i śvacega, obo lupeśćini, privari, podvali. (21.1.)
        • Onda je bil kalanko ol late iź fabrike. Ucinil biś mu bil karmu kvodru, śkaf na provu i śkaf na karmu. Levut je imol i śohe. To śu bili kalankoti veli, toliko da śi śe kako dite mogal ukarcat. Dvo veślića i bil biś ćapol uźu źa kroj i bil biś opaśol ovu śviću ca je śvitila na luc i bil biś ujol deśetak-petnaśte ciplićih ili śolpih (22.6.)
        • A na Palagruźu nikal ni alavija bonaca, ośin pri juga. I śal ako je marete, ako je furtuna, perikulo je da te ne raźbije obo źolo. (19.4.)

Pripovjedač govori o sebi govoreći u drugom licu. Time on uspostavlja distancu prema vlastitoj sudioničkoj poziciji, ali ujedno uključuje recipijenta kazivanja kojemu dodjeljuje ulogu sudionika.

U četvrtom primjeru postoji i zanimljiv kulturnoantropološki aspekt naracije. Pripovjedač kaže: … perikulo je da te ne raźbije obo źolo što doslovno znači: opasno je da te ne razbije o žalo. Dakle, kada je riječ o stilističkom postupku koji smo već definirali na razini stilistike lica kao uključivanje recipijenta u ulogu aktanta (tebe će razbiti o žalo), valja dodati još jednu vrstu stilističke intenzifikacije izraza. Naime, u ovom primjeru riječ je o afektivnoj identifikaciji čovjeka i broda. čovjek osjeća brod kao vlastitu ekstenziju, kao sebe sama. Razbijanjem broda, bio bi i sam razbijen. Tijelo broda doživljava kao vlestito. Oplata broda njegova je kože, vesla su mu udovi, a kormilo volja. U primjeru koji je ovdje naveden recipijent priče biva uključen kao aktant pripovjedačkim drugim licem, a onda daljnjom intenzifikacijom izraza brod biva personaliziran kao aktant priče. Zaista, zanimljiv i istraživački poticajan kulturnoantropološki podatak.

  • 3. PRIČA

Ivan Vitaljić Gusla – IŚPOMINJEN ŚE

A kal mi umremo vej jih śe neće iśpominjot nikur kako ni ovih beśid ca jih jo, nepiśmeni komiśki ribor, źapiśijen u ovu biljeźnicu iś nodun da će ih digod barź kogod prośtit i iśpjegat.

Ivan Vitaljić Gusla

  • 1. Pri i danaś
    • 1.1. Danaś ni teśko bit ribor jer śu motori i śvaki don śe vroćoś doma kako gośpodin covik. Śal śu na brode pośteje, śtramaci, lancuni, kunduti, levandini, śkolke. Kal puśtiś cimu i malo urediś po kuverti, moreś puć śpat do na pośtu, a pri je tuklalo iśkupit mriźe, ukarcat, źakarpit, ubrat i iśtuć ruj, omośtit, tukalo je mriźe śtavit u more da śe ohlode ol rujote jer bi śe bile uźegle i olma raśpale kako paucina ako ih ne potopiś u more, a mriźe śu śe gledole kako relikvija. 25
    • 1.2. I onda je tukalo ćapat veśla u ruke pok voźit po cile noći pol śobon26 naokolo śkoja i kal śi ujol, tukalo je jelnu po jelnu śardelu iśtribit, iśto jelnu po jelnu pośolit i mriźe oprat. Ca je bilo nojteźje – prośtrit mriźe i na onemu źeśtokemu śuncu u kriśnjoku voltovat mriźe.
    • 1.3. Kal biś hodil buś po nemu źolu na Palagruźu, bilo bi te peklo valucje da niśi mogal hodit dokle ti śe ne iśtvorde poplati i pete, a kal bi finil mrok bili bi poplati iśpucoli i tvordi kako u tovara kopita, a joś je bilo gore na źolo ol Bruśnika – tamo niśi mogal u śridalne ol vriline piśkih buś hodit. I one dvi ure ca biś iśal pocinut ne bi ti doli mira muhe, komori, corne guśćerice, a po noći i pantagani i komori da biś iśal na maće kako da śu ti śuluśtre.
    • 1.4. Judi śu bili toliko olporni da śu tu śve mogli agvantat. Bili śu naucni na nevoju i patnje jer je tukalo prihronit famiju. A judi śu i imali obźira
  • stramac – madrac
  • lancun – plahta
  • kundut – nužnik
  • cima – kraj užeta
  • posta – ribolovna pozicija
  • tukat – trebati, morati
  • ruj – smrča (smarska) zimzelen grm čije lišće služi za dobivanje tinte za bojanje i konzervaciju mreža
  • omostit – obojati
  • rujota – tamnozelena tekućina koja se dobiva tako da se drvenim mlatom gnječi grane smrče i potom se ta masa stavlja u morsku vodu te se procijedi. A služi za bojanje i konzervaciju mreža stajaćica
  • ćapat – uhvatiti
  • vozit pol sobon – veslati tražeći sardele u noći po fosforecentnoj iskri
  • istribit – izvaditi sardele jednu po jednu iz oka mreže
  • krisnjok – srpanj
  • voltovat – okretati
  • bus – bosonog
  • valucje – oblutci
  • finit – završiti
  • mrok – ribolovni mrak koji traje 21 noć
  • pisak – oblutak
  • sulustre – male boginje

25 Mreže su bile pamučne te bi brzo propale da ih ribari nisu brižljivo održavali mašćenjem u rujotu.

26 Dok su četiri člana posade veslala, na provi broda svićor je gledao u dubinu mora hoće li primijetiti

fosforescentno iskrenje ribljeg jata. On je mogao odrediti po vrsti iskre, te po intenzitetu iskrenja koja je vrsta ribe, na kojoj je dubini i kolika je količina ribe. Od njegove procjene zavisio je uspjeh u lovu.

prema gośpodoru da ga ne potire i ne vaźme drugega.

21. agvantat – izdržati

  • 2. Śvićor
    • 2.1. Tad śe je śluśola źapovid śvićora, a ne kako danaś ca cine ariju i joś prite. Tad bi drug rekal śvićoru „śjor śi, śjor, olma ćemo uredit“, a kal je bilo gotovo, bilo bi śe reklo „pronto je śve, śvićoru“, a śvićor bi rekal: „Bravo, śal kal je gotovo, śal morete pocinut. Evala, tako i tuko ako će pośol bit źa rukun“. Tu śu bile śtore uźonce naśih śtorih koji śu pune Komune śoli tratili źa vrime velike ribaśćine kojo je bila 1909. godine koju śe nomino u komiśkuj memoriji.
    • 2.2. A da ne govorimo kako mu je obroź iźgledol kako da imo procak godiść, a vrot mu je bil udubjen ol ślopa i śunca kako kruh popraźeni, ruke krive pune gropih ol źil koje śu mu vortile kal śe vrime minjo. Kal bi ti pocel obo temu provjat, nikal ne bi finil koliko je ribor provol u źivotu. Ne doj ti bog śinko da provoś ono ca śon jo provol u źivotu, gloda, lavura i nevoje.
  • 3. Druźina
    • 3.1. Kako śu śe źvoli druźina? Nojjaciji je voźil na katinu. Njemu je bilo veślo nojboju. Njeguv je bil pośol ili duźnuśt kal śe voźi u raśfalkonu gajetu da źatice na maretu. Digod je aźvelto i po dvi vogadure vajol napravit dokle drugi jelnu. Kal śe voźi pol śobon (11) vajalo je da averti źa śkocit na śkaf źa mećat mriźe u more jerbo je bil nojbliźji śvićoru i mogal je nojboje cut komondu śvićora

(22) jer śvićor je govoril pomalo da drugi brodi ne cuju ca śe ovamo dogodjo27. Drug ol katine je bil źa śve teźje lavure (35), kal je vajalo donit, prinit, ukarcat, iśkarcat, a drug ol traśtana je bil śluga śvakomu jer un je bil i nojmlaji u brodu. Moral je obaveźno prat pijate i pośode, ociśtit śtul, ociśtit ribu, iśpeć i iśkuhot, a uvik bi źolnji vaźel iź terine iće kal śe pri drugi pośluźe. Parvi je vaźimol śvićor (22), onda drug ol śride, pok ol prime, onda ol katine (36), a źolnji uvik moli ol traśtana. 28

  • svićor – zapovjednik i najčešće vlasnik broda i ribolovnih alata u tradicionalnom ribolovu male plave ribe mrežama potegačama ili stajačicama (sardelare /vojge)
  • cinit ariju – iskazivati neposlug, raditi na svoju ruku
  • drug – član ribolovne družine
  • sjor si – uzrečica potvrde komande koju je naređivao svićor
  • pronto – spremno
  • evala – uzvik pohvale za izvršenu naredbu
  • uzonca – običaj
  • Komuna – naziv komiške tvrđave u kojoj je bilo skladište soli za soljenje ribe
  • nominat – spominjati, čuvati u usmenoj predaji
  • procak – ruksak
  • slop – prah sitnih kapljica koje nastaju na valovima pri silovitu udaru vjetra
  • poprazen – popržen
  • vortit – svrdlati
  • lavur – rad
  • katina – veslačka pozicija u prostoru ispred jarbola (prema provi)
  • vozit – veslati
  • rasfalkono – bez falaka, gajeta kojoj su skinuti falci
  • zaticot – snažno veslati kada su valovi sa snažnijim zamahom od ostalih veslača
  • mareta – blaže uzburkano more
  • azvelto – brzo
  • vogadura  – zaveslaj, trajanje jednog zaveslaja
  • avertit – paziti
  • skaf – paluba broda
  • pomalo – tiho
  • drug ol katine – veslač na mjestu katina
  • drug ol trastana – veslač na mjestu trastan (prvi prostor ispred jarbola)
  • pijat – tanjur
  • posode – pribor za jelo
  • terina – okrugla keramička posuda
  • srida – drugi po redu veslački prostor od krme u falkuši
  • prima – prvi po redu veslački prostor od

27 Po noći su ribari po fosforescenciji u moru tražili jata sardela i stoga se izbjegavalo glasno govoriti da konkurenti ne čuju kako ne bi smetali onome tko je pronašao jato ribe pod sobom.

28 Postojao je strog raspored u svakom poslu i stroga hijerarhija u odnosima, ali i veliko uzajamno poštovanje među članovima posade. Taj odnos se primjenjivao i u redoslijedu uzimanja hrane pri zajedničkim objedima.

3.2. Źnalo śe je iźiśt veće ol dvi śtotine śardel,29 kako je ku til do mile voje, a kal je bilo malo, uvik bi bilo cagod ośtalo i nikur ne bi vaźel ol krejoncije makor bil i glodan. Śvićor (22) je uvik śpol na pajulac, drugi śu śpoli u śvuj banak. Drug ol śride je nojśtariji – banko fermo, a drug ol prime (52) moral je bit nojśpośobniji jer je un igrol nojveću ulogu kal je bila filatorija da mriźe ne polvarźe na mriźe, da ih ne źavije jer kal je filatorija tu je kako guśarśki rat.30 Bilo je pitonje śomo da mriźe propadu oni moment kal śe źapocme mriźe iśtendivat. Ku je u tu maśu brodih uśpil varć, un je uvik ujol śvuj dil, a ako je źakaśnil, ti je puno malo śtavil u baril ili źapacol.

  • 4. Navigovonje
    • 4.1. Śve gajete od Palagruźe śu morale imat buśulu, ferol na ulje śa paveren ili na petrolje. Prema provi śu bile laśtre carnjeno i źeleno, a prema karmi bilo. Aleruj je malo ku imol, jedino oni koji śu bili u Amerike, ali ti aleroji niśu lako hodili u brud. nego śu śtoli doma źa memoriju ili impenjo ako dujde do velike nevoje da śe ga źaloźi, a źa vrime śe je orjentiralo po źviźdima po kojima śe je racunalo ure i tu śu iźvecera bile parve źviźde koje śu iśticole u levontu, a źapadole u pulentu. Petrov veli kriź, Petrov moli kriź. Iźmeju njih je bila ura i pul. Onda Rośćapnice, Śćopi, Vlaśići, Gvardijule, Śmokvenica i Piźdukalo. Tako śu ove źviźde bile kako aleruj (63) priko noći, a źviźda Tarmuntona je bila nojglavnijo źviźda źa navigat po noći i Veli kari koji śu śe od levonta (65) na pulent (66) okrićoli okolo Tarmuntone (75).
    • 4.2. Śtori ribori i mornori bili bi pośidinavili, imali bi vlośe kako ol kanave jer śu njin vlośi bile śtotine putih najeźene kako u źeca barki. A kal śu bile ćore

krme u falkuši

  • krejoncija – poštovanje, uvažavanje, respekt
  • pajulac – prostor izmežu banka od katine i pramčane palube, a pripadao je svićoru
  • banak – klupa, poprečna proveza u otvorenom dijelu barke; na falkuši je banak od prime, od sride, od trastana, od katine
  • banko fermo – naziv za druga od sride (druga pozicija od krme
  • filatorija – udruženo bacanje breža kad dupini zbiju veliku masu sardela uz obalu
  • polvarć mrize – baciti mreže preko drugih mreža
  • istendivat – puštati mreže u more
  • zapacat – ispuniti baril posoljenim sardelama
  • paver – žižak na uljanici, petrolejki ili petrolejskom feralu
  • lastra – staklena površina na prozoru ili trokutnom navigacijskom feralu
  • aleruj – sat
  • impenjat – staviti u promet, iskoristiti
  • levont – istok
  • pulent – zapad
  • Petrov veli kriz – prvo zviježđe na noćnom nebeskom satu
  • Petrov moli kriz – drugo zviježđe na noćnom nebeskom satu
  • Rosćapnice – zviježđe koje izlazi na istoku prije zore , iza zviježđa Gvardijule, kao šest po redu u nizu zviježđa i zvijezda noćnog nebeskog sata
  • Sćopi – zviježđe koje slijedi iza Vlašića na nebeskom noćnom satu
  • Vlasići – zviježđe Plejade
  • Gvardijule – peto po redu zviježđe na noćnom nebeskom satu
  • Smokvenica – zvijezda koja se pojavljuje predzadnja na noćnom nebeskom satu, izlazi prije Danice
  • Pizdukalo – zvijezda Danica
  • Tarmuntona – Sjevernjača
  • Veli kari – zviježđe Velika kola
  • kanava – kudelja za brtvljenje

29 Uobičajeno je bilo da za jedan obrok ribar pojede oko pedesetak sardela (kuhanih i pečenih), ali bilo je pojedinaca koji su mogli pojesti i do sto sardela (oko 4 kilograma). Iscrpljujući rad zahtijevao je veliku količinu hrana, a sardela je bila jedina hrana.

30 Dešavalo se da dupini zbiju veliku masu sardela uz obalu . Tada bi se ribari znali udružili tridesetak i više

falkuša i dogovorili bi se o redoslijedu bacanja mreža. Onai koji su bacali prije, lovili su mnogo više od onih iza, a onima koji su zadnji bacali dupini bi najviše oštetili mreže. No, ako bi dogovorili zajedništvo, dogovor je bio da svi imaju jednak dio i svi zajedno sudjeluju u obnavljanju uništenih mreža. To je bio dramatičan moment jer je mnoštvo dupina jurišalo na zbijenu masu sardela isto kao i ribari u borbi za plijen. Tu je trebala velika spretnost jer je u općem metežu bio potreban strogi red (fila znači red od čega filatorija) da jedan drugome ne bi mrežama pritisnuli mreže i umanjili tako ulov. Tom prilikom znalo se uloviti velike količine ribe uz rizik potpunog uništenja nekih mreža.

noći nikal śe ni navigalo po buśuli, nego po źviźdi Tarmuntoni jer śu u nju bili uvik śiguri da po njuj neće falit rotu jer buśule śu puno varjale livo – deśno.

  • 5. Regata pul Palagruźe
    • 5.1. Źa muga pametora bile śu velike regate źa Palagruźu po cetardeśet do pedeśet gajetih. Kal śu bile dobre ribaśćine digod ih je bilo i veće, kal śe ni lovilo okolo Biśova, Śveca, Bruśnika i Komiźe. Tako je iśto bila regata do Bruśnika i Śveca źaśtoko. Ali regata do Palagruźe śe uvik pameti po źaśtokemu jidrenju i voźenju da śu judi kor na garlo tumbovali od śtrakica ol voźenjo.31
    • 5.2. Na Palagruźu bi śe bilo iźabrolo kapota koji je bil covik mira i reda. Temunen śe ośvojalo miśto źa kuhinju. Koji je duśal parvi provun na śpjaju, a ni olnil temun (82) na miśto źa kuhinju, iźgubil je miśto jer mu ga je drugi akviśtol.32 Falkuśe śu u jidrima imale po śtu i dvodeśet metrih tele. Tu śu bila cudeśa ca śu ti brodi cinili. Kal bi vitar bil in favur źnali śu duć na Palagruźu pri pet urih, a u Komiźu u cetiri i pul. Kal biś iśal na provu vidit je śve u redu, tu je śtrahut cinilo kako prova goni njonce pri śobon. Tu śu tako śtori uźali reć.
    • 5.3. Puno putih śu dohodili na ramboj jedon iś drugin i tu bliźu kraja kal je źa dobit miśto. Dobil bi oni koji je bil pratikiji i aźveltiji ili furbaśti koji je źnol provuć śe niź Źdrilo ol Mole, a ne kroź Kapić.33 Tu je digod odlicuvalo źa duć parvi na Palagruźu, bit kaparjun, a joś k temu ako biś bil nojveće barilih pośolil. Tad śi mogal imat nojboju druźinu kojo śe je naticola śa drugima i cinila ariju

(23) da je ona nojbojo, a taki śu uvik bili vidjeni i dobivali regate. Bili śu uvik na glośu, a njihove źene śu migole guźicun i govorile: „Ovo śu naśi, ca ćete śe vi mećat iś naśima, oni śu kaparjuni (92).“

5.4. I komiśko gośpoda śu toliko dorźala do

  • pametor – trajanje osobne ili kolektivne memorije
  • vozenje – veslanje
  • strakic – iscrpljenost od napora
  • kapo – zapovjednik svih ribara Palagruže koji je u slučaju sporova donosio konačne odluke, a birali su ga ribari
  • temun – kormilo
  • spjaja – žalo
  • akvistat – zauzeti, osvojiti
  • tela – materijal za tendu, ciradu
  • in favur – povoljan, odgovarajuć
  • strahut cinit – izazivati strah
  • prova goni njonce – personifikacijska slika: bjelina valova kojie stvara prova pri brzu kretanju asocira na bijelu vunu janjaca
  • ramboj – veslati uz drugi brod s namjerom da ga se onemogući u veslanju (prilikom sukoba)
  • azvelat – brz
  • furbast – lukav
  • kaparjun – časna titula za najsposobnije svićore koji su osvajali regat i bili najuspješniji u ribolovu
  • lavuratur – veliki radnik
  • mucnik – radnik koji se iznimno trudi, trudbenik
  • dero – koji iscrpljuje radom i sebe i svoju

31 Veslalo se za ljetnih bonaca od izlaza do zalaza sunca, oko 15 sati bez prekida. Peteročlana posada pokretala je falkušu natovarenu opremom za ribolov, barilima puunim soli, mrežama i svim što je potrebno za razdoblje od tri tjedna ribolovnog mraka. Kako je konkurencija bila velika, natjecanje za zauzimanje položaja na malom otočiću zahtijevalo je maksimalan napor do krajneg iscrplenja svih ljudskih snaga.

32 Kako je na žalima Palagruže bilo tek mjesta za tridesetak brodova trebalo je u regati osvojiti bolja mjesta i to tako da se kormilom osvajalo mjesto za kuhinju, a barilom mjesto za soljenje. Oni koji nisu osvojili mjesto na žalima, morali su nositi mreže na sušenje daleko od mora, a isto tako i soliti ribu.

33 Zdrilo ol Mole je uzak prolaz između Mole i Vele Palagruže, a Kapić je rt na krajnjem zapadu Palagruže

ispred hridi Volići. Kada su metri odlučivali o pobjedi, izbor desnog prolaza (Kapić) ili lijevog (Zdrilo) na putu do Zola (na južnoj obali Vele Palagruže, znao je biti presudan u bitci za pobjedu.

dobrega ribora, a śve one koji śu hodili po śkojih i bili dobri lavuraturi, mucnici, źvoli śu ih deroti ili odre śtrambjere koji niśu pośtivali nevere ni furtune, ali śu uvik boje paśovali koji śu bili tihi jer śu bili pametniji źa źapovidat pok njin je śve hodilo ol ruke i źa rukun, manje, ali ślaje, pomalo (45), ali śiguro, da te ne rebalto dereverśo. Nojveće je bilo śvojonjo radi śterol. Tal śu śe lomile furkode, raźvolivala śterala (100), bilo je vikonjo, kredonjo i tumbovonjo.

družinu

  • odra strambjera – onaj koji u pretjeranom radnom entuzijazmu ne izbjegava ni opasnosti
  • nevera – oluja
  • furtuna – olujno more
  • rebaltat dereverso – prokrenuti naopačke
  • steralo – sušilište za mreže
  • furkoda – rašljasta motka za formiranje sušilišta za mreže – śterala
  • kredonje – uzvikivanje ponude robe radi privlačenja kupaca kad bi u Komižu stigao brod s voćem i povrćem iz Puglie
  • tumbovonje – bacanje
  • 6. Partenca pul Komiźe
    • 6.1. Nuko, dvini ti baril źapaconih śardel. Prolij śalamuru (223) da me ne iśmoci jer ću śmardit friśkinon. Ukarcojte parve barile źapacone i napravite pajulodu ol katine (36) do prime (52). Śomo ośtavite śantinu ol traśtana liberu (477) i ol prime (52) da śe moźe śekat ako noś ćapo furtuna i dobro barile inkunjojte da śe ne maknu, da ne arinaju, da noś ne iźvorni. Baril od ulja i mojacu da ne śundraju. Śuvenj buta (328) na pajulac (54) neka prova manje nere. Jeśi vaźel diźicu, nośtavak, maculu, śvilac, lito, śtupu i bronźin ol pakla i śmolu? Viźitoj je pol provu kablić, a u njemu mośur, jogla ol armivonjo. Jeśte reźentali ormu, poplit i kunce. Kal śe ośuśi tuko ga omanit u lopiźu neka boje puźi kal śe karpi da ne źapire. Iśtiśni boje uźal neka ti ne ośtaju promicavice.
    • 6.2. Vidi ca je biśtro more. Vidi śe Majela. Śiguro je śoto śiroko. Śutra śu ga puna jidra. Alka di matina oparća la śantina34. Ne śpuśćoj śkośon temun (82) da ne raźbijeś femine. Pogledoj na temun (82) je lamprida ca śiśo blak i katrom. Pogledoj koliko je karavona molih dupinih. Śal će śe pośukat pol brud. Aźvelto (41) oparćoj dupinoru i natakni je na aśpu. Provuci arganel kroź biźulin da ne bi iźgubil aśpu. Iźduśi jidro, vajo ga pogodit na orcu. A ca śi ga inferil, olma mu je dupinora iźośla oltra. Vidi ga ca karvori. Doj mu
  • nuko – uzvik poticanja
  • dvinut – dignuti
  • baril zapaconih sardel – posve popunje baril posoljenim sardelama
  • friskin – neugodan vonj ribe
  • zapaconi baril – potpuno ispunjen baril
  • pajuloda – svi dijelovi brodske podnice
  • santina – prostor ispod brodske podnice
  • sekat – izbacivati vodu iz broda
  • furtuna ćapo – uhvati olujno more
  • inkunjat – ukliještiti, klinovima učvrstiti
  • arinat – posrnuti, pasti
  • mojaca – drvena posuda veća od barila
  • sundrat – probiti brod
  • suvenj – barili i sol za soljenje
  • nerat – roniti
  • dizica – priručna posuda za vino
  • nostavak – klin za nabijanje obruča
  • macula – drveni čekić za šuperenje
  • svilac – katramirani špag
  • lito – dlijeto
  • stupa – suha trava za šuperenje broda
  • bronzin ol pakla – lonac za paklinu
  • kablić – drvana kutija od pribor za krpanje mreža
  • mosur – valjak od rozge za držanje igala za krpanje mreža
  • jogla ol armivonjo – igla za krpanje mreže
  • rezentat – oprati u drugoj vodi, isprati
  • orma – deblji konac
  • poplit – deblji konac za rubove mreža
  • kunce – konac
  • omanit u lopizu – obrisati lonac
  • puzit – klizati se
  • promicavica – uzao koji kliže
  • Majela – brdo u Italiji koje se vidi iz Komiže
  • soto siroko – zatišje pred jugo
  • skos / skus – trzaj
  • femina – ženski okov na statvi za kormilo
  • lamprida – riba koja suše katran s broda
  • blak – naftni derivat za mazanje broda
  • karavona – karavana
  • moli dupin – vrsta dupina
  • posukat se – podvući se
  • oparćat – pripremiti

34 Prema talijanskoj poslovici: Jutarnja duga na nebu – spremi se za izbacivanje vode iz broda (zbog nevremena).

śkurentu gaśu na rep da ga iśtiśne. Vidi ca je źaveźal. Laśka mu da ti ne iśkido (368). Ono ga, voltoje śe tarbuhon gore, gotuv je, iśpuhol śe je. Iśa ga u brud i veźi vroga da mu opet ne dujde ludorija. Vajo ga olma raśplotit, iźvadit pecenicu, pośolit i polucit i pritiśnut korgon neka iśpurgo karvetinu pok ćeś vidit ca je peceni dupin. Ovo carnjenega meśa śve ćemo prodat, a bilu źa ulje, a rep u kapitaniju źa nagradu.

  • dupinora – koplje za ubijanje dupina
  • aspa – držak dupinore
  • arganel – tanje uže
  • bizulin – tanje uže za podvezivanje
  • orca – privjetrina broda koji se kreće
  • inferit – probiti kopljem
  • oltra – skroz
  • skurento gasa – omća koja stiska
  • zavest – zaplivati
  • laskat – popustiti nategnuto uže
  • voltovat se – okretati se
  • isat – dignuti
  • rasplotit – razrezati drob
  • pecenica – pečenica
  • polucit – staviti na meso češnjak
  • korg – uteg za pritiskanje posoljene ribe
  • ispurgat – izlučiti
  • 7. Oto muźi iź Palagruźe
    • 7.1. Vitar je bil abovento ol śtreta i vajalo je burdiźat jer je vitar iśkarśol. Duśli śmo iź Palagruźe u Komiźu ujutro. Dokle je bilo hlalnije iśkarcali śmo śve, uredili, śtavili śve na śvoje miśto, barile, katrafunde, frake, palete. Pijate (48) i pośode (49) iśkuhoj u luśiju. Vaźmi śtargacu źa iśtargat katrafunde (167) ol graśice. Vajo śe puno cuvat rematiźma jer je u brodu veliki umid ol ślopa (32), ol furtunolih i majiśtralunih. Barenko te bura iśaźino kako śkatafiśa pok već ne vonjoś pliśnun ili śtornjun kako komiśko tabakina.35 Gledoj ca śu brodi ćapali liśpid, a more je mutno, puno piźdacin. Toliko je vruće da je galona ucinila da more poźeleni, a mareta (40) je hitila na śpjaju

(83) piźdacine i galonu da śe nikur ne moźe źakupat. Koliko će ova kaldura durat? Beź nevere i daźja ni promine. Ribaśćina je ślaba śega kriśnjoka źbog vrućine. Riba śe povukla u dubinu. Riba je legla u śvilinu i povoje i źatu śe teśko dviźe na śkorup. Ako śe akuźo olma je dupini iśtrakaju da jopet potene. A ca moremo, na śvetega Luku śe kunti cine. A śal leśto pocet će garbinoda koja će oprat śpjaje (83) ol ovega śmroda pok ćeś ol guśta puć pol kvartir kalat gaće i vaźeśt źolovu śtinu źa priśvitlu.36 Tako śon ol guśta (195) legal na ciśtu pośteju i poluśijone lancune (2).

  • abovento – jedriti ispod vjetra
  • streta – vjetar je nepovoljnog smjera
  • burdizat – jedriti cik-cak zbog vjetra u provu
  • iskarsat – vjetar skreće u pravcu suprotnom od kretanja broda
  • katrafund – poklopac na koji se stavlja kameni uteg radi pritiskanja usoljene ribe u barilu
  • fraka – pritiskač pri soljenju ribe u barile
  • paleta – drvena paleta za pritiskanje glava posoljenih sardela radi istiskanja ulja
  • lusija – otopina pepela za pranje posteljine
  • stargaca – strugača
  • istargat – ostrugati
  • grasica – prljavština od masnoće
  • umid – vlaga
  • furtunol – olujno more
  • isazinat – sažeti, izmusti
  • skatafis – sušena riba
  • stornja – ustajao miris ribe
  • tabakina – radnica u tvornici sardina
  • lispid – masnoća
  • pizdacina – meduza
  • galona – zelena morska trava
  • kaldura – sparina
  • durat – trajati
  • doz – kiša
  • sega – ovoga
  • svilina – vrsta dubinske alge
  • povuj – vrsta dubinske alge
  • skorup – površina mora
  • akuzat se – pojaviti se na vidiku
  • istrakat – iscrpsti, izmučiti
  • potenit – potonuti
  • lesto – brzo
  • garbinoda – jak jugozapadni vjetar
  • ol gusta – s užitkom

35 Riječ tabakina došla je u Komižu iz Rovinja gdje je u 19 stoljeću već postojala tvornica duhana, a njene radnice bile su tabakine. Kako je u Komiži osnovana tvornica ribljih konzervi 1870, kao prva takva fabrika na Mediteranu, trebala je riječ za tvorničku radnicu, a jedine tvorničke radnice bile su rovinjske tabakine

36 Kada još u Komiži nije bilo gradske kanalizacije, znali su ribari koji put napraviti i veliku nuždu na žalu uz more u zaklonu barke izvučene na žalu, te obrisati „prisvitlu“ oblutcima sa žala.

7.2. Śardelore, budele, pripośte, kucinore tu śe je pravilo i plelo ol pujiśkega kunca i źatu śu mriźe bile dobile ime pujiśke. A pujiśki trobakuli śu uvik u Komiźu prodovali i bili armiźoni pol rivu. Pok śmo ih tarokali: „Pujiźi manja riźi!“37

  • kvartir – dio broda na provi i krmi gdje se brod počinje sužavati pa do kraja prove ili krme
  • zolovo stina – oblutak
  • polusijon – izpran u lužnatoj vreloj vodi
  • sardelora – mreža stajaćica za lov sardela
  • budel – jedna mreza koja se povezuje s nekoliko drugih prema potrebi – vojga ili sardelara
  • pripost – mreža stajaćica
  • kucinora – mreža za lov jastoga
  • pujiski – koji je iz Puglie
  • trobakul – tip dvojarbolnog jedrenjaka
  • armizon – usidren
  • tarokat – izrugivati se
  • 8. Garci kupuju śardele
    • 8.1. I Garci śu kupovoli u Komiźu ślone śardele, a bili śu śpecijaliśti źa poźnat kvalitod ślone ribe. Imali śu śperune ol darva fino źaośtrene, duge jedon metar pok bi ga tiśkal kroź źdrib ol barila ili mojace (115) do śomega lna (210) pok bi ga na nuś vonjol.38 Tako śe je źnalo kako je riba, je iźguvernona, je malo śoli, ol kojega je mroka (18) pośoljena, je ol maźa ili avrila. A uźalo je bit i marcone ribe. Moź (212), aguśt i kriśnjok (13).
    • 8.2. Ślono riba kojo je ujota ol avrila (213) do kriśnjoka (13) bila bi śe ucinila i olma prodola, a riba ol śetembra do otubra nikal śe ne moźe ucinit (217), uvik śu friśkace. Tako je Gark źnol śvaku śtivu ol barila kako je i źnol koji je njeźin defet, je ćapala uljen, śtrakicon, rongavinun, je ośtala na śuho, beź śalamure, je iśkalfona, ucinjena, je roncova, je pricinjena, je paho kako parśut i kako iźgledo.
  • 9. Baraka
    • 9.1. Kal bi bacvori źalnivali barile ślonih śardel, bili bi donili iśprid barake konja i lna (210), obruce, śvilaca (122), maraś źa obruce (233) źadentovat, śarbuna da njin obruci źapiru kal nabiju. Druźina bi ciśtila ulje i graśicu (244) u baraku (22), donapunjali ili vadili iź barila koji je bil pripun koju śtivu (219) vonka i iśpirali u śalamuru (223) neka śe tu śjo kako śunce. A bilo je i kavecih koje śe je inkapelovalo. Bilo bi śe voltalo dereverśo baril i śtavilo unutra katrafunde

(167) iźbilo obruce (233) provuklo kurdelu i

  • kvalitod – kvaliteta
  • sperun – drveni bodež koji se ubadao kroz otvor barila radi kontrole kvalitete slanih sardela
  • zdrib – čep i otvor za čep
  • lno – dno
  • izguvernon – odnjegovan, kontroliran
  • moz – maj
  • avril – travanj
  • uzat – običavati
  • marcon – od mjeseca ožujka (marac)
  • otubar – oktobar
  • ucinit se – (o slanoj sardeli) sazreti
  • friskaca – slana sardela koja još nije sazrela
  • stiva – red složenih stvari
  • defet – defekt
  • strakic – defekt slane sardele izazvan stresom žive sardele ulovljene u masi koju progone dupini
  • rongavina – ribljim uljem pokvaren okus slane ribe
  • salamura – tekućina u kojoj stoji slana riba
  • iskalfon – kad slana riba ostane bez salamure
  • ucinjen – dovršen proces sazrijevanja slane ribe
  • roncov – slana riba kad smrdi po ulju
  • pricinjen – slana riba koja je previš odstajala u barilu
  • pahat – ugodno mirisati
  • baraka – solionica ribe u prizemlju kuće
  • bacvor – bačvar
  • zalnivat – zatvarati poklopcima pune barile
  • kunj – bačvarska sprava za pravljenje dužica
  • obruc – obruč
  • maras – sjekirica, mačeta za ribu
  • zadentovat – zaoštravati krajeve obruča radi spanja
  • sarbun – pijesak
  • kavec – ostatak čega
  • inkapelovat – nadopunjavati

37 U Komižu su do dolazili trabakuli iz Puglie prodavati poljoprivredne proizvode, povrće i voće, a kupovati slane sardele. Komižani su im se često rugali raznim dosjetkama i šaljivim stihovima.

38 Grci koji su dolazili kupovati slanu ribu u Komižu bili bi testirali kvalitet tako da bi bodežima od drva ubadali

baril slane ribe kroz otvor za čep na vehu tako da bi po mirisu znali raspoznati mjesto na kojem slana riba ima defekt ili potvrditi da je riba kvalitetna.

donapunilo drugi baril.

9.2. Kal bi finilo (17) źalnivonje, onda bi śe oprola baraka (229) i pila ol śalamure, iśkupila graśica (173), ulje da śalamura (223) bude ciśta i ucinilo bi śe file ol barilih prema pili (243) da bude lagje nalivat barile śalamurun (223), da ne ośtane na śuho. Śtive barilih śu bile po tri, a digod i cetiri jedon povar drugega tako da śe je moglo u śvakega śtavit kroź źdrib (209) śalamura (223). Uvik śe je źelilo da barili ćapaju śtriź ol śoli jer bi tako veće piźali. Śvako kuća bliźu mora je imala baraku (229) i śvak je źelil imat ca veće ślone ribe, jer tad śu fabrike većinun kupovole śardele źa frigot i śkatulovat. Njima je olgovorala źivo śardela źornjo, a vecernju je ribor moral śolit. Na Palagruźu, Bruśniku, Śvecu, Biśovu, śve śe je śolilo

i nośilo u komiśke barake (229).

  • voltat – okrenuti
  • dereverso – naopako
  • kurdela – traka
  • zalnivonje – zatvaranje poklopcem punog barila
  • pila ol salamure – bazen u baraki za salamuru
  • cist – čist
  • fila – red čega
  • stiva (barilih) – red bunih barila
  • striz – kristalizirana sol na drvu
  • frigot – pržiti u ulju
  • skatulovat – stavljati ribu u kutije
  • zornjo sardela – sardela ulovljena u zoru
  • 10. Bilo je śvega
    • 10.1 Ovega lita bilo je truda, śtrakica (80), śparine, kaldure (183), kaliga, poteźonjo, raśteźonjo, śtraśinonjo, remenovonjo, iśvodjonjo, beśtimonjo, petegulonjo, lagonjo. Di śi ujol uvik śi dereverśo (240) govoril. Pok je bilo ogovoronjo, pjuvonjo, źamiconjo rogih, kletvih, molitvih, blagoślivjonjo, proklinjonjo, ovo ti ga, buźdo, uliźice, guźico, rufijonu, maśka ol dvo komina.
    • 10.2. A bilo je lavuraturih (93), mucnikih (94), ali i laźarunih, pjacarunih, kopravendih, aśuśurih, kantadurih, kalafotih, marangunih, śartih, velerih, veślarih, bacvorih (230). Bilo je kuhonjo, pronjo, ciśtjenjo śvakega gada i śporkice (270) pol poniśtru, bilo je buh, uśenok, cimok, gaśtaponih, miśih, macagarbunih, komorih, dima, kontreśtonjo, lajonjo na śve śtrone, pjuvonjo i lipega kantonjo, diljenjo, prodovonjo, kupovonjo, raźminivonjo, raźbivonjo, dviźonjo i kalovonjo, tucenjo, iśvodjonjo.
  • 11. Ćapa śe lavura!
    • 11.1. Polvarźi pol lumbul, intajoj, inkapeloj, odriśi, veźi. Ca śi to źauźlol. Źagropalo je, iśkurilo je. Śve śi iźmiśol, źavil śi mriźe. Olvij, ferma. Jeben ti tega, mriźe śi polvargal (279). Śal ćeś govno ujot (348). Mriźe će povit pok će ih bit

inkatura olvit. Vajo udugo iźlongat da iźgubi

  • kalig – magla
  • strasinonje – mahnitanje
  • remenovonje – iscrpljivanje
  • isvodjonje – svađanje
  • bestimonje – psovanje
  • petegulonje – brbljanje
  • zamiconje rogih – gesta ruganja nekome pokazivanjem rogova (ispružen kažiprst i mali prst
  • buzdo – glupan
  • rufijon – svodnik
  • maska ol dvo komina – dvoličnjak
  • lazarun – ljenčina
  • pjacarun – nadglednik tržnice
  • kopravenda – prodavačica
  • asusur – općinski službenik
  • kantadur – pjevač
  • kalafot – brodograditelj
  • marangun – stolar
  • sarta – krojačica
  • veler – jedrar
  • sporkica – prljavština
  • ponistra – prozor
  • cimak – stjenica
  • gastapon – žohar
  • macagarbun – rovac
  • komor – komarac
  • kontrestonje – polemiziranje
  • kantonje – pjevanje
  • kalovonje – skidanje, spuštanje
  • polvarć – umetnuti, podmetnuti
  • lumbul – jedna od niti kojom je upleteno uže
  • intajat – spojiti, povezati,
  • inkapelat – nadopuniti staviti odozgor
  • zagropat – zapeti, spriječiti klizanje čega
  • iskurit – doći do kraja u kretanju čega
  • fermat – zaustaviti

verinu, ośtija, povilo je kako libon.39

11.2. Pok vajo źalnivat (231), źapacat (60), reparat, źapaśot u źopaś, na kurilo. A źoc niśi polveźol śinjol kalumi. Inśaketoj kalume na barilce. Puj dobavi jeśku, ali mora bit friśko jer jeśka peśka. Ca śi dronjol, ca niśi cul da je cilu nuć garmilo.

  • povit mrize – uviti mreže (tako da ne love)
  • inkatura – teškoća, komplikacija
  • izlongat – izdužiti
  • verina – umotaj koji onemogućuje razmatanje niti ili užeta
  • libon – debeli konop kojim se opasuje mošt prilikom prešanja grožđa
  • reparat – nadopuniti ribom slegnutu
  • zapasot – zapasati mrežom ribu
  • zopas – zapas mrežom
  • kurilo – mjesto gdje riba prolazi u jatu
  • polvezat – podvezati
  • sinjol – plutača koja označuje mjesto urona ribolovnog alata
  • kaluma – uže koje povezuje plutaču sa utegom na kraju ribolovnog alata na dnu mora
  • insaketat – višak kalume se namota u saket i podveže da kaluma ne padne po dnu
  • barilac – mali zatvoreni baril koji služi kao plutača za mreže ili parangale
  • jeska – mamac za ribolov
  • peskat – loviti
  • dronjat – spavati dubokim snom
  • garmit – grmjeti
  • 12. Tuko provat na gavune
    • 12.1. Tuko provat napravit dvi pośte (499) na gavune. Doj iź śterala (100) gavunore. Iśkupi jih na pluśćo, śtavi kavicol na bondu da śe ne źavije moźak. Odaberi śponu i pero neka ti je vonka da moreś veźat kavicol (306) i śtavi bokun molega maźora. Ćapoj (10) i navarźi śponu na kroj i tako dreto primoj neka bude malo śake. Gledoj iśtropat kroj. Śal pocekoj da mriźe źaśedu.
    • 12.2. Śal kal śu vaźele40, doj pobuk i udri neka ti pobuk (320) muti, a ne tuci po śkorupu (189). Udri pobukon (320) u kvartir (196) neka riba iźlećo vonka neka boje ceto, a ne da śomo naśloni i rendi ol mriźe. Ferma (285) brud! Ćapa (10) kavicol! Leva mriźe! Odaberi kavicol! Źa Iśukarśta, ca śu źabilile. Tira olovo neka ti ne iśpadaju. A ca śe more kal śu mole. Ca ne vidiś kako prolećodu kroź oko. Meći na śtoge mriźu neka je lagje iśtribit (12)
  • gavunora – mreža za lov gavuna
  • plusćo – platno za prenošenje manjih mreža
  • kavicol – kraj mreže, parangala, tunje
  • bonda – strana
  • mozak – vertikalno uže na krajevima mreže koje spaja donji (olovnji) i gornji (plutni) rub mreže i na taj način učvršćuje mrežu po vertikali
  • odabrat – pripremiti nekoliko metara užeta ili mreže da ne bi zapelo pri bacanju u more
  • spona – konopčić kojim se jedan dio (budel) višedjelne mreže (sardelore) spaja za drugi
  • bokun – nešto malo, neznatno
  • mazor – sidreni kamen za ribolovne alate
  • navarć – nametnuti konop, omču oko čega
  • dreto – pravo
  • primat – veslati prvim veslom od krme (veslo ol prime)
  • saka – zvonasto udubljenje na sredini mreže potegače (trate) radi zadržavanja ribljeg jata
  • istropat kroj – dokopati se obale
  • zasest – mreža je zasjela, potonula
  • vazest mrize vazmu – mreža se u moru prostrla
  • pobuk – sprava za tjeranje ribe u mrežu
  • cetat – zaglaviti se u oko mreže
  • rendit – vratiti se
  • zabilit – zabijeliti – riba zabijeli kad se ulovljena okrene trbuhom prema površini
  • tirat – potezati
  • olovo – donji rub mreže s nizom utega
  • kaseta – drveni sanduk za držanje ribe u brodu
  • ofrolat – (o ribi) omekšati, izgubiti svježinu

39 Povilo je kako libon – uvila se mreža tako da sliči na debeli konop (libon)

40 …kal su vazele – kad su mreže dosegle predviđenu dubinu

na veće ruk. Ala (329), vajo kaśetu da iśtribimo dokle ne ofrolaju. Buta u dvi-tri neka je tanje pok će riba bit źivjo.

  • 13. Parangol
    • 13.1. Ala, naśi, vajo puć śtavit parangol. Venja vamo parangol (330) da ga nadijemo. Śardele śicite napul. Vajo pritiśnut majśtru da śe ne imbrojo jer ku bi je po noći netol. Jeśte gotovi? Ala (366) ca śte duri. Ti namotoj śride na gavitele i źavancoj malo kalume (297) da moreś veźat. Doj śridu da śtavimo. Ovode je milura. Śal śmo na kośu. Tumba u more. Nemuj dat forte jer će ti śe tumbat (340) u duboko. Ovode je kośa (339) kojo toliko iśporźije vonka. Tuko ucinit veliki vol malo daje da propade iźa kośe (339). Avertij (43) koji je kurent. Doj maźor (312) ovode pol kroj neka boje źaśede (318) jer ćemo iźvaliźat i źvonśke źodive da biśmo ujoli i koju bilu ribu. Śal śe raźveźite priko boka. Iśpeśtoj tu gavunih pok źabrumoj. Śtavi iśpol śebe tunju jer će na ovi brum śiguro iźliźnut kojo riba. Doj ovamo tu bokun (311) vecere da śe źaloźimo, a ti namotoj arganel (148) i veźi koloc. Veźi cimu (4) ol arganela (148) źa friźetu kal budeś kolacol da ne iźgubiś koloc (357). Dojte ovamo ganac i śpurtel i manavelu ako bude kojo marina da njuj glovu iśpeśton (351) da ne bi koga źagriźla. Ala (329), iśvarźite te cime

(4) i śtavite śve na miśto neka je alavija.

13.2. Ala (366), ca mi je źategla niko riba. Dojte veśelo ganac (360). Nemuj njuj dat forte (341) da ti ne iśkido. Filoji njuj atento. Vidi koko je. Ca more iśkri. Ala (329), śal je źagancoj i śkośon (138) śa njun u botu. Avertij (43) da ne raźbijeś ganac (360) kal upreś iźmeju kompih da ti iśpade. Ali kako će ti iśpaśt kal niśi iźlimol na udice źube. A nojboje da ti śe iźvarźe. Toti je śigura da neće uteć. Ala (329), naśi, buta (328) veśla u more. Vidite je śu von alavija (365) ormona jerbo je duśal ohlep ol kraja. Śiguro će refinat dulnju vrime. Vajo gledot

aźvelto (41) iśtegnit parangol (330). Doj na śkaf

  • butat – staviti
  • ala – uzvik poticanja
  • parangol – ribolovni alat – nit s mnogo udica
  • nadit – nadjenuti mamac na udicu
  • majstra – glavna nit parangala
  • imbrojat se – zamrsiti se
  • netat – razmrsiti
  • dur – spor, polagan
  • gavitel – priručni sinjal kojim se označava predmet uronjen u more
  • zavancat – ostaviti više od nužno potrbnog
  • milura – pličak
  • kosa – podmorski greben
  • tumbat – baciti
  • forte – nategnuti do kraja
  • isporzivat – stršiti
  • vol – obilazak u luku
  • kurent – morska struja
  • izvalizat – prilikom bacanja mreža ili parangala slijediti reljef obale
  • zvonski – vanjski
  • zodiv – kamenito uzdignuće na pješčanom dnu
  • ujot – uloviti
  • razvezat se – vezati brod s kraja na kraj uvalice
  • buk – uvalica
  • ispeston – zgnječiti
  • zabrumat – baciti u more kašastu masu hrane da bi se privikla riba
  • tunja – kalem s najlonskom niti i udicama za ribolov
  • brum – kašasta hrana za mamljenje ribe
  • izliznut – izmigoljiti se, izaći gmižući
  • zalozit se – početi jesti
  • koloc – željezna alka za oslobađanje zakačenog parangala
  • frizeta – proveza rebara barke
  • kolacat – željeznom alkom oslobađati zapeti parangal
  • ganac – kuka kojom se zakači ulovljena riba
  • spurtel – sak na drvenom dršku za prebacivanje ribe iz mreže u brod
  • manavela – drvena batina za ubijanje ribe
  • marina – riba murina
  • isvarć – svrgnuti
  • alavija – dobro, u redu, sasvim
  • ala – uzvik iznenađenja, veselja
  • veselo – brzo
  • iskidot – pocijepati, puknuti
  • filovat – popuštati ulovljenoj ribi da ne pukne najlonsku nit i postupno je privlačiti
  • atento – pažljivo, pomnjivo
  • koki – koliki
  • zagancat – zakačiti kukom
  • iskrit – fosforescirati; riba iskri fosfornim iskrama u mraku dubine
  • bota – unutrašnjost broda

(44) levanduru neka dviźemo. Ala (329), tako dreto. Śija no me. Fermojte (285) brud. Niko mi riba śtruco. Atento (370) śtojte. Otvori mi malo da vidin pridośe. A ti ćapa śpurtel (361). Jeśon ti rekal da je śkarpina. Nemuj njun iźvadit ventrom vonka jer śve śe miri. Tumboj je na bondu (307) da śe ne ubodeś jer ni pol provu katrama źa na ranu. Śal mi olvornite jer gre ćapat. Agvanta (21), neće da poleti. Provat ćemo śtavit koloc (357), ali mi śtruco

(384) riba. Śal će je koloc (357) obrit. Ala (329), ti napuni i tumba (340) koloc (357). Je ti udril u lno (210)? Iśa (157) dvo-tri paśa i mola. Ala (329), iśoj

(157) ga. Voga na kurent (344) da iśplije. Vidi ca je tunja (353) obilila obo źodiv (347) da je jedva duśla gore na jedon lumbul (280). U malo da ni pukla. Vidi ca śu tu tabinju muśice iźmuźle da śu ośtale śomo kośti. Źaveźi (154) k njemu jer mi opet śćipje, a ti pridośe źo nje pok ćemo provat olvornit ol kośe (339) da bi non poletil parangol (330). Gledoj ca śu śe ucinili tartajuni ol majśtre (332). Ku će vi parangol (330) śutra revoltat. Nemuj kidot pićke. Vajat će udice populat.

  • komp – razmak između rebara broda
  • izlimat – izbrusiti
  • izvarć se – skinuti se, otkačiti se
  • ormon – postavljen, opremljen
  • ohlep – udar vala o obalu ili udar od obale odbijenog vala
  • refinat – (o vjetru) ponoviti prethodni smjer puhanja
  • dulnju vrime – vjetrovi koji pušu od sjevera do zapada
  • levandura – drvena posuda za parangal
  • sijat – veslati unatrag
  • strucot – (o ribi) tući o udicu prilikom ribolova
  • otvorit – otvoriti pogled, skrenuti brod u stranu da bi se vidjleo što je sa strane broda
  • ventrom – utroba
  • ćapat – zapeti, zakačiti
  • olvornit – skrenuti brod
  • obrit (ribu) – riba će se zbog zapreke skinuti sa udice; riba skine mamac a da se ne ulovi
  • napunit – zategnuti uže ili mrežu
  • pas – duljina raspona ruku
  • molat – pustiti
  • voga – veslaj
  • musica – morski nametnik
  • zavest k njemu – prilikom dizanja mreža veslalo se leđima prema provi i to trastan k njemu a katina zo nje
  • sćipat – zapinjati, zapirati
  • zavest zo nje, v. 395.
  • tartajun – zavijena nit parangala
  • revoltat – preokrenuti parangal iz posude radi sređivanja – ponovnog namještanja udica
  • pićak – piok parangala
  • populat – poulat udice – nadomjestiti otrgnute udice parangala
    • 13.3. Ala (329), kal je śve u brodu, śal nojpri iśtarite pajule śtracun ol śliźotin i karvetine da śe ku ne pribije ili popuźne. Uvik kmiceś da niśmo ujoli, a vidi pol karmu koliki je śtug ribe. Doj ferol da ga uźeźen. Cekoj da iśtaren (402) tub i omanen mu paver (61) neka śe boje vidi ako paśo koji vapor da noś ne raźbije na śrid mora jer biśmo śvi poginuli.
    • 13.4. Ala (329), ti uvik niśto cavarjoś ne alavija

(365) da ti śe vlośi najeźe ol śtroha. Ala (329), naśi, frankojte puntu i malo źaveśte (154) na vitar pok ćemo puć u vitar jer je vitar abovento (163) Tako ćemo na vrime duć na peśkariju. Ovu bilu ribu, ove pagare, źubace, kontere i śkarpine prodat ćemo najelno jer śe tu ne iśploti prodovat na peśkariju (514).

  • istart – obrisati
  • pajul – dio podnice broda
  • straca – krpa
  • slizotina – sluz
  • karvetina – krv
  • pribit se – udariti se
  • popuznut se – pokliznuti se –
  • kmicat – kmečati
  • stug – stog
  • omanit (paver) – očistiti (fitilj)
  • cavarjat – čavrljati
  • frankat – osloboditi, napraviti prostora, zaobići
  • peskarija – ribarnica
  • punta – rt
  • najelno (prodat) – prodati na veliko
  • leva – ustani
  • bonaca – mirno more

13.5. Leva śe, naśi, pala je bonaca, pocela śu jidra iśtreśivat ili bandiraju. Tuko majinat i butat (328) jacom źa bondu (307). Dobro uvij telu (85) ol jidra neka manje vitri jer će śal pocet iśpol kraja (508) terinat, a ca budemo bliźje, iźmećat će dobro Vala. Ala (329), iźbijte pojace da von ne śmeto pol noge. Vajo źaveśt iśpol śebe da von brud iźlećo. A ti na katinu (36) śpeśije źatici (39). Śal śmo śe ćapali kraja. Ne voź (37) ovode bliźu kraja. Largoj ol Manjareme jer śu veśla śkupa.41 Vi dvojica ol karme uredite tu ribu. Ugore dobro omanite ol śliźotin. Iśperite u more, jer śvit puno tu gledo na peśkariju (414) kal iźvadiś na plocu. Ako ti je śporka riba ni vendite.

  • 14. Peśkarija
    • 14.1. Doj ovamo da mirin. Vidi da śvit ceko. Doj mi tega cornega ugora. Ovi je śiguro ujot na miluru (338). Propju iźgledo ol rape. Ala (329), ne budi śpicjer. Vidi da ti balonca pado nośe. Doj mi miru i da ti plotin. Vidi kojo je danaś navalica na ribu da ne mogu duć kraju ol galame, tiśkonjo, vikonjo. Śtanite u red ako ćete dobit. Ala (329), iśici tu marinu (363) na tak. Nojpri je raśploti (158). Avertij (43) da njun ne probijeś źuc jer onda je moreś hitit. Pośtane gorka da je ne moreś okuśit. Jeśi donil maraś (234) i śikiricu da napravin pece. Ala, (366) ove pece ol pancete ca će śkvarit na źeravu kal ih nadijeś (331) na roźonj. Pogledoj koju batariju źub imo kako pila. A źnoś da śu njun źubi otruvni kako u źmaje.
    • 14.2. Ala (329), kal śi prodol, ploti peśkariju (414). Raźdilimo ribu ol dila42 i vajo dil olnit doma famiji źa jiśt. Vajo armiźat brud i puć doma pocinut jer dośta je lavura (35) źa danaś. Nareśal mi je karvovi źuj ol voźenjo (79), a tebi śe je napravila tvardina. Iśtukal śon śve kolince. A ca niśi źa njin voźil (37). Vajo źnat na maretu (40) źaticot (39).
  • 15. Vajo puć na jaglice
    • 15.1. Śutradon je bila bonaca (418) kolma. Vajo puć na jaglice. Vajo ukarcat jaglicoru i źvat joś druźine jer śe źa na jaglice hoće ośmorica. Dvo u borku i u levutu śeśtorica. Vaźmite śa śobon śpiźu, kruha, cagod źa śe napit. Ako ni bevonde, baren malo ślova. Kal śe miśec utopi onda ćemo
  • bandirat – lepršati
  • majinat – spustiti jedro
  • jacom – jedrilje
  • vitrit – hvatati vjetar
  • terinat – puhati s kopna
  • izmećat izmeće vala – puše iz uvale prema pučini
  • pojaca – slamnjača
  • zavest ispol sebe – veslati dublje i s pritiskom na vesla kad su u pljosnatom položaju pod morem radi podizanja broda
  • speso – učestalo, s manjim razmacima
  • largat – udaljiti
  • Manjarema – brdo koje zatvara sa sjeverozapada Komišku valu
  • omanit ol slizotin – obrisati sluz
  • vendita – prodaja
  • propju – baš
  • spicjer – apotekar
  • balonca – vaga
  • navalica – gužva pri kupovini
  • tak – panj za rezanje ribe
  • zuc – zuč
  • peca (ribe) – šnita (ribe)
  • panceta – komad mesa od trbušne šupljine
  • skvarit – cvrčati na žaru
  • batarija zub – ziz zubi
  • armizat – usidriti
  • kolinac – koljeno prsta
  • kolma – mirno more bez vjetra
  • jaglicora – mreža za iglice (jaglice)
  • borka – pomoćna barka u ribolovu tratom
  • levut – leut, brod koji nosi mrežu potegaču
  • spiza – hrana
  • bevonda – vino razblaženo vodom

41 Uz obalu brda Manjarema na sjeverozapadnoj strani Komiške vale nalazi se podvodni greben gdje su ribari, vozeći uz sam kraj, često znali slomiti veslo.

42 Riba ol dila – svaki član posade imao je jednak dio ribe za jelo koji je nosio kući svojoj obitelji

napravit jedon jir okolo śkoja. Ala (329), aźvelto

(41) vajo pribrat jaglicoru (445), ali dobro avertijte (43) na gośe da ti ni kojo palica ili co fundifera. Pogledoj dobro śaku (316) da ni co śporkice (270). Avertij (43) na paźuhe da ne iśteźe a gvadanja je novo. Prominil śon je ovega mroka

(18) pok śon je omośtil (8) u korku i pomocil u more neka boje źaśkuri da jaglica ne śpavento i ne fundo śe. Odaberi (302) uźu u primu (52) i cimu

(4) veźi źa palac ol śride (51). Dojte uźu i barkerima neka odaberu (302) uźu i veźu źa palac

(462) ol prime (52). Vajo kruto avertit (464) kurent (344) da noś ne privari jer biśmo prilipili na kośu ol Babe. Ala (329), atento (370) śtojte hoće kojo jaglica laśnut. Ala (366) ca śu źabilile, źa veliku jidro robe. Śiguro jih gone gofi. Gledoj kako iś njima źogaju. Neka ih, kośtat će one na pośtu (5). Ono ih vidi ca biźigaju po śkorupu (189), śal će pocet laśkot. Atento (370), naśi, vajo ih źapaśot (292).

15.2. Buta (328) kolo u more. Nemujte klapot i veślima more iźmećat. Ala (329), primoj (315). Ośtale śu unutra. Voga (393) na borku (446). Udri ti na primu (51) śa uźun (461) jer napiru na kola (471). Ala (329), borka (446), primoj (315). Holte k non na levut (447) i doj tu bocu (474) neka je iśkocimo. Raźormoj veślo na katinu (36) i śridu

  • po ih śtavi daprova na bondu (307) ol prime
  • neka ti je bonda (307) ol śride libera źa lavur

(35) kolo mriźe. Ala (329), naśi, tira (324) pomalo (45). Kolo (471) je u brud. Ovode śu duśle dvi-tri u ćoru mohu i ovamo je pocela kojo hodit. Ala (329), naśi u borku (446) agvanta (21) malo boje da śe napuśe śaka (316), a ti pobukon (320) muti na śvu aśpu (147) duboko neka śe naślone i polete u śaku (316). Agvanta (21) borka (446) i agvanta śal dobro olova (325). Gvadanja (456) je gore. Ovo dvi-tri jeźine. Dobota śon ga okrojil. Buta (328) olovo (325) pol noge i pomalo (45) navijite.

15.3. Iśtreśiji ribu. Ne kidoj mriźu na kjune ol jaglic. Vajo na debelu navit (573) i raśirite ribu niź brud da je moremo lagje priśikovat i tumbat (340) u brud. Vidi kal niśi donil śpurtel (361) kako gre ślabo lavur (35). Tuko joś priśić, dvo puta priśić,

  • slov – voda s malo octa (umjesto vina)
  • jir – krug
  • pribrat mrizu – srediti mrežu za ponovno bacanje
  • gose – dio strukture mreže potegače
  • fundifer – žica
  • pazuha – dio strukture mtreže potegače
  • gvadanja – dio sake mreže potegače s debljim koncem gdje se sabije ulovljena riba radi presipanja u brod
  • korka – borova kora i tekućina od te kore za mašćenje mreža (trata)
  • zaskurit – potamnjeti
  • spaventat – plašiti se
  • fundat se – otići dublje
  • uza – uže dugo sto metara kojim se poteže mreža trata prema obali
  • palac – zapornik za veslo na boku broda u obliku palca
  • barker – drug u družini trate koji ima zaduženje u pomoćnom brodu – borki
  • kruto avertit – jako paziti
  • prilipit na kosu – doći preblizu grebena
  • roba – veličina: jidro robe prostor površine jedra
  • zogat – igrati
  • kostat – pristati, statu uz, doći na
  • bizigat – kretati se cik-cak u moru
  • lasnut – (o ribi) baciti se po površini mora, bljesnuti tijelom
  • kolo – kraj mreže trata za koji se veže uže kojim se mreža poteže prema obali
  • klapot – tući, kucati, bubati
  • napirot – natiskivati se
  • boca – konop kojim se brod veže za obalu u nepristupačnim uvalama radi izvlačenja mreže na brod i mogućnost da se po boci brod pomiče lijevo – desno
  • razormot – raspremiti ribolovne alate i brod na kraju ribolovnog perioda
  • daprova – ispred prove
  • liber – slobodan
  • ćor – rijedak
  • moha – mrežni materijal
  • jezina – morski jež
  • dobota – zamalo
  • okrojit – nešto loše napraviti
  • navivat – pritezati, skupljati mrežu iz mora na brod
  • debelu – deblji mrežni teg na dijelu gdje se sabire ulovljena riba
  • prisikovat – odvajati ribu na manje količine u mreži prilikom prebacivanja u brod
  • perikulat – izlagati se opasnosti
  • gvolo – jednako, ravnomjerno

boje nego perikulat i iźgubit ribu. Ćapa (10) gvolo da ti ne śtriźe i buta (328) u primu (52), a vi u borku (446) potegnite noś u bonacu (418) pol puntin pok buta (328) śtinu iśpol śebe i dujdite ovamo pomoć ovu ribu iśtivat i mriźu pribrat (452). Alavija (357) voroj na śkaf (44) olovo (325) da ne bi polśiklo u mećonju. Śaku (316) buta (328) na śomu kuvertelu. Moci kaśete (326) u more neka śe riba ne źalipije jer ako je kaśeta (326) śuha, dulnjo śe riba śva oguli i ne vajo źa venditu (431). Lipo tu śtivojte udugo i olma polijte moren. Nemujte śparanjat more jerbo je more muhta.. Iźgledo da je kojo jaglica pocela bit butargona. Tira (324) borku

(446) śoto da ukarcomo na voś ovu ribu neka ovamo ne śmeto. Ala (329), źivje tu neka napravimo joś jelnu pośtu u śutun.

    • 15.4. Ono je śunce iśmocilo nogu. Ala (329), naśi, źaveśte (154) malo boje dokle je valjeno źraka. Śal je nojboje, ali źapaśot (292) ćemo aśorte, tu hoće reć aloćo, beź vidit ribu, pok će bit ca bude. Voda je iź tarmuntone (75). Vajo źapaśot (292) dereverśo (240). Avertij (43) da ti puto ne ide priko olova (325), a borka (446) neka śe otare niź śomu Gatulu. Volta (239) levut (447) neka je alavija (365). Doj bocu (474) i tira (324). Kurent (344) je iśpol kraja. Napravili śmo rapumoru. Tako ti je kal ne pogodiś kurent (344) pok volta (239) napuko i ne umjeś niśta. A ca moreś, tu śe źivima dogodjo da ne ulove niti źa popurit. Ca ne vidiś da śe je śaka (316) procidila, da ni niśta. Tira (324) noś pol kroj. Vidi ca ośtro govori. Pari kuda će te poźdrit kal mu ni iślo źa rukun. Kuda śmo mu mi krivi ca ni ujol kako parvu pośtu. Śtavite veśla u more, vajo śe raźveźat (349) iź bonde (307) u bondu priko boka (350).
    • 15.5. Barkeri (463) će iśkupit malo dor i śume da śe ogrijemo i napecemo jaglic. Vidi da śmo śvi mokri i umurni ol mora. Morete njin pomoć ubrat śuhih dor neka śe dobro ogrijemo. Noś dvojica ćemo omanit i pośolit ribu. Ala (329), potegni levut (447) śvićoru (22) da śe ne pribije (407). Vidi da je śvićor ośtaril. Venja vamo te fulmine, buta

(328) śume i darva na ugnjiśće i prikriźi da noś śtine ne ubiju. Larga (428) da te ne ośmudi jer

  • puntin – rt, duguljasta izbočina u reljefu obale
  • stina – sidreni kamen
  • istivat – složiti u red
  • vorat – kružno slagati uže
  • polsić – kad donji dio mreže s olovom prijeđe preko gornjeg gdje je pluto
  • mećonje – stavljanje, bacanje (mreže)
  • kuvertela – završna trenica na pramčanoj i krmenoj palubi barke
  • stivat – složiti u red
  • sparanjat – štedjeti
  • butargon – koji ima ikru
  • soto – ispod
  • posta napravit postu – jednokratno baciti u more ribolovni alat radi ribolova
  • sunce ismoci nogu – sunce na zapadu
  • valjen – dnevni
  • asorte zapasot asorte – zapasati mrežom nasumce
  • aloćo – nasumce
  • voda – morska struja
  • puto – pluto; gornji rub mreže s plutima
  • otart se – proći tik do
  • Gatula – obala i podmorski brak zapadnoj obali otoka Biševa
  • ispol kraja – iz pravca obale
  • rapumora napravit rapumoru – napraviti veliku grešku (rupu u moru)
  • napuko – naopako
  • popurit – tek malo popržiti ili ispeći
  • procidit se – procijediti se
  • pozdrit – proždrijeti
  • darva, G dor – drva
  • suma – granje za potpalu
  • umuran – umoran
  • omanit ribu – otkloniti mrtva ljuske s ribe provlačenjem ribe kroz šaku
  • venja – daj
  • fulmini – žigice
  • ugnjisće – ognjište

śuma (515) laśne i plaśne kako śiromaśko śuperbija43. Raśtorcite tu źeravu neka śvak imo miśta źa peć i ogrijot śe. Vajo śal iźiśt po dvo-tri metra jaglic44 i dobro źalit neka moremo noćaś voźit (37). Ca śte dobro pośolili. Ku će noś noćaś napit pośli. Carknut ćemo ol źeje noćaś.

15.6. A cujeś moli, namiśti ti ferol na śiguro da ti śe ne iźvorne i raźbije tub jer biś mogal pośli śtavit roge u oci45 i śvi bi śe pribili (407) źa duć do broda. Iśkupite śve śtvori i buta (328) u brodu. Kal śmo śe olmorili, nagrijoli, napekli i najili i ośuśili, śal vajo portit. Ti moli, dorźi barbitu neka śe śtariji ukarcaju da ku ne pade na śike jer bi śe raźbili kako butiljun u śtu kuśih pok ku bi ga iśkupil. Bil biś do śmarti nepotenat.

  • 16. Girarica
    • 16.1. Śutra ćemo ukarcat giraricu. Vajo je protreśt, dobro viźitat da je niśu miśi co iśtrigli iako śon je śvu bil paśol i viźitol (532) ol kraja do kraja. Nikoliko olovnic śon nabil, potukal olovo neka ne śćipje (396) jer već ni gore śtvori nego kal trata śćipje (396). Iśkocila noś je Novo pośta. Vajo ukarcat giraricu (531). Veźi koloce na gośe i gvadanju i u pul bonde (307) dobro iśtiśni iś biźulinon (149) da ti śe ne mice jer tu darźi da ne povije (286). Kal śte uźe (461) pribroli (452), veźite na kulnju barilac ol baruźe iśto tako na oda dvi i na oda cetiri. Vajo je utopit niź śomi źvonśki

(338) źomet. Kal otvoriś (385) iźa glove ol mula plocu ol fabrike Pol Guśpu, onda buta (328) i primoj (315). Voga (393) na Kalun jer je voda

(504) iź Kośarice. Voda iź Śćećo ni lovka. Ala (329), aźvelto (41) neka brud ne gruho jer će iśpucot pakol i iźletit śtupa (124) iśpol paniźelih pok će brud puśćat vodu. Tira (317) śe vonka pol uźu (461) i pogledoj capapiju jer je iźletila iź aśte, a karina ti śe mice pok niśi śigur źa ćapat (10) śe źo nju kal iśkociś u brud iźa marete (40).

  • osmudit – oprljiti
  • lasnut – bljesnuti plamenom
  • plasnut – buknuti
  • superbija – gordost
  • rastorkat – raštrkati
  • portit – otputovati
  • barbita – uže kojim se brod vezuje na sidrištu
  • butiljun – staklenka od 2-5 litara
  • kus – komad
  • nepotenat – nemoćan, invalid
  • girarica – mreža trata za lov gira
  • vizitat – prekontrolirati
  • olovnica – olovni omot oko užeta na donjem rubu mreže
  • trata – mreža potegača
  • iskocit (koga) – dopasti koga ždrijebom
  • Novo Posta – ribarska pozicija u komiškoj vali
  • koloc za gose i gvadanju – željezna alka koja se vezuje na dijelobve donjeg rub trate
  • kulnjo – prvo uže (uza) od njih nekoliko, dugih po 100 m, koje se veže za kraj trate radi povlačenja prema obali
  • barilac ol baruze – zatvoreni mali baril koji kao plutača drži uže, kojim se s jednog kraja trata poteže užetom prema obali, da ne potone i ne zapne za kamenje na dnu
  • oda dvi – drugo uže (uza) po redu od kraja trate prilikom potezanja na obalu
  • oda cetiri – četvrto uže (uza) po redu od kraja trate prilikom potezanja na obalu
  • zomet – mjesto gdje se riba paše mrežom
  • glova ol mula – kraj lučkog mula
  • Pol Guspu – žalo ispred crkve Gospa Gusarica u Komiži
  • Kalun – lokalitet u komiškoj vali blizu plaže Kamenice
  • Kosarica – žalo ispred crkve Gospa Gusarica u komiži
  • Sćeće – nekad vinorodni predjel uz južnu obalu Komiške vale
  • lovak – koji je dobar za lov
  • gruhot – tresti, drmati
  • pakol – paklina
  • panizel – prvi madir od kobilice koji je na pramčanom i krmenom dijelu tordiran radi sljubljivanja s karocem – ovalnim spojem kobilice i statve
  • capapija – drveni montabilni nogostup na provi leuta
  • asta – pramčana ili krmena statva

43 Suma lasne plasne kako siromasko superbija – poslovica koja kaže da siromah želi impresionirati drugoga sjajem ali samo na trenutak kao što i suho granje daje sjajnu vatru ali samo na trenutak jer potom ugasne, a onaj tko je bogat ne mora dokazivati svoje bogatstvo jer je ono vidljivo trajno

44 Izist dvo-tri metra jaglic – družina bi naručivala drugu od trastana koji je pekao ribu za cijelu družinu po nekoliko metara iglica budući da su one tanke, a duge.

45 Stavit roge u oci – kaže se nekome kao upozorenje da ne ugasi svijeću, jer je nije uvijek bilo lako upaliti

    • 16.2. Ala (329), źamośi njin kroken neka gredu napri. Avertij (43) da ti ne źaraśko priko śike jer puno śćigo. Bit će na cudo da śe ukarcomo kal idemo pol nju. Ala (329), bliźu jedon drugega i u brud jedon źa drugin. Agvanta (21) śe karine (554) da ne obletiś na kordur. Doj olma boce (474) na monkule ol prove i karme. Ku je danaś ol gvadanje (456), neka śtane do bonde (307). Ovodi je kojo śamaruśa incetala u śomi śardun. Aśti boga, ca śi ih naśtivol u kompu (375). Tu śu one parve źa na roźonj i źadimit cilu śtrodu ol pahonjo śomo da kojuj truhluj46 śe co ne dogodi ako śe źaźeli. Ala (329), ti na provu tumba (340) koju śtinu u kurtu neka riba gre u śaku (316).
    • 16.3. A śal gvadanjemo! Tira (324) na deśtre neka śaka (316) iśplije. Ca ne vidiś da śu pinile47 i dvigle śaku (316). Navijte tu po źanotu i alavija (365) veźite źa friźetu (358). Doj vamo śpurtel (361) neka tu priśpemo. Tumba (340) tu gvadanje (456) i śake (316) u more neka śe iśpere ol friśkina (107). Ala, ca trepeću, ca śu źive. Bit će bliźu polovicu śamaruś (561), a drugu śu bokunjace. Priberite

(452) i buta (328) u kaśetu (326), a tu ligonj u baril. Tu śtarnośti buta (328) u bujul, a hanharuśt u kaśetu (326). Purić tumba (340) u more. Uźa oda dvi ni alavija (365). Jedon lumbul (280) je pukal. Ucin permomenta margaritu. Vidi ti da joś ni naucil veźat margaritu. Ala (329), ti tu napravi, jerbo un je parteni drug! – A źoc mi ne pokoźete pok da i jo cagod źnon? Amu niśon tako śempijon pok da neću naucit. Nikur śe ni naucan rodil.

16.4. Ala (329), Ivane, kal bude vrime, jo ću te naucit uźal oriśac koji nateźe śortiju, vultu śkurentu i alavija (365) parangolśki uźal dupli i unjuli, kako śe uźuntoje kunce (132), kako śe karpi, muśki uźal da śe ne odriśi, ośmice źa udice, duplu gaśu kal covik pade u more źa ga iśpośit,

  • karina – montabilni nastavak statve radi uglavljivanja falaka na provi i krmi
  • zamohat – zamahnuti
  • krok – pas ispleten od konopa kojim se ribar zakači za uže koji poteže tratu na obalu
  • zaraskat – (o sidru) popustiti, zaorati po dnu
  • sćigat – zapljuskivati obalu
  • kordur – obalni pojas koji plače more
  • monkul – stupić na pramčanom i krmenom boku broda za vezivanje užeta prilikom siderenja broda
  • samarusa – veća gira
  • incetat – zaglaviti se u oko mreže
  • sardun – rub mreže ispleten od debelog konca
  • nastivat – naslagati
  • rozonj – ražanj
  • stroda – ulica
  • pahonje – mirisanje
  • truhlo – ona koja je u drugom stanju
  • kurta – prostor unutar kruga mreže kojom je opasana riba
  • gvadanjemo – komanda za grabljenje ribe zbijene mreže gvadanje
  • destra – uže kojim se drži brod usidren ili privezan na obalu kad se na brod poteže mreža
  • pinit – (o ribi) puštati mjehuriće zraka
  • navit – stisnuti mrežu da riba ostane zbijena u saki
  • prisipot – prebacivati ribu spurtelom iz sake

u brod

  • bokunjaca – sitne ribice: girice, bukvine

566. starnust – skupni naziv za razne vrste ribe od kamena (bijela riba)

  • bujul – drveni kablić na brodu
  • hanharust – raznovrsna riblja sitnež
  • purić – morska trava (posidonia)
  • uza oda dvi – drugo po redu uže (100 m dugo) kojim se poteže mreža potegača (trata) na obalu
  • permomenta – odmah, smjesta
  • margarita – uzao kojim se skraćuje duljina konopa najčešće za to da bi se spriječilo pucanje na oštećenom mjestu
  • parteni drug – onaj član družine koji je nespretan, koji nije vičan ribarskom zanatu
  • amu – čestica za isticanje suprotnog stava
  • sempijon – lud
  • naucan – naučen, sa znanjem
  • orisac – uzao za vezivanje sartija
  • sortija – sartija, pripona jarbola
  • vulta skurento – vrzni uzao klizni
  • parangolski uzal – uzao za spajanje užeta ili nit jednostrukim, dvostrukim ili trostruki

46 Za ženu u drugom stanju (koja je truhla) smatra se da joj treba ispuniti želju ako se zaželi neke hrane jer da bi u protivnom mogao ostati kakav znak na tijelu novorođenčeta.

47 Riba pušta mjehuriće zraka i po tome se zna da je riba prisutna u dubini i kad nije na vidiku. Kaže se da riba

pini.

dupli uźal źa rucicu ol bujula (577), pekju źa śogulu, kako śe armije vorśe ol jaśtoguv, kako śe baruźa pjumbo, alalonga, inkurto, udugo i nakrolko, pekja (598), botun, kaoderac, kako polvarć (279) pol lumbul (280), kośica ol śtorih konopih, kako napravit pajet i mośtac ol prove.48 A tega je joś puno pok ću ti drugi put provjat kal buden dobre voje, a ne śal kal śon pośpon i lacan i jedva śe darźin na noge.

    • 16.5. Ala, ca śmo jih źagargurili. Bit će barź dvo kvintola. Je i poboje ol dvo kvintola, ali racunon ca je iślo u śantine (110) da ono ni śve naśe.49 Ala (329), śal śe vajo źaloźit (356) źa drugu pośtu (499). A ti gucoś kvośke bubojke kuda śi riba balina. Kal śmo cinili drugu pośtu, oni iź Śtore pośte non je obril źomet tako da śmo dobota (481) iśli priko źometa (542). Malo śe je tilo da niśmo duśli na ramboj (89). Iśto śmo njin iślomili veślo ol parića. Bilo je śovonjo, pritjenjo, śvodjonjo i beśtimonjo (255). Treślo śe je more i nebo. Iźośli śu vonka mortvi i źivi. Ovu śon ti źaśinjol dobro da ću ti je okrojit (482) i pametit ću je do greba, a na kraju źoc? – źa paner bukvinih i donźulih.
    • 16.6. I ćapa (10) po rukovicu ili śtogcić bukvinih źa źamutit vodu. Śutradon śmo opet bili kako krelo i guźica kal śe je raśprovjalo Pol Boźonića ku je kriv a ku je pravedan. Śomo śu opet tili ucinit śkondal iź bonde (307) da bi duślo do barufe i novega koronjo, ali naś śvićor (22) ni njin dol guśta da noś źavade, a i źene śvićorove śu bile pocele cavarjat (412) pok śu śe dobota (481) śmetina uźegla, a bila bi śmetina takala da niśu muśki źapritili.50

namatanjem sa svake strane i provlačenjem

  • unjuli – jednostruk
  • uzuntovat – nadovezati, nadodati
  • karpit – krpati (mreže)
  • muski uzal – jednostavan uzao za vezivanje dva kraja užeta – švrsto drži za razliku od sličnog ženskog uzla
  • osmica – uzao za vezivanje udice
  • gasa – omča
  • dupli uzal – dvostruki uzao
  • pekja – petlja
  • sogula – kraće tanje uže za privezivanje predmeta na brodu
  • armivat – formirati ribolovni alat ili opremati ribolovne alate i brod
  • donzula – sitna riba (Coris giofredi) 602. rukovica – šaka

603. stogcić – mali stog

604. zamutit vodu – napraviti siromašni brodet s malo ribe, a puno juhe

605. krelo i guzica – bit kako krilo i guzica – u prijateljskom odnosu

606. Pol Bozonića – sastajalište ribara na predjelu Brig iznad uvale Lucica

607. barufa – skandal, svađa 608. gust – užitak

609. smetina uzeć – posvađati 610. takat – upaliti

  • 17. Moća na carnjule!
    • 17.1. Moća na carnjule vidit kal je mlikotina. Bit će śiguro iśplivoli ako kurent (344) nabije paśu na kroj. Ala (329), śtavi śtinu (489) pok ćemo vidit hoće non kurent (344) ćapat (10). Alavija (365) vajo iśtendit pok ćeś nojboje źnat koko nośi, je brije niźa śkuj ili nabije na kroj51. Avertij (43) kako

611. moća – ajmo

612. carnjul – sitna riba crnej

613. mlikotina – posve mirno more 614. pasa – plankton

615. istendit – pustiti mreže u more

48 Pripovjedač nabraja vrste upletaka: pjumbadura baruze, alalonga, ikurto, udugo i nakrolko, pjumbadura za pekju, pjumbadura botun i kavoderac, kosica. Svi su termini protumačeni u rječniku na kraju teksta.

49 Riba koja je na dnu barke išla ispod podnice (pajola) neće sva vrijediti te će se dio baciti.

50 žene ribara znale su se svađati međusobno povodom sukoba svojih muževa, ali te su svađe bile prolazne i sastavnio dio folklora. Slikovit izraz za svađu bio je smetina uzeć – upaliti smetlište.

51 Znat će se da li morska struja ide niz obalu ili nabija na obalu.

iśtendijeś (59) jer iźgledo da naganje na barilac52 (299). Jeśi ga dobro apikol jer lipo poteźe. Baś je lipo iślo puto (505) śoto (498). Prolij malo śalamure (223) neka boje iśplije pok će śe boje naślonit. Kuda je krepon kal śe napuni paśe (614). Ni co već cekot. Vidi da kurent (344) forcoje. Tira

(324) na deśtru (571)! Olovnju gore! Ala (329), śal agvanta (21) da ga olovo (325) polśice (492). Mola puto (505)! Vidi da je u śaku (316) dobro źacornil. Vidi ga ca śe voje po mriźima. Ala (329), kal śmo navili (573), śal ćapoj (10) pune ruke. Vidi da je kurent (344) iśforcol, da śe źaviju remulini, a vidi da iźa puntina (488) toci kako rika.

17.2. Na Don śvetega Ivana do pulne carnjul (612) je dobar, a populne ne vridi. Jo ću iśto iśpeć dvodeśet raceśjokuv velih pok ćeś vidit kako śkvare (440) i źaźute jer je u njih butorga. Ol molih ću napravit brujet i butat (328) śośenice pok ćeś vidit guśta (608) u brujetu. I popit dvi bevonde (449). Ni ribe ol maśe cilu śetemonu pok ćemo carnjule (612) permometa (581) prodat.

  • 18. Kulaf
    • 18.1. Gledoj onu rapu ca śmo je śaśili deśtrocat pok iśpleti neka bude oko iś okon. Kal śu ovako śtabilo, śiguro vrimena potegla, tuko (6) puć u kulaf. Vajo puć daleko di śi śigur napravit dobru kalodu. Vajo śve veceraś oparćat (145) i śtavit u brodu. Vajo povojat barilce (299) jer śu śiguro rośuśni. Vajo na barilce (299) napravit trejongule ili kriźe, nabit obruce (233), vidit je co paśoju. Kal ciniś trejongule (637) neka budu śve tri cime (4) gvole da śe boje olvije da ne bi privili, źa śvaku śigurecu. Vajo namotat śride, a kavicole (306) netat (334), butat napuśe i śtavit u kaśetu (326) da je śve oparćono. Jeśku (300) ćemo vaźeśt olma kal dotegnu pok ćeś vidit kojo je diferenca źa ujot

(348) ribu kal iź śardele kor cidi, a repen trepeće. Kako onda gucaju bokune. Kal je friśko jeśka (300), bokune (645) ne otukuju, nego gucaju nadijene bokune (645). Riba pośempijo i poguco bokun (645) kuda pijavica i ne utece lako, nego njun je pośli inkatura (287) iźvadit udicu. Vajo dobota (481) śvakuj tarbuh plotit. Vitar non je in favur (86). Nośtuj ti śić jeśku (300) neka nadijemo (331). Śici veće ukośo neka bokun (310) iźgledo veći da boje udicu pokrije. Uvik gledoj da ti vorh ol

  • naganjot – navirati
  • apikat – postaviti plutaču vertikalno bez puno viška sidrenog užeta (kalume)
  • lipo – prilično, dobro
  • naslonit se – riba se nasloni na mrežu – ulazi u oka mreže
  • forcovat – pojačavati intenzitet
  • olovnjo – donji rub mreže s olovnim utezima
  • isforcat – pojačati
  • remulin – vir u moru izazvan morskom strujom
  • racesjok – veliki carnjul – riba crnej 625. butorga – ikra, mlađ

626. brujet – brodet 627. sosenica – bosiljak

628. riba ol mase – plava riba 629. setemona – tjedan

  • rapa – rupa (na mreži)
  • destrocat – skinuti privremenu zakrpu mreže radi upletanja dijela koji nedostaje
  • potegnit vrime potegne – meteorološko vrijeme potraje duže
  • kulaf – pučina
  • kaloda – jednokratni uron ribolovnog alata radi ribolova
  • povojat povojat barilce – valjati barilce u moru da prime vlagu kako ne bi propuštali tekućinu jer služe kao plutače u ribolovu
  • rosusan – rosusan barilac – rasušen, koji pušta vodu
  • trejongul – trostruki vez barilca koji u ribolovu služi kao plutača
  • pasovat – teći, propuštati vodu (o drvenim sudovima)
  • gvol – jednak
  • privit se – previše se uviti 641. sigureca – sigurnost

642. napuse – izdvojiti posebno

643. dotegnit – istegnuti mrežu iz mora 644. diferenca – razlika

645. bokun – komad, komad ribe kao mamac 646. otukovat riba otukuje – kljuca mamac 647. nadijen nadijen bokun – komad ribe nadjenut na udicu kao mamac ili na ražanj

648. posempijat – poludjeti 649. pogucat – progutati

650. plotit – sjeći nožem uzduž riblje tijelo 651. nostuj – požuri

52 More navire na fiksnu plutaču po čemu se vidi da je jaka morska struja i kojega je smjera.

udice ośtane vonka da śe raźina pri źadije jer ona je puno furbaśto (91) riba pok obrije (380) ili iźmumo bokun (645) ili iźdrigo vonka udicu. Napravi hlod da śunce ne iśpari jeśku (300) na udice.

18.2. Vajo śal vaźeśt morke. Jelna ti je Śijabod u Muśtaćin, a drugo Kamik u Bumbul. Buta pomalo (45). Avertij (43) da ti udica ne źadije . Vidi koliko śmo lorgo (662) ol kraja da śe Komiźa jedva proźiro. Oparćoj (145) śridu (51) i źavancoj (337) jedon paś (391) arganela (148). Polvarźi (279) joś dvo puta (505). Ku śiguro veźe, joś śigurije odriśi. Avertij (43) dobro je śe barilac (299) okriće jer ako do pul vulte (589), onda će parangol (330) ośtat invento pok neće ribot.53 Tu je dobro źa murluce. Muci kanjolo, ti śi źa śluśot, a ne źa źapovidat. Vidi ti njega karmejana ca śe je raźveljol kal ga je rośa umila. Kuda je iźmuźeni jaśtog. Ala (329), vajo ta jidra majinat. Vidi da ga iśtreśije. Vej mi je dodijolo ca noś hmuto. Hitit ćemo iź śebe i criva i bronca. Ormoj dvo veśla. Śal je kavicol (306) u more. Doj tu śidorce pok ćemo ośtat na ovi kavicol

(306) jer bi mogal i kalig (246). Jeśon ti rekal da śi oflacil i da ćeś śe narigot. Śal krepa tote kal śi til duć iś non u kulaf (633) źa veliki intrig. Śtavi mu mokru śtracu (404) na celo pok će mu śve paśat kal źahnjo. Vidi ga ca śe muci, śvi je iśal na maće. A i lijuna bi ovu mortvu more raśkompenśalo, a da neće mlodega konśkrita gole brode, beź barkih.

18.3. Kal imomo fogun u brud, da je bilo iśkuhot brujet (626) ol raźine (652). Kal je tako, tira śoto. E, pośtolo je jelnu uru olkal śmo butali kavicol

(306) parangola (330). Bit će śe kogod źakocol. Doj meni da dviźen. Ti śi ślabe śriće. Kako je cut, niśto śtruco (384). Ala ca ćemo guśtat friśki brujet (626) ol raźine (652). Ala, ca śe je obiśila. U nju je śiguro pet kilih. Puna je botunih. Ala (329), ne ćakuloj, doj vamo ti maraś (234) neka njuj ośicen rep i kurceje i oderen je na priśke, a vi naloźite ogonj i buta (328) pofrigu neka śtruji da bokun

(310) kapula źaźuti. Buta ribu i kvaśine, ali abundonto neka śe cuje u brujetu jer raźina (652) voli da je malo juto. Kvaśina je iśtiśne, a joś kal je pomedorih. A ti moli, ca viriś iśpol bijca, śiguro ti je źapahol brujet (626). Ala (329), dvini (105) śe i

652. razina – raža

653. zadit se – zakačiti se

654. izmumot – isisati, iščućati: izmumot bokun – riba ne grize nego sisa mamac a da se ne ulovi 655. isparit – opeći, isušiti

656. morka – orijentir na kopnu radi orijentacije na moru

657. Sijabod – toponim, brdo na na otoku Svecu 658. Mustaćin – toponim na otoku Svecu

659. Kamik – otočić uz južnu obalu otoka Sveca 660. Bumbul – toponim, brdo na otoku Svecu 661. zadit – zakačiti

662. lorgo – daleko

663. invento – podignut od dna mora, između dna i površine

664. ribot – loviti ribu 665. murluc – mol, oslić

666. kanjola – uvredljiv naziv za osobu koja nije iskusna, spretna

667. karmejon – koji je krmeljiv, onaj koji dugo spava

668. razveljat se – razbuditi se 669. hmutot – valjati (brod) 670. bronca – škrge

671. ormot – staviti opremu u funkciju 672. sidorce – malo sidro

673. oflacit – klonuti fizički 674. narigot se – ispovraćati se

675. intrig – poteškoća, komplikacija 676. pasat – proći će (morska bolest) 677. zahnjat – na tren zaspati

678. maća – mrlja, pjega 679. lijun – lav

680. raskompensat – uzdrmati, rasklimati 681. konskrit – regrut

682. fogun – brodsko ognjište

683. tira soto – ajmo na posao, potežimo parangal

684. postot – postajati, prilično stajati 685. gustat – uživati

686. botun – koštano ispupčenja na leđima raže 687. ćakulat – brbljati

688. kurcej – pored repa raže s jedne i druge strane su dva ispupčenja veličine prsta

689. priska – isječak kože 690. pofriga – zaprška

691. strujit – pržiti se lagano na ulju 692. abundonto – obilno

693. cut se – osjetiti okus 694. jut – kiseo, okus kvasine

695. istisnut – stisnuti, ne dati da se raspadne 696. pomedora – rajčica

697. zapahat – zamirisati (ugodno)

53 Na plutači (barilcu) namotano je tanko uže (kaluma) kojim se spušta sidreni kamen za kraj mreže ili parangala na dno. Ako se slučajno to uže pri okretanju barilca i odmotavanju kalume zaplete (dat pul vulte) tada sidreni uteg neće stići do dna i dignut će niz udica od dna te one neće loviti landovinu već jedino mole, jer landovina (psi mačke raže) je samo na dnu.

protegni śe pok ćeś śe iś non źaloźit (356). Ala, lipega obida naśri kulfa (633), ciśte arije i lipe bonace (418). Ovako uvik pade bonaca (418) kal je ujutro burin, a populne će śtavit majiśtrola. Źatu vajo olma puć dviźot. Ala (329), dośta ćakulonjo. Doj po jelnu bevondu (449) i tira śoto (681)! Dobro je oteśkalo, śiguro śe je obiśilo veće raźin (652). Ala (329), deźdiji tu i śtivoji uśrid broda. Olma pocmi ol śome bonde (307) gori glovima. Neka ti ne puźi (134), tumba (340) je śkośon, pok ćeś vidit kako śe jelna źa drugu lipe. E, vidi ti kako śu śtori govorili: Friśko jeśka (300) – śmart ribe.54

    • 18.4. A ca ti je tu teśko? Tu je śiguro volina. Doj majśtru (332) meni da ti je maknen ol lna (210). Vidi kako njun vajo dudot dokle śe ne olcipi. Ne boj śe, dodijot će njuj.55 Pari da śe je makla ol lna (210). Śal je naśa. Śomo uvik atento (370) da ti śe ne abrivo niźbardo. Śtovjite udice na bondu (307) ol levandure (382) da ne bi koga źakocala.56 Vajo na viśtu olma oparćat (145) ganac (360). Ala (329), źakocoj je źa glovu da nimo furce. Ćapa (10) śtracu (404) i umotoj ruke da ih ne ruvinoś i śa njun u śridu (51). Jeśi vidil ca je pogucala (649) murluca (665). A źnoś da ti neće tako gardośija ćapat (10) na bokune (645). Vidi da śu po njuj pijavice koliko je śtara. Ala (329), vajo dricat brud.
    • 18.5. Bilo je śvake ribe ol kulfa (633): raźin (652) volinih (705), paśih kośćenjokih, gluhocih, kokotih, delbonih, rombih, murluc (665), paśaric, maśkih, paukih, śvake morśke gracije.
  • 19. Ribot źimi na jaśtoge
    • 19.1. Źa puć na jaśtoge na śkoje, tukalo (6) je nojpri noć dobru i joku druźinu, one koji śu forconi

698. arija – zrak

799. burin – lagana bura

700. ćakulonje – brbljanje, ćaskanje 701. oteskat – postati teškim

702. dezdivat – skidati ribu s udice 703. stivovat – slagati, redati

  • skos – trzaj
  • volina – pas volonja
  • dudot – potezati i puštati polagano nit parangala na kojemu je na udici velika riba na dnu kako bi se postupno odcijepila od dna i krenula prema površini
  • abrivat se – ubrzati naglo kretanje
  • zakocat – zakačiti
  • vista – vid, vidno polje 710. furca – snaga

711. ruvinat – ruinirati, ozlijediti

712. gardosija – golema (riba) 713. dricat – ispraviti, namjestiti

714. kosćenjok – vrsta morskog psa

715. gluhoc – vrsta manjeg morskog psa bez repne bodlje

716. kokot – riba kokot

717. pasarica – riba pasara, rod plosnatica 718. maska – morska mačka

719. pauk – riba pauk

720. gracija morsko gracija – morske delicije

721. skuj – pučinski otok 722. forcon – jak, snažan

723. makulon – koji ima manu, koji je oštećen,

54 Svjež mamac – smrt ribe – bolje se lovi mamcem od svježe ribe.

55 Ulovili su velikog morskog psa volonju i parangalom ga je teško odvojiti od dna jer za biti težak i preko stotinu kg. Iskusan ribar pruzima od mlađega majstru (glavnu nit parangala) i učestalo povlači i pušta (dudo) da

bi se time iritiran pas otcijepio od dna, a tada postupno uz veliki napor ribara koji ga vuče, pas kreće prema površini.

56 Pas je krenuo prema površini, ali nikad se ne zna kad može krenuti natrag u dubinu, a tada ribar mora pustiti

majstru parangala jer bi pukla kad bi je vezao, a ako ne bi nekoliko desetaka metara s udicama bilo spremno da poleti u more mogla bi se dogoditi nesreća da ribara zakači udica i da ga potegne u more.

da njin niśta ne śkodi, a da ni makulon, da je źdrov kako śtina ol Bruśnika – kal je tumboś (340) da ol nje iśkre lete. A nevoja je bila veliko. Vajalo śe je na butigu unaprid duźit u targuvca da ti do śpiźu

(448) da moreś puć ribot (664). Bil bi ti targovac dol buletin, a ti biś mu rekal ca ti okurije i tako biś bil ucinil proviśtu faźula, maniśtre, rutama, śupjotih, tajadelih, śpagetih, śpuźićih, laźanjih, fjoketih, paśtariźih, legumih, balinih, penetih, papra, muke źa baśkot i dvi-tri bine friśkega kruha, deśetak litor ulja, voź konśerve, dvo kila riźih, da koga ćapo proliv, diźenterija, griźa, teśko kletva – śida podriśćuśa. I tu ti je bila hrona źa covika koji je po cili don dorźol veśla u ruke, tiśkol brud uź maretu (40), voźil (37) na kulpe mora, na śpalmeje, naveźonjo, poteźonjo, olveźivonjo, kidonjo, ośtovjonjo i opet naprovjonjo. I kal bi śe bilo śve oparćalo (145), vorśe uplelo, śtavilo śćope, źadentalo kolaciće, vorśnjoke uplelo, iź buśka lenjom donilo, korku (457) ubrolo, iśtuklo, omośtilo (8) konope, ukarcalo brum (354) i glove ślonih śardel, vrime cekolo, źene iśpekle kruh, baśkotale baśkot, iźmendale promine, oparćale

(145) robu i śtavile u śaketu i donile na barbitu. Źa śve tu śu śe tile barenko tri śetemone (629) pok da śe puśti barbita (527), da śe buśiś iś źenun, pok da źena kalo mahramu iź glove i rece: „Adijo naśi, dobar von put i lipu vrime i dobra śrića i cuvojte źivote ol nevrimena.“

bolestan, invalidan

724. nevoja – siromaštvo 725. butiga – dućan

726. buletin – račun

727. okurivat – trebati, bit od potrebe 728. provista – nabavka hrane

729. fazul – grah

730. manistra – tjestenina

731. rutom – tjestenina od okrajaka preostalih prilikom rezanja pravilnih komada pljosnatog tijesta za tjesteninu

732. supjoti – šuplja tjestenina

733. tajadele – pljosnata tjestenina u klupku 734. spuzići – tjestenina u obliku pužića

735. lazanje – domaća široka pljosnata tjestenina koja se dobijala sušenjem tijesta

736. fjoketi – vrsta tjestenine u obliku mašne (fjoka)

737. pastarizi – tjestenina u obliku riže 738. legumi – sjeme leguminoza

739. baline – tjestenina u obliku sačme 740. penete – šuplja, koso rezana tjestenina 741. muka – brašno

742. baskot – dvopek 743. bina – štruca kruha

744. voz – okrugla limenka neke konzerve 745. konserva – koncentrat rajčice

746. griza – proljev

747. sida – krvavi proljev 748. podrisćusa – prolijev

749. spalmej – dimna kresta valova izazvana udarima vjetra

750. navezonje – veslanje protiv struje i valova da bi se brod održao na mjestu

751. sćop – štap, motka za napinjanje vrše napravljene od mrežnog tega

752. zadentat – zaoštriti kraj drvenog obruča barila radi spajanja sa drugim zaoštrenim krajem 753. kolacić – mali drveni obruč koji se upletao u mrežu vrše na jednom i drugom kraju da bi služio kao ulaz u vršu za ribe i rakove.

754. vorsnjok – žičani ulaz u vršu koji onemogućava povrat plijena iz vrše

755. busak – šuma

756. lenjom – drvena građa

757. brum – kaša od ribe za mamljenje ribe u ribolovu

758. baskotat – prepeći kruh, napraviti dvopek 759. izmendat – zakrpati

760. promina – odjeća za presvlačenje 761. roba – odjeća

762. saket – manja platnena vreća

763. barbita – uže kojim se vezuje barka za kraj;

puć na barbitu – ići do broda 764. busit se – poljubiti se 765. kalat – skinuti

766. mahrama – marama

19.2. I tako śe je ribolo (664) śicanj, velu, marac,

avril (213) i moź (212). Kal bi pol doź (185) na śkoju (721), onda bi śe bil umil ol gripule i

767. sicanj – siječanj 768. vela – veljača 769. marac – ožujak

śalaca.57 Bil bi propju (432) covik źacadil ol dima, a iźgledol je ol dvodeśet godiść kuda śtori cijadin ol pedeśet godiść. A rukovi na jaketu śu bili ol śalaca (771) kako rakateź pok bi ti bili ruvinali (711) ruke, a na ruke źuji ol arganelih (148). Ruke iśpucone, iśfriźone ol źice ol vorśnjokih (754), barkojih ol jaśtoga. Uvik śe je kuhola luśija (170) i banjalo ruke u nju. Ujutro, kal bi śe dvigal, digod niśi mogal piśtulu otvorit, a kal opereś ruke u luśiju, ruke ti śe molaju (329). Tu je bila kaźna boźjo. A jilo śe je u śpilu Mancinovicu i śpolo na pojace (425) ol ślame. Niśi ni po noći imol mira jer śu te buhe śćipale. Jedino te je veśelilo kal bi ujol dobru ribu, źubaca, pagara, śkarpinu, marinu (363), deźuju ili kal bi koji jaśtog krepol, onda śe je brujetalo, peklo do mile voje, a śvaki don śe je kuhol faźul i maniśtra tako da śe ni patilo śa ićen. A bilo je i konterih, śalop od rucjoka i śvake dobre ribe. Śomo je uvik bila ośkudica vode jer śe je malo hodilo u Komiźu. Jedino kal bi śe iśkupilo jaśtoge iź jaśtoźere i impakalo źa puć prodat i ucinit novu proviśtu (728). Tal bi vaźeli dvo barila vode źa pit.

19.3. Kal bi jaśtog duśal na śkaf (44), ćapol (10) bi ga parvi śvićor i iźvadil iź mriźe, a drug ol prime bi ga śtavil u kofu, u śuhu trovu da śe ne bi raźbil. Dvojica śu bila na veślih, na traśtan i na katinu (36). Jedon je na karmenemu śkafu (44) dviźol kucinore (202), a śvićor (22) je bil u purtelu na karmu i vadil jaśtoge i ciśtil kucinore (202), a peti je drug bil na śridu (51), pribirol i ciśtil mriźe i injeśkovol. Tako je śvaki drug imol pune ruke pośla.

19.4. Nojteźje je bilo kal śi śe vroćol na źolo pośli ribaśćine. Ako je bilo marete (40), ni śe bilo lako navuć na źolo. A na Palagruźu nikal ni alavija

(365) bonaca (418), ośin pri juga. I śal ako je marete (40), ako je furtuna (98) perikulo je da te ne raźbije obo źolo. Onda bi druźina źaveźla (154) na cetiri veśla śvun furcun (710) i pul kraja, a ovi koji śu pri tebe duśli na źolo, oni bi agvantali (21) brud

pok bi olma navargli (313) parong i potegli brud na kroj.

770. gripula – okorena prljavština na koži

771. salac – kristalizirana sol od močenja morskom vodom na tijelu ili odjeći

772. zacadit – začađaviti, potamnjeti od dima 773. cijadin – čeljade

774. jaketa – sako

775. rakatez – strugač u kuhinji 776. isfrizon – izgreben

777. barkoj – brk (ticalo) od jastoga 778. banjat – močiti

  • pistula – šlic, rasporak na hlačama
  • Mancinovica – špilja u uvalici Zaruska na južnoj obali otoka Sveca
  • dezuja – rakovica
  • brujetat – praviti dobre brodete
  • fazul i manistra – paštafažol, grah sa tjesteninom
  • konter – bijela riba kanter 785. solpa – riba salpa
  • rucjok – orćaš, mreža kružnog oblika koja se poput lasa baca s ramena na jato ribe koja pase u plićaku (cipli, salpe)
  • jastozera – bazen prirodan ili umjetan sa svježom morskom vodom za čuvanje ulovljenih jastoga
  • impakat – pakirati
  • kofa – korpa od pruća za držanje živih jastoga
  • trastan – banak na falkuši koji je nepomićan a drži jarbol; prostor veslača ispred banka
  • purtela – otvor na krmenoj palubi u kojoj stoji svićor
  • pribirat – prebirati, sređivati mreže
  • injeskovat – stavljati mamac od komada ribe u ribolovni alat
  • navuć se – izvući brod na obalu 795. perikulo – opasno

796. parong – sistem kolotura za izvlačenje broda

19.5. Jaśtog kal śe iśvuce u primaliće, finimenat

morca (769) gre pul kraja na pliće di je jacijo

797. isvuć se – ( o jastogu) presvući oklop 798. finimenat – kraj, završetak

57 Ribari na Brusniku nisu htjeli sagraditi cisternu da bi konkurencija bila žešća i eliminirala one koji se nisu htjeli izlagati riziku da na pustom otoku bez vode, koji je zimi znao zbog nevremena biti tjednima potpuno nepristupača brodovima, umru od žeđi. Zato je voda bila dragocjenost koja se koristila samo za preživljavanje.

vegetacija i di jacije śunce paśe kako bi mu ca pri oklop ojacol. Intereśantno je gledot u jaśtoźeru (787) kal uloviś jaśtoga koji śe imo iśvuć, a poźnaje ga śe olma kal ga ćapoś pol parśte, njemu śvi oklop povar nug omekco. Onda ga śtaviś u jaśtoźeru i pośli nikoliko don un śe iśvuce. Kal śe iśvucije nojpri mu pukne iźmeju śkrinje i śije. Onda napravi dvo-tri śkośa (704) śa śijun naprid i i oklop ol śije śe odvoji. Onda śe malo olmori. Tad ponovo śa golun śijun źaveźe (154) i noge pomalo (45) iźvukuje jelnu źa drugun i oślobodjo ih śtorega oklopa. Onda śe opet olmori da imo furce (710) źa olbacit źolnji dil oklopa. I tako beź oklopa, mek i neźaśtitjen ulaźi u rapu koju je pri iśvucivonjo nośal, jerbo je, kal śe iśvuce, nikoliko don neśpośoban obronit śe ako ga ribe napadu śve dokle mu novi oklop ne ojaco.

19.6. Kal biś donil jaśtoge iź śkoja (721) u Komiźu targuvcu, un bi olma iśkartol jaśtoge koji śu bili makuloni (723) pok bi ih śtavil na bondu (307), a źdrave je mećol u komiśku jaśtoźeru. Onda je vajalo uredit brud, uredit orti, a dogodjalo śe je da śe i koju veślo iślomi na temu moru po śkojima di je vajalo voźit (37) śtrombo, po mareti (40) i furtunolima (175). Prefin śu źa muga pametora

(78) u Komiźu bila cetiri veślora, cetiri radione di śu śe cinila veśla i uvik śu imali pune ruke pośla priko cile godine. A danaś ni veślorih ni veśol vej ni.

  • 20. Kal śe kunti cine
    • 20.1 Kal bi finila (17) śtajun i duślo śe doma i hronilo na miśto orti (806), ośuśilo, śtavilo na śvoja miśta, puta (505), rejidure, putore, kunke, barilce (299), pelune, balune, kalume (297), arganele (148), tende, jidra, floke, burdiźe, paronge (796), jacom, jorbul, oprolo brud, iśteglo da śe ocidi, da ga śe more katramat i blakat, a i koji taśel śtavit di je śundrono, źakalafatat paniźele jer bi śtupa iźlećala kal bi hodili śa kulpima na kroj pok śu brodi hreśtali karocima obo źolo. Pośli vega śu śe cinili kunti, koliko je ku ćapol.

799. pasot sunce pase – sunce doseže

800. omekcat – omekšati

801. skrinja – gornji dio oklopa jastoga 802. sija – rep jastoga

803. isvucivonje – presvlačenje jastoga 804. olma – odmah

805. iskartat – isključiti, odbaciti od čega 806. ort – ribolovni alat uključujući i brod

807. strombo – silovito, naglo, s punom snagom 808. prefin – čak

809. veslor – izrađivač vesala 810. stajun – sezona

811. rejidur – staklena lopta omotana mrežom koja se vezuje za sidreno uže plutače ribolovnog alata i stavlja ispod površine mora da bi držala uže vertikalno i spriječila ga da zakači dno

812. putora – mrežom omotani komadi pluta kako bi se dobila plutača za ribolovne alate

813. kunka – mrežom omotane deblje ploče pluta da bi se dobilo plutaču za ribolovne alate

814. pelun – motka za sušenje mreža na obali 815. balun – staklena lopta omotana mrežom koja se vezuje uz plutače ribolovnih alata

  • tenda – cirada
  • flok – prečka, trokutno pramčano jedro
  • burdiz – uže kojim se na sidrištu krma vezuje za obalu da se spriječi bočno pomicanje barke kada je jak bočni vjetar
  • jacom – jedrilje
  • katramat – premazati katranom
  • blakat – premazati blakom (crni naftni derivat za premazivanje brodova)
  • tasel – uložak oplatnice na mjestu gdje je potreban popravak
  • sundrono – probijeno
  • zakalafatat – uspuniti stupom (posebnom vrstom suhe trave) sljubnice oplatnica (madira) 825. panizel – prvi madir od kobilice koji se penje uz uz obluk (karoc) do aste (ravni dio statve) te je stoga tordiran

826. stupa – posebna vrsta suhe trave za šuperenje broda

827. kulap – udar vala 828. hrestat – žestoko tući

829. karoc – lučni dio statve kojom se ona spaja s kobilicom na provi i krmi

830. vega – ovoga

831. konat – račun, obračun

20.2. A druźina je vaźimala ol gośpodora i unaprid, źena bi vaźela na konat (831) tako da je malo ku doma nośil pineź ol kunta (831), a govorilo śe je ćapol ovoko, ćapol onoko, a kal śtajun (810) fini

(17) i konat śe ucini, ni bilo pineź śvakomu źa kupit

mudonte.

832. vazest – uzeti 833. pinezi – novac 834. ćapat – zaraditi

835. mudonte – gaće

  • 21. Riborśke ćakule
    • 21.1. Kal biś duśal doma, niśi źnol alavija (365) hodit. Bil śi śramjiv pok biś śtol iź bonde (307) i śluśol di śtariji pripovidaju. Toti śi cul śvega i śvacega, obo lupeśćini, privari, podvali. Toti je bilo iśpanconjo u tuje pośle, źaklinjonjo i proklinjonjo. A nojveće śu śe judi śaśtajoli u konobe, na Miriću, u portune, po śpjajima (83), a bilo je tega iśprid crikve na balaturu, śvuda po kantunih śe je raźgovoralo, petegulalo, proklinjolo, źomorilo, pjuvalo, ohrekovalo, mećalo iśprid vrot varcine, śtore metle.
    • 21.2. Kal bi śe źenśke korale, źamicole bi roge jelna druguj, dviźola fuśtone i kotule, pleśkale śe po guźicima, kalovale gaće pok naparcile guźicu i govorile jelna druguj: „Ovo ti śa njun śe koroj, ti śi njuj por.“ A bilo je i dobrih śtvorih. Digod śu ti śe vlośi jeźile kal bi śtori provjali cuda ca śu doźivili. A śluśol śon i jo śtore koji śu provjali kako śu brodima na jidra navigali do Amerike i vijoj śtoli ucinit po godiśće don. Da bi mu źena bila ośtala nośeća, a kal bi śe vrotil, nośal bi dite koju je prohodilo.
    • 21.3. A bilo je lipo śluśot kako śu śtori Komiźoni navigali do Rudice i Piśkići na Gargano gajetima i tamo prodovali ślonu ribu, śardele, lokorde, śkuśe, ćurlice, papalinjoke, śnjure, bukve, śuhe murluce (665) i raźine (652), kucine, voline (705), maśke (718), prodovali źa fjurine ili baratali źa ślanjutak, biź, faźul (729), leću, kapulu, luk, kumpir i verduru. Śve tu nośili u Komiźu i priprodovali. Kupovoli lopiźe, teće, fjaśke, źare, pote, varce, potiće, pipe, źjice, perune, domijone, varcine (847), kajine, śićice, butilje

836. sramjiv – stidljiv 837. toti – tu

  • ispanconje – baviti se tuđim poslovima, dirati se u koga
  • konoba – podrumska prostorija kuće
  • Mirić – sastajalište ribara u predjeli Molo Bonda
  • portun – ulazni trijem kuće
  • balatura – ograđen povišen prostor u crkvi poput prostrane lože
  • kantun – okretište ulice, ugao (kuće) 844. petegulat – brbljati, ogovarati

845. zomorit – žamoriti, brbljati 846. ohrekovat – hrakati ispljuvak 847. varcina – noćna posuda

848. korat se – svađati se

849. zamicot roge – gesta pokazivanje rogova (ispruženi kažiprst i mali prst)

850. fuston – dugačka suknja (do članaka) 851. kotula – tradicionalna suknja

852. pleskat se – pljeskati se 853. kalovat – skidati

854. naparcit – pokazati golu stražnjicu

855. vijoj – putovanje (naprijed – natrag) 856. ćurlica – mala skuša

857. papalinjok – papalina (sitna plava riba) 858. snjur – riba šarun

859. kucin – vrsta malog morskog psa 860. fjurin – forinta

861. baratat – razmijeniti robu za robu 862. slanjutak – slanutak

863. biz – grašak

864. kapula – crvani luk 865. verdura – povrće

866. lopiza – zemljana posuda za kuhanje hrane 867. teća – šerpa

868. fjasak – glinena posuda od desetak litara za držanje ulja

869. zara – žara 870. pot – lonaczira 871. varc – vrč 872. potić – lončić 873. pipa – slavina 874. zjica – žlica

875. perun – viljuška

876. domijona – stakleni i opleteni balon za trekućine (vino, rakija)

877. kajin – lavor 878. sićic – sić

21.4. Bilo je i pripovidonjo kako śu naśi śtori hodili kopat Konol ol Źveca. Kako śu śe na Jabuku penjoli i broli garifule źa kortejonte. A ako bi jih ćapalo (10) ślabu vrime, tukalo (6) je te garifule tumbat (340) u more radi vilih ol Jabuke koje śtoje na temu śkoju. I ucini ślabu vrime. Onda śe ne govori ol śtroha ca śu ga u kośti ulivali provjonjen obo bakotima, legotima, mortvima ca po noći gredu, obo velikin kravojcima i źmajima, obo śereni śa glovun lipe źenśke i velikin śiśima, a repen ol ribe. Bilo je śvakih cudih vidjenih i nevidjenih. Tu śe je pripovidalo uź komin i tiśkolo glovnje neka boje gori, a bliźu śebe diźica (119) vina, bevonda (449) i padvona kojo je pomogla da śe i fjabe provju. Glovnje śu śe otukovale neka boje iśkre, a u kantun pol plonu je gorila molo śvićica na ulje iś paveren (61). Oto von, moji drogi, i tu śe je źvol źivot.

  • 22. Śkula źa ribora
    • 22.1. Śpominjen śe kal bi gajeta bila jidrila u karmu iś punin jidrima. Temun (82) je cinil trrrrrr ol velike brive priko ośan mij. Bilo je momentih na oni kulap (827) kal bi śe gajeta bila abrivala (707) pok oni temun (82), ona jidra trrrrrr. To iśto kako da ćeś obletit u ariju (698). Ako je veliki kulap (827) iśprid prove, śtroh te je da ne afugoś brud, da ga ne afugoś pol kulap iś jidrima. Bil biś molol

(392) śkote. Dogodjalo śe je da śu judi afugovali brode. Duśal je nepratik, neiśkuśan, duśal je iś punin jidrima na kulap (827), raźumiś, a oni kulap je duśal iśpred prove, oni kulap cini uuuuuuuuu, prolije śe raźumiś. Prolije śe i ova veliko briva (891) uvuce brud pol kulap i napuni ga mora i gotuv je.

22.2. To śe je dogodilo veće putih. Bil biś popuśtil śkotu (893), raźumiś ti, onda bi jidra bila bandirala

(419) i tako biś bil duśal molun brivun (891) na kulap. Onda bi jedon dil broda ośtol u ariju (698) i onda bi bil pol doli – bummm. Olma śu pajuli (403) iźlećali, a temun (82) je vajalo pritśnut da ne iźleti maśkul iź femine (139) i da ne ośtaneś beź temuna (82). Pajuli śu letili u ariju. Covik, ako je bil pol provu, bil bi udril glovun u śkaf (44). To śu bile orore, raźumiś ti. Pri na jidra! Pok na tarcalun, pok jelnu ruku, pok drugu ruku tarcaluna i tri. Pok śekonje, pok moli flok (817) na provu ol burine. Pok tira (324) trocu, pok tira (324) flok,

pok volta (239) pok burdiźat (165), raźumiś ti.

879. Konol ol Zveca – Sueski kanal 880. Jabuka

  • gariful – karanfil
  • kortejonta – cura s kojom se mladić zabavlja
  • bako – duh umrolog nekrštenog djeteta
  • legot – duh umrlog koji još neko vrijeme poslije smrti javlja u kući neobičnim lupanjem i drugim znacima prisutnosti
  • kravosac – zmija smuk
  • serena – morska sirena – ribolika djevojka
  • glovnja – glavnja – goruće drvo
  • padvona – najlošije vino koje bi se sredinom studenoga pravilo od dropa, preostalih grozdova od paljetkovanja i vode, kako bi dostajalo do mladog vina početkom prosinca
  • fjaba – bajka, izmišljena priča 890. plona – krovna kosina

891. briva – brzina

892. afugat – zabosti se provom u val i naliti brod 893. skota – uže kojim se upravlja glavnim jedrom

894. afugovat – zabadati provom brod u val i naliti ga

895. nepratik – bez iskustva, nesnalažljiv

896. maskul – muški okov kormila koji ulazi u ženski (feminu)

897. orore – strahota, horor 898. tarcalun – pokrata jedra

899. ruka tarcaluna – prvi krat jedra 900. sekonje – izbacivanje mora iz broda

901. burina – uže za pritezanje jedra na provi kad se jedri u orcu (na vjetar)

902. troca – omča od debelog užeta kojom se priteže lantinu uz jarbol

22.3. Dubrini śu bili puno iśtaknuti u jidrenju. Bilo je i drugih dobrih, ali oni śu bili na glośu: Frone, Ive, pok Śtipon Źonetov i braća Pacetovi, pok Mićel Kuźmin, Bjaźić, Tuśica, Madona, Malteźovi, Tuncovi. To śu bili dobri mornori i ribori litnji i źimśki. Oni śu śe iś trobakulima (204) mogli śtavit. Boje je jidrila gajeta komiśko nego taljonśki trobakuli (204) ol śeśt-śedan vagunih. To je bila matadura to je bilo śve uredjeno, to ni moguće virovot, to śu bili provi morśki vuci koji śu śe probivali kroź bote i vitre. To śu bila śpecijolno jidra.

22.5. Ali niśu ti judi pali iź neba. Oni śu śe iź nojranijega ditinśtva śpremali źa more, cin bi poceli liźot. Śva dica Mole i Vele Bonde kal bi imala cetiri-pet godiść, olma śu kako norci pul mora torkali i na cudo ih je bilo materi doma doveśt. Bośi, u śome mudantine po cilu lito. Ali ol jelnaśte do tri ure populne, śvak je vajol bit u pośteju. Źenśke śu u to vrime u kalcete po kući hodile źa ne probudit muźe koji śu po śvu nuć lavurali. U to vrime niśi mogal vidit covika u Komiźu da śtrodun

(566) paśo (676). Po cilemu źolu Mlina bile śu prośtorte mriźe, na Śkoru śu bile mriźe, na Njivu Źonkotovu… Śtu i cetarnaśte śpurtenjacih po ośan budelih (200) i trideśet tratih (534) mogle śu, źa tako reć, pokrit cilu Valu komiśku.58

22.4. I śal ta dica meju tim brodima i mriźami niśu imali drugega nego riba, śardela, gira, jaglica. Oni śu cinili gajetice, oni śu cinili kalankote59, plove, oni śu jidra śili. Na komad daśke źaośtri provu i karmu i śtavi na śridu jorbul, na provu śtavi baśtun, ukrode materi komad robe (761), olkine ocu ol mudontih (835) botune i napravi jidro uźo portugeźe. Gore lantina i mont ol botunih (930) źa dviźot jidro na jorbul, temun (82) i kolumba od gvoźdenega obruca (233) da, kal śe plova iźvorne, da śe jopet iśpravi.

903. Dubrini – nadimak ribarske obitelji Marinković

904. Zonetovi – nadimak ribarske obitelji

905. Pacetovi – nadimak ribarske obitelji Kuljiš 906. Kuzmini – nadimak ribarske obitelji Vitaljić 907. Bjazićovi – nadimak ribarske obitelji Vitaljić

908. Tusicini – nadimak ribarske obitelji

909. Madonini – nadimak ribarske obitelji Greget 910. Maltezovi – nadimak ribarske obitelji Stanojević

911. Tuncovi – nadimak ribarske obitelji 912. stavit se – natjecati se, usporediti se

913. matadura – oprema za jedrenje, postava jedrilja

914. lizot – (o djetetu) kretati se četveronoške 915. Molo Bonda – predjel u Komiži sa sjeverne strane uvale

916. Velo Bonda – predjel u Komiži sa južne strane uvale

917. norak – ptica gnjurac 918. torkat – trčati

919. mudantine – kupaće gaćice 920. kalcete – čarape

  • lavurat – raditi
  • Mlin – žalo u komiškoj vali i ribolovna pozicija
  • Skor – glavni trg u Komiži
  • Njiva Zonkotova – ravnica u unutrašnjosti Komiže
  • spurtenjaca – gajeta falkuša koja lovi sardele mrezom stajaćicom (vojgom)
  • Vala Komisko – naziv komiške uvale
  • kalanko – barčica – dječja igračka koju su djeca sama izrađivala od drva ili od tankog lima 928. plova – daska u formi barke – dječja igračka 929. bastun – kosnik, za podizanje pramčanog jedra – floka

930. botun – dugme

931. uzo portugeze – jedro potugalskog tipa – kvadratno

932. lantina – motka za podizanje glavnog jedra 933 mont – kolotur pričvršćen za vrh jarbola za podizanje glavnog jedra

934. kolumba – kobilica broda

58 Mreže su bile od pamuka i valjalo ih je osušiti poslije ribolova . Kako je Komiža imala u vrijeme mladosti našeg pripovjedača oko 250 ribarskih brodova, njihove bi mreže prekrile poslije ribolova sve ravne površine Komiže. Bio je to jedinstven prizor: mul, riva, trgovi, ledine oko Komiže – sve prekrito mrežama na sušilima (steralima).

59 Kalanko je naziv za tip grčkog obalnog jedrenjaka. Takvi su brodovi početkom XX. stoljeća dolazili u Komižu kupovati barila slanih sardela. Djeca su pravila modele tih brodova i njima su se igrala. Tako je taj naziv ostao za

sve tipove modela brodova koja su djeca izrađivala od drva ili kasnije od lima da bi se igrali ribolova jer ta je igra bila škola za buduće ribare.

22.6. Cinili śmo i gajetice iś latinśkin jidron i jidron treva. Boceli ol botunih (930), katolde ol botunih. Bile śu opremjene kako prove palagruźonśke gajete. Veli flok (817) na provu. Bili śu i folki od śtorih śitih ca śe je śijola muka (741). Bilo bi śe ukrolo materi śito źa folke. Śtukovalo śe je katramon i lugen kako i provo gajeta. Barilci

(299) śu bili od puta (505), mriźe, śvekoliko unutra, śpone (310), śve to. To je bila provo minijaturno gajeta ol Palagruźe. Onda bi śe bilo iślo na źolo iśpol Crikve Guśpe Guśarice, noś śedan-ośan kal bi bil burin (699) i onda bi śe bilo dviglo jidra i śtavilo gajetice u more. Poredale bi śe bile jelna do druge i jedon bi źavikal: Śal! Śvak bi puśtil śvoju gajeticu i one bi bile jidrile pul mula. Onda śmo mi to iś kraja pratili. To je bilo napeto komu će pri duć. Ako je bilo jugo, onda bi śe bilo puśćalo iź mula put źola ol Guśarice.

    • 22.7. Cinilo śe je i tratice deśet-petnaśte metrih. Śvitilo śe je na luc. Cinili śmo śvićolca od źice.60 Onda je bil kalanko (927) ol late iź fabrike. Ucinil biś mu bil karmu kvodru, śkaf (44) na provu i śkaf na karmu. Levut (447) je imol i śohe. To śu bili kalankoti veli, toliko da śi śe kako dite mogal ukarcat. Dvo veślića i bil biś ćapol uźu (461) źa kroj i bil biś opaśol ovu śviću ca je śvitila na luc i bil biś ujol deśetak-petnaśte ciplićih ili śolpih. To śe ja paśolo, to śe je poteźalo, to śe je vikalo: “U ime boga! Tira (324) parvo! Tira źotega!” To je bila śkula źa buduće ribore.
    • 22.8. Jo śon imol jelnu puno lipu gajeticu pok mi je je bil otac raźbil radi tega ca ga niśon bil niśto pośluśol. Bilo noś je pet-śeśt i iśli śmo bili cinit regatu, a oca niśon bil pośluśol. Śtipe Bijoźetov je imol, njemu je brat bil brodograditelj, i un je imol jelnu gajeticu, ma to je bilo niśto vidit. To je bilo źa u veltrinu śtavit. I muj otac je duśal jidan macavarijun i śve je te gajetice macavarijun iśpeśtol (351). Jo ne źnon kako ga niśu śtinami ubili. A mene je iśtukal hanźijun. Ośan repih je imala. Ol volovśke koźe je bila. Joś me danaś boli kako me je bil iśtukal. Ni to kako danaś da će dite

reć “Neću!”. Vajalo je śvaku śridu i śubotu donit brime śumice źa peć ribu. Ako ne, ni kruha.

935. treva – trapezoidno jedro 936. bocel – kolotur

937. katolda – steznica za pripone jarbola

938. folki – falke, montabilne strane broda radi povišenja bokova priilikom putovanja otvorenim morem

939. sijot – prosijavati kroz sito 940. stukovat – kitovati

  • lug – pepeo
  • Guspa Gusarica
  • mul – lukobran
  • tratica – model mreže potegače trate kao dječja igračka
  • svitit – svijetliti svjećaricom u noćnom ribolovu
  • luc – luč koja bi se zapalila na svjećarici radi svjetla kojim se privlačila riba
  • svićolca – željezna rešetka na mjestu kasnijeg ferala za loženje vatre na provo barke radi privlačenja ribe svjetlom
  • lata – tanki lim
  • karma kvodra – kvadratna krma 950. soha – rašljasta motka na krmenom i

pramčanom boku leuta na koje se polagalo lantinu i kosnik (bastun) kad se nije jedrilo.

951. ćapat – vezati

952. parvo – skupina ribara koja s obale vuče mrežu potegaču s kraja mreže koji je prvi išao u more prilikom opasivanja ribljeg jata

953. zotega – skupina ribara koja s obale vuče mrežu potegaču s kraja mreže koji je išao u more na kraju opasivanja ribljeg jata

954. Bijozetovi – nadimak jedne ribarske obitelji 955. veltrina – vitrina

956. jidan – ljutit

957. macavarija – veliki drveni mlat kojim se tukla smrča ili kora bora za pravljenje tinte radi bojanja i konzervacije mreža

958. hanzija – kandžija

959. sumica – suho granje za žar na koji se peče riba

60 Ovaj podatak je zanimljiv stoga što je naš pripovjedač Ivan Vitaljić rođen 1917. godine. Dječja igra pokazuje kako je još uvijek i u to vrijeme postojao način svijetljenja na luč, mada se karbidni feral u ribolovu pojavio početkom dvadesetoga stoljeća. Dakle modernizacija i prilagodba na tehničke novotarije u tradicijom posvećenom ribarskom zanatu tekla je vrlo sporo.

    • 22.9 Moje ditinśtvo tu je bila Golgota. Muj otac je bil drug (24) u śpurtenjacu (925) i hodil je źimi na jaśtoge. A jo śon kako dite hodil iś ovin lokalnin śpurtenjacama (925), ovdi bliźu po Vali, iś ovin ślabin riborima, garźunima, koji niśu mogli noć provu druźinu.
    • 22.10. Jo śon śe imol tega lita źa priceśtit. Tu je bilo kal śon finil drugi raźred puśke śkule. Ol devet i pul godiść śon śe priceśtil. Tega mroka (18) muj otac ni ćapol nego tri kvintola śardel, a jo śon kako drug pomogal ujot (348) ośan kvintolih śardel u Valu. A kartelu ol śpanjuleta śu mi na poplat źalipili neka śon, toboźe, viśji. Rugali śu śe iś menon. Ćapali śu me ovi śtariji ribori i govore mi: “Kal ne moreś arvat do veśla, śtavit ćemo ti kartelu na poplat neka śi viśji. I, govorin ti, ujoli śmo tega mroka ośan kvintolih, a mene je śvićor (22) primil źa druga jerbo ni bilo lako tal u Komiźu noć druźinu. Ti śvićor je vaźimol źa druga koga more. I tega mroka śon ćapol na more źa priceśtit śe. Śaśili śu mi veśtid, kupili śu mi pośtole, napravili śu ol tih pineź (833) pir i joś je ośtalo dvodeśet dinarih. A muj otac ni ćapol niti źa śpiźu (448).

22.11. I kal śmo śe priceśtili, śkupilo śe noś deśetak populne, po obidu, nośli śmo śe iśprid crikve. I śal śe śvi fole, jedon kako śu mu darovoli kordun, jedon kako je dobil źlotni parśten, treći kako śu mu poklonili śtu dinarih. A jo śon imol u źepu tih dvadeśet dinarih ca mi je ośtalo ol pira. Meni nikur ni darovol niśta. I jo śon iźvadil iź źepa tih dvodeśet dinarih i śuźe śu mi pale na te dinare. Vajalo mi je uteć iźa crikve i tamo śon śe iśplakol. A onda je u me dośal kuroj. Vrotil śon śe i śvima pokoźol na ruku, naźujonu ol veśla, dvodeśet dinarih ca śon ih śom śebi darovol.

960. Vala – komiška uvala

961. garzun – šegrt, neuspješan ribar

962. kartela – kartina za umatanje cigarete 963. spanjulet – cigareta

964. vestid – odijelo

965. kordun – zlatni lančić 966. nikur – nitko

967. kuroj – kuraž, hrabrost

  • 23. I tako śu śe godiśćo namotovala
    • 23.1. I tako śu śe godiśćo namotovala, furca (710) śe gubila, źivot je linjol i covik śe śmanjurivol, hodil uśe, rematiźma vortila kośti, u bonde probodalo, kolina śkripala, kaśaj, hropotina mucila pok śe je uśuda pjuvalo i piśalo tako da je na śve śtrone bilo śmroda i śporkarije. Dronjolo (302) śe na pojace (425) ol ślame ili loźumine (416) na kavalete. Buhe, cimci (272) i uśenci niśu mira doli pok śu uvik pośteje ili kavaleti śkripali, pok śe śumjalo da śe iśpol bijca niśto dogodjo.

968. linjat – nestajati, slabjeti

969. smanjurivat se – smanjivati se 970. bonda – bok tijela

971. hropotina – hroptanje u prsima 972. sporkarija – prljavština

973. lozumina – vrsta suhe trave koju se koristilo zaslamnjaču

974. kavaleti – primitivan krevet koji se sastojao od dasaka podignutih od tla na konje (kavalete) sa slamnjačom od suhe trave

975. bijac – biljac, pokrivač od grubo pletene vune

23.2. Govorilo śe je „śtori ribor – śtori prośjok“ jer kako mu je olhodila furca (710) tako śu mu śtarili orti (806) i brodi, tako je famija biźala ol njega, hodila tarbuhon źa kruhon, a on od nemila do nedroga. Ku će mu dat komad kruha? Tako śu finivali naśi śtori profeśionalni ribori makuloni (723) ol rematiźme, iźlećenih lopatic, gobovih śkinih, nalomjenega hoźa. Vlośi na glovu bi mu źabilili ol brigih i penśirih, jidrenjo, navigovonjo, furtunih (98) i furtunolih (175), burih i lebićodih, levantarunih i pulentodih, śirokolih, ośtrolih, tarmuntaneźih i źaśtokih prodorin, neverih (97), majnovonjo, kargovonjo, kacovonjo śkote, śekonjo (900), iźvornivonjo, rebaltovonjo, poteźonjo, śovravento i śotovento, virovonjo, pojovonjo, aricovonjo, ślopjenjo, mocenjo, u umidu (174), u mocejini, pok afugovonje broda ol kulpa (834) mora kal gre kumpanjoda. Atento

(370) śtoj na temun (82), vidi ca ovi kulap reśte, ako śe prolije iźvornit će noś. Atento i ćapoj ga dreto (314) u karmu da noś ne ingaluno.

24. I tako śu jedon źa drugin partivali

    • 24.1. I tako śu jedon źa drugin partivali pol cempriśe ol kopośonte. Śutra je Mortvi don kal śe vajo śpomenit naśih śtorih. Rece śe da na Mortvi don proplacu mortvi. Paśt će barenko koja kapja daźja (185) ca śe mortvi iśplacu.
    • 24.2. A kal mi umremo vej jih śe neće iśpominjot nikur kako ni ovih beśid ca jih jo, nepiśmeni komiśki ribor, źapiśijen u ovu biljeźnicu iś nodun da će ih digod barź kogod prośtit i iśpjegat.

976. olhodit – odlaziti

977. famija – djeca u obitelji 978. finivat – završavati

979. izlećeno lopatica – išćašena lopatica (od ramena)

980. gobov – grbav 981. skina – leđa

982. hoz – donji dio leđa, križa 983. pensir – briga

984. lebićoda – sjeverozapadni vjetar

985. levantarun – olujni istočnjak s kišom 986. pulentoda – jak zapadni vjetar

987. sirokol – jak južni vjetar 988. ostrol – južni vjetar

989. tarmuntanez – umjereni sjeverni vjetar 990. prodorina

991. majnovonje – spuštanje jedra

992. kargovonje – natezanje užeta (korge) kojim je vezana glava lantine na pramčanom dijelu da bi se stražnji dio podigao

993. kacovonje skote – pritezanje užeta kojim se upravlja glavnim jedrom

994. izvornivonje – izvrnuće broda 995. rebaltovonje – padanje

996. sovravento – iznad vjetra, na vjetar 997. sotovento – u zavjetrini, ispod vjetra 998. virovonje – okretanje, skretanje 999. pojovonje – skretanje niz vjetar

1000. aricovonje – pritezanje užetom pomične dijelove broda ili predmete u brodu

1001. slopjenje – prskanje mora 1002. mocejina – vlaga

1003. afugovonje – grabljenje mora provom kad brod većom brzinom id direktno na val

1004. kumpanjoda – jedan iznenadni veliki val, veći od ostalih, koji može prevrnuti brod

1005. ingalunat – dovesti u nepriliku, u pogibelj 1006. partivat pol cemprise – figurativno: umirati

1007. koposonta – groblje

1008. Mortvi don – Dam mrtvih

1009. prostit – pročitati

1010. ispjegat – protumačiti, objasniti

4. LEKSIK

Kratice

adj. – atributni oblik

m – muški rod n – srednji rod

adv. – prilog

indecl. – indeklinabilno

antrop. – antroponim

part. – čestica

augm. – augmentativ

pl. – plural

dem. deminutiv

pl. tant. – pluralia tantum

excl. – uzvik

praep. – prijedlog

f – ženski rod

pred. – predikatni oblik

fig. – figurativno

pron. – zamjenica

G. – genitiv

tal. – talijanski

imper. – imperativ

v. – vidi

A

abovento (163), adv. – vjetar u kvartir od prove, vjetar od orce; Vitar je bil abovento ol śtreta i vajalo je burdiźat jer je vitar iśkarśol (7.1.)

abrivat śe (707), -on pf. – ubrzati kretanje, pojuriti; Pari da śe je makla (o velikoj ribi na parangalu) ol lna. Śal je naśa. Śomo uvik atento da ti śe ne abrivo niźbardo (18.4)

abundonto (692), adv. – obilato; Buta ribu i kvaśine, ali abundonto neka śe cuje u brujetu jer raźina voli da je malo juto (18.3.)

afugat (892), -on pf. – źabośti śe provom u val i naliti brod; Ako je veliki kulap iśprid prove, śtroh te je da ne afugoś brod, da ga ne afugoś pod kulap ś jidrima (22.1.)

afugovat (894) -ojen impf. – potapati brodove zabadanjem prove u val; Dogodjalo śe je da śu judi afugovali brode (22.1.)

afugovonje (1003) -o n – potapanje broda zabadanjem provom u val; pok afugovonje broda ol kulpa (23.2.)

agvantat (21) -ojen impf. – 1. podnijeti, izdržati, otrpjeti; Judi śu bili toliko olporni da śu tu śve mogli agvantat (1.4.); 2. prihvatiti, potegnuti: Ala, naśi u borku agvanta malo boje da śe napuśe śaka (15.2.); Agvanta borka i agvanta śal dobro olova (15.2.); Ala, śal agvanta da ga olovo polśice (17.1.); ovi koji śu pri tebe duśli na źolo, oni bi agvantali brud (19.4.)

akuźat śe (190) -on pf. – pojaviti se na vidiku; Riba śe povukla u dubinu. Riba je legla u śvilinu i povoje i źatu śe teśko dviźe na śkorup. Ako śe akuźo olma je dupini iśtrakaju (7.1.)

akviśtat (84) -on pf. – zauzeti, osvojiti; Koji je duśal parvi provun na śpjaju, a ni olnil temun

(82) na miśto źa kuhinju, iźgubil je miśto jer mu ga je drugi akviśtol (bilješka 8)

ala (329) excl. – uzvik poticanja; Ala, vajo kaśetu da iśtribimo dokle ne ofrolaju (13.1.); Ala, naśi, vajo puć śtavit parangol (13.1.); Ala, iśvarźite te cime (13.1.); Ala, śal je źagancoj i śkośon (13.2.); Ala, naśi, buta veśla u more (13.2.); Ala, tako dreto (13.2.); Ala, ti napuni i tumba koloc (13.2.); Ala, iśoj ga (13.2.); Ala, kal je śve u brodu, śal nojpri iśtarite pajule śtracun ol śliźotin i karvetine (13.3.); Ala, naśi, frankojte puntu (13.4.); Ala, iźbijte pojace da von ne śmeto pol noge (13.5.); Ala, iśici tu marinu na tak (14.1.); Ala, aźvelto vajo pribrat jaglicoru (15.1.); Ala, atento śtojte hoće kojo jaglica laśnut (15.1.); Ala, borka, primoj – veslaj bolje veslom od prime (315); Ala, naśi, tira pomalo (15.2.); Ala, źivje tu neka napravimo joś jelnu pośtu u śutun (15.3.)

ala (366) excl. – intenzifikator emocionalnog sadržaja izraza koji slijedi: Ala, ca ste duri (13.1.); Ala, ca mi je źategla niko riba (13.2.); Ala, ti uvik niśto cavarjoś (13.4.); Ala, ove pece ol pancete ca će śkvarit na źeravu kal ih nadijeś na roźonj (14.1.); Ala, ca śu źabilile – o ulovljenoj ribi (15.1.); Ala, ca trepeću, ca śu źive – o ulovljenim sardelama (16.3.); Ala, Ivane, kal bude vrime, jo ću te naucit uźal oriśac

alavija (16.4.); Ala, ca śmo jih źagargurili – zapasali smo veliko jato ribe (16.5.); Ala ca ćemo guśtat friśki brujet ol raźine (18.3.); Ala, ca śe je obiśila – o ulovljenoj ribi (18.3.); Ala, lipega obida naśri kulfa (18.3.)

alalonga adv. – vrsta uplitanja upletka, udugo (16.4)

alavija (365) adv. – u redu, dobro; śtavite śve na miśto neka je alavija (13.1.); Vidite je śu von alavija ormona o veslima (13.2.)

aleruj (63) – sat

aloćo (503) – nasumce

amu (584) part. – čestica za isticanje suprotnog stava; Amu niśon tako śempijon pok da neću nauci (16.3.)

apikat (617) -on pf. – postaviti plutaču vertikalno bez puno viška sidrenog užeta (kalume); Avertij (43) kako iśtendijeś (59) jer iźgledo da naganje na barilac. Jeśi ga dobro apikol jer lipo poteźe (17.1.)

arganel (148) -a m – tanje uže promjera 8 mm, kojim su se sardelare spuštale na određenu dubinu; Provuci arganel kroź biźulin da ne bi iźgubil aśpu (6.2.); a ti namotoj arganel i veźi koloc (13.1.); Veźi cimu ol arganela źa friźetu (13.1.); Oparćoj śridu i źavancoj jedon paś arganela (18.2.); a na ruke źuji ol arganelih (148)

aricovonje (1000) -o n – pritezanje, učvršćivanje vezivanjem tanjim užetom; Vlośi na glovu bi mu źabilili ol brigih i penśirih, jidrenjo, navigovonjo, furtunih (98) i furtunolih (…) virovonjo, pojovonjo, aricovonjo (23.2.)

arija (698), -e f – 1. zrak; Ala, ciśte arije i lipe bonace (18.3.); 2. visina; To iśto kao da ćeś obletit u ariju (22.1.); Onda bi jedon dil broda ośtol u ariju (698) i onda bi bil pol doli – bummm (22.2.); Pajuli śu letili u ariju (22.2.); fig. cinit ariju – praviti se važan, ne uvažavati drugoga: Tad śe je śluśola źapovid śvićora, a ne kako danaś ca cine ariju (2.1.)

arinat (114) -on pf. – posrnuti, obrušiti se, spuznuti na nagibu; dobro barile inkunjojte da śe ne maknu, da ne arinaju, da noś ne iźvorni (6.1.)

armivat (600) -ijen impf. – opremati ribolovne alate, mrežu, brod; kako śe armije vorśe ol jaśtoguv (16.4.)

armivonje (128) -o n – opremanje ribolovnih alata, breže, broda; Viźitoj je pol provu kablić a u njemu mośur, jogla ol armivonjo (6.1.)

armiźat (442) -on pf. – usidriti (brod); Vajo armiźat brud (14.2.)

armiźon (205) adj. -o, -u, pred. -a, -o usidren; A pujiśki trobakuli śu uvik u Komiźu prodovali i bili armiźoni pol rivu (7.2.)

aśorte 502 adv. – način bacanja mreže, kada se mreža baca nasumce, a da nema znakova o prisutnosti ribe; ali źapaśot ćemo aśorte, tu hoće reć aloćo, beź vidit ribu, pok će bit ca bude (15.4.)

aśpa (147) -e f – drveni držak (motka) na koji se natakne željezna šiljak s krilcima za probadanje plijena pri ribolovu; oparćo j dupinoru i natakni je na aśpu (6.2.)

aśta (553) -e f – pramčana statva; pogledoj capapiju jer je iźletila iź aśte (16.1.)

aśuśur (264) -a m – općinski službenik

atento (370) adv. – pažljivo, s pomnjom; Śomo uvik atento da ti śe ne abrivo niźbardo (18.4.); Ala, ca mi je źategla niko riba. Dojte veśelo ganac. Nemuj njuj dat forte da ti ne iśkido. Filoji njuj atento (13.2.); stot atento: Ala, atento śtojte hoće kojo jaglica laśnut (15.1.)

avertit (43) -in impf. – paziti, voditi računa o čemu / komu; Kal śe voźi pol śobon (11) vajalo je da averti źa śkocit na śkaf źa mećat mriźe u more (3.1.); dobro avertijte na gośe da ti ni kojo palica ili co fundifera (15.1.); vajo kruto avertit kurent – jako paziti na morsku struju (15.1.)

avril (213) -a m – travanj

aźvelat (90) adj. -o, -u, pred. -a, -o – brz

aźvelto (41) adv. – brzo

B

babujok (16.5.) -oka m – vrsta morskog račića

bacvor (230) -ora m – bačvar; Kal bi bacvori źalnivali barile (9.1.)

bako (883) -ota m – duh umrolog nekrštenog djeteta

balatura (842) -e f – ograđen povišen prostor u crkvi poput prostrane lože balina (739) -e f – kit; A ti gucoś kvośke bubojke kuda śi riba balina (16.6.) balonca (434) -e f – vaga

balun (815) -a m – staklena lopta omotana mrežom koja se vezuje uz plutače ribolovnih alata

banak (55) – 1. prečka, klupa koja povezuje bokove broda na njegovu palubom nenatkrivenom dijelu; 2. Na falkuši to je i prostor između dva banka koji pripada pojedinom članu posade; Śvićor je uvik śpol na pajulac, drugi śu śpoli u śvuj banak (3.2.)

bandirat (419) -on impf. – lepršati; pala je bonaca, pocela śu jidra iśtreśivat ili bandiraju

(13.5.)

banko fermo (56) indecl. – drug u falkuši koji vesla na drugoj poziciji od krme (srida);

naiskusniji drug u ribolovnoj družini falkuše; Drug ol śride je nojśtariji – banko fermo (3.2.)

banjat (778) -on impf. – močiti, umakati; Ruke iśpucone, iśfriźone ol źice ol vorśnjokih), barkojih ol jaśtoga. Uvik śe je kuhola luśija i banjalo ruke u nju (19.2.)

baraka (229) -e f – solionica ribe, prizemna prostorija u kući ili improviziran prostor na žalu pučinskih otoka; Druźina bi ciśtila ulje i graśicu u baraku, donapunjali ili vadili iź barila koji je bil pripun koju śtivu (9.1.); Kal bi finilo źalnivonje, onda bi śe oprola baraka i pila ol śalamure, iśkupila graśica, ulje da śalamura bude ciśta i ucinilo bi śe file ol barilih prema pili da bude lagje nalivat barile śalamurun, da ne ośtane na śuho (92); Śvako kuća bliźu mora je imala baraku i śvak je źelil imat ca veće ślone ribe (9.2.); Na Palagruźu, Bruśniku, Śvecu, Biśovu, śve śe je śolilo i nośilo u komiśke barake (9.2.)

baratat (861) -on pf. – razmijeniti robu za robu

barbita (527) -e f – uže kojim se brod vezuje na sidrištu; Ti moli, dorźi barbitu neka śe śtariji ukarcaju (15.6.); Źa śve tu śu śe tile barenko tri śetemone pok da śe puśti barbita da śe buśiś iś źenun, pok da źena kalo mahramu iź glove i rece: „Adijo naśi, dobar von put i lipu vrime i dobra śrića i cuvojte źivote ol nevrimena.“ (19.1.);

barbita (763) -e f – mjesto gdje je brod vezan za obalu; źene iśpekle kruh, baśkotale baśkot, iźmendale promine, oparćale robu i śtavile u śaketu i donile na barbitu (19.1.)

baril źapaconih śardel (106) -a m – baril koji je posve ispunjen slanim sardelama na način da je popunjavan višekratno jer se volumen ribe smanjuje pod pritiskom i djelovanjem soli koja izvlači iz ribe vodu; Nuko, dvini ti baril źapaconih śardel (6.1.)

barilac (299) -ca m – manji zatvoreni baril koji služi kao plutača; iźgledo da naganje na barilac (17.1., bilješka 28); Avertij dobro je śe barilac okriće jer ako do pul vulte, onda će parangol ośtat invento pok neće ribot (18.2., bilješka 29); Inśaketoj kalume na barilce (11.2.); Vajo povojat barilce jer śu śiguro r (18.1.); Vajo na barilce napravit trejongule ili kriźe, nabit obruce, vidit je co paśoju (18.1.)

barilac ol baruźe (539) -ilca m – zatvoreni mali baril koji kao plutača drži uže, kojim se s jednog kraja trata poteže užetom prema obali, da ne potone i ne zapne za kamenje na dnu Kal śte uźe pribroli, veźite na kulnju barilac ol baruźe (16.1.)

barker (463) -era m – drug u družini trate koji ima zaduženje u pomoćnom brodu – borki; Dojte uźu i barkerima neka odaberu (302) uźu i veźu źa palac (462) ol prime (15.1.)

barkoj (777) -oja m – ticalo jastoga; Ruke iśpucone, iśfriźone ol źice ol vorśnjokih, barkojih ol jaśtoga (19.2.)

barufa (607) -e f – skandal, svađa; Śomo śu opet tili ucinit śkondal iź bonde (307) da bi duślo do barufe i novega koronjo (16.6.)

baruźa -e f – barilac koji služi kao plutača za uže pri potezanju trata (16.4.)

baśkot (742) -a m – dvopek; muke źa baśkot (19.1.)

baśkotat (758) -on pf., impf. – (na)praviti dvopek; źene iśpekle kruh, baśkotale baśkot (19.1.)

baśtun (929) -una m – kosnik, za podizanje pramčanog jedra – floka; na provu śtavi baśtun

(22.5.)

batarija źub (441) -e f – red zubi; (o ribi murini) Pogledoj koju batariju źub imo kako pila. A

źnoś da śu njun źubi otruvni kako u źmaje (14.1.)

beśtimonje (255) -o n – psovanje

bevonda (449) -e f – 1. vino razblaženo vodom; 2. Vino napravljeno dodavanjem vode na drop: bliźu śebe diźica (119) vina, bevonda i padvona (21.4.)

bijac (975) bijca m – biljac, pokrivač od grubo pletene vune; uśenci niśu mira doli pok śu uvik pośteje ili kavaleti śkripali (23.1.)

Bijoźetovi (954) -ih, antrop. – porodični nadimak

bina (743) -e f – štruca kruha

biź (863) -a m – grašak

biźigat (469) -on impf. – kretati se cik-cak u moru; (o ribi iglica) Ono ih vidi ca biźigaju po śkorupu, śal će pocet laśkot (15.1.)

biźulin (149) -a m – tanje uže za podvezivanje; Provuci arganel kroź biźulin da ne bi iźgubil aśpu (6.2.); Veźi koloce na gośe i gvadanju i u pul bonde dobro iśtiśni iś biźulinon da ti śe ne mice jer tu darźi da ne povije (16.1.)

Bjaźićovi (907) pl. tant. -ih m, antrop. – porodični nadimak (Vitaljići)

blak (141), blaka m – naftni derivat za mazanje broda; Pogledoj na temun je lamprida ca śiśo blak i katrom (6.2.)

blakat (821) -on pf. – namazati oplatu broda s vanjske strane blakom (v. 141); oprolo (bi se)

brud, iśteglo da śe ocidi, da ga śe more katramat i blakat (20.1.)

boca (474) -e f – konop kojim se brod veže za obalu u nepristupačnim uvalama radi izvlačenja mreže na brod i mogućnost da se po boci brod pomiče lijevo – desno; doj tu bocu neka je iśkocimo (15.2.)

bocel (936) – kolotur s jednim ili dva paralelna kotura

bokun (311) adv. – nešto malo, neznatno; śtavi bokun molega maźora (12.1.); Doj ovamo tu bokun vecere da śe źaloźimo (13.1.); buta pofrigu neka śtruji da bokun kapula źaźuti (18.3.)

bokun (645) -una m – komad ribe koji se natakne na udicu kao mamac; Jeśku ćemo vaźeśt olma kal dotegnu pok ćeś vidit kojo je diferenca źa ujot ribu kal iź śardele kor cidi, a repen trepeće. Kako onda gucaju bokune. Kal je friśko jeśka, bokune ne otukuju, nego gucaju nadijene bokune. Riba pośempijo i poguco bokun kuda pijavica i ne utece lako, nego njun je pośli inkatura iźvadit udicu (18.1.); Śici veće ukośo neka bokun (310) iźgledo veći da boje udicu pokrije (18.1.); Uvik gledoj da ti vorh ol udice ośtane vonka da śe raźina pri źadije jer ona je puno furbaśto (91) riba pok obrije (380) ili iźmumo bokun (18.1.)

bokunjaca (575), -e f, G -ih / -oc – girica, (Atherina boyeri) mala gira u odnosu na veliku

śamaruśu (Smaris alcedo); Bit će bliźu polovicu śamaruś (561), a drugu śu bokunjace (16.3.)

bonaca (418) -e f – mirno more bez vjetra, utiha – a vi u borku potegnite noś u bonacu pol puntin (15.3.); Ala, lipega obida naśri kulfa, ciśte arije i lipe bonace; bonaca kolma: Śutradon je bila bonaca kolma (15.1.); bonaca pade: pala je bonaca, pocela śu jidra iśtreśivat ili bandiraju (13.5.); Ovako uvik pade bonaca (418) kal je ujutro burin, a populne će śtavit majiśtrola (18.3.); A na Palagruźu nikal ni alavija bonaca, ośin pri juga (19.4.)

bonda (307) -e f – strana; śtavi kavicol na bondu (12.1.); Tumboj je na bondu (13.2.); Tuko majinat i butat jacom źa bondu (13.5.); Raźormoj veślo na katinu i śridu po ih śtavi daprova na bondu ol prime neka ti je bonda ol śride libera źa lavur (15.2.); vajo śe raźveźat iź bonde u bondu priko boka (15.4.); Veźi koloce na gośe i gvadanju i u pul bonde dobro iśtiśni iś biźulinon (16.1.); Ku je danaś ol gvadanje, neka śtane do bonde (16.2.); Śomo śu opet tili ucinit śkondal iź bonde da bi duślo do barufe (16.6); Śtovjite udice na bondu ol levandure da ne bi koga źakocala (18.4.); Bil śi śramjiv pok biś śtol iź bonde (21.1.)

bonda (970) -e f – bok tijela; rematiźma vortila kośti, u bonde probodalo, kolina śkripala

(23.1.)

borka (446) – pomoćna barka u ribolovu tratom; i źvat joś druźine jer śe źa na jaglice hoće

ośmorica. Dvo u borku i u levutu śeśtorica (15.1.); Voga na borku – veslaj prema borki (15.2.); Ala, borka, primoj – veslajte vi u borki jače veslom od prime (52) (15.2.); Ala, naśi u borku, agvanta malo boje da śe napuśe śaka (15.2.)

bota (374) – unutrašnjost broda; Ala, ca mi je źategla niko riba. Dojte veśelo ganac. Nemuj njuj dat forte da ti ne iśkido. Filoji njuj atento. Vidi koko je. Ca more iśkri. Ala, śal je źagancoj i śkośon śa njun u botu (13.2.)

bota -e f – val; to śu bili provi morśki vuci koji śu śe probivali kroź bote i vitre (22.2.)

botun (686) -una m – koštano ispupčenje na leđima raže; Ala ca ćemo guśtat friśki brujet ol raźine. Ala, ca śe je obiśila. U nju je śiguro pet kilih. Puna je botunih (18.3.)

botun -una m – vrsta upletka za završetak užeta; kako śe baruźa pjumbo, alalonga, inkurto, udugo i nakrolko, pekja, botun (16.4.)

botun (930) -una, m – dugme; olkine ocu ol mudontih botune i napravi jidro uźo portugeźe

(22.4)

briva (891) -e f – brzina; Temun je cinil trrrrrr ol velike brive priko ośan mij (21.1.); a oni

kulap je duśal iśpred prove, oni kulap cini uuuuuuuuu, prolije śe raźumiś. Prolije śe i ova veliko briva uvuce brud pod kulap (22.1.)

bronca (670) pl. tant. -ih n – škrge; Hitit ćemo iź śebe i criva i bronca – fig. povraćat ćemo

(18.2.)

bronźin (125) -a m – lonac od lijevanog željeza; bronźin ol pakla – lonac za paklinu (6.1.)

brujet (626) -a m – brodet; Ol molih ću napravit brujet i butat śośenice pok ćeś vidit guśta u

brujetu (17.2.); Kal imomo fogun u brud, da je bilo iśkuhot brujet ol raźine (18.3.); Ala ca ćemo guśtat friśki brujet ol raźine (18.3.); śiguro ti je źapahol brujet (18.3.)

brujetat (782) -on impf. – praviti često brodete; Jedino te je veśelilo kal bi ujol dobru ribu, źubaca, pagara, śkarpinu, marinu, deźuju ili kal bi koji jaśtog krepol, onda śe je brujetalo (19.2.)

brum (354) -a m – kašasti mamac od ribe za mamljenje ribe pri ribolovu; Śtavi iśpol śebe tunju jer će na ovi brum śiguro iźliźnut kojo riba (13.1.)

budel (200) -a m – mreža stajaćica za lov sardela s promjerom oka od 16,5 do 17 mm, visok 15 m, a dug 33 m; četiri budela povezuju se u por mriž (par mreža); Śtu i cetarnaśte śpurtenjacih po ośan budelih (12.3.)

bujul (577), -a m – drveni kablić u barci, zapremine desetak litara, za grabljenje mora; Tu śtarnośti buta u bujul (16.3.); dupli uźal źa rucicu ol bujula (16.4.)

buk (350) boka m – uvalica; vajo śe raźveźat (349) iź bonde (307) u bondu priko boka – valja brod razvezati s jedne na drugi kraj uvalice (350).

buletin (726) -ina m – račun; Bil bi ti targovac dol buletin, a ti biś mu rekal ca ti okurije i tako biś bil ucinil proviśtu (19.1.)

Bumbul (660) -a m top. – brdo na otoku Svecu; Vajo śal vaźeśt morke. Jelna ti je Śijabod u Muśtaćin, a drugo Kamik u Bumbul (18.2.)

burdiź (818) -a m – uže kojim se na sidrištu krma vezuje za obalu da se spriječi bočno pomicanje barke kada je jak bočni vjetar

burdiźat (165) -on impf. – jedriti lijevo-desno kad je vjetar u provu; Pok tira trocu, pok tira flok, pok volta pok burdiźat raźumiś ti (22.2.); Vitar je bil abovento ol śtreta i vajalo je burdiźat jer je vitar iśkarśol (7.1.)

burin (699) -a m – slaba bura (pravac SSI); kal je ujutro burin, a populne će śtavit majiśtrola

(18.3.)

burina (901) -e f – uže za pritezanje jedra na provi kad se jedri u orcu (na vjetar); Pok śekonje,

pok moli flok na provu ol burine (22.2.)

buś (15) adj. bośo, bośu, pred. bośa, bośo – bosonog

buśak (755) -ka m – šuma

buśit śe (764) – poljubiti se; pok da śe puśti barbita (527), da śe buśiś iś źenun, pok da źena kalo mahramu iź glove i rece: „Adijo naśi…“ (19.1.)

butargon (497) adj. -o, -u, pred. -a, -o – (o ribi) osjemenjena, ima ikru; Iźgledo da je kojo jaglica pocela bit butargona (15.3.)

butat (328) -on pf. – staviti; Śuvenj buta na pajulac (6.1.); buta veśla u more (13.2.); Tuko majinat i butat jacom źa bondu (13.5.); Iśkupite śve śtvori i buta u brodu (15.6.)

butiga (725) -e f – dućan

butiljun (528) -una m – staklenka od 2-5 litara

butorga (625) -e f – ikra; Na Don śvetega Ivana do pulne carnjul (612) je dobar, a populne ne vridi. Jo ću iśto iśpeć dvodeśet raceśjokuv velih pok ćeś vidit kako śkvare i źaźute jer je u njih butorga (17.2.)

buźdo (258) –ota – glupan

C

capapija (552) -e f – drveni montabilni nogostup na provi leuta; pogledoj capapiju jer je iźletila iź aśte (16.1.)

carnjul (612) -ula m – riba carnjul, crnej (Heliases chromis); Moća na carnjule – idemo u lov na carnjule (17.1.); Na Don śvetega Ivana do pulne carnjul (612) je dobar, a populne ne vridi (17.2)

cavarjat (412), -on impf. – brbljati, govoriti koješta

cetat (321) -on impf. – zaglavljivati se u mreži; Udri pobukon (320) u kvartir (196) neka riba iźlećo vonka neka boje ceto, a ne da śomo naśloni i rendi ol mriźe (12.2.)

cijadin (773) -ina m – čovjek, osoba

cima (4) – kraj užeta; pustit cimu: Kal puśtiś cimu (4); vezat cimu: Veźi cimu ol arganela źa friźetu; cimu veźi źa palac ol śride; isvarć cimu (skinuti omču, petlju kraja užeta od kolone na kojoj je nametnuta): Ala, iśvarźite te cime (329)

cimak (272) cimka m – vrsta nametnika koji siše krv, čimavica; Buhe, cimci (272) i uśenci niśu mira doli pok śu uvik pośteje ili kavaleti śkripali (23.1.)

ciśt (244) adj. -o, -u, pred. -a, cisto – čist

cut śe (693) cujen impf. – 1. čuti; mogal je nojboje cut komondu śvićora (22) jer śvićor je govoril pomalo da drugi brodi ne cuju ca śe ovamo dogodjo (3.1.); 2. osjetiti taktilni podražaj; Kako je cut, niśto śtruco (18.3.); 3. Osjetiti okus; Buta ribu i kvaśine, ali abundonto neka śe cuje u brujetu jer raźina voli da je malo juto (18.3.)

(18.3.)

Ć

ćakulat (687) – čavrljati, brbljati; Ala, ne ćakuloj, doj vamo ti maraś neka njuj ośicen rep

ćakulonje (700) -onjo n – čavrljanje, brbljanje; Ala, dośta ćakulonjo (18.3.)

ćapat -on pf. imper. ćapoj / ćapa – 1. (10) uhvatiti; I onda je tukalo ćapat veśla u ruke pok

voźit po cile noći (1.2.); I ćapa po rukovicu ili śtogcić bukvinih źa źamutit vodu (16,6); 2. (387) zapeti, zakačiti; 1. Śal mi olvornite jer gre ćapat – skrenite brod jer će mi zakačiti parangal za podmorski greben (13.2.); 3. zaraditi; Pośli vega śu śe cinili kunti, koliko je ku ćapol (20.1.); muj otac ni ćapol niti źa śpiźu (22.10.); a govorilo śe je ćapol ovoko, ćapol onoko (20.2.); 4. Vezati, pričvrstiti; bil biś ćapol uźu źa kroj (22.7.); 5. uloviti; Tega mroka muj otac ni ćapol nego tri kvintola śardel (22.10.); 6. doći do; Śal śmo śe ćapali kraja – došli smo brodom do obale (13.5.); 7. uloviti se; A źnoś da ti neće tako gardośija ćapat na bokune (18.4.); fig. furtuna ćapo: ako noś ćapo furtuna (6.1.); ćapat lispid – uhvatiti

masnoću: Gledoj ca śu brodi ćapali liśpid (7.1.); ćapat uljen (o slanoj sardeli): kako je i źnol koji je njeźin defet, je ćapala uljen (8.2.); ćapat striz: Uvik śe je źelilo da barili ćapaju śtriź ol śoli jer bi tako veće piźali (9.2.); bolest ćapo: dvo kila riźih, da koga ćapo proliv, diźenterija, griźa (19.1.)

ćor (478) adj. ćoro, ćoru, pred. ćora, ćoro – 1. rijedak; Ovode śu duśle dvi-tri u ćoru mohu – ulovile su se ribe u rubni dio mreže gdje je veće oko (15.2.); 2. Vedar, bez oblaka; A kal śu bile ćore noći nikal śe ni navigalo po buśuli, nego po źviźdi Tarmuntoni (4.2.)

ćurlica (856) –e f G pl. -ih / ćurlic – mala (nedorasla) skuša

D

daprova (476) adv. – naprijed prema provi; Raźormoj veślo na katinu i śridu po ih śtavi daprova na bondu ol prime (15.2.)

darvo (514) -a G pl. –ih / dor – drvo; Barkeri će iśkupit malo dor i śume da śe ogrijemo i napecemo jaglic (15.5.)

debelu (484) -ega n – dio mreže pleten debljim koncem gdje se zbije ulovljena riba radi presipanja u brod; Vajo na debelu navit i raśirite ribu niź brud da je moremo lagje priśikovat i tumbat u brud.

defet (220) -eta m – defekt; Tako je Gark źnol śvaku śtivu ol barila kako je i źnol koji je njeźin defet, je ćapala uljen, śtrakicon, rongavinun, je ośtala na śuho, beź śalamure, je iśkalfona, ucinjena, je roncova, je pricinjena, je paho kako parśut i kako iźgledo (8.2.)

dereverśo (240) adv. – naopako; Bilo bi śe voltalo dereverśo baril i śtavilo unutra katrafunde iźbilo obruce provuklo kurdelu i donapunilo drugi baril (9.1.); pomalo, ali śiguro, da te ne rebalto dereverśo – da ne izvrne brod (5.4.); Vajo źapaśot dereverśo (15.4.); Di śi ujol uvik śi dereverśo govoril

– netočno si govorio o mjestu ulova da drugi ne otkriju poziciju (10.1.)

dero (95) -ota m – zapovjednik broda (śvićor) koji iscrpljuje radom i sebe i svoju družinu; koji śu hodili po śkojih i bili dobri lavuraturi, mucnici, źvoli śu ih deroti ili odre śtrambjere koji niśu pośtivali nevere ni furtune (5.4.)

deśtra (571) – uže kojim se drži brod usidren ili privezan na obalu kad se na brod poteže mreža potegača; Tira na deśtre neka śaka iśplije (16.3.); Vidi da kurent forcoje. Tira na deśtru (17.1.)

deśtrocat (631) -on pf. – skinuti privremenu zakrpu mreže radi upletanja dijela koji nedostaje;

Gledoj onu rapu ca śmo je śaśili deśtrocat pok iśpleti neka bude oko iś okon (18.1.)

deźdivat (702) -ijen impf. – skidati ribu s udice; Dobro je oteśkalo, śiguro śe je obiśilo veće raźin. Ala, deźdiji tu i śtivoji uśrid broda (18.3.)

deźuja (781) -e f – rakovica (Maja squinado); Jedino te je veśelilo kal bi ujol dobru ribu, źubaca, pagara, śkarpinu, marinu, deźuju (19.2.);

diferenca (644) -e f – razlika; Jeśku ćemo vaźeśt olma kal dotegnu pok ćeś vidit kojo je diferenca źa ujot ribu kal iź śardele kor cidi, a repen trepeće (18.1.)

diźica (119) -e f – priručna posuda za vino od par litara s drškom koja je produžetak na gornjem obodu posude; Jeśi vaźel diźicu (6.1.); Tu śe je pripovidalo uź komin i tiśkolo glovnje neka boje gori, a bliźu śebe diźica vina, bevonda i padvona kojo je pomogla da śe i fjabe provju (21.4.)

dobota (481) – zamalo; oni iź Śtore Pośte non je obril źomet tako da śmo dobota iśli priko źometa (16.5.); a i źene śvićorove śu bile pocele cavarjat pok śu śe dobota śmetina uźegla (16.6.); Vajo dobota śvakuj tarbuh plotit (18.1.)

domijona (876) -e f – stakleni balon za tekućinu

donźula (601) -e f – riba donzula (Coris giofredi); paner bukvinih i donźulih (16.5.)

dotegnit (643) dotegnen pf. – istegnuti mrežu iz mora; Jeśku ćemo vaźeśt olma kal dotegnu

(18.1.)

doź (185) dazja m – kiša: Kal bi pol doź na śkoju, onda bi śe bil umil ol gripule i śalaca – kad

bi prilikom ribolova na pučinskim otocima pala kuiša onda bi se oprao od prljavštine i soli (19.2.)

dreto (314) adv. – pravo; tako dreto primoj neka bude malo śake (12.1.)

dricat (713) -on pf. – ispraviti; Ala, vajo dricat brud (18.4.)

dronjat (302) –en impf. – spavati dubokim snom; Ca śi dronjol, ca niśi cul da je cilu nuć garmilo (11.2.)

drug (24) druga m – član ribolovne družine; Muj otac je bil drug (24) u śpurtenjacu (925) i hodil je źimi na jaśtoge (22.8); falkuša je imala pet članova družine: svićor, drug ol prime, drug ol sride, drug ol trastana i drug ol katine; Tad bi drug rekal śvićoru „śjor śi, śjor, olma ćemo uredit“, a kal je bilo gotovo, bilo bi śe reklo „pronto je śve, śvićoru“ (2.1.); drug ol trastana: drug ol traśtana je bil śluga śvakomu jer un je bil i nojmlaji u brodu. Moral je obaveźno prat pijate i pośode, ociśtit śtul, ociśtit ribu, iśpeć i iśkuhot, a uvik bi źolnji vaźel iź terine iće kal śe pri drugi pośluźe; drug ol prime: drug ol prime (52) moral je bit nojśpośobniji jer je un igrol nojveću ulogu kal je bila filatorija da mriźe ne polvarźe na mriźe, da ih ne źavije (3.2.); Kal bi jaśtog duśal na śkaf, ćapol bi ga parvi śvićor i

iźvadil iź mriźe, a drug ol prime bi ga śtavil u kofu, u śuhu trovu (19.3.); parteni drug Vidi ti da joś ni naucil veźat margaritu. Ala, ti tu napravi, jerbo un je parteni drug! (16.3.); banko fermo – drug u falkuši koji vesla na drugoj poziciji od krme (srida) (v. 56)

Dubrini (903) pl. tant -ih m – porodični nadimak

dudot (706) -on impf. – potezati i puštati polagano nit parangala na kojemu je na udici velika riba na dnu kako bi se postupno odcijepila od dna i krenula prema površini; Tu je śiguro volina. Doj majśtru meni da ti je maknen ol lna. Vidi kako njun vajo dudot dokle śe ne olcipi. Ne boj śe, dodijot će njuj. Pari da śe je makla ol lna. Śal je naśa (18.4.)

dulnju vrime (381) dulnjega vrimena n – vjetrovi koji pušu od sjevera do zapada; Śiguro će refinat dulnju vrime (13.2.)

dupinora (146) -e f – koplje za ubijanje morskih sisavaca; Aźvelto (41) oparćoj dupinoru i natakni je na aśpu (6.2.)

dupli uźal (597) -ega – dvostruki uzao; dupli uźal źa rucicu ol bujula (16.4.) dur (335) adj. duro, duru, pred. dura, duro – spor; Ala ca śte duri (13.1.) durat (184) -on impf. – trajati; Koliko će ova kaldura durat? (7.1.)

dvinut (śe) (105) -en pf. – dignuti (se); dvini ti baril źapaconih śardel (6.1.)

E

evala (27) excl. – uzvik odobravanja, pohvale za izvršenu naredbu; Evala, tako i tuko ako će pośol bit źa rukun (2.1.)

F

famija (977) -e f – 1. obitelj; Raźdilimo ribu ol dila i vajo dil olnit doma famiji źa jiśt (14.2.);

2. djeca u obitelji; Govorilo śe je „śtori ribor – śtori prośjok“ jer kako mu je olhodila furca tako śu mu śtarili orti i brodi, tako je famija biźala ol njega, hodila tarbuhon źa kruhon (23.2.)

faźul (729) -a m – grah; fazul i manistra – paštafažol, grah s tjesteninom: a śvaki don śe je kuhol faźul i maniśtra tako da śe ni patilo śa ićen (19.2.)

femina (139) -e f – ženski okov na statvi za kormilo; a temun je vajalo pritśnut da ne iźleti maśkul iź femine i da ne ośtaneś beź temuna (22.2.); Ne śpuśćoj śkośon temun da ne raźbijeś femine (6.2.)

fermat (285) -on pf. – zaustaviti; Śve śi iźmiśol, źavil śi mriźe. Olvij, ferma (11.1.)

fila (245) -e f – red; ucinilo bi śe file ol barilih prema pili (243) da bude lagje nalivat barile śalamurun (9.2.)

filatorija (57) -e f – udruženo bacanje breža kad dupini zbiju veliku masu sardela uz obalu (bilješka 6); drug ol prime moral je bit nojśpośobniji jer je un igrol nojveću ulogu kal je bila filatorija da mriźe ne polvarźe na mriźe, da ih ne źavije jer kal je filatorija tu je kako guśarśki rat (3.2.)

filovat (369) -ojen impf. – popuštati ulovljenoj ribi da ne pukne najlonsku nit i postupno je privlačiti; (o ulovljenoj ribi) Nemuj njuj dat forte da ti ne iśkido. Filoji njuj atento (13.2.)

finimenat (798) -enta m – kraj, završetak; Jaśtog kal śe iśvuce u primaliće, finimenat morca gre pul kraja (19.5.)

finit (17) -in pf. – završiti; a kal śtajun fini i konat śe ucini (20.2.); Tu je bilo kal śon finil drugi raźred puśke śkule (22.10.)

finivat (978) -ijen – završavati; Tako śu finivali naśi śtori profeśionalni ribori (23.2.)

fjaba (889) –e f – bajka, neistinita priča; a bliźu śebe diźica (119) vina, bevonda (449) i padvona kojo je pomogla da śe i fjabe provju (21.4.)

fjaśak (868) fjaska m – glinena posuda od desetak litara za držanje ulja

fjoketi (736) -a m – vrsta tjestenine u obliku mašne (fjoka)

fjurin (860) -a m – forinta, AU novčana jedinica

flok (817) –a m – pramčano jedro, flok; moli flok na provu ol burine (22.2.)

fogun (682) –una m – brodsko ložište; Kal imomo fogun u brud, da je bilo iśkuhot brujet

(18.3.)

folka (938) montabilan dio povišenog trodijelnog boka gajete falkuše; (o falkuši igrački koju

su djeca sama pravila) Bile śu opremjene kako prove palagruźonśke gajete. Veli flok na provu. Bili śu i folki od śtorih śitih (22.6.)

forcon (722) adj. -o, -u, pred. -a, -o – snažan; Źa puć na jaśtoge na śkoje, tukalo je nojpri noć dobru i joku druźinu, one koji śu forconi (19.1.)

forcovat (620) -ojen impf. – jačati, pojačavati; Vidi da kurent forcoje (17.1.)

forte (341) adv. – silovito; dat forte – povući silom, bez popuštanja: Ovode je milura. Śal śmo na kośu. Tumba u more. Nemuj dat forte jer će ti śe tumbat u duboko (o mreži) (13.1.)

fraka (168) -e f – pritiskač pri soljenju ribe u barile u obliku poklopca sa drškom

frankat (413) -on pf. – ostaviti prostor, odmaknuti se, zaobići; Ala, naśi, frankojte puntu i malo źaveśte na vitar (13.4.)

frigot (248) -on impf. – pržiti u ulju; tad śu fabrike većinun kupovole śardele źa frigot i śkatulovat (9.2.)

friśkaca (218) –e f, G pl. –ih / friskoc – nedozrela slana sardela; a riba ol śetembra do otubra nikal śe ne moźe ucinit uvik śu friśkace (8.2.)

friśkin (106) –a m – 1. Neugodan vonj ribe; Prolij śalamuru da me ne iśmoci jer ću śmardit friśkinon (6.1.); 2. otpadci od ribe (ljuske, krv); Tumba tu gvadanje i śake u more neka śe iśpere ol friśkina (16.3.)

friźeta (358) -e f. – proveza rebara barke; Navijte tu po źanotu i alavija veźite źa friźetu (16.3.)

fulmin (519) -a m – žigica

fundat śe (460) -on pf. – ići u dubinu; pok śon je omośtil u korku (mrežu) i pomocil u more neka boje źaśkuri da jaglica ne śpavento i ne fundo śe (15.1.)

fundifer (454) -a m – žica; dobro avertijte na gośe da ti ni kojo palica ili co fundifera (15.1.)

furbaśt adj. -o, -u, pred. –a, -o – lukav; Uvik gledoj da ti vorh ol udice ośtane vonka da śe raźina pri źadije jer ona je puno furbaśto riba pok obrije (18.1.)

furca (710) -e f – snaga; (o ribi) Ala, źakocoj je źa glovu da nimo furce (18.4.)

furkoda (101) -e f – rašljasta motka za formiranje sušilišta za mreže – śterala; Nojveće je bilo śvojonjo radi śterol. Tal śu śe lomile furkode, raźvolivala śterala (5.4.)

furtuna (98) -e f – nevrijeme, jako uzburkano more; Śomo ośtavite śantinu ol traśtana liberu i ol prime da śe moźe śekat ako noś ćapo furtuna (6.1.); I śal ako je marete, ako je furtuna perikulo je da te (brod) ne raźbije obo źolo (19.4.)

furtunol (175) -ola m – nevrijeme, olujno more; Vajo śe puno cuvat rematiźma jer je u brodu veliki umid ol ślopa, ol furtunolih (7.1.); dogodjalo śe je da śe i koju veślo iślomi na temu moru po śkojima di je vajalo voźit śtrombo, po mareti (40) i furtunolima (19.6.)

fuśton (850) -a m – dugačka naborana suknja (do članaka); Kal bi śe źenśke korale, źamicole bi roge jelna druguj, dviźola fuśtone i kotule, pleśkale śe po guźicima (21.2.)

G

galona (182) -e f – vrsta zelena morska trava; Toliko je vruće da je galona ucinila da more poźeleni, a mareta je hitila na śpjaju piźdacine i galonu da śe nikur ne moźe źakupat (7.1.)

ganac (360) gonca m – kuka kojom se zakači ulovljena riba; Dojte ovamo ganac (13.1.); Vajo na viśtu olma oparćat ganac (18.4.)

garbinoda (194), -e f – vrijeme kad puše jak jugozapadni vjetar koji podiže velike valove, lebićada; pocet će garbinoda koja će oprat śpjaje (7.1.)

gardośija (712) -e f – grdosija, velik predmet ili biće; A źnoś da ti neće tako gardośija ćapat na bokune (18.4.)

gariful (881) -a m – karanfil; Kako śu śe na Jabuku penjoli i broli garifule źa kortejonte. A ako bi jih ćapalo ślabu vrime, tukalo je te garifule tumbat (340) u more radi vilih ol Jabuke koje śtoje na temu śkoju (21.4.)

garmit (303) -in impf. – grmjeti; Ca śi dronjol, ca niśi cul da je cilu nuć garmilo (11.2.)

garźun (961), -una m – šegrt, neuspješan ribar; A jo śon kako dite hodil iś ovin lokalnin śpurtenjacama, ovdi bliźu po Vali, iś ovin ślabin riborima, garźunima, koji niśu mogli noć provu druźinu (22.9.)

gaśa (596) -e f – omča, petlja; skurento gasa – omča koja kliže, koja se stiska: (o ulovljenom dupinu) Doj mu śkurentu gaśu na rep da ga iśtiśne (6.2.); duplo gasa – neklizajuća dvostruka petlja koja se baca u more pri spašavanju osobe koja se utapa: kako śe karpi, muśki uźal da śe ne odriśi, ośmice źa udice, duplu gaśu kal covik pade u more źa ga iśpośit (16.4.)

gaśtapon (273) -a m – žohar; bilo je buh, uśenok, cimok, gaśtaponih (11.2.)

Gatula (507) -e f top. – predjel na zapadnoj obali Biševa i ribolovna pozicija, brak, ispred istoimenog obalnog lokaliteta; borka neka śe otare niź śomu Gatulu (15.4.)

gavitel (336) –a m – međusinjal, sinjal (plutača) između početnog i krajneg sinjala parangala za slučaj da parangal pukne da se ostatak može dignuti u brod; Ti namotoj śride na gavitele i źavancoj malo kalume da moreś veźat (13.1.)

gavunora (304) -e f – mreža potegača za lov gavuna; Doj iź śterala gavunore. Iśkupi jih na pluśćo (12.1.);

girarica (531) –e f – mreža potegača za lov gira; Śutra ćemo ukarcat giraricu (16.1.)

glova ol mula (543) -e f – završetak mula, lukobrana; Kal otvoriś iźa glove ol mula plocu ol fabrike Pol Guśpu (16.1.)

glovnja (887) -e f – glavnja, upaljeno drvo, cjepanica; Tu śe je pripovidalo uź komin i tiśkolo glovnje neka boje gori (21.4.)

gluhoc (715) -oca m – vrsta malog morskog psa bez repne bodlje (Selachia); Bilo je śvake ribe ol kulfa raźin volinih), paśih kośćenjokih, gluhocih (18.5.)

gobov (980) adj. -o, -u, pred. -a, -o – grbav; naśi śtori profeśionalni ribori makuloni ol rematiźme, iźlećenih lopatic, gobovih śkinih (23.2)

gośe (453) pl. tant. –ih f – predzadnja rica ( komad mreže, mohe, pravokutnog oblika, širok 8 sežanja, pasih, a visok 20 sežanja; od rica se pravi trata) do sake (316) na trati, mreži potegači; ali dobro avertijte na gośe da ti ni kojo palica ili co fundifera (15.1.)

gracija (720), -e f – delicija, delikatesa; Bilo je śvake ribe ol kulfa: raźin volinih, paśih kośćenjokih, gluhocih, kokotih, delbonih, rombih, murluc, paśaric, maśkih, paukih, śvake morśke gracije.

graśica (173) -e f – prljavština od masnoće; Kal bi finilo źalnivonje, onda bi śe oprola baraka i pila ol śalamure, iśkupila graśica, ulje da śalamura bude ciśta (9.2.); Vaźmi śtargacu źa iśtargat katrafunde ol graśice (7.1.); Druźina bi ciśtila ulje i graśicu u baraku (9.1.)

gripula (770) -e f – prljavština na koži; Kal bi pol doź (185) na śkoju, onda bi śe bil umil ol gripule i śalaca.(19.2.)

griźa (746), -e f – prolijev; dvo kila riźih, da koga ćapo proliv, diźenterija, griźa (19.1.)

gruhot (549) -on impf. – drmati tresti; Ala (329), aźvelto (41) neka brud ne gruho jer će iśpucot pakol i iźletit śtupa (124) iśpol paniźelih pok će brud puśćat vodu (16.1)

Guśpa Guśarica (942) -e f – crkva nazvana po legendi o gusarskoj pljački Crkve svete Marije; Onda bi śe bilo iślo na źolo iśpol Crikve Guśpe Guśarice (22.6.)

guśt (608) -a m – užitak; Tako śon ol guśta legal na ciśtu pośteju i poluśijone lancune (7.1.); Śomo śu opet tili ucinit śkondal iź bonde da bi duślo do barufe i novega koronjo, ali naś śvićor ni njin dol guśta da noś źavade (16.6.)

guśtat (685) -on impf. – uživati; Ala ca ćemo guśtat friśki brujet ol raźine (18.3.)

gvadanja (456) -e f – dio sake mreže potegače s debljim koncem gdje se sabije ulovljena riba radi presipanja u brod; Avertij na paźuhe da ne iśteźe a gvadanja je novo. Prominil śon je ovega mroka pok śon je omośtil u korku i pomocil u more neka boje źaśkuri da jaglica ne śpavento i ne fundo śe (15.1.); Ku je danaś ol gvadanje,neka śtane do bonde (16.2.); Tumba tu gvadanje i śake u more neka śe iśpere ol friśkina (16.3.)

gvadanjemo (570) imper. tal. – naredba da se iz mreže presipa riba; A śal gvadanjemo! (16.3.) Gvardijule (72) pl. tant. -ih – zviježđe koje izlazi na istoku kao peto po redu u nizu zviježđa i zvijezda noćnog nebeskog sata; Petrov veli kriź, Petrov moli kriź. Iźmeju njih je bila ura i pul. Onda Rośćapnice, Śćopi, Vlaśići, Gvardijule, Śmokvenica i Piźdukalo. Tako śu ove źviźde bile kako aleruj

priko noći (4.1.)

gvol (639) adj. -o, -u, pred. -a, -o – jednak; neka budu śve tri cime gvole (18.1.)

gvolo (487) adv. – jednako, ravnomjerno; Ćapa gvolo da ti ne śtriźe i buta u primu (15.3.)

H

hanharuśt (578) -osti n – riblja sitnež; Tu śtarnośti buta u bujul, a hanharuśt u kaśetu (16.3.)

hanźija (958) -e f – kandžija; A mene je iśtukal hanźijun. Ośan repih je imala. Ol volovśke koźe je bila (22.8.)

hmutot (669) -on impf. – valjati (brod); Vej mi je dodijolo ca noś hmuto (18.2.)

hoź (982) -a m – križa, donji dio leđa; naśi śtori profeśionalni ribori makuloni ol rematiźme, iźlećenih lopatic, gobovih śkinih, nalomjenega hoźa (23.2.)

hreśtat (828) –on impf. – tući, prebijati koga

hropotina (971) -e f – škripanje u prsima

I

imbrojat śe (333) -on pf. – zamrsiti se, zaplesti se; Vajo pritiśnut majśtru da śe ne imbrojo jer ku bi je po noći netol (13.1.)

impakat (788) -on pf. – zapakirati; kal bi śe iśkupilo jaśtoge iź jaśtoźere i impakalo źa puć prodat (19.2.)

impenjat (64) -on pf. – staviti u promet; Aleruj je malo ku imol, jedino oni koji śu bili u Amerike, ali ti aleroji niśu lako hodili u brud. nego śu śtoli doma źa memoriju ili impenjo ako dujde do velike nevoje da śe ga źaloźi, a źa vrime śe je orjentiralo po źviźdima (4.1.)

in favurv (86) adv. – povoljno; Kal bi vitar bil in favur źnali śu duć na Palagruźu pri pet urih, a u Komiźu u cetiri i pul (5.2.)

incetat (562) -on pf. – zaglaviti se u oko mreže; Ovodi je kojo śamaruśa incetala u śomi śardun (16.2.)

inferit (151) -in pf. – probiti željeznim šiljkom; A ca śi ga inferil, olma mu je dupinora iźośla oltra (6.2.)

ingalunat (1005) -on pf. – prevariti se, izložiti se neprilici, doći u nepovoljnu situaciju; Atento śtoj na temun, vidi ca ovi kulap reśte, ako śe prolije iźvornit će noś.. Atento i ćapoj ga dreto u karmu da noś ne ingaluno (23.2.)

inkapelat (282) -on pf. – nadodati što odozgo (slanu ribu u nepopunjen, do vrha, baril slane ribe); Polvarźi pol lumbul, intajoj, inkapeloj, odriśi, veźi (11.1.)

inkapelovat (238) -ojen impf. – nadodavati što odozgo; A bilo je i kavecih koje śe je inkapelovalo. Bilo bi śe voltalo dereverśo baril i śtavilo unutra katrafunde (167) iźbilo obruce (233) provuklo kurdelu i donapunilo drugi baril (9.1.)

inkatura (287) -e f – neprilika; Mriźe će povit pok će ih bit inkatura olvit (11.1.); Riba pośempijo i poguco bokun kuda pijavica i ne utece lako, nego njun je pośli inkatura iźvadit udicu (18.1.)

inkunjat (113) -on pf. – učvrstiti klinovima; dobro barile inkunjojte da śe ne maknu, da ne arinaju, da noś ne iźvorni (6.1.)

inkurto adv. – način upletanja upletke, nakratko (16.4.)

intajat (281) -on pf. – spojiti, povezati dva kraja; Polvarźi pol lumbul, intajoj, inkapeloj, odriśi, veźi (11.1.)

intrig (675) -a m – neprilika, komplikacija; Jeśon ti rekal da śi oflacil i da ćeś śe narigot. Śal krepa tote kal śi til duć iś non u kulaf źa veliki intrig (18.2.)

invento (663) adv. – visoko, blizu površine; Avertij dobro je śe barilac okriće jer ako do pul vulte, onda će parangol ośtat invento pok neće ribot (18.2.)

injeśkovat (793) -ojen impf. – nadijevati mamce za ribu; a peti je drug bil na śridu (51), pribirol i ciśtil mriźe i injeśkovol (19.3.)

inśaketat (298) -on pf. – višak kalume (297) namotati u saket i podvezati da kaluma ne padne po dnu gdje bi mogla zapeti prilikom ribolova; A źoc niśi polveźol śinjol kalumi. Inśaketoj kalume na barilce (11.2.)

iśat (157) -on pf. – dignuti; Ala, ti napuni i tumba koloc. Je ti udril u lno? Iśa dvo-tri paśa i mola. Ala, iśoj ga.(13.2.)

iśaźinat (176) -on pf. – isušiti; Barenko te bura iśaźino kako śkatafiśa (7.1.)

iśforcat (622) -on pf. – pojačati; Vidi da je kurent iśforcol, da śe źaviju remulini, a vidi da iźa puntina toci kako rika (17.1.)

iśfriźon (776) adj. -o, -u, pred. -a, -o – izgreben; Ruke iśpucone, iśfriźone ol źice ol vorśnjokih, barkojih ol jaśtoga. Uvik śe je kuhola luśija i banjalo ruke u nju (19.2.)

iśkalfon (224) adj. -o, -u, pred. -a, -o – (o slanoj sardeli) dobit neprijatan miris zbog nedostatka

śalamure (223)

iśkarśat (166) -on pf. – (o vjetru) početi puhati iz nepovoljnog smjera za jedrenje; vajalo je burdiźat jer je vitar iśkarśol (7.1.)

iśkartat (805) -on pf. – isključiti, otpisati; Kal biś donil jaśtoge iź śkoja u Komiźu targuvcu, un bi olma iśkartol jaśtoge koji śu bili makuloni pok bi ih śtavil na bondu, a źdrave je mećol u komiśku jaśtoźeru (19.6.)

iśkidot (368) -on pf. – pocijepati, puknuti (nit kojom se lovi riba); Ala, ca mi je źategla niko riba. Dojte veśelo ganac. Nemuj njuj dat forte da ti ne iśkido (13.2.); (o ulovljenom dupinu) Vidi ca je źaveźal. Laśka mu da ti ne iśkido (6.2.)

iśkocit (535) -ocin pf. – 1. skočiti; a karina ti śe mice pok niśi śigur źa ćapat śe źo nju kal iśkociś u brud iźa marete (16.1.); Holte k non na levut i doj tu bocu neka je iśkocimo (15.2.); 2. dobiti ždrijebom; Iśkocila noś je Novo Pośta (16.1.)

iśkurit (284) -in pf – doći do kraja u kretanju čega; Źagropalo je, iśkurilo je. Śve śi iźmiśol, źavil śi mriźe (11.1.)

iśpanconje (838) -o n – diranje u koga

iśparit (655), -in pf. – opeći, isušiti; Napravi hlod da śunce ne iśpari jeśku na udice (18.1.)

iśpeśtat (351) -on pf. – zgnječiti; Iśpeśtoj tu gavunih pok źabrumoj (13.1.)

iśpjegat (1010) -on pf. – objasniti; źapiśijen u ovu biljeźnicu iś nodun da će ih digod barź kogod prośtit i iśpjegat (23.2)

iśporźivat (342 -ijen pf. – stršiti; Ovode je kośa (339) kojo toliko iśporźije vonka.(13.1.)

iśpurgat (162) -on pf. – izlučiti; Vajo ga olma raśplotit, iźvadit pecenicu, pośolit i polucit i pritiśnut korgon neka iśpurgo karvetinu pok ćeś vidit ca je peceni dupin (6.2.)

iśtargat (1729) -on pf. – izgrepsti, ogrebati neku površinu od čega; Vaźmi śtargacu źa iśtargat katrafunde ol graśice (7.1.)

iśtart (402) istaren pf. – obrisati; śal nojpri iśtarite pajule śtracun ol śliźotin i karvetine da śe ku ne pribije ili popuźne (13.3.)

iśtendit (615) -in pf. – pružidi, rasprostrijeti mreže u moru; Alavija vajo iśtendit pok ćeś nojboje źnat koko nośi, je brije niźa śkuj ili nabije na kroj (bilješka 27) (17.1.)

iśtendivat (59) -ijen impf. – rasprostirati mreže u moru; Bilo je pitonje śomo da mriźe propadu oni moment kal śe źapocme mriźe iśtendivat (3.2.); Avertij kako iśtendijeś jer iźgledo da naganje na barilac (bilješka 28) (17.1.)

iśtiśnut (695) -en pf. – stisnuti; Buta ribu i kvaśine, ali abundonto neka śe cuje u brujetu jer raźina (652) voli da je malo juto. Kvaśina je iśtiśne (18.3.)

iśtivat (490) -n pf. – složiti u red; dujdite ovamo pomoć ovu ribu iśtivat i mriźu pribrat (15.3.)

iśtrakat (191) -on pf. – iscrpsti, izmučiti; Riba je legla u śvilinu i povoje i źatu śe teśko dviźe na śkorup. Ako śe akuźo olma je dupini iśtrakaju da jopet potene (7.1.)

iśtropat (317) -on pf. – doći do, stići do; istropat kroj – stići barkom do obale; Gledoj iśtropat kroj (12.1.)

iśvarć (364) isvarzen pf. – otkačiti; Ala, iśvarźite te cime (13.1.)

iśvodjonje (254) -o n – svađanje

iśvucivonje (803) -o n – skidanje odjeće

iśvuć śe (797) -ucen pf. – skinuti odjeću;

iźguvernon (211) -at pf. – uređen s pađnjom, odnjegovan; Tako śe je źnalo kako je riba, je iźguvernona (8.1.)

iźlimat (376) -on pf. – izbrusiti turpijom; Avertij (43) da ne raźbijeś ganac (360) kal upreś iźmeju kompih da ti iśpade. Ali kako će ti iśpaśt kal niśi iźlimol na udice źube (13.2.)

iźliźnut (355), -en pf. – izgmizati (iz rupe); Śtavi iśpol śebe tunju jer će na ovi brum śiguro iźliźnut kojo riba (13.1.)

iźlongat (288) -on pf. – izduljiti; Mriźe će povit pok će ih bit inkatura olvit. Vajo udugo iźlongat da iźgubi verinu, ośtija, povilo je kako libon (11.1.)

iźmećat (424) -en impf. – 1. izmetati; Nemujte klapot i veślima more iźmećat (15.2.); 2. puhati (od obale); Dobro uvij telu (85) ol jidra neka manje vitri jer će śal pocet iśpol kraja (508) terinat, a ca budemo bliźje, iźmećat će dobro Vala (13.5.)

iźmendat (759) -on pf. – zakrpati (odjeću); źene iśpekle kruh, baśkotale baśkot, iźmendale promine (19.1.)

iźmumot (654) -on pf. – isisati što u ustima; Uvik gledoj da ti vorh ol udice ośtane vonka da śe raźina pri źadije jer ona je puno furbaśto riba pok obrije ili iźmumo bokun ili iźdrigo vonka udicu (18.1.)

iźvaliźat (345) -on pf. – slijediti vijugavi reljef obale ili podmorskog grebena prilikom bacanja ribolovnog alata; Doj maźor ovode pol kroj neka boje źaśede jer ćemo iźvaliźat i źvonśke źodive da biśmo ujoli i koju bilu ribu (13.1.)

iźvarć śe (377) -zen pf – otkačiti se; Avertij da ne raźbijeś ganac kal upreś iźmeju kompih da ti iśpade. Ali kako će ti iśpaśt kal niśi iźlimol na udice źube. A nojboje da ti śe iźvarźe – da ti otpadne riba sa kuke (13.2.)

iźvornivonje (994) -o n – izvrnuće (broda)

J

Jabuka (880) -e f top. – naziv vulkanskog otošića zapadno od otoka Visa; Kako śu śe na Jabuku penjoli i broli garifule źa kortejonte. A ako bi jih ćapalo ślabu vrime, tukalo je te garifule tumbat u more radi vilih ol Jabuke koje śtoje na temu śkoju. (21.4.)

jacom (819) -ama m – jedrilje, skupni naziv za jarbol, lantine, baštun i jedra; Tuko majinat i butat jacom źa bondu (13.5.)

jaglicora (445) -e f – mreža potegača za lov iglica; Vajo ukarcat jaglicoru i źvat joś druźine jer śe źa na jaglice hoće ośmorica (15.1.)

jaketa (774) -e f – sako; A rukovi na jaketu śu bili ol śalaca kako rakateź pok bi ti bili ruvinali ruke (19.2.)

jaśtoźera (787) -e – bazen u moru za držanje jastoga;

jeśka (300) -e f – mamac za ribu u ribolovu;

jeźina (480) -e f – morski jež;

jidan (956) adj. -o, -u, pred. jilna, jilno – ljutit, srdit;

jir (451) -a m – kružni put; Kal śe miśec utopi onda ćemo napravit jedon jir okolo śkoja (15.1.)

jogla (128) -e f G.pl. –ih / jagol – igla (za pletenje / krpanje mreže);

jut (694) adj. juto, jutu, pred. juta, juto – kiseo; Buta ribu i kvaśine, ali abundonto neka śe cuje u brujetu jer raźina voli da je malo juto (18.3.)

K

kablić (126) -a m – drvana kutija od pribor za krpanje mreža; Viźitoj je pol provu kablić a u njemu mośur, jogla ol armivonjo (6.1.)

kacovonje (993) -o m – pritezanje užeta (śkota) kojim se upravlja glavnim jedrom

kajin (877) -a m – lavor

kalafot (266) -a m – brodograditelj

kalanko (927) -ota m – barka igračka koju su djeca sam pravila oponašajući formu ribarskih brodova;

kalat (765) -on pf. – skinuti

kalcete (920) -e f – čarape

kaldura (183) -e f – sparina na moru, tiho more sa izmaglicom izazvanom ljetnom sparinom; Toliko je vruće da je galona ucinila da more poźeleni, a mareta je hitila na śpjaju piźdacine i galonu da śe nikur ne moźe źakupat. Koliko će ova kaldura durat (7.1.)

kalig (251) -a m – magla na moru; Doj tu śidorce pok ćemo ośtat na ovi kavicol jer bi mogal i kalig – treba ostati blizu pltače parangala prije početka dizanja zbog opasnosti od magle zbog koje bi se plutaču moglo izgubiti bez sidrenja uza nju (18.2.)

kaloda (634) -e f – jednokratno bacanje ribolovnog alata u more (mreža, parangal, vrše); Vajo puć daleko di śi śigur napravit dobru kalodu (18.1.);

kalovat (853) -ojen impf. – spuštati; pleśkale śe po guźicima, kalovale gaće pok naparcile guźicu i govorile jelna druguj: „Ovo ti śa njun śe koroj, ti śi njuj por (21.2.)

kalovonje (278) -onjo m – spuštanje

kaluma (297) -e f – uže koje povezuje plutaču sa utegom na kraju ribolovnog alata na dnu mora; Inśaketoj kalume na barilce (11.2); Ala ca śte duri. Ti namotoj śride na gavitele i źavancoj malo kalume da moreś veźat (13.1.)

Kalun (545) –una m top. – lokalitet u Komiškoj vali blizu plaže Kamenice; Voga na Kalun jer je voda iź Kośarice (16.1.)

Kamik (659) -a m top. – otočić uz južnu obalu otoka Sveca; Vajo śal vaźeśt morke. Jelna ti je Śijabod u Muśtaćin, a drugo Kamik u Bumbul (18.2.)

kanava (77) -e f – vrsta suhe trave brtvljenje; Śtori ribori i mornori bili bi pośidinavili, imali bi vlośe kako ol kanave jer śu njin vlośi bile śtotine putih najeźene kako u źeca barki (4.2.)

kantadur (265) -ura m – pjevač kantonje (277) -o n – pjevanje kantun (843), -una – ugao

kanjola (666) -e f – pogrdan naziv za osobu; Muci kanjolo, ti śi źa śluśot, a ne źa źapovidat

(18.2.)

kaoderac -aca m – vrsta upletka (16.4.)

kaparjun (92) -una m – ribar velikog ugleda zbog pobjeđivanja u regatama i rezultata u

ribolovu; Tu je digod odlicuvalo źa duć parvi na Palagruźu, bit kaparjun, a joś k temu ako biś bil nojveće barilih pośolil. Tad śi mogal imat nojboju druźinu kojo śe je naticola śa drugima i cinila ariju

(23) da je ona nojbojo, a taki śu uvik bili vidjeni i dobivali regate. Bili śu uvik na glośu, a njihove źene śu migole guźicun i govorile: „Ovo śu naśi, ca ćete śe vi mećat iś naśima, oni śu kaparjuni“ (5.3.)

kapo (81), -ota m – zapovjednik; Na Palagruźu bi śe bilo iźabrolo kapota koji je bil covik mira i reda (5.2.)

kapula (864) -e f – crveni luk

karavona (142) -e f – veliko jato dupina; Pogledoj koliko je karavona molih dupinih. Śal će śe pośukat pol brud (6.2.)

kargovonje (992) -o n – natezanje užeta (korge) kojim je vezana glava lantine na pramčanom dijelu da bi se stražnji dio podigao

karina (554) -e f – montabilni nastavak statve radi uglavljivanja falaka na provi i krmi; karina ti śe mice pok niśi śigur źa ćapat śe źo nju kal iśkociś u brud iźa marete (16.1.); Agvanta śe karine da ne obletiś na kordur (16.2.)

karma kvodra (949) -e f – kvadratna krma; Onda je bil kalanko ol late iź fabrike. Ucinil biś mu bil karmu kvodru, śkaf na provu i śkaf na karmu (22.7.)

karmejon (667) -ana m – krmeljivac, pospanko

karoc (829), -a m – lučni dio statve kojom se ona spaja s kobilicom na provi i krmi; jer bi śtupa iźlećala kal bi hodili śa kulpima na kroj pok śu brodi hreśtali karocima obo źolo (20.1.)

karpit (593) -in impf. – krpati (mrežu); Jeśte reźentali ormu, poplit i kunce. Kal śe ośuśi tuko ga omanit u lopiźu neka boje puźi kal śe karpi da ne źapire (6.1.)

kartela (962) -e f – kartica za umatanje duhana; A kartelu ol śpanjuleta śu mi na poplat źalipili neka śon, toboźe, viśji. Rugali śu śe iś menon. Ćapali śu me ovi śtariji ribori i govore mi: “Kal ne moreś arvat do veśla, śtavit ćemo ti kartelu na poplat neka śi viśji (22.10.)

karvetina (406) -e f augm. – krv; Vajo ga olma raśplotit, iźvadit pecenicu, pośolit i polucit i pritiśnut korgon neka iśpurgo karvetinu pok ćeś vidit ca je peceni dupin (6.2.); śal nojpri iśtarite pajule śtracun ol śliźotin i karvetine da śe ku ne pribije ili popuźne (13.3.)

kaśeta (326) -e f – plitak drveni sanduk za transport ulovljene ribe; Moci kaśete (326) u more neka śe riba ne źalipije jer ako je kaśeta (326) śuha, dulnjo śe riba śva oguli i ne vajo źa venditu (15.3.); Tu śtarnośti buta u bujul, a hanharuśt u kaśetu (16.3.)

katina (36) -e f – veslačka pozicija u prostoru ispred jarbola (prema provi); Dvojica śu bila na veślih, na traśtan i na katinu (19.3.); Nojjaciji je voźil na katinu. Njemu je bilo veślo nojboju. Njeguv je bil pośol ili duźnuśt kal śe voźi u raśfalkonu gajetu da źatice na maretu. Digod je aźvelto i po dvi vogadure vajol napravit dokle drugi jelnu. Kal śe voźi pol śobon vajalo je da averti źa śkocit na śkaf źa mećat mriźe u more jerbo je bil nojbliźji śvićoru i mogal je nojboje cut komondu śvićora jer śvićor je govoril pomalo da drugi brodi ne cuju ca śe ovamo dogodjo. (bilješka 3) Drug ol katine je bil źa śve teźje lavure, kal je vajalo donit, prinit, ukarcat, iśkarcat (3.1.)

katolda (937) -e f – steznica za pripone (sartije) jarbola; Cinili śmo i gajetice iś latinśkin jidron i jidron treva. Boceli ol botunih, katolde ol botunih (22.6.).

katrafund (167) -a m – poklopac na koji se stavlja kameni uteg radi pritiskanja usoljene ribe u barilu; Vaźmi śtargacu źa iśtargat katrafunde ol graśice (7.1.); Bilo bi śe voltalo dereverśo baril i śtavilo unutra katrafunde (167) iźbilo obruce (233) provuklo kurdelu i donapunilo drugi baril (9.1.)

katramat (820) -on pf. – premazati unutrašnjost barku katranom radi konzervacije i nepropusnosti oplate; oprolo brud, iśteglo da śe ocidi, da ga śe more katramat i blakat (20.1.)

kavaleti (974) pl. tant. -ih m – primitivni krevet od dasaka podignutih od tla dvama nosačima (kavaletima – konjima) sa slamnjačom od suhe trave; Dronjolo (302) śe na pojace ol ślame ili loźumine na kavalete. Buhe, cimci i uśenci niśu mira doli pok śu uvik pośteje ili kavaleti śkripali, pok śe śumjalo da śe iśpol bijca niśto dogodjo (23.1.)

kavec (237) -a m – ostatak čega, nenapunjen u potpunosti baril slane ribe; A bilo je i kavecih koje śe je inkapelovalo (9.1.)

kavicol (306) -ola m – kraj ribolovnog alata (mreže, parangala, tunje); śtavi kavicol na bondu da śe ne źavije moźak. Odaberi śponu i pero neka ti je vonka da moreś veźat kavicol i śtavi bokun molega maźora (12.1.); Ćapa kavicol. Leva mriźe. Odaberi kavico (12.2.)

klapot (472) -jen impf. – tući, kucati, bubati; Nemujte klapot i veślima more iźmećat – da se riba ne plaši (15.2.)

kmicat (409) kmicen impf. – fig. rogoboriti, prigovarati; Uvik kmiceś da niśmo ujoli, a vidi pol karmu koliki je śtug ribe (13.3.)

kofa (789) -e f – korpa od pruća za držanje ulovljenih jastoga (između suhe trave) za vrijeme ribolova; Kal bi jaśtog duśal na śkaf, ćapol bi ga parvi śvićor i iźvadil iź mriźe, a drug ol prime bi ga śtavil u kofu, u śuhu trovu da śe ne bi raźbil (19.3.)

kokot (716) -a m – riba kokot (Trigla spec.); Bilo je śvake ribe ol kulfa (633): raźin (652) volinih (705), paśih kośćenjokih, gluhocih, kokotih (18.5.)

kolacat (359), -on impf. – željeznom alkom oslobađati zapeti parangal; Veźi cimu (4) ol arganela (148) źa friźetu kal budeś kolacol da ne iźgubiś koloc (13.1.)

kolacić (753) -a m – mali drveni obruč koji se upletao u mrežu vrše na jednom i drugom kraju da bi služio kao ulaz u vršu za ribe i rakove; I kal bi śe bilo śve oparćalo, vorśe uplelo, śtavilo śćope, źadentalo kolaciće, vorśnjoke uplelo (19.1.)

kolinac (443) –inca m – koljeno prsta; Iśtukal śon śve kolince – prilikom veslanja u barci često jedan ribar zna udariti šakama u kojima drži veslo o drugo veslo i tako rani prste (14.2.)

kolma (444) -e f – mirno more; bonaca kolma – sasvim mirno more bez vjetra;

kolo (471) -a m – kraj mreže trata za koji se veže uže kojim se mreža poteže prema obali; Buta

(328) kolo u more (15.2.)

koloc (357) -oca m – željezna alka za oslobađanje zakačenog parangala; a ti namotoj arganel i veźi koloc. Veźi cimu ol arganela źa friźetu kal budeś kolacol da ne iźgubiś koloc (13.1.); Provat ćemo śtavit koloc, ali mi śtruco riba. Śal će je koloc obrit. Ala, ti napuni i tumba koloc. Je ti udril u lno? Iśa dvo-tri paśa i mola. Ala, iśoj ga (13.2.); koloc za gose i gvadanju – željezna alka koja se vezuje na dijelobve donjeg rub trate: Veźi koloce na gośe i gvadanju i u pul bonde (307) dobro iśtiśni iś biźulinon

(149) da ti śe ne mice jer tu darźi da ne povije – da se mreža ne uvije (16.1.)

kolumba (934) -e f – brodska kobilica – i kolumba od gvoźdenega obruca da, kal śe plova iźvorne, da śe jopet iśpravi (22.5.)

komor (275), -a m – komarac

komp (375), -a m – razmak između rebara broda; Avertij da ne raźbijeś ganac kal upreś iźmeju kompih da ti iśpade. Ali kako će ti iśpaśt kal niśi iźlimol na udice źube

Komuna (29) -e f – renesansna tvrđava u komiškoj luci koja je služila za obranu od gusara te kao skladište za sol korištenu u ribolovu za soljenje plave ribe; Tu śu bile śtore uźonce naśih śtorih koji śu pune Komune śoli tratili źa vrime velike ribaśćine kojo je bila 1909. godine koju śe nomino u komiśkuj memoriji (2.1.)

konat (831) kunta m – račun, obračun; a kal śtajun fini i konat śe ucini, ni bilo pineź śvakomu źa kupit mudonte (20.2.)

konoba (839) -e f – podrumska prostorija kuće; A nojveće śu śe judi śaśtajoli u konobe, na Miriću, u portune, po śpjajima (21.1.)

Konol ol Źveca (879) -ola – Sueski kanal

konśerva (745), -e f – koncentrat od rajčica

konśkrit (681) -a m – regrut; A i lijuna bi ovu mortvu more raśkompenśalo, a da neće mlodega konśkrita gole brode, beź barkih (18.2.)

konter (784) -a m – riba kantar (Cantharus lineatus); A bilo je i konterih, śalop od rucjoka i śvake dobre ribe (19.2.)

kontreśtonje (276) -o n – prepirka, oponiranje u diskusiji

kopośonta (1007), -e f – groblje; I tako śu jedon źa drugin partivali pol cempriśe ol kopośonte

(23.1.)

(16.2.)

kopravenda (263) -e – prodavačica

korat śe (848) -en impf. – svađati se

kordun (965) -una m – lančić od plemenitog metala koji se nosi oko vrata

kordur (559) -ura – obalni pojas koji plače more; Agvanta śe karine da ne obletiś na kordur

korg (161) -a m – uteg za pritiskanje posoljene ribe; (o mesu ulovljenog dupina) pritiśnut

korgon neka iśpurgo karvetinu (6.2.)

korka (457) -e f – borova kora i tekućina od te kore za mašćenje mreža (trata); pok śon je omośtil (8) u korku i pomocil u more neka boje źaśkuri da jaglica ne śpavento (15.1.)

kortejonta (882) -e f – cura s kojom se mladić zabavlja; Kako śu śe na Jabuku penjoli i broli garifule źa kortejonte (21.4.)

kośa (339) -e – podmorski greben; Ovode je milura. Śal śmo na kośu (13.1.)

Kośarica (546) –e f top. – predjel kod Crkve svete Marije na komiškom žalu koju narod po legendi naziva Guspa Gusarica / Kosarica; Voga na Kalun jer je voda iź Kośarice – morska struja iz pravca Kośarice (16.1.)

kośćenjok (714) -oka m – vrsta malog morskog psa (Acanthias vulgaris)

kosica -e f pletenica od starih konopa (16.4.)

kośtat (468) -on pf. – pristati barkom uz obalu ili plutajući objekt ili (o ribi) na ribolovnu poziciju; Neka ih, kośtat će one na pośtu (15.1.)

kotula (851) -e f – tradicionalna suknja; dviźola fuśtone i kotule, pleśkale śe po guźicima

(21.2.)

kravośac (885) -ojca m – neotrovna zmija smuk; ol śtroha ca śu ga u kośti ulivali provjonjen obo bakotima, legotima, mortvima ca po noći gredu, obo velikin kravojcima (21.4.)

kredonje (102) -o n – uzvikivanje ponude robe radi privlačenja kupaca kad bi u Komižu stigao

brod s voćem i povrćem iz Puglie

krejoncija (53) -e f – poštovanje, uvažavanje; Źnalo śe je iźiśt veće ol dvi śtotine śarde (bilješka 5) kako je ku til do mile voje, a kal je bilo malo, uvik bi bilo cagod ośtalo i nikur ne bi vaźel ol krejoncije makor bil i glodan (3.2.)

krelo (605) -a n – krilo; fig. bit krelo i guzicabiti s nekim veliki prijatelj: Śutradon śmo opet bili kako krelo i guźica kal śe je raśprovjalo Pol Boźonića ku je kriv a ku je pravedan (16.6.)

kriśnjok (13) -oka m – mjesec srpanj; Ca je bilo nojteźje – prośtrit mriźe i na onemu źeśtokemu śuncu u kriśnjoku voltovat mriźe (1.2.)

krok (556) -a m – pas ispleten od konopa kojim se ribar zakači za uže koji poteže tratu na obalu; Ala, źamośi njin kroken neka gredu napri (16.2.)

kruto (464) adv. – jako, vrlo; kruto avertitjako paziti na što: Vajo kruto avertit kurent da noś ne privari jer biśmo prilipili na kośu ol Babe (15.1.)

kucin (859) -a m – mali morski pas (Selachia)

kucinora (202) -e f – vrsta mreže stajaćice najčešće korištena za lov jastoga; Śardelore, budele, pripośte, kucinore tu śe je pravilo i plelo ol pujiśkega kunca i źatu śu mriźe bile dobile ime pujiśke (7.2.)

kulaf (633) kulfa m – pučina; Kal śu ovako śtabilo, śiguro vrimena potegla, tuko (6) puć u kulaf (18.1.); Śal krepa tote kal śi til duć iś non u kulaf (18.2.)

kulap (827) kulpa m – udar vala; Bilo je momentih na oni kulap kal bi śe gajeta bila abrivala pok oni temun, ona jidra trrrrrr. To iśto kao da ćeś obletit u ariju. Ako je veliki kulap iśprid prove, śtroh te je da ne afugoś brud, da ga ne afugoś pol kulap iś jidrima (22.1.)

kulnjo (538) -e f –prvo uže, od njih nekoliko, (100 m dugo) koje se veže za kraj trate da bi se potezalo tratu prema obali; Kal śte uźe pribroli, veźite na kulnju barilac ol baruźe (16.1.)

kumpanjoda (1004) -e f – jedan iznenadni veliki val, veći od ostalih, koji može prevrnuti brod; pok afugovonje broda ol kulpa mora kal gre kumpanjoda (23.2.)

kunce (132), -a n – konac, nit za krpljenje ili pletenje mreže; Jeśte reźentali ormu, poplit i kunce (6.1.)

kundut (3), -a m – nužnik

kunka (813), -e f – pljosnati veći komad pluta koji se koristio za plutače u ribolovu jastoga; Kal bi finila śtajun i duślo śe doma i hronilo na miśto orti (806), ośuśilo, śtavilo na śvoja miśta, puta (505), rejidure, putore, kunke (20.1.)

kunj (232) konja m – klupa (konj) za pravljenje barila; bili bi donili iśprid barake konja i lna, obruce, śvilaca, maraś źa obruce źadentovat (9.1.)

kurcej (688) -eja m – izduženje uz rep raže s jedne i s druge strane; (o raži) Ala, ne ćakuloj, doj vamo ti maraś neka njuj ośicen rep i kurceje i oderen je na priśke (18.3.)

kurdela (241) -e f – vrpca, traka; Bilo bi śe voltalo dereverśo baril i śtavilo unutra katrafunde iźbilo obruce provuklo kurdelu i donapunilo drugi baril (9.1.)

kurent (344) -a m – morska struja; Avertij koji je kurent (13.1.); Voga na kurent (13.2.); Vajo kruto avertit kurent da noś ne privari jer biśmo prilipili na kośu ol Babe (15.1.); Tako ti je kal ne pogodiś kurent pok volta napuko i ne umjeś niśta (15.4.); Moća na carnjule vidit kal je mlikotina. Bit će śiguro iśplivoli ako kurent nabije paśu na kroj (17.1.); Vidi da kurent forcoje (17.1.); Vidi da je kurent

(344) iśforcol, da śe źaviju remulini, a vidi da iźa puntina (488) toci kako rika.(17.1.)

kurilo (294) -a n – prolaz jata riba; źapaśot u źopaś, na kurilo (11.2.)

kuroj (967) -aja m – odvažnost, hrabrost; A onda je u me dośal kuroj (22.11.)

kurta (569) -e f – prostor u moru opasan mrežom; Ala, ti na provu tumba koju śtinu u kurtu neka riba gre u śaku (16.2.)

kuś (529) -a m – komad; da ku ne pade na śike jer bi śe raźbili kako butiljun u śtu kuśih pok ku bi ga iśkupil (15.6.)

kuvertela (494) -e f – završna trenica na pramčanoj i krmenoj palubi barke; Śaku buta na śomu kuvertelu (15.3.)

Kuźmini (906) pl. tant -ih – porodični nadimak

kvalitod (207) -i f – kvalitet; . I Garci śu kupovoli u Komiźu ślone śardele, a bili śu śpecijaliśti źa poźnat kvalitod ślone ribe (8.1.)

kvartir (196) -ira m – dio broda na provi i krmi gdje se brod počinje sužavati pa do kraja prove ili krme; puć pol kvartir kalat gaće i vaźeśt źolovu śtinu źa priśvitlu (bilješka 12) (7.1.)

kvoska -e f – kozica, mali račić (Penaeus kerathurus) (16.5.)

L

lacan adj. -o, -u, pred. –a, -o – gladan (16.4.)

lamprida (140) -e f – riba lamprida (Peromyzon marinus) koja je znala zalijepiti se za podvodne dijelove broda namazanog da bi sisala paklinu ili blak kojima je brod namazan; Pogledoj na temun je lamprida ca śiśo blak i katrom (6.2.)

lancun (2) -una m – plahta

lantina (932) -e f – motka za razapinjanje jedra; Gore lantina i mont ol botunih źa dviźot jidro na jorbul (22.5.)

largat (428) -on pf. – udaljiti; Largoj ol Manjareme jer śu veśla śkupa (bilješka 17) (13.5.)

laśkat (155) -on pf. – popustiti nategnuto uže; (o ulovljenom dupinu u moru) Vidi ca je źaveźal. Laśka mu da ti ne iśkido (6.2.)

laśkot (470) -on impf. – bježati, juriti pred progoniteljem; Ono ih vidi ca biźigaju po śkorupu, śal će pocet laśkot (15.1.)

laśnut (522) –en pf. – planuti, bljesnuti sjajem; Larga da te ne ośmudi jer śuma laśne i plaśne kako śiromaśko śuperbija (bilješka 19) (15.5.)

laśtra (62) -e f – staklo navigacijskog ferala; Prema provi śu bile laśtre carnjeno i źeleno, a prema karmi bilo (4.1.)

lata (948) -e f – tanki, lako savitljiv lim; Onda je bil kalanko ol late iź fabrike (22.7.)

lavur (35) -a m – rad; neka ti je bonda ol śride libera źa lavur kolo mriźe (15.2.); Vidi kal niśi donil śpurtel) kako gre ślabo lavur (15.3.)

lavurat (921) -on impf. – raditi; Źenśke śu u to vrime u kalcete po kući hodile źa ne probudit muźe koji śu po śvu nuć lavurali (22.4.)

lavuratur (93) -ura m – veliki radnik, rabotnik; I komiśko gośpoda śu toliko dorźala do dobrega ribora, a śve one koji śu hodili po śkojih i bili dobri lavuraturi, mucnici, źvoli śu ih deroti (5.4.)

(10.2.)

laźanje (735) pl. tant. -ih – ručno rađena pljosnata tjestenina

laźarun (261) -una m – ljenčina, neradnik; A bilo je lavuraturih, mucnikih, ali i laźarunih

lebićoda (984) -e f – vrijeme kad puše jugozapadni vjetar (garbin) koji podiže velike valove

legot (884) -a m – duh umrle osobe koji, prema vjerovanju, poslije smrti još postoji u kući;

Onda śe ne govori ol śtroha ca śu ga u kośti ulivali provjonjen obo bakotima, legotima, mortvima ca po noći gredu (21.4.)

legumi (738) pl.tant. -ih m – leguminoze (grašak, grah, bob, leća, slanutak)

lenjom (756) -ama m – drvena građa; I kal bi śe bilo śve oparćalo, vorśe uplelo, śtavilo śćope, źadentalo kolaciće, vorśnjoke uplelo, iź buśka lenjom donilo (19.1.)

leśto (193) adv. – brzo; A śal leśto pocet će garbinoda (7.1.)

leva (se) (417) imper. – 1. ustani; Leva śe, naśi, pala je bonaca (13.5.); 2. diži; Leva mriźe

(12.2.)

levandura (382) -e f – okrugla drvena posuda za parangal s udicama nataknutim na obodu

levantarun (985) -una m – olujni istočnjak s kišom; Vlośi na glovu bi mu źabilili ol brigih i

penśirih, jidrenjo, navigovonjo, furtunih i furtunolih, burih i lebićodih, levantarunih (23.2.)

levont (65) -a m – 1. istok; a źa vrime śe je orjentiralo po źviźdima po kojima śe je racunalo ure i tu śu iźvecera bile parve źviźde koje śu iśticole u levontu (4.1.); 2. istočni vjetar

levut (447) -a m – leut, ribarski brod za lov plave ribe koji opasuje svjećaricu mrežom; Ala, potegni levut śvićoru da śe ne pribije (15.5); Levut je imol i śohe (22.7.); Vajo ukarcat jaglicoru i źvat joś druźine jer śe źa na jaglice hoće ośmorica. Dvo u borku i u levutu śeśtorica (15.1.)

liber (477) adj. -o, -u, pred.-a, -o – slobodan; Raźormoj veślo na katinu i śridu po ih śtavi daprova na bondu ol prime neka ti je bonda ol śride libera źa lavur kolo mriźe (15.2.)

libon (290) -ana m – debelo uže kojim se opasuje mošt prilikom prešanja grožđa na tradicionalan način; Mriźe će povit pok će ih bit inkatura olvit. Vajo udugo iźlongat da iźgubi verinu, ośtija, povilo je kako libon (bilješka 15) (11.2.)

lijun (679) -una m – lav

linjat (968) -on impf. – nestajati, slabjeti; I tako śu śe godiśćo namotovala, furca śe gubila, źivot je linjol (23.1.)

lipo (618) adv. – 1. lijepo, uredno; Lipo tu śtivojte udugo (15.3.); A bilo je lipo śluśot kako śu śtori Komiźoni navigali do Rudice i Piśkići na Gargano gajetima (21.3.); 2. prilično, dobro; Jeśi ga dobro apikol jer lipo poteźe (17. 1.); Baś je lipo iślo puto śoto (17.1.)

liśpid (180) -a m – masnća, prljavština od masnoće; Gledoj ca śu brodi ćapali liśpid (7.1.)

lito (123) lita m – dlijeto

liźot (914) -en m – 1. hodati četveronoške; Oni śu śe iź nojranijega ditinśtva śpremali źa more, cin bi poceli liźot; 2. gmizati

lno (210) lna n – dno; Je ti udril u lno?(13.2.); Doj majśtru meni da ti je maknen ol lna (18.4.); Imali śu śperune ol darva fino źaośtrene, duge jedon metar pok bi ga tiśkal kroź źdrib ol barila ili mojace do śomega lna pok bi ga na nuś vonjol (8.1.)

lopiźa (866) -e f – zemljana posuda za kuhanje hrane; Kupovoli lopiźe, teće, fjaśke (21.3.); Jeśte reźentali ormu, poplit i kunce. Kal śe ośuśi tuko ga omanit u lopiźu neka boje puźi kal śe karpi da ne źapire (6.1.)

lovak (548) adj. lovko, lovku, pred. lovka, lovko – koji je povoljan za lov; Voda iź Śćećo ni lovka (16.1.)

loźumina (973) -e f – vrsta trave gustog busena koja se upotrebljavala za slamnjače; Dronjolo śe na pojace ol ślame ili loźumine (23.1.)

luc (946) luca m – luč; Śvitilo śe je na luc (22.7.)

lug (942) luga m – pepeo; Śtukovalo śe je katramon i lugen kako i provo gajeta (22.6.)

lumbul (280) -a m – jedna od niti kojom je upleteno uže; Polvarźi pol lumbul (11.1.); Vidi ca je tunja obilila obo źodiv da je jedva duśla gore na jedon lumbul. U malo da ni pukla (13.2.)

luśija (170) -e f – topla voda u kojoj je otopljen pepeo; Ruke iśpucone, iśfriźone ol źice ol vorśnjokih, barkojih ol jaśtoga. Uvik śe je kuhola luśija i banjalo ruke u nju (19.2.)

M

macagarbun (274) -a m – rovac, kukac koji živi u gnoju

macavarija (957) -e f – veliki drveni mlat kojim se tukla smrča ili kora bora za pravljenje tinte radi bojanja i konzervacije mreža; muj otac je duśal jidan iś macavarijun i śve je te gajetice macavarijun iśpeśtol (22.8.)

macula (121) -e f – drveni čekić za šuperenje; Jeśi vaźel diźicu, nośtavak, maculu, śvilac, lito, śtupu (6.1.)

maća (678) -e f – mrlja; Vidi ga ca śe muci, śvi je iśal na maće. A i lijuna bi ovu mortvu more raśkompenśalo – mijenja boju lica zbog mučnine od morske bolesti (18.2.)

Madonini (909) pl. tant. -ih m – porodični nadimak

mahrama (766), -e f – marama; pok da źena kalo mahramu iź glove i rece: „Adijo naśi (19.1.)

Majela (136) -e f top. – planina u unutrašnjostui Italije Maiela, čiji se vrh vidi iz Komiže kao otok na horizontu desno od Biševa u vrijeme velike vidljivosti; Vidi śe Majela. Śiguro je śoto śiroko – po velikoj vidljivosti zaključuje da slijedi jugo (6.2.)

majinat (420) -on pf. – spistiti jedro; Tuko majinat i butat jacom źa bondu (13.5.)

majnovonje (991) -vonjo n – spuštanje jedra

majśtra (332) -e f – nit parangala na koju su vezani pioci s udicama; A ca ti je tu teśko? Tu je śiguro volina. Doj majśtru meni da ti je maknen ol lna. Vidi kako njun vajo dudot dokle śe ne olcipi (18.4.)

makulon (723) adj. -o, -u, pred. -a, -o – oštećen, povrijeđen; Źa puć na jaśtoge na śkoje, tukalo je nojpri noć dobru i joku druźinu, one koji śu forconi da njin niśta ne śkodi, a da ni makulon, da je źdrov kako śtina ol Bruśnika (19.1.); Kal biś donil jaśtoge iź śkoja u Komiźu targuvcu, un bi olma iśkartol jaśtoge koji śu bili makuloni pok bi ih śtavil na bondu (19.6.)

Malteźovi (910) pl. tant. -ih m – porodični nadimak

manavela (362) -e f – drvena batina za ubijanje ribe; Dojte ovamo ganac i śpurtel i manavelu ako bude kojo marina da njuj glovu iśpeśton da ne bi koga źagriźla (13.1.)

Mancinovica (780) -e f top. – spilja u uvali Zaruśka na otoku Śvecu gdje su ribari obitavali za vrijeme višednevnog ribolova (danas je urušena); A jilo śe je u śpilu Mancinovicu i śpolo na pojace ol ślame (19.2.)

maniśtra (730) -e f – tjestenina

Manjarema (429) -e f – brdo i punta na desnoj obali Komiške vale; Ne voź ovode bliźu kraja. Largoj ol Manjareme jer śu veśla śkupa – prema usmenoj predaji punta i brdo Manjarema nazvana je prema podmorskom grebenu gdje su ribari često lomili vesla (tal. mangia remo – koji jede vesla) (13.5.)

marac (769) morca m – ožujak; I tako śe je ribolo śicanj, velu, marac, avril i moź – lovilo se jastoge (19.2.)

marangun (267) -una m – drvodjelac

maraś (234) marasa m – sjekač, mačeta za rezanje mesa ili ribe; maraś źa obruce źadentovat

(9.1.)

marcon (215) adj. -o, -u, prd. -a, -o – koji je od mjeseca ožujka, riba ulovljena u ožujku; A

uźalo je bit i marcone ribe (8.1.)

mareta (40) -e f – blaže uzburkano more; Vajo źnat na maretu źaticot (12.4.); karina ti śe mice pok niśi śigur źa ćapat śe źo nju kal iśkociś u brud iźa marete – kad val približi razinu obale i broda da je lakše skočiti u brod ili iz njega (16.1.)

margarita (582) -e f – uzao kojim se skraćuje duljina užeta najčešće za to da bi se spriječilo pucanje na oštećenom mjestu; Jedon lumbul je pukal. Ucin permomenta margaritu. Vidi ti da joś ni naucil veźat margarit (16.3.)

marina (363) -e f – riba marina (Muraena helena); Dojte ovamo ganac i śpurtel i manavelu ako bude kojo marina da njuj glovu iśpeśton da ne bi koga źagriźla (13.1.)

maśka (718) -e f – riba morska mačka (Scyllium canicula)

maśka (260) -e f – mačka; maśka ol dvo komina – dvoličnjak: ovo ti ga, buźdo, uliźice, guźico, rufijonu, maśka ol dvo komina (10.1.)

maśkul (896) -a m – muški okov za kormilo, na krmenoj statvi koji ulazi u ženski (feminu), koji se nalazi na kormilu; temun je vajalo pritśnut da ne iźleti maśkul iź femine i da ne ośtaneś beź temuna (22.2.)

matadura (913) -ure f – oprema za jedrenje, postava jedrilja; Boje je jidrila gajeta komiśko nego taljonśki trobakuli od śeśt-śedan vagunih. To je bila matadura to je bilo śve uredjeno, to ni moguće virovot, to śu bili provi morśki vuci koji śu śe probivali kroź bote i vitre. To śu bila śpecijolno jidra (22.3.)

maźor (312) -a m – sidreni kamen za ribolovne alate; Odaberi śponu i pero neka ti je vonka da moreś veźat kavicol i śtavi bokun molega maźora (12.1.)

mećonje (493) -o m – postavljanje, stavljanje

milura (338) -e f – podmorski brak, plićak; Doj śridu da śtavimo. Ovode je milura. Śal śmo na kośu – na plićak valja staviti središnji sinjal parangala koji je služio za slučaj da parangal pukne pri dizanju s jedne strane (13.1.); Doj mi tega cornega ugora. Ovi je śiguro ujot na miluru. Propju iźgledo ol rape – ugori iz dubine imaju bljeđu boju (14.1.)

Mirić (840) -a m top. – sastajalište ribara u predjelu Molo Bonda; A nojveće śu śe judi śaśtajoli u konobe, na Miriću, u portune, po śpjajima (21.1.)

mlikotina (613) -e f – posve mirno more; Moća na carnjule vidit kal je mlikotina – ajmo probati loviti carnjule kad je mirno more (17.1.)

Mlin (922) Mlina m top. – žalo u komiškoj vali i ribolovna pozicija; Po cilemu źolu Mlina bile śu prośtorte mriźe (22.4.)

mocejina (1002) -e f – vlaga

moća (611) – ajmo (od homo ća); Moća na carnjule vidit – ajmo probati loviti carnjule (17.1.)

moha (479) -e f – mrežni materijal za manje mreže (za trate je teg); Ovode śu duśle dvi-tri u ćoru mohu – ribe su se zaglavile u mohu većeg oka uz rub mreže (15.2.)

mojaca (115) -e f – drvena posuda veća od barila, oko 70 l; Baril od ulja i mojacu da ne śundraju (6.1.)

molat (śe) (392) -on pf. imper. moloj / mola – 1. pustiti; Iśa (157) dvo-tri paśa i mola (13.2.);

2. pustiti se; kal opereś ruke u luśiju, ruke ti śe molaju (19.2.)

moli dupin (143) -ega m – vrsta dupina, vrlo opasan za ribara jer tjera ribu; Pogledoj koliko je karavona molih dupinih. Śal će śe pośukat pol brud (6.2.)

Molo Bonda (915) -e f – predjel u Komiži sa sjeverne strane uvale

monkul (560) -a m – stupić na pramčanom i krmenom boku broda za vezivanje užeta prilikom siderenja broda; Doj olma boce na monkule ol prove i karme (16.2.)

mont (933) -a m – kolotur pričvršćen za vrh jarbola za podizanje glavnog jedra; Gore lantina i mont ol botunih źa dviźot jidro na jorbul (22.5.)

morka (656) -e f – orijentir na kopnu radi orijentacije na moru; Vajo śal vaźeśt morke. Jelna ti je Śijabod u Muśtaćin, a drugo Kamik u Bumbul (18.2.)

Mortvi don (1008) -ega – Dam mrtvih

mośtac -a m – 1. željezni prsten s kukom koji kliže po kosniku radi razapinjanja pramčanog jedra floka; 2. Uže koje povezuje vrh kosnika s donjim dijelom pramčane statve; kako napravit pajet i mośtac ol prove (16.4)

mośur (127) -a m – tuljak od deblje rozge (indijske – cana di India) za držanje igala za krpanje mreža; Viźitoj je pol provu kablić, a u njemu mośur, jogla ol armivonjo (6.1.)

moź (212) maźa m – maj, svibanj

moźak (308) mozga m – vertikalno uže na krajevima mreže koje spaja donji (olovnji) i gornji (plutni) rub mreže i na taj način učvršćuje mrežu po vertikali; Doj iź śterala gavunore. Iśkupi jih na pluśćo, śtavi kavicol na bondu da śe ne źavije moźak.(12.1.)

mrok (18) -a m – ribolovni mrak koji traje 21 noć; ujoli śmo tega mroka ośan kvintolih (12.10.); kal bi finil mrok bili bi poplati iśpucoli i tvordi kako u tovara kopita (1.3.); Tako śe je źnalo kako je riba, je iźguvernona, je malo śoli, ol kojega je mroka pośoljena, je ol maźa ili avrila (8.1.)

mucnik (94) -a m – radnik koji se iznimno trudi, trudbenik; A bilo je lavuraturih, mucnikih

(10.2.)

mudantine (919) pl. tant. -ih f – kupaće gaćice mudonte (835) pl. tant. -ih f – muške gaće muka (741) -e f – brašno

mul (943) mula m – molo, lukobran

murluc (665) -a m – riba mol (Merluccius vulgaris)

muśica (394) -e f – morski nametnik koji napada ulovljenu ribu; Vidi ca śu tu tabinju muśice

iźmuźle da śu ośtale śomo kośti (13.2.)

muśki uźal (594) -ega m – jednostavan uzao za vezivanje dva kraja užeta – čvrsto drži za razliku od sličnog ženskog uzla; kako śe uźuntoje kunce, kako śe karpi, muśki uźal da śe ne odriśi (16.4.)

Muśtaćin (658) -a m top. – lokalitet na otoku Svecu

N

nadijen (647) adj. -eno, -enu, pred. -a, -o – nadjenut, nataknut; Kal je friśko jeśka, bokune ne otukuju, nego gucaju nadijene bokune (18.1.)

nadit (331) -ijen pf. – nadjeti (ribu na udicu); Nośtuj ti śić jeśku neka nadijemo (18.1.); Venja vamo parangol da ga nadijemo (13.1.)

naganjot (616) -en impf. – naganjati; Avertij kako iśtendijeś jer iźgledo da naganje na barilac (17.1.)

najelno (416) adv. – sve skupa, odjednom; Ovu bilu ribu, ove pagare, źubace, kontere i śkarpine prodat ćemo najelno jer śe tu ne iśploti prodovat na peśkariju (13.4.)

naparcit (854) -in pf. – naprčiti, istaknuti stražnjicu; Kal bi śe źenśke korale, źamicole bi roge jelna druguj, dviźola fuśtone i kotule, pleśkale śe po guźicima, kalovale gaće pok naparcile guźicu i govorile jelna druguj: „Ovo ti śa njun śe koroj, ti śi njuj por“ (12.2.)

napirot (473) -en impf. – natiskivati se; Voga na borku. Udri ti na primu śa uźun jer napiru na kola –

riba ide prema vratima mreže pa bi mogle pobjeći te je treba uplašiti da se vrati u mrežu (15.2.)

napuko (510) adv. – naopako; Tako ti je kal ne pogodiś kurent pok volta napuko i ne umjeś niśta (15.4.)

napunit (390) -in pf. – zategnuti uže ili mrežu; Ala, ti napuni i tumba koloc (13.2.)

napuśe (642) adv. – posebno, odvojeno; Vajo namotat śride, a kavicole netat, butat napuśe i śtavit u kaśetu (18.1.)

narigot śe (674) -on pf. – ispovraćati se

naślonit śe (619) -in pf. – riba se nasloni na mrežu, ali ne ulazi u oka mreže; Udri pobukon u kvartir neka riba iźlećo vonka neka boje ceto, a ne da śomo naśloni i rendi ol mriźe (12.3.)

naśtivat (564) -on pf. – naslagati; Ovodi je kojo śamaruśa incetala u śomi śardun. Aśti boga, ca śi ih naśtivol u kompu – drug koji je presipao ribu iz gvadanje (456) imao je pravo izdvojiti koju bolju ribu za sebe, a obično ju je slagao u prostor između dva rebra na boku broda – komp (375)

naucan (586) adj. -no, -nu, pred. -na, no – naučen, sa znanjem, naviknut – Nikur śe ni naucan rodil

(16.3.)

navalica (435) -e f – gužva pri kupovini; Vidi kojo je danaś navalica na ribu da ne mogu duć kraju ol

galame, tiśkonjo, vikonjo (14.1.)

navarć (313) -źen pf. – nametnuti konop, omču oko čega; Onda bi druźina źaveźla na cetiri veśla śvun furcun i pul kraja, a ovi koji śu pri tebe duśli na źolo, oni bi agvantali brud pok bi olma navargli parong i potegli brud na kroj (19.4.); Ćapoj i navarźi śponu na kroj (12.1.)

naveźonje (750) -o n – veslanje protiv struje i valova da bi se brod održao na mjestu

navit (573), -ijen pf. – stisnuti, zbiti mrežu da riba ostane zbijena u saki; Navijte tu po źanotu i alavija veźite źa friźetu (16.3.)

navivat (483) -ijen impf. – stiskati, zbijati mrežu da riba ostane zbijena u saki; Buta olovo pol noge i pomalo navijite (15.2.)

navuć śe (794) -ucen pf. – izvući svoj brod na obalu (povratni glagol zbog osjećaja identiteta čovjeka i broda); Ako je bilo marete, ni śe bilo lako navuć na źolo (19.4.)

nepotenat (530) adj. -ento, -entu, pred. -enta, -ento – nesposoban, invalidan; dorźi barbitu neka śe śtariji ukarcaju da ku ne pade na śike jer bi śe raźbili kako butiljun u śtu kuśih pok ku bi ga iśkupil. Bil biś do śmarti nepotenat (15.6.)

nepratik (895) adj. -o, -u, pred. -a, -o – nevješt, bez iskustva; Duśal je nepratik, neiśkuśan, dośal je iś punin jidrima na kulap (22.1.)

nerat (118) neren impf. – roniti; Śuvenj buta na pajulac neka prova manje nere (6.1.)

netat śe (334) -on pf. – osloboditi se, razdriješiti zamršeno; Vajo pritiśnut majśtru da śe ne imbrojo jer ku bi je po noći netol (13.1.); Vajo namotat śride, a kavicole netat (18.1.)

nevera (97), -e f – nevrijeme, oluja; źvoli śu ih deroti ili odre śtrambjere koji niśu pośtivali nevere ni furtune (5.4.)

nevoja (724) -e f – bijeda, siromaštvo; A nevoja je bila veliko. Vajalo śe je na butigu unaprid duźit u targuvca da ti do śpiźu da moreś puć ribot (19.1.)

nikur (966) pron. – nitko; Meni nikur ni darovol niśta (22.11.)

nominat (30) -on impf. – čuvati uspomenu na nešto ili nekoga u kolektivnoj memoriji; Tu śu bile śtore uźonce naśih śtorih koji śu pune Komune śoli tratili źa vrime velike ribaśćine kojo je bila 1909. godine koju śe nomino u komiśkuj memoriji (2.1.)

norak (917) norka, m – ptica gnjurac; Śva dica Mole i Vele Bonde kal bi imala cetiri-pet godiść, olma śu kako norci pul mora torkali (22.4.)

nośtavak (120), -uvka m – klin za nabijanje obruča; Jeśi vaźel diźicu, nośtavak, maculu, śvilac, lito, śtupu (6.1.)

nośtuj (651) imper. – požuri; Nośtuj ti śić jeśku neka nadijemo (18.1.)

Novo pośta (536) – ribolovna pozicija južnoj strani Komiške vale između Kamenica i Śtore pośte

nuko (104) excl. – uzvik nutkanja, poticanja; Nuko, dvini ti baril źapaconih śardel (6.1.)

Njiva Źonkotova (924) -e top. – ravnica u Komiži u predjelu Potok

O

obrit (389) -ijen pf. – 1. obrijati; 2. fig. oduzeti, otkinuti, oteti; Provat ćemo śtavit koloc, ali mi śtruco riba. Śal će je koloc obrit (13.2.); oni iź Śtore pośte non je obril źomet (16.5.); Uvik gledoj da ti vorh ol udice ośtane vonka da śe raźina pri źadije jer ona je puno furbaśto riba pok obrije ili iźmumo bokun (18.1.)

obruc (233), -a m – obruč; Kal bi bacvori źalnivali barile ślonih śardel, bili bi donili iśprid barake konja i lna, obruce, śvilaca, maraś źa obruce źadentovat, śarbuna da njin obruci źapiru kal nabiju (9.1.)

oda cetiri (541) indecl. – uže (100 m dugo) četvrto po redu od kraja mreže prema obali radi povlačenja potegače (trate) prema obali; Kal śte uźe pribroli, veźite na kulnju barilac ol baruźe iśto tako na oda dvi i na oda cetiri (16.1.)

oda dvi (540) indecl. – uže (100 m dugo) drugo po redu od kraja mreže prema obali radi povlačenja potegače (trate) prema obali; Uźa oda dvi ni alavija. Jedon lumbul je pukal (16.3.)

odabrat (309) -eren pf. – pripremiti nekoliko metara užeta ili mreže da ne bi zapelo pri bacanju u more;

Odaberi śponu i pero neka ti je vonka da moreś veźat kavicol (12.1.)

odra śtrambjera (96) -e f – onaj koji u pretjeranom radnom entuzijazmu ne izbjegava ni opasnosti; śve one koji śu hodili po śkojih i bili dobri lavuraturi, mucnici, źvoli śu ih deroti ili odre śtrambjere koji niśu

pośtivali nevere ni furtune (5.4.)

oflacit (673) -in pf. – omlitavjeti; Jeśon ti rekal da śi oflacil i da ćeś śe narigot (18.2.)

ofrolat (327) -on pf. – (o ribi) omekšati, izgubiti svježinu; Ala, vajo kaśetu da iśtribimo dokle ne ofrolaju – trebamo izvaditi ribe iz oka i staviti u sanduk dok ne omlitave (12.2.)

ohlep (379) -a m – udar vala o obalu ili udar od obale odbijenog vala; Vidite je śu von alavija ormona jerbo je duśal ohlep ol kraja (13.2.)

ohrekovat (846), -ujen impf. – hrakati ispljuvak

okrojit (482) -in pf. – nešto loše napraviti, stvoriti nepriliku; Ovo dvi-tri jeźine. Dobota śon ga okrojil –

zamalo sam se naboo na morskog ježa (15.2.)

okurivat (727) -ijen impf. – trebati, bit od potrebe; Bil bi ti targovac dol buletin, a ti biś mu rekal ca ti okurije i tako biś bil ucinil proviśtu (19.1.)

olhodit (976), -in impf. – odlaziti, napuštati; Govorilo śe je „śtori ribor – śtori prośjok“ jer kako mu je olhodila furca tako śu mu śtarili orti i brodi, tako je famija biźala ol njega (23.2.)

olma (804) adv. – odmah; tukalo je mriźe śtavit u more da śe ohlode ol rujote jer bi śe bile uźegle i olma raśpale kako paucina (1.1.); Tad bi drug rekal śvićoru „śjor śi, śjor, olma ćemo uredit“ (2.1.)

olovnica (533) -e f – komad olova uvijena oko užeta na donjem obrubu mreže u funkciji utega; Nikoliko olovnic śon nabil, potukal olovo neka ne śćipje jer već ni gore śtvori nego kal trata śćipje (16.1.)

olovnjo (621) e f – donji rub mreže s nizom olovnih utega; Tira na deśtru! Olovnju gore! – donji rub mreže (s olovnim utezima) dižite (17.1.)

olovo (325) -a m – donji rub mreže s nizom olovnih utega; Tira olovo neka ti ne iśpadaju – da ne ispadaju zaglavljene ribe (12.2.)

oltra (152) adv. – skroz; A ca śi ga inferil, olma mu je dupinora iźośla oltra – proboo je kopljem dupina tako da je koplje izašlo na drugu stranu tijela (6.2.)

olvornit (388) -en pf. – skrenuti brod; Śal mi olvornite jer gre ćapat – skrenite brod jer će parangal zakačiti (13.2.)

omanit (411) -en pf. – obrisati; Cekoj da iśtaren tub i omanen mu paver neka śe boje vidi ako paśo koji vapor (13.3.); Ugore dobro omanite ol śliźotin (13.5.)

omekcat (800) -on pf. – omekšati; kal uloviś jaśtoga koji śe imo iśvuć, a poźnaje ga śe olma kal ga ćapoś pol parśte, njemu śvi oklop povar nug omekco (19.5.)

omośtit (8) -in pf. – obojati; pri je tuklalo iśkupit mriźe, ukarcat, źakarpit, ubrat i iśtuć ruj, omośtit (1.1.); gvadanja je novo. Prominil śon je ovega mroka pok śon je omośtil u korku i pomocil u more neka boje źaśkuri da jaglica ne śpavento (15.1.)

oparćat (145) -on pf. – pripremiti; Vajo śve veceraś oparćat i śtavit u brodu (18.1.); Vajo na viśtu olma oparćat ganac (18.4.); źene iśpekle kruh, baśkotale baśkot, iźmendale promine, oparćale robu i śtavile u śaketu i donile na barbitu (19.1.)

orca (150) -e f – privjetrina broda koji se kreće; Iźduśi jidro, vajo ga pogodit na orcu – treba usporiti brod skretanjem na vjetar kako bi bilo lakše kopljem pogoditi dupina (6.2.)

oriśac (587) -ca m – vrsta uzla za vezivanje sartija; jo ću te naucit uźal oriśac koji nateźe śortiju (16.4.)

orma (130) -e f – deblji konac za armanje (uređenje, opremanje) mreže; Jeśte reźentali ormu, poplit i kunce (6.1.)

ormon (378) adj. -o, -u, pred. – arman, opremljen, uređen; Ala, naśi, buta veśla u more. Vidite je śu von alavija ormona jerbo je duśal ohlep ol kraja (13.2.)

ormot (671) -on pf. – armati, opremiti, urediti; Ormoj dvo veśla (18.2.)

orore (897) pl. tant. -ih – strahote; Pajuli śu letili u ariju. Covik, ako je bil pol provu, bil bi udril glovun u śkaf. To śu bile orore, raźumiś ti. Pri na jidra! (22.2.)

ort (806) -i f – 1. ribolovni alat; 2. kompletna ribolovna postava uključujući i brod i posadu

ośmica (595) -e f – vrsta jednostavnog uzla za vezivanje udica

ośmudit (521) -udin pf. – oprljiti vatrom; Larga da te ne ośmudi (15.5.)

ośtrol (988) -ola m – vjetar iz pravca juga

otart śe (506) otaren pf. – otrti se, okrznuti se, proći tik uz što; a borka neka śe otare niź śomu Gatulu –

neka pomoćni brod pri bacanju mreže prođe tik uz obalu lokaliteta Gatula (15.4.)

oteśkat (701) -on pf. – postati teškim, otežati; Dobro je oteśkalo, śiguro śe je obiśilo veće raźin – postalo je teško dizati parangal jer se ulovilo više raža (18.3.)

otubar (216), -a m – listopad; riba ol śetembra do otubra nikal śe ne moźe ucinit, uvik śu friśkace – sardele ulovljene od rujna do listopada ne mogu posoljene nikad dozreti (8.2.)

otukovat (646) -ujen impf. – (o ribi pri ribolovu) udarati u mamac (što je signal ribaru da je riba prisutna); Kal je friśko jeśka, bokune ne otukuju, nego gucaju nadijene bokune (18.1.)

otvorit (385) -in pf. – otvoriti pogled, skrenuti brod u stranu da bi se vidjleo što je sa strane broda;

Otvori mi malo da vidin pridośe (13.2.)

P

Pacetovi (905) pl. tant. -ih m antrop. – porodični nadimak

padvona (888), -e f – najlošije vino koje bi se sredinom studenoga pravilo od dropa, preostalih grozdova od paljetkovanja i vode, kako bi dostajalo do mladog vina početkom prosinca; Tu śe je pripovidalo uź komin i tiśkolo glovnje neka boje gori, a bliźu śebe diźica vina, bevonda i padvona kojo je pomogla da śe i fjabe provju (21.4.)

pahat (228) -on impf. – ugodno mirisati; (o slanoj sardeli) je paho kako parśut i kako iźgledo (8.2.)

pahonje (567) -o n – ugodno mirisanje; (o pečenim girama) Tu śu one parve źa na roźonj i źadimit cilu śtrodu ol pahonjo (16.2.)

pajet -a m – bokobaran broda

pajul (403) -a m – komad brodske podnice; śal nojpri iśtarite pajule śtracun ol śliźotin i karvetine da śe ku ne pribije ili popuźne (13.3.); Onda bi jedon dil broda ośtol u ariju i onda bi bil pol doli – bummm. Olma śu pajuli iźlećali (22.2.)

pajulac (54) -ulca m – prostor između banka od katine i pramčane palube u falkuši, a pripadao je

svićoru (22); Śvićor je uvik śpol na pajulac (3.2.); Śuvenj buta na pajulac neka prova manje nere (6.1.)

pajuloda (109) -e f – svi dijelovi brodske podnice; Ukarcojte parve barile źapacone i napravite pajulodu ol katine do prime (6.1.)

pakol (550) pakla m – paklina kojom se mazalo podvodni dio brodske oplate i spojeve madira; bronźin ol pakla – lonac za paklinu

palac (462) polca m – zapornik za veslo na boku broda u obliku palca; cimu veźi źa palac ol śride

(15.1.)

paleta (169) -e f – drvena pljosnata lopatica koja služi kao pritiskač glava sardela prilikom soljenja da

bi što više izlučile ulje kojega se valjalo što prije osloboditi radi kvalitete slane sardele; iśkarcali śmo śve, uredili, śtavili śve na śvoje miśto, barile, katrafunde, frake, palete (7.1.)

pametor (78) -a m – razdoblje pamćenja društvene zajednice ili pojedinca; Prefin śu źa muga pametora u Komiźu bila cetiri veślora, cetiri radione di śu śe cinila veśla (19.6.)

panceta (439) -e f – komad mesa od trbušne šupljine; ove pece ol pancete ca će śkvarit na źeravu kal ih nadijeś na roźonj (14.1.)

paniźel (551) -ela m – prvi madir od kobilice koji se penje uz uz obluk (karoc) do aśte (ravni dio statve) te je stoga tordiran; Ala, aźvelto neka brud ne gruho jer će iśpucot pakol i iźletit śtupa iśpol paniźelih pok će brud puśćat vodu (16.1.)

papalinjok (857) -a m – riba papalina (Culpea sprattus); kako śu śtori Komiźoni navigali do Rudice i Piśkići na Gargano gajetima i tamo prodovali ślonuu ribu, śardele, lokorde, śkuśe, ćurlice, papalinjoke, śnjure (21.3.)

parangol (330) -ola m – parangal, ribolovni alat – nit s mnogo udica; Ala, naśi, vajo puć śtavit parangol. Venja vamo parangol da ga nadijemo (3.1.); Vajo gledot aźvelto iśtegnit parangol (13.2.); Źaveźi k njemu jer mi opet śćipje, a ti pridośe źo nje pok ćemo provat olvornit ol kośe da bi non poletil parangol (13.2.); revoltat parangol – skupljeni parangal isprazniti iz posude da bi se vratio ponovno na način da se udice zataknu duž oboda posude – levandura (382)

parangolśki uźal (590) -ega uźla m – parangalski uzao; uzao za spajanje užeta ili nit jednostrukim, dvostrukim ili trostruki namatanjem sa svake strane i provlačenjem; kal bude vrime, jo ću te naucit uźal oriśac koji nateźe śortiju, vultu śkurentu i alavija parangolśki uźal dupli i unjuli (16.4.)

parong (796) -a m – sistem kolotura za izvlačenje ili porinuće broda; oni bi agvantali brud pok bi olma navargli parong i potegli brud na kroj (19.4.)

parteni drug (583) -ega druga m – onaj član družine koji je nespretan, koji nije vičan ribarskom zanatu;

ti tu napravi, jerbo un je parteni drug (16.3.)

cempriś (1006) -a m – čempres; fig. partivat pol cemprise – umirati: I tako śu jedon źa drugin partivali pol cempriśe ol kopośonte (23.1.)

parvo (952) -e f – skupina ribara koja s obale vuče mrežu potegaču s kraja mreže koji je prvi išao u more prilikom opasivanja ribljeg jata; Tira parvo! Tira źotega !(22.6.)

paś (391) paśa m – sežanj, duljina raspona ruku, ribarska mjera za mjerenje duljine i dubine;; źavancoj jedon paś arganela (18.2.)

paśa (614) -e f – planktonska masa; Moća na carnjule vidit kal je mlikotina. Bit će śiguro iśplivoli ako kurent nabije paśu na kroj (17.1.)

paśarica (717) -e f – riba pasara (Fam.Pleuronectidae)

paśat (676) -on pf. – proći, prestati; (o onome koji trpi od morske bolesti) Śtavi mu mokru śtracu na celo pok će mu śve paśat (18.2.)

paśot -en impf. – pasati, opasivati (ribu mrežom); To śe ja paśolo, to śe je poteźalo (22.7.)

paśot (799) -en impf. – dosizati, dopirati do; sunce pase – sunce doseže; Jaśtog kal śe iśvuce u primaliće, finimenat morca gre pul kraja na pliće di je jacijo vegetacija i di jacije śunce paśe kako bi mu ca pri oklop ojacol (19.5.)

paśovat (638) -ojen impf. – prolaziti (dobro, loše) u nekom poslu; ali śu uvik boje paśovali koji śu bili tihi jer śu bili pametniji źa źapovidat (5.4.)

paśtariźi (737) pl.tant -iźih m – tjestenina u formi riže

pauk (719) -a m – riba pauk (Trachinus spec.)

paver (61) -era m – fitilj svijeće, ferala

paźuha (455) -e f – dio sake mreže trate; saka je imala 4 pazuhe koje su služile radi ojačanja sake da ne bi pod pritiskom ulovljene ribe ispucala; Avertij na paźuhe da ne iśteźe (15.1.)

peca (438) -e f – šnita mesa; Jeśi donil maraś i śikiricu da napravin pece. Ala, ove pece ol pancete ca će śkvarit na źeravu kal ih nadijeś na roźonj (14.1.)

pecenica (159) -e f – pečenica, leđna pozicija mesa duž središnje kosti; Vajo ga olma raśplotit, iźvadit pecenicu, pośolit i polucit i pritiśnut korgon neka iśpurgo karvetinu pok ćeś vidit ca je peceni dupin (6.2.)

pekja (598) -e f – petlja na kraju užeta; pekju źa śogulu (16.4.)

penete (740) pl.tant -ih f – šuplja, koso rezana tjestenina

penśir (983) -ira m – briga; Vlośi na glovu bi mu źabilili ol brigih i penśirih (23.2.)

perikulat (486) -on impf. – izlagati se opasnosti; Tuko joś priśić, dvo puta priśić, boje nego perikulat i iźgubit ribu (15.3.)

perikulo (795) adv. – opasno; ako je furtuna perikulo je da te ne raźbije obo źolo – opasno je da ti brod ne razbije (19.4.)

permomenta (581) adv. – odmah, u trenutku; Ucin permomenta margaritu (16.3.)

perun (875) -una m – viljuška peśkarija (414) -e f – ribarnica peśkat (301) -on impf – lovit

petegulat (844) -on impf. – brbljati, ogovarati

petegulonje (256) -o n – brbljanje, ogovaranje

Petrov moli kriź (68), -ega m – drugo po redu zviježđe na noćnom nebeskom satu; Petrov veli kriź, Petrov moli kriź, iźmeju njih je bila ura i pul (4.1.)

Petrov veli kriź (67), -ega m – prvo zviježđe na noćnom nebeskom satu

piśak (19) piska m – oblutak; joś je bilo gore na źolo ol Bruśnika – tamo niśi mogal u śridalne ol vriline piśkih buś hodit (1.3.)

pićak (400) pićka m – piok parangala koji je vezan za majstru (glavnu nit), a na kraju mu je vezana udica; Nemuj kidot pićke (13.2)

pijat (48) -ata m – tanjur

pila (243) -e f – manji bazen u ribarskoj baraci u koju se s poda cijedila salamura iz barila posoljene ribe; onda bi śe oprola baraka i pila ol śalamure (9.2.)

pineźi (833) pl. tant. -eźih m – novac

pinit (572) -in impf. – (o ribi) puštati mjehuriće zraka; Ca ne vidiś da śu pinile (bilješka 23) i dvigle

śaku

pipa (873) -e f – slavina

piśtula (779) -e f – šlic, rasporak na hlačama; Ujutro, kal bi śe dvigal, digod niśi mogal piśtulu otvorit

od rada bi otekli prsti tako da ribar često nije ujutro poslije spavanja mogao otkopčati šlic da bi se pomokrio (19.2.)

piźdacina (181) -e f G pl. -ih / -in – meduza; a more je mutno, puno piźdacin (7.1.)

Piźdukalo (74) -ota m – zvijezda Danica; Petrov veli kriź, Petrov moli kriź, iźmeju njih je bila ura i pul. Onda Rośćapnice, Śćopi, Vlaśići, Gvardijule, Śmokvenica i Piźdukalo. Tako śu ove źviźde bile kako aleruj priko noći (4.1.)

pjacarun (262) -una m – nadglednik tržnice

plaśnut (523) -en pf. – buknuti plamenom; Larga da te ne ośmudi jer śuma laśne i plaśne kako śiromaśko śuperbija (bilješka 19) (15.5.)

pleśkat śe (852) -ćen impf. – pljeskati se, tući se dlanom; Kal bi śe źenśke korale, źamicole bi roge jelna druguj, dviźola fuśtone i kotule, pleśkale śe po guźicima (21.2.)

plona (890) -e f – krovna kosina; Glovnje śu śe otukovale neka boje iśkre, a u kantun pol plonu je gorila molo śvićica na ulje iś paveren (21.4.)

plotit (650) plotin impf. – raspolučivati, rasijecati; Riba pośempijo i poguco bokun kuda pijavica i ne utece lako, nego njun je pośli inkatura iźvadit udicu. Vajo dobota śvakuj tarbuh plotit (18.1.)

plova (928) -e f – barčica igračka; oni śu cinili kalankote (bilješka 35), plove, oni śu jidra śili. Na komad daśke źaośtri provu i karmu i śtavi na śridu jorbul, na provu śtavi baśtun, ukrode materi komad robe olkine ocu ol mudontih botune i napravi jidro uźo portugeźe (22.5.)

pluśćo (305) -a n – platno za prenošenje manjih mreža; Doj iź śterala gavunore. Iśkupi jih na pluśćo

(12.1.)

pobuk (320) -a m – okrugla ploča nataknuta na motku, a služi za udaranje po površini mora radi tjeranja

ribe u mrežu; a ti pobukon muti na śvu aśpu duboko neka śe naślone i polete u śaku (15.2.)

podriśćuśa (748) -e f – prolijev; dvo kila riźih, da koga ćapo proliv, diźenterija, griźa, teśko kletva – śida podriśćuśa (19.1.)

pofriga (690) -e f – zaprška; buta pofrigu neka śtruji da bokun kapula źaźuti (18.3.)

pogucat (649) -on pf. – progutati; Kal je friśko jeśka, bokune ne otukuju, nego gucaju nadijene bokune.

Riba pośempijo i poguco bokun kuda pijavica (18.1.)

pojaca (425) -e f – slamnjača; A jilo śe je u śpilu Mancinovicu i śpolo na pojace ol ślame (19.2.)

pojovonje (999) -o n – skretanje barkom niz vjetar zbog nemogućnosti održavanja smjera

Pol Boźonića (606) indecl. top. – lokalitet nad uvalom Lucica u Komiži gdje su se okupljali ribari i debatirali

Pol Guśpu (544) -e f top. – žalo ispod crkve Gospe Gusarice

polśić (492) -icen pf. – poviti mrežu tako da se ne može vertikalno prostrti u moru jer donji dio mreže s olovom prijeđe preko gornjeg gdje je pluto; Alavija voroj na śkaf olovo da ne bi polśiklo u mećonju (15.3.)

polucit (160) -in pf. – špikovati meso češnjakom; Vajo ga olma raśplotit, iźvadit pecenicu, pośolit i polucit i pritiśnut korgon neka iśpurgo karvetinu pok ćeś vidit ca je peceni dupin (6.2.)

poluśijon (198) adj. -o, -u, pred. -a, -o – opran u vreloj vodi s mješavinom pepela; Tako śon ol guśta legal na ciśtu pośteju i poluśijone lancune (7.1.)

polvarć (279) -varźen pf. – umetnuti, podmetnuti; Polvarźi pol lumbul (11.1.)

polveźat (295) -veźen pf. – podvezati; A źoc niśi polveźol śinjol kalumi (11.2.)

pomalo (45) adv. – tiho; mogal je nojboje cut komondu śvićora jer śvićor je govoril pomalo da drugi brodi ne cuju ca śe ovamo dogodjo (3.1.)

pomedora (696) -e f – rajčica

poniśtra (271) -e f – prozor

poplit (131) -a m – deblji konac za rubove mreža; Jeśte reźentali ormu, poplit i kunce (6.1.)

popraźen (33) adj. -o, -u, pred -a, -o – popržen (kruh); a vrot mu je bil udubjen ol ślopa i śunca kako kruh popraźeni (2.2.)

populat (401) -on pf. – popuniti, nadomjestiti; populat udice parangola – nadomjestiti otrgnute udice na parangalu: Nemuj kidot pićke. Vajat će udice populat (13.2.)

popurit (511) -in pf. – tek malo popržiti ili ispeći; A ca moreś, tu śe źivima dogodjo da ne ulove niti źa popurit (15.4.)

popuźnut śe (408) -en – pokliznuti se; iśtarite pajule śtracun ol śliźotin i karvetine da śe ku ne pribije ili popuźne (13.3.)

portit (526) -in pf. 1. otputovati; Kal śmo śe olmorili, nagrijoli, napekli i najili i ośuśili, śal vajo portit (15.6.); 2. fig. umrijeti; portit pol cempriśe I tako śu jedon źa drugin partivali pol cempriśe ol kopośonte (23.1.)

portun (841) -una m – A nojveće śu śe judi śaśtajoli u konobe, na Miriću, u portune, po śpjajima (21.1.)

pośempijat (648) -on pf. – poludjeti, pomahnitati; Kal je friśko jeśka, bokune ne otukuju, nego gucaju nadijene bokune. Riba pośempijo i poguco bokun kuda pijavica (18.1.)

pośode (49) pl. tant. -ih f – pribor za jelo; drug ol traśtana je bil śluga śvakomu jer un je bil i nojmlaji u brodu. Moral je obaveźno prat pijate i pośode (3.1.)

pośta (499) -e f – 1. ribolovna pozicija; Kal puśtiś cimu i malo urediś po kuverti moreś puć śpat do na pośtu (1.1.); (o iglicama) Neka ih, kośtat će one na pośtu; 2. jednokratno bacanje ribolovnog alata u more; napravit pośtu Tuko provat napravit dvi pośte na gavune (12.1.); Kuda śmo mu mi krivi ca ni ujol kako parvu pośtu (15.4.)

pośtot (684) -ojin impf. – postajati, stajati malo duže; pośtolo je jelnu uru olkal śmo butali kavicol parangola (18.3.)

pośukat śe (144) -on pf. podvući se; Pogledoj koliko je karavona molih dupinih. Śal će śe pośukat pol brud (6.2.)

pot (870) -a m – lonac

potegnit (632) -egnen pf. – potegnuti, produžiti se; vrime potegne – vrijeme se protegne: Kal śu ovako śtabilo, śiguro vrimena potegla, tuko puć u kulaf (18.1.)

potenit (192) -enen pf. – potonuti; Riba je legla u śvilinu i povoje i źatu śe teśko dviźe na śkorup. Ako śe akuźo olma je dupini iśtrakaju da jopet potene (7.1.)

potić (872) -a m dem. – lončić

povit (286) -ijen – uviti; povit mriźeuviti mreže pri bacanju u more tako da se ne mogu prostrijeti i ne love: Mriźe će povit pok će ih bit inkatura olvit. Vajo udugo iźlongat da iźgubi verinu, ośtija, povilo je kako libon (bilješka 15) (11.1.)

povojat (635) -ojen – povaljati; povojat barilcevaljati barilce u moru da prime vlagu kako ne bi propuštali vodu jer služe kao plutače u ribolovu: Vajo povojat barilce jer śu śiguro rośuśni (18.1.)

povuj (188) -oja m – vrsta dubinske morske trave; Riba śe povukla u dubinu. Riba je legla u śvilinu i povoje i źatu śe teśko dviźe na śkorup (7.1.)

poźdrit (513) poźeren pf. – proždrijeti; Vidi ca ośtro govori. Pari kuda će te poźdrit kal mu ni iślo źa rukun (15.4.)

prefin (808) part. – čestica isticanja: čak; Prefin śu źa muga pametora u Komiźu bila cetiri veślora

(19.6.)

pribirat (792) -iron impf. – prebirati, sređivati mrežu; peti je drug bil na śridu, pribirol i ciśtil mriźe i

injeśkovol (19.3.)

pribit śe (407) -ijen pf. – udariti se; iśtarite pajule śtracun ol śliźotin i karvetine da śe ku ne pribije ili popuźne (13.3.)

pribrat (452) -eren pf. – presložiti mrežu za ponovno bacanje u more; Ala, aźvelto vajo pribrat jaglicoru (15.1.)

pricinjen (227) adj. -o, -u, pred. -a, -o – prezreo (o slanoj ribi); źnol koji je njeźin defet, je ćapala uljen, śtrakicon, rongavinun, je ośtala na śuho, beź śalamure, je iśkalfona, ucinjena, je roncova, je pricinjena (8.2.)

kośa (465) -e f – podmorski gereben; Ovode je milura. Śal śmo na kośu (13.1.); prilipit na kośu – mržu staviti preblizu grebenu: kurent da noś ne privari jer biśmo prilipili na kośu ol Babe (15.1.)

prima (52) -e f – prvi po redu veslački prostor od krme u falkuši; napravite pajulodu ol katine do prime. Śomo ośtavite śantinu ol traśtana liberu i ol prime da śe moźe śekat ako noś ćapo furtuna (6.1.); Tuko joś priśić, dvo puta priśić (podijeliti mrežu prilikom izvlačenja na dva dijela), boje nego perikulat i iźgubit ribu. Ćapa gvolo da ti ne śtriźe i buta u primu (15.3.); Odaberi uźu u primu (15.1.); bonda ol prime – lijeva strana broda; Raźormoj veślo na katinu i śridu pok ih śtavi daprova na bondu ol prime (15.2.); drug ol prime – član posade falkuše koji vesla na prvom veslu od krme; drug ol prime moral je bit nojśpośobniji jer je un igrol nojveću ulogu kal je bila filatorija da mriźe ne polvarźe na mriźe, da ih ne źavije (3.2.)

primat (315) -imon impf. – veslati veslom od prime (52); tako dreto primoj neka bude malo śake

(12.1.); Ala, primoj (15.2.); Kal otvoriś iźa glove ol mula plocu ol fabrike Pol Guśpu, onda buta i primoj (16.1.)

pripośt (201) -a f – vrsta jednostruke mreže stajaćice; Śardelore, budele, pripośte, kucinore tu śe je pravilo i plelo ol pujiśkega kunca i źatu śu mriźe bile dobile ime pujiśke (7.2.)

priśikovat (485) -ujen impf. – odvajati ribu na manje količine u mreži prilikom prebacivanja u brod;

raśirite ribu niź brud da je moremo lagje priśikovat i tumbat u brud (15.3.)

priśipot (574) -jen impf. – prebacivati ribu śpurtelom iz śake u brod; Doj vamo śpurtel neka tu priśipjemo (16.3.)

priśka (689) -e f – isječak kože; (o guljenju raže) Ala, ne ćakuloj, doj vamo ti maraś neka njuj ośicen rep i kurceje i oderen je na priśke (18.3.)

privit śe (640), -ijen pf. – previše se uviti; Kal ciniś trejongule neka budu śve tri cime gvole da śe boje olvije da ne bi privili (18.1.)

procak (31) procka m – ruksak; (o starom ribaru) A da ne govorimo kako mu je obroź iźgledol kako da imo procak godiść (2.2.)

procidit śe (512) -idin pf. – procijediti se; Ca ne vidiś da śe je śaka procidila, da ni niśta – more se procijedilo iz mreže, ali nije ništa ostalo – nema ulova (15.4.)

prodorina (990) -e f , G pl. -ih / -in – jako nevrijeme sa snažnim vjetrom koje nastaje naglim skretanjem vjetra i to tako da najprije sijeva sa sjevera pa zapuše bura, a potom snažan vjetar sa zapada (23.2.)

promicavica (135) -e f – uzao koji kliže; Iśtiśni boje uźal neka ti ne ośtaju promicavice (6.1.)

promina (760) -e f – presvlaka; źene iśpekle kruh, baśkotale baśkot, iźmendale promine, oparćale robu

(19.1.)

pronto (26) adv. – spremno; bilo bi śe reklo „pronto je śve, śvićoru“ (2.1.)

propju (432) part. – čestica isticanja: baš; Doj mi tega cornega ugora. Ovi je śiguro ujot na miluru.

Propju iźgledo ol rape (14.1.)

prośtit (1009) -ijen pf. – pročitati

prova (88) -e f – prednji dio broda, pramac; fig. prova goni njonce – prova u velikoj brzini pjeni more; Kal biś iśal na provu vidit je śve u redu, tu je śtrahut cinilo kako prova goni njonce pri śobon. Tu śu tako śtori uźali reć (5.2)

proviśta (728) -e f – nabavka hrane; ucinit proviśtu – obaviti nabavku hrane: tako biś bil ucinil proviśtu (19.1.)

pujiśki (203) adj. -o, -u – puljiški (iz talijanske pokrajine Puglia); Śardelore, budele, pripośte, kucinore tu śe je pravilo i plelo ol pujiśkega kunca i źatu śu mriźe bile dobile ime pujiśke (7.2.)

pulent (66) -a m – 1. zapad; tu śu iźvecera bile parve źviźde koje śu iśticole u levontu, a źapadole u pulentu (4.1.) 2. zapadni vjetar

pulentoda (986) -e f – vrijeme kad puše jak zapadnjak

punta (415) -e f – 1. rt, krajnja točka poluotočića; Ala, naśi, frankojte puntu (13.4.); 2. poluotočić s oštrim završetkom u moru

puntin (488) -a m – duguljasta izbočina u reljefu obale; a vi u borku potegnite noś u bonacu pol puntin

(15.3.)

purić (579) -a m – morska trava (Posidonia); Purić tumba u more (16.3.)

purtela (791) -e f – otvor na krmenoj palubi u kojoj stoji śvićor; śvićor je bil u purtelu na karmu i vadil

jaśtoge i ciśtil kucinore (19.3.)

puto (505) -a m – 1. pluto; 2. gornji rub mreže s plutima; Avertij da ti puto ne ide priko olova (15.4.)

putora (812) -e f – sinjal od pluta; śtavilo na śvoja miśta, puta, rejidure, putore (20.1.)

puźit (134) -in impf. – klizati; Jeśte reźentali ormu, poplit i kunce. Kal śe ośuśi tuko ga omanit u lopiźu neka boje puźi kal śe karpi da ne źapire (6.1.)

R

raceśjok (624) -oka m – čupavko, onaj koji je raščešljan; fig. veliki crnej (carnjul): Jo ću iśto iśpeć dvodeśet raceśjokuv velih pok ćeś vidit kako śkvare i źaźute jer je u njih butorga (17.2.)

rakateź (775) -a m – strugač u kuhinji; A rukovi na jaketu śu bili ol śalaca kako rakateź pok bi ti bili ruvinali ruke (19.2.)

ramboj (89) -aja m – sukob između dva broda na način da se međusobno približe i jedan pokušava oštetiti drugoga, najčešće tako da mu slomi veslo; Puno putih śu dohodili na ramboj jedon iś drugin i tu bliźu kraja kal je źa dobit miśto (5.3.); Malo śe je tilo da niśmo duśli na ramboj (16.5.)

rapa (630) -e f – rupa

rapumora (509) -e f – samo u fig. izrazu napravit rapumoru – napraviti nepopravljivu štetu; Kurent je iśpol kraja. Napravili śmo rapumoru. Tako ti je kal ne pogodiś kurent (15.4.)

raśfalkon (38) -on pf. – bez falaka, gajeta falkuša kojoj su skinuti falci; Nojjaciji je voźil na katinu. Njemu je bilo veślo nojboju. Njeguv je bil pośol ili duźnuśt kal śe voźi u raśfalkonu gajetu da źatice na maretu (3.1.)

raśkompenśat (680) -on – razdrmati, rasklimati; A i lijuna bi ovu mortvu more raśkompenśalo, a da neće mlodega konśkrita gole brode, beź barkih (18.2.)

raśplotit (158) -otin pf. – razrezati uzduž, raspolutiti; (o ulovljenom dupinu) Vajo ga olma raśplotit

(6.2.)

raśtorkat (525) –orcen – raštrkati

raźina (652) -e f – riba raža (Raja clavata); Uvik gledoj da ti vorh ol udice ośtane vonka da śe raźina

pri źadije jer ona je puno furbaśto riba pok obrije ili iźmumo bokun ili iźdrigo vonka udicu (18.1.)

raźormot (475) -on pf. – raspremiti brodsku opremu ili ribolovni alat; Raźormoj veślo na katinu i śridu pok ih śtavi daprova na bondu ol prime (15.2.)

raźveljat śe (668) -on pf. – razbuditi se; Vidi ti njega karmejana ca śe je raźveljol kal ga je rośa umila

(18.2.)

raźveźat śe (349) -eźen pf. – vezati brod za provu i krmu s kraja na kraj uvalice; Śal śe raźveźite priko

boka (13.1.)

rebaltat (99) -on pf. – preokrenuti; rebaltat dereverśo – preokrenuti naopako: da te ne rebalto dereverśo – da ti se ne izvrne brod (5.4.)

(13.2.)


rebaltovonje (995) -onjo n – preokretanje, izvrtanje

refinat (380) -on pf. – (o vjetru) ponoviti prethodni smjer puhanja; Śiguro će refinat dulnju vrime

rejidur (811) -ura m – staklena kugla omotana mrežom koja se vezuje za sidreno uže plutače ribolovnog

alata i stavlja ispod površine mora da bi držala uže vertikalno i spriječila ga da zakači dno; duślo śe doma i hronilo na miśto orti, ośuśilo, śtavilo na śvoja miśta, puta rejidure (20.1.)

remenovonje (253) -o n – iscrpljivanje radom

remulin (623) -a m – vir na površini mora od morske stuje; Vidi da je kurent iśforcol, da śe źaviju remulini, a vidi da iźa puntina toci kako rika (17.1.)

rendit (322) -in pf. – krenuti natrag; Udri pobukon u kvartir neka riba iźlećo vonka neka boje ceto, a ne da śomo naśloni i rendi ol mriźe (12.2.)

reparat (291) -on pf. – nadopuniti ribom baril u kojem se već posoljena riba slegla pod pritiskom utega;

Pok vajo źalnivat, źapacat, reparat (11.2.)

revoltat (399) -on pf. – preokrenuti parangal iz posude radi sređivanja, ponovnog namještanja udica na obod posude (levandure); Ku će vi parangol śutra revoltat (13.2.)

reźentat (129) -on pf. – oprati u drugoj vodi, isprati; Jeśte reźentali ormu, poplit i kunce (6.1.)

riba ol maśe (628) -e f – plava riba; Ni ribe ol maśe cilu śetemonu pok ćemo carnjule permometa prodat (17.2.)

ribot (664) -on impf. – ribariti; Avertij dobro je śe barilac okriće jer ako do pul vulte, onda će parangol ośtat invento pok neće ribot (bilješka 29) (18.2.)

roba (761) -e f – 1. odjeća; źene iśpekle kruh, baśkotale baśkot, iźmendale promine, oparćale robu i śtavile u śaketu (19.1.); 2. veličina (površina) (466); Ala, ca śu źabilile, źa veliku jidro robe (15.1.)

roncov (226) adj. -a, -u, pred. -a, -o – (o slanoj ribi) smrdljiv po pokvarenom ribljem ulju; je iśkalfona, ucinjena, je roncova (8.2.)

rongavina (222) -e f – okus pokvarene slane ribe koja je uhvatila miris po ribljem ulju; kako je i źnol koji je njeźin defet, je ćapala uljen, śtrakicon, rongavinun (8.2.)

Rośćapnice (69) pl. tant. -ih / -apnic – zviježđe koje izlazi na istoku prije zore, iza zviježđa Gvardijule, kao šest po redu u nizu zviježđa i zvijezda noćnog nebeskog sata

rośuśan (636) adj. -o, -u, pred. -a, -o – (o drvenoj posudi) rasušen, koji pušta vodu; Vajo povojat barilce jer śu śiguro rośuśni – povaljati barilce u moru da prime vlagu (18.1.)

roźonj (565) roźnja m – ražanj; (o girama) Tu śu one parve źa na roźonj i źadimit cilu śtrodu ol pahonjo (16.2.)

rucjok (786) -oka m – orćaš, mreža kružnog oblika koja se poput lasa baca s ramena na jato ribe koja pase u plićaku (cipli, salpe); A bilo je i konterih, śalop od rucjoka i śvake dobre ribe (19.3.)

rufijon (259) -ana m – svodnik

ruj (7) ruja m – smrča (śmarśka) zimzelen grm čije lišće služi za dobivanje tinte za bojanje i konzervaciju mreža; ubrat i iśtuć ruj (1.1.)

rujota (9) -e f – tamnozelena tekućina koja se dobiva tako da se drvenim mlatom gnječi grane smrče i potom se ta masa stavlja u morsku vodu te se procijedi, a služi za bojanje i konzervaciju mreža stajaćica; tukalo je mriźe śtavit u more da śe ohlode ol rujote jer bi śe bile uźegle i olma raśpale kako paucina ako ih ne potopiś u more (1.1.)

ruka (899) -e f – u izrazu ruka tarcaluna – jedan krat jedra; Pri na jidra! Pok na tarcalun, pok jelnu ruku, pok drugu ruku tarcaluna i tri (22.2.)

rukovica (602) -e f – količina koja se zahvaća rukom; I ćapa po rukovicu ili śtogcić bukvinih źa źamutit vodu (16.6)

rutom (731) -ama m – tjestenina od okrajaka preostalih prilikom rezanja pravilnih komada pljosnatog tijesta za tjesteninu, ili od ostružaka iz kopanje u kojoj se mijesi tijesto

ruvinat (711) -on – povrijediti, raniti, oštetiti – (o velikoj ribi ulovljenoj na parangalu) Ala źakocoj je źa glovu da nimo furce. Ćapa śtracu i umotoj ruke da ih ne ruvinoś i śa njun u śridu (18.4.)

S

śaka (316) -e f – zvonasto udubljenje na sredini mreže potegače (trate) radi zadržavanja ribljeg jata; naśi u borku agvanta malo boje da śe napuśe śaka (15.2.); Ca ne vidiś da śe je śaka procidila, da ni niśta (15.4.); Ala, ti na provu tumba koju śtinu u kurtu neka riba gre u śaku (16.2.); Tira na deśtre neka śaka iśplije. Ca ne vidiś da śu pinile (bilješka 23) i dvigle śaku (16.3.)

śaket (762) -a m – manja platnena vreća; źene iśpekle kruh, baśkotale baśkot, iźmendale promine, oparćale robu i śtavile u śaketu (19.1.)

śalac (771) -a m – kristalizirana sol od močenja morskom vodom na tijelu ili odjeći; Kal bi pol doź na śkoju, onda bi śe bil umil ol gripule i śalaca (bilješka 33) (19.2.); A rukovi na jaketu śu bili ol śalaca kako rakateź pok bi ti bili ruvinali ruke (19.2.)

śalamura (223) -e f – tekućina u kojoj stoji slana riba; Prolij śalamuru da me ne iśmoci jer ću śmardit friśkinon (6.1.); Druźina bi ciśtila ulje i graśicu u baraku, donapunjali ili vadili iź barila koji je bil pripun koju śtivu vonka i iśpirali u śalamuru neka śe tu śjo kako śunce (9.1.); Kal bi finilo źalnivonje, onda bi śe oprola baraka i pila ol śalamure (9.2.)

śamaruśa (561) -e f – vrst ribe gire, veća od obične (Smaris alcedo); Ovodi je kojo śamaruśa incetala u śomi śardun (16.2.); Bit će bliźu polovicu śamaruś (561), a drugu śu bokunjace (16.3.)

śantina (110) -e f – prostor ispod brodske podnice; Śomo ośtavite śantinu ol traśtana liberu i ol prime

(52) da śe moźe śekat ako noś ćapo furtuna (6.1.); Alka di matina oparća la śantina (bilješka 10) (6.2.)

śarbun (236) -a m – pijesak; śarbuna da njin obruci źapiru kal nabiju (9.1.)

śardelora (199) -e f – vojga, mreža stajaćica za lov sardela; sastoji se od 4 posebna dijela (budeli) koji se međusobno povezuju pri ribolovu; Śardelore, budele, pripośte, kucinore tu śe je pravilo i plelo ol pujiśkega kunca i źatu śu mriźe bile dobile ime pujiśke (7.2.)

śardun (563) -una m – rub mreže ispleten od debelog konca; Ovodi je kojo śamaruśa incetala u śomi śardun (16.2.)

śarta (268) -e f – krojačica

Śćeće (547) -o n top. – lokalitet u južnom dijelu Komiške vale; Voda iź Śćećo ni lovka – morska struja iz pravca Śćećo nije povoljna za lov (16.1.)

śćigat (558) -on – udaranje valova o obalu pod utjecajem bure koja još nije doprla do obale gdje se osjeća njeno djelovanje po valovima koji pristižu prije vjetra; Avertij da ti ne źaraśko priko śike jer puno śćigo (16.2.)

śćipat (396) -ipjen impf. – štipati, zapinjati, zapirati; Źaveźi k njemu jer mi opet śćipje (13.2.); Nikoliko olovnic śon nabil, potukal olovo neka ne śćipje (16.1.)

śćop (751) -opa – štap, motka za napinjanje vrše napravljene od mrežnog tega; I kal bi śe bilo śve oparćalo, vorśe uplelo, śtavilo śćope (19.1.)

Śćopi (70) pl. tant. -ih – zviježđe koje slijedi iza Vlašića na nebeskom noćnom satu

śega (186) – arhaični oblik za G pron. si (ovaj) – ovoga; Ribaśćina je ślaba śega kriśnjoka źbog vrućine

(7.1.)

śekat (111) -on impf. – izbacivati vodu iz broda; Śomo ośtavite śantinu ol traśtana liberu i ol prime da

śe moźe śekat ako noś ćapo furtuna (6.1.)

śekonje (900) –o n – izbacivanje vode iz broda; Pok śekonje, pok moli flok na provu ol burine (22.2.)

śempijon (585) adj. -o, -u, pred. -a, -o – lud, mahnit; Amu niśon tako śempijon pok da neću naucit

(16.3.)

śerena (886) -e f – morska sirena; obo śereni śa glovun lipe źenśke i velikin śiśima (21.4.)

śetemona (629) –e f – tjedan

śicanj (777) sicnja m – siječanj

śićic (878) -a m – sić

śida (747) -e f – krvavi prolijev; dvo kila riźih, da koga ćapo proliv, diźenterija, griźa, teśko kletva –

śida podriśćuśa (19.1.)

śidorce (672) -a m dem. – sidarce, malo sidro; Doj tu śidorce pok ćemo ośtat na ovi kavicol jer bi mogal i kalig (18.2.)

śigureca (641) -e f – sigurnost

śija (802) -e f – rep jastoga; Kal śe iśvucije nojpri mu pukne iźmeju śkrinje i śije (19.5.); Onda napravi dvo-tri śkośa (704) śa śijun naprid i i oklop ol śije śe odvoji (19.5.)

Śijabod (657) -a m top. – brijeg na sjevernoj obali otoka Śveca

śijat (383) -on pf. – zaustaviti brod; Śija no me. Fermojte brud (13.2.)

śijot (939) -en impf. – prosijavati brašno sitom; Bili śu i folki od śtorih śitih ca śe je śijola muka (22.6.) śinjol (296) -a m – plutača kao oznaka za ribolovni alat u moru; A źoc niśi polveźol śinjol kalumi (11.2.) śirokol (987) -ola – vjetar iz pravca juga

śjor śi (25) excl. – uzvik potvrđivanja nadređenome o izvršenju naredbe; Tad bi drug rekal śvićoru

„śjor śi, śjor, olma ćemo uredit“ (2.1.)

śkaf (44) śkafa m – paluba; Kal śe voźi pol śobon vajalo je da averti źa śkocit na śkaf źa mećat mriźe u more jerbo je bil nojbliźji śvićoru i mogal je nojboje cut komondu (3.1.)

śkatafiś (177) -a m – sušena riba; Vajo śe puno cuvat rematiźma jer je u brodu veliki umid ol ślopa, ol furtunolih i majiśtralunih. Barenko te bura iśaźino kako śkatafiśa pok već ne vonjoś pliśnun ili śtornjun kako komiśko tabakina (7.1.)

śkatulovat (249) -ojen impf. – stavljati ribu u kutije u procesu proizvodnje sardina; Śvako kuća bliźu mora je imala baraku i śvak je źelil imat ca veće ślone ribe, jer tad śu fabrike većinun kupovole śardele źa frigot i śkatulovat (9.2.)

śkina (981) pl. tant. -ih – leđa; Tako śu finivali naśi śtori profeśionalni ribori makuloni ol rematiźme, iźlećenih lopatic, gobovih śkinih (23.2.)

Śkor (923) Śkora m top. – trg na zapadnom dijelu komiške rive; na Śkoru śu bile mriźe (22.4.)

śkorup (189) -a m – površina mora; Riba je legla u śvilinu i povoje i źatu śe teśko dviźe na śkorup (7.1.); udri neka ti pobuk muti, a ne tuci po śkorupu (12.2.); (o iglicama u moru) Ono ih vidi ca biźigaju po śkorupu, śal će pocet laśkot. Atento, naśi (15.1.)

śkoś / (704) v. śkuś

śkota (893) -e f – uže kojim se upravlja glavnim jedrom; śtroh te je da ne afugoś brud, da ga ne afugoś pol kulap iś jidrima. Bil biś molol śkote (22.1.); Bil biś popuśtil śkotu, raźumiś ti, onda bi jidra bila bandirala i tako biś bil duśal molun brivun na kulap (22.2.); kacovonjo śkote (23.2.)

śkrinja (801) -e f – gornji dio oklopa jastoga; (o presvlačenju jastoga) Onda ga śtaviś u jaśtoźeru i pośli nikoliko don un śe iśvuce. Kal śe iśvucije nojpri mu pukne iźmeju śkrinje i śije (19.5.)

śkuj (721) -a m – pučinski otok; Kal biś donil jaśtoge iź śkoja u Komiźu targuvcu (19.6.); dogodjalo śe je da śe i koju veślo iślomi na temu moru po śkojima di je vajalo voźit śtrombo, po mareti (19.6.); a śve one koji śu hodili po śkojih i bili dobri lavuraturi, mucnici, źvoli śu ih deroti (5.4.)

śkurent (153) adj. -o, -u, pred. -a, -o – koji se kliže, koji nije fiksan; śkurento gaśa – omča koja se stiska potezanjem; (o ulovljenom dupinu u moru) Doj mu śkurentu gaśu na rep da ga iśtiśne (6.2.); śkurento vulta klizni vrzni uzao: Ala, Ivane, kal bude vrime, jo ću te naucit uźal oriśac koji nateźe śortiju, vultu śkurentu (16.4.)

śkuś (138) – śkośa m – nagli pokret, trzaj; (o raži zakačenoj kukom) Neka ti ne puźi, tumba je śkośon, pok ćeś vidit kako śe jelna źa drugu lipe (18.3.); Ne śpuśćoj śkośon temun da ne raźbijeś femine (6.2.)

śkvarit (440) -in impf. – cvrljiti na žaru; (o pečenju carnjula) Jo ću iśto iśpeć dvodeśet raceśjokuv velih pok ćeś vidit kako śkvare i źaźute jer je u njih butorga (17.2.); ove pece ol pancete ca će śkvarit na źeravu (14.1.)

ślanjutak (862) -ulka m – slanutak

śliźotina (405) -e f – sluz; iśtarite pajule śtracun ol śliźotin i karvetine da śe ku ne pribije ili popuźne

(13.3.)

ślop (32) -a m – prah sitnih kapljica koje nastaju na valovima pri silovitu udaru vjetra; (o starom ribaru)

vrot mu je bil udubjen ol ślopa i śunca kako kruh popraźeni (2.2.); Vajo śe puno cuvat rematiźma jer je u brodu veliki umid ol ślopa (7.1.)

ślopjenje (1001) -o n – prskanje mora

ślov (450) -a -m – voda s malo octa (umjesto vina) za taženje žeđi; Ako ni bevonde, baren malo ślova

(15.1.)

śmanjurivat śe (969) -ijen impf. – smanjivati se, ići u se; źivot je linjol i covik śe śmanjurivol (23.1.)

śmetina (609) pl. tant. -ih / śmetin – smetlište; uźeć śmetinapotaknuti svađu; i źene śvićorove śu bile

pocele cavarjat pok śu śe dobota śmetina uźegla, a bila bi śmetina takala da niśu muśki źapritili (bilješka 26) (16.6.)

Danice

Śmokvenica (73) -e f – zvijezda koja se pojavljuje predzadnja na noćnom nebeskom satu, izlazi prije

śnjur (858) śnjura m – riba šarun (Trachurus mediterraneus)

śogula (599) -e f – kraće tanje uže za privezivanje predmeta na brodu; pekju źa śogulu (16.4.)

śoha (950) -e f – rašljasta motka na krmenom i pramčanom boku leuta na koje se polagalo lantinu i

kosnik (baśtun) kad se nije jedrilo; Levut je imol i śohe (22.7.)

śolpa (785) -e f – riba salpa (Box salpa); bil biś ujol deśetak-petnaśte ciplićih ili śolpih (22.7.)

śortija (588) -e f – sartija, pripona jarbola; jo ću te naucit uźal oriśac koji nateźe śortiju (16.4.)

śośenica (627) -e f – bosiljak, začin za borodet od sardela i od carnjula; (o brodetu od carnjula) Ol molih ću napravit brujet i butat śośenice pok ćeś vidit guśta u brujetu (17.2.)

śoto (498) praep. – ispod; Baś je lipo iślo puto śoto (17.1.); Tira borku śoto da ukarcomo na voś ovu ribu neka ovamo ne śmeto (15.3.); tira śoto – komanda za početak dizanja ribolovnog alata iz mora; Kal je tako, tira śoto!

śoto śiroko (137) adv. – predjužje; Vidi ca je biśtro more. Vidi śe Majela. Śiguro je śoto śiroko (6.2.)

śotovento (997) adv. – ispod vjetra, u zavjetrini

śovravento (996) adv. – na vjetar, u privjetrini

śpalmej (749) -eja m – dimna kresta valova izazvana udarima vjetra; voźil na kulpe mora, na śpalmeje

(19.1.)

śpanjulet (963) -a m – cigareta

śparanjat (496) -on impf. – štedjeti

śpaventat (459) -on impf. – plašiti se; (o mreži) pok śon je omośtil u korku i pomocil u more neka boje

źaśkuri da jaglica ne śpavento i ne fundo śe (15.1.)

śperun (208) -a m – drveni bodež koji se ubadao kroz otvor barila radi kontrole kvalitete slanih sardela; I Garci śu kupovoli u Komiźu ślone śardele, a bili śu śpecijaliśti źa poźnat kvalitod ślone ribe. Imali śu śperune ol darva fino źaośtrene, duge jedon metar pok bi ga tiśkal kroź źdrib ol barila ili mojace do śomega lna pok bi ga na nuś vonjol. Tako śe je źnalo kako je riba, je iźguvernona, je malo śoli, ol kojega je mroka pośoljena (8.1.)

śpeśo (427) adv. – učestalo, s pojačanom frekvencijom; A ti na katinu śpeśije źatici – pravi češće zaveslaje od drugih (13.5.)

śpicjer (433) -a m – apotekar; Ala, ne budi śpicjer. Vidi da ti balonca pado nośe – kad mjeriš ribu ne budi kao apotekar (14.1.)

śpiźa (448) -e f – hrana; Vaźmite śa śobon śpiźu, kruha, cagod źa śe napit (15.1.); ćapat źa śpiźu – zaraditi za hranu; A muj otac ni ćapol niti źa śpiźu (22.10).

śpjaja (83) -e f – plaža, žalo; Koji je duśal parvi provun na śpjaju (5.2.); mareta je hitila na śpjaju piźdacine i galonu (7.1.); A śal leśto pocet će garbinoda koja će oprat śpjaje (7.1.)

śpona (310) -e f konopčić kojim se jedan dio (budel) višedjelne mreže (śardelore) spaja za drugi;

Odaberi śponu i pero neka ti je vonka da moreś veźat kavicol (12.1.); Ćapoj i navarźi śponu na kroj (12.1.)

śporkarija (972) -e f – prljavština

śporkica (270) -e f – prljavština

śpurtel (361) -a m – sak na drvenom dršku za prebacivanje ribe iz mreže u brod; Dojte ovamo ganac i śpurtel i manavelu (13.1.); Doj vamo śpurtel neka tu priśipjemo.(16.3.)

śpurtenjaca (925) -e f – gajeta koja lovi sardele mrežom stajaćicom (vojgom), zbirni naziv za ribolovnu postavu (brod, družina, alati); Śtu i cetarnaśte śpurtenjacih po ośan budelih i trideśet tratih mogle śu, źa tako reć, pokrit cilu Valu komiśku (bilješka 34) (22.4.) Muj otac je bil drug u śpurtenjacu (22.9.); A jo śon kako dite hodil iś ovin lokalnin śpurtenjacama (22.9)

śpuźići (734) pl.tant. -ih – vrsta tjestenine u obliku pužića

śramjiv (836) adj. -o, -u, pred. -a, -o – stidljiv

śrida (51) -e f – drugi po redu veslački prostor od krme u falkuši; onda drug ol śride, pok ol prime, onda ol katine (3.1.)

śtajun (810) -i f – 1. godišnje doba; 2. sezona kad je nešto dobro ili nešto valja raditi (u zavisnosti od prirodnog ciklusa); Kal bi finila śtajun i duślo śe doma i hronilo na miśto orti (20.1.); a kal śtajun fini i konat śe ucini, ni bilo pineź śvakomu źa kupit mudonte (20.2.)

śtargaca (171) -e f G pl. -ih /-oc – strugača; Vaźmi śtargacu źa iśtargat katrafunde ol graśice (7.1.)

śtarnuśt (576) -osti f – zbirni naziv za razne vrste ribe od kamena; Tu śtarnośti buta u bujul, a hanharuśt u kaśetu (16.3.)

śtavit -in pf. – u izrazu śtavit vitra – zapuhati: Ovako uvik pade bonaca kal je ujutro burin, a populne će śtavit majiśtrola (18.3.)

śtavit śe (912) -in pf. – usporediti se s kim; To śu bili dobri mornori i ribori litnji i źimśki. Oni śu śe iś trobakulima mogli śtavit (22.3.)

śteralo (100) -a n – sušilište za mreže; Doj iź śterala gavunore (12.1.)

śtina (489) -e f – sidreni kamen koji se upotrebljavao kao privremeno sidro za kraće zadržavanje; Ala, śtavi śtinu pok ćemo vidit hoće non kurent ćapat (17.1.)

śtiva (219) -e f – red složenih stvari; śtiva śardelsloj posoljenih sardela u barilu Tako je Gark źnol śvaku śtivu ol barila kako je (8.2.); Druźina bi ciśtila ulje i graśicu u baraku, donapunjali ili vadili iź barila koji je bil pripun koju śtivu) vonka (9.1.); stiva barilih (246) – red složenih barila: Śtive barilih śu bile po tri, a digod i cetiri jedon povar drugega (9.2.)

śtivat / iśtivat (495) -on pf. – složiti; Lipo tu śtivojte udugo (15.3.); dujdite ovamo pomoć ovu ribu iśtivat (15.3)

śtivovat (703) -ojen impf. – slagati; Ala, deźdiji tu i śtivoji uśrid broda (18.3.)

śtogcić (603) -a m – hrpica

śtornja (178) -e f – ustajao miris ribe; Barenko te bura iśaźino kako śkatafiśa pok već ne vonjoś pliśnun ili śtornjun (7.1.)

Śtoro pośta -e f top. – ribolovna pozicije na istočnom dijelu Komiške vale između Nove Poste i

Balunića

śtraca (404) -e f – krpa

śtrahut (87) śtrahuti f – strahota; cinit śtrahutstvarati strahotan dojam; Kal biś iśal na provu vidit je

śve u redu, tu je śtrahut cinilo kako prova goni njonce pri śobon (5.2.)

śtrakic (221) -a m – defekt slane sardele izazvan stresom žive sardele ulovljene u masi koju progone dupini; źnol koji je njeźin defet, je ćapala uljen, śtrakicon, rongavinun (8.2.)

śtrakic (80) -a m – iscrpljenost od napora; Ovega lita bilo je truda, śtrakica (10.1.)

śtramac (1) -aca m – madrac

śtraśinonje (252) -o n – mahnitanje

śtreta (164) -e – smjer vjetra od cilja kretanja; jidrit ol śtretajedriti na vjetra ( u orcu): Vitar je bil abovento, ol śtreta i vajalo je burdiźat (7.1.)

śtriź (247) -a f – kristalizirana naslaga soli; (o barilima slanih sardela) Uvik śe je źelilo da barili ćapaju śtriź ol śoli jer bi tako veće piźali (9.2.)

śtroda (566), -e f – ulica

śtrombo (807) adv. – naglo; dogodjalo śe je da śe i koju veślo iślomi na temu moru po śkojima di je vajalo voźit śtrombo, po mareti (10.6.)

śtrucot (384) -on impf. – (o ribi) tući o mamac na udici prilikom ribolova; Niko mi riba śtruco (13.2.) śtrujit (691) -in impf. – pržiti se lagano na ulju; buta pofrigu neka śtruji da bokun kapula źaźuti (18.3.) śtug (410) śtoga m – hrpa; vidi pol karmu koliki je śtug ribe (13.3.)

śtukovat (940) -ojen impf. – kitovati; Śtukovalo śe je katramon i lugen kako i provo gajeta (22.6.)

śtupa (124) -e f. – posebna vrsta suhe trave za šuperenje broda; neka brud ne gruho jer će iśpucot pakol i iźletit śtupa iśpol paniźelih pok će brud puśćat vodu (16.1.)

śuluśtre (20) pl. tant. -ih – male boginje

śuma (515) -e f – granje za potpalu (vrijes, ružmarin); Barkeri će iśkupit malo dor i śume da śe ogrijemo i napecemo jaglic (15.5)

śumica (959) -e f – tanko granje za potpalu; Vajalo je śvaku śridu i śubotu donit brime śumice źa peć ribu (22.8.)

śunce (500) -a n – sunce; fig. śunce iśmoci nogu sunce je na zapadu (na horizontu mora) śundrat (116) -on pf. – probiti brod; Baril od ulja i mojacu da ne śundraju (16.1.) śundrono (823) adj. -o, -u, pred. -a, -o – probijeno; i koji taśel śtavit di je śundrono (20.1.) śuperbija (524) -e f – gordost, oholost

śupjoti (732) pl. tant. -ih m – vrsta šuplje tjestenine

śuvenj (117) -a m – barili i sol za soljenje; Śuvenj buta na pajulac (6.1.)

śvićolca (947) pl. tant. -ih – željezna rešetka na mjestu kasnijeg ferala za loženje vatre na provi barke radi privlačenja ribe svjetlom; Śvitilo śe je na luc. Cinili śmo śvićolca od źice (bilješka 36) (22.6.)

śvićor (22) -a m – zapovjednik i najčešće vlasnik broda i ribolovnih alata u tradicionalnom ribolovu male plave ribe mrežama potegačama ili stajačicama (sardelare /vojge); Tad śe je śluśola źapovid śvićora (2.1.); śvićor je govoril pomalo da drugi brodi ne cuju ca śe ovamo dogodjo (3.1.); Kal bi jaśtog duśal na śkaf, ćapol bi ga parvi śvićor i iźvadil iź mriźe (19.3.)

śvilac (122) -aca m – katramirani špag za šivanje jedara

śvilina (187) -e f – vrsta dubinske alge; Ribaśćina je ślaba śega kriśnjoka źbog vrućine. Riba śe povukla u dubinu. Riba je legla u śvilinu i povoje i źatu śe teśko dviźe na śkorup (7.1.)

śvitit (945) śvitin impf. – svijetliti svjećaricom u noćnom ribolovu; bil biś opaśol ovu śviću ca je śvitila na luc (22.7.)

T

tabakina (179) -e f – radnica u tvornici sardina (bilješka 11); ne vonjoś pliśnun ili śtornjun kako komiśko tabakina (7.1.)

tajadele (733) pl. tant. -ih – pljosnata tjestenina u klupku

tak (436) taka, m; panj za rezanje ribe; Ala, iśici tu marinu na tak.(14.1.)

takat (610) -on pf. -on pf. – zapaliti se; fig. takaju śmetina – nastane svađa; a bila bi śmetina takala da niśu muśki źapritili (bilješka 26)

tarcalun (898) –una m – sistem skraćivanja jedra – od 2 do 3 niza uzica na jedru kojima se, podvezivanjem za lantinu, skraćuje površina jedra s obzirom na jačinu vjetra; Pok na tarcalun, pok jelnu ruku, pok drugu ruku tarcaluna i tri (22.2.)

tarmuntaneź (989) -a m – lagana tramontana

Tarmuntona / tarmuntona (75) -e f – 1. Sjevernjača; a źviźda Tarmuntona je bila nojglavnijo źviźda źa navigat po noći (4.1.); kal śu bile ćore noći nikal śe ni navigalo po buśuli, nego po źviźdi Tarmuntoni jer śu u nju bili uvik śiguri da po njuj neće falit rotu (4.2.); 2. sjever; Voda je iź tarmuntone – morska struja je sa sjevera (15.4.); 3. Sjeverni vjetar

tarokat (206) -on impf. – izrugivati se kome, provocirati, podbadati koga

tartajun (398) -una m – uvijena nit parangala zbog uvijanja ulovljene ribe; Gledoj ca śu śe ucinili tartajuni ol majśtre. Ku će vi parangol śutra revoltat (13.2.)

taśel (822) -ela m – uložak oplatnice na mjestu gdje je potreban popravak; da ga śe more katramat i blakat, a i koji taśel śtavit di je śundrono (20.1.)

tela (85) -e f – materijal za tendu, ciradu; Falkuśe śu u jidrima imale po śtu i dvodeśet metrih tele (5.2.)

temun (82) -una m – kormilo; Pogledoj na temun je lamprida ca śiśo blak i katrom (6.2.); Śpominjen śe kal bi gajeta bila jidrila u karmu iś punin jidrima. Temun (82) je cinil trrrrrr ol velike brive priko ośan mij (22.1.)

(3.1.)


tenda (816) -e f – cirada

terina (50) -e f – okrugla keramička posuda; uvik bi źolnji vaźel iź terine iće kal śe pri drugi pośluźe

terinat (423) -on impf – puhati s kopna (termički vjetar); Dobro uvij telu ol jidra neka manje vitri jer će

śal pocet iśpol kraja terinat (13.5.)

tira śoto (683) imper. – komanda za početak dizanja ribolovnog alata iz mora; Doj po jelnu bevondu i tira śoto (18.3.)

tirat (324) tiron impf. imper. tira – potezati; Pok tira trocu, pok tira flok (22.2.)

torkat (918) tarcin impf. – trčati

toti (837) pron. – tu; Toti śi cul śvega i śvacega, obo lupeśćini, privari, podvali (21.1.)

traśtan (790) -a m – banak na falkuši koji je nepomičan a drži jarbol; prostor veslača ispred banka; Śomo ośtavite śantinu ol traśtana liberu i ol prime da śe moźe śekat ako noś ćapo furtuna (6.1.); Dvojica śu bila na veślih, na traśtan i na katinu (19.3.); drug ol traśtan – veslač na poziciji traśtan: a drug ol traśtana je bil śluga śvakomu jer un je bil i nojmlaji u brodu. Moral je obaveźno prat pijate i pośode, ociśtit śtul, ociśtit ribu, iśpeć i iśkuhot, a uvik bi źolnji vaźel iź terine (3.1.)

tratica (944) -e f dem. – minijaturna mreža potegača

trejongul (637) -a m – trokraki vez barilca koji u ribolovu služi kao plutača; Vajo na barilce napravit trejongule ili kriźe, nabit obruce vidit je co paśoju. Kal ciniś trejongule neka budu śve tri cime gvole da śe boje olvije da ne bi privili, źa śvaku śigurecu (18.1.)

treva (935) -e f – trapezoidno jedro

trobakul (204) -a m – trabakul, dvojarbolni obalni jedrenjak

troca (902) -e f – omča od debelog užeta kojom se priteže lantinu uz jarbol; Pok tira trocu (22.2.)

truhal (568) adj. -o, -u, pred. -a, -o – koji je u drugom stanju

tukat (6) -on impf. – trebati, morati tumbat (340) -on pf. – baciti tumbovonje (103) -o n – bacanje

Tuncovi (911) pl. tant. -ih antrop. – porodični nadimak

tunja (353) -e f – kalem s najlonskom niti i udicama za ribolov; Śtavi iśpol śebe tunju jer će na ovi brum śiguro iźliźnut kojo riba (13.1.)

Tuśicini (908) pl. tant. -ih antrop. – porodičmi nadimak

U

ucinit śe (217) -in pf. – (o slanoj sardeli) sazreti; Ślono riba kojo je ujota ol avrila do kriśnjoka bila bi śe ucinila i olma prodola, a riba ol śetembra do otubra nikal śe ne moźe ucinit, uvik śu friśkace (8.2.)

ucinjen (225) adj. -o, -u, pred. -a, -o – (o slanoj ribi) je ośtala na śuho, beź śalamure, je iśkalfona, ucinjena, je roncova (8.2.)

ucinit -in pf. – 1. napraviti, učiniti, izazvati; Toliko je vruće da je galona ucinila da more poźeleni (7.1.); ucinit proviśtu / śpiźu: tako biś bil ucinil proviśtu (19.1.); ucinit vijoj – napraviti put: kako śu brodima na jidra navigali do Amerike i vijoj śtoli ucinit po godiśće don (21.2.); 2. (o slanoj ribi) sazreti – riba se ucini: Ślono riba kojo je ujota ol avrila do kriśnjoka bila bi śe ucinila i olma prodola (8.2.); riba ol śetembra do otubra nikal śe ne moźe ucinit (8.2.)

ugnjiśće (520) -o n – ognjište; Venja vamo te fulmine, buta (328) śume i darva na ugnjiśće i prikriźi da noś śtine ne ubiju.(15.5.)

ujot (348) ujmen pf. – uloviti; Jeśku ćemo vaźeśt olma kal dotegnu pok ćeś vidit kojo je diferenca źa ujot ribu kal iź śardele kor cidi, a repen trepeće (18.1.)

umid (174) -a m – vlaga

umuran (516) adj. -o, -u, pred. -a, -o – umoran

unjuli (591) adj. -o, -u, pred. -a, -o – jednostruk; parangolśki uźal dupli i unjuli (16.4.)

uźa (461) -e f. – uže dugo 100 m za potezanje mreže trate na obalu; kulnjo uźa: prvo uže od njih nekoliko, dugih po 100 m, koja se veže za kraj trate (bragaturu) radi povlačenja prema obali; slijede redom: uźa oda dvi, uźa oda tri i uźa oda cetiri

uźat (214) -on impf. – običavati

uźo portugeźe (931) indecl. – po običaju portugalskom, naziv za kvadratno jedro

uźonca (28) -e f – običaj

uźuntovat (592) -ojen impf. – nadodavati; kako śe uźuntoje kunce (16.4.)

V

Vala (960) -e f – komiška uvala; Dobro uvij telu ol jidra neka manje vitri jer će śal pocet iśpol kraja terinat, a ca budemo bliźje, iźmećat će dobro Vala (13.5.)

Vala komiśko (926) -e – komiška uvala; Śtu i cetarnaśte śpurtenjacih po ośan budelih i trideśet tratih mogle śu, źa tako reć, pokrit cilu Valu komiśku (22.3.)

valucje (16) -o n – žalo, zbirni naziv za oblutke; Kal biś hodil buś po nemu źolu na Palagruźu, bilo bi te peklo valucje da niśi mogal hodit dokle ti śe ne iśtvorde poplati i pete (1.3.)

valjen (501) adj. -o, -u, pred. -o, -u – dnevni; Ala, naśi, źaveśte malo boje dokle je valjeno źraka (15,4.)

varc (871) -a m – vrč

varcina (847) -e f – noćna posuda

vaźeśt (832) vaźmen pf. – 1. uzeti; źena bi vaźela na konat (20.2.); 2. (o mreži) prostrijeti se; Śal kal śu vaźele, doj pobuk i udri (12.2.)

vela (768) -e f – veljača

veler (269) -a m – jedrar

Veli kari (76) pl. tant. -ih m – zviježđe Velika kola; Tarmuntona je bila nojglavnijo źviźda źa navigat po noći i Veli kari koji śu śe od levonta na pulent okrićoli okolo Tarmuntone (4.1.)

Velo Bonda (916) -e f top. – predjel na sjeverozapadnoj strani Komiže; Śva dica Mole i Vele Bonde kal bi imala cetiri-pet godiść, olma śu kako norci pul mora torkali (22.3.)

veltrina (955) -e f – vitrina; un je imol jelnu gajeticu, ma to je bilo niśto vidit. To je bilo źa u veltrinu śtavit (22.7.)

vendita (431) -e f – prodaja; Ako ti je śporka riba ni vendite (13.5.)

ventrom (386) -a m – utroba; Jeśon ti rekal da je śkarpina. Nemuj njun iźvadit ventrom vonka jer śve śe miri (13.2.)

venja (518) imper. – daj; Venja vamo te fulmine (15.5.)

verdura (865) -e f – povrće

verina (289) -e f – umotaj koji onemogućuje razmatanje niti ili užeta; Mriźe će povit pok će ih bit inkatura olvit. Vajo udugo iźlongat da iźgubi verinu, ośtija, povilo je kako libon (bilješka 15.) (11.1.)

veśelo (367) adv. – brzo; Ala, ca mi je źategla niko riba. Dojte veśelo ganac (13.2.)

veślor (809) -ora m – veslar

veśtid (964) -a m – odijelo

vijoj (855) -aja – putovanje, put naprijed – natrag; A śluśol śon i jo śtore koji śu provjali kako śu brodima na jidra navigali do Amerike i vijoj śtoli ucinit po godiśće don (12.2.)

virovonje (998) -o m – okretanje, skretanje

viśta (709), -e f – 1. vid; 2. vidno polje; Vajo na viśtu olma oparćat ganac (18.4.)

vitrit (422) -in impf. – hvatati vjetar; Dobro uvij telu ol jidra neka manje vitri jer će śal pocet iśpol kraja terinat (13.5.)

viźitat (532) -on pf. – pregledati; Śutra ćemo ukarcat giraricu. Vajo je protreśt, dobro viźitat da je niśu miśi co iśtrigli (16.1.)

Vlaśići (71) pl. tant. -ih – zviježđe Plejade

voda (504) -e f – 1. voda; 2. morska struja; Voga na Kalun jer je voda iź Kośarice. Voda iź Śćećo ni lovka (16.1.)

voga (393) imper. – veslaj!; Voga na kurent! (13.2.)

vogadura (42) -e f – zaveslaj; (o drugu od katine) Digod je aźvelto i po dvi vogadure vajol napravit dokle drugi jelnu (3.1.)

vol (343) vola m – obilazak u luku; Tuko ucinit veliki vol malo daje da propade iźa kośe – zaokružiti u velikom luku da mreža propadne iza grebena (13.1.)

volina (705) vrsta velike raže koja naraste i preko 100 kg, (Raja Dipturus batis); Tu je śiguro volina. Doj majśtru meni da ti je maknen ol lna. Vidi kako njun vajo dudot dokle śe ne olcipi. Ne boj śe, dodijot će njuj. (bilješka 31) Pari da śe je makla ol lna. Śal je naśa. Śomo uvik atento da ti śe ne abrivo niźbardo. Śtovjite udice na bondu ol levandure da ne bi koga źakocala. (bilješka 32) Vajo na viśtu olma oparćat ganac. Ala, źakocoj je źa glovu da nimo furce. Ćapa śtracu i umotoj ruke da ih ne ruvinoś i śa njun u śridu (18.4.)

voltat (239) -on pf. – okrenuti voltovat (14) -ojen impf. – okretati voltovat śe (156) -ojen – okretati se

vorat (491) voron impf. – kružno slagati uže ili mrežu; Alavija voroj na śkaf olovo da ne bi polśiklo u mećonju (15.3.)

vorśnjok (754) -a m – žičani ulaz u vršu koji onemogućava povrat plijena iz vrše

vortit (34) –in impf. – vrtjeti, svrdlati; covik śe śmanjurivol, hodil uśe, rematiźma vortila kośti (23.1.)

voź (744) -a m – okrugla limenka neke konzerve

voźenje -o n – veslanje; Nareśal mi je karvovi źuj ol voźenjo (14.2.)

voźit (37) voźin impf. – veslati; Nojjaciji je voźil na katinu. Njemu je bilo veślo nojboju. Njeguv je bil pośol ili duźnuśt kal śe voźi u raśfalkonu gajetu da źatice na maretu. Digod je aźvelto i po dvi vogadure vajol napravit dokle drugi jelnu (3.1.) ; voźit pol śobon – veslati tražeći u noći ribu po fosforescenciji (bilješka 2); Kal śe voźi pol śobon (11) vajalo je da averti źa śkocit na śkaf źa mećat mriźe u more (3.1.); Vajo śal iźiśt po dvo-tri metra jaglic i dobro źalit neka moremo noćaś voźit (15.5.)

vulta (662) -e f – vrzni uzao; pul vulte – jedan namotaj: Avertij dobro je śe barilac okriće jer ako do pul vulte, onda će parangol ośtat invento pok neće ribot (18.2.); vulta śkurento (589) -e f vrzni uzao klizni; jo ću te naucit uźal oriśac koji nateźe śortiju, vultu śkurentu (16.4.)

Ź

źabilit (323) -ilin pf. – zabijeliti; Vlośi na glovu bi mu źabilili ol brigih i penśirih (23.2.); Źa Iśukarśta, ca śu źabilile – ulovljena je riba zabijelila u mreži, trbuhom okrenuta prema gore) (12.2.)

źabrumat (352) -on pf. – baciti u more kašastu masu hrane da bi se privikla riba; Iśpeśtoj tu gavunih pok źabrumoj. Śtavi iśpol śebe tunju jer će na ovi brum śiguro iźliźnut kojo riba (13.1.)

źacadit (772) -in pf. – začađaviti, potamnjeti od dima; Bil bi propju covik źacadil ol dima, a iźgledol je ol dvodeśet godiść kuda śtori cijadin ol pedeśet godiść (19.2.)

źadentat (752) -on pf. – zaoštriti kraj drvenog obruča barila radi spajanja sa drugim zaoštrenim krajem;

vorśe uplelo, śtavilo śćope, źadentalo kolaciće (19.1.)

źadentovat (235) -ojen impf. – zaoštravati krajeve obruča radi spanja; maraś źa obruce źadentovat

(9.1.)

(18.1.)

źadit śe (653) -ijen pf. – zakačiti; Uvik gledoj da ti vorh ol udice ośtane vonka da śe raźina pri źadije

źadivat (661) -ijen impf. – zapinjat; Avertij da ti udica ne źadije (18.2.9

źagancat (372) -on pf. – zakačiti kukom; (o ulovljenoj ribi na parangalu) Vidi koko je. Ca more iśkri.

Ala, śal je źagancoj i śkośon śa njun u botu (13.2.)

źagargurit -urin pf. – opasati mrežom ribu; Ala, ca śmo jih źagargurili – zapasali smo veliko jato ribe

(16.5.)

(18.2.)

źagropat (283) -on pf. – zapeti, spriječiti klizanje čega; Ca śi to źauźlol. Źagropalo je (11.1.)

źahnjat (677) -on pf. – zadrijemati; Śtavi mu mokru śtracu na celo pok će mu śve paśat kal źahnjo

źakalafatat (824) -on pf. – ispuniti stupom (posebnom vrstom suhe trave) sljubnice oplatnica (madira);

źakalafatat paniźele jer bi śtupa iźlećala kal bi hodili śa kulpima na kroj pok śu brodi hreśtali karocima obo źolo

(20.1.)

źakocat (708) -on pf. – zakačiti; pośtolo je jelnu uru olkal śmo butali kavicol parangola. Bit će śe kogod źakocol (18.3.)

źalnivat (231) -ijen impf. – zatvarati poklopcima barila punih slanom ribom; Kal bi bacvori źalnivali barile ślonih śardel, bili bi donili iśprid barake konja i lna, obruce, śvilaca, maraś źa obruce źadentovat (8.1.)

źalnivonje (242) -o n – zatvaranje poklopcima barila punim slanom ribom; Kal bi finilo źalnivonje, onda bi śe oprola baraka i pila ol śalamure (9.2.)

źaloźit śe (356) źaloźin pf. – prezalogajiti, pojesti nešto na brzinu; Doj ovamo tu bokun vecere da śe źaloźim (13.1.)

źamiconje (257) -o n – u izrazu źamiconje rogihgesta ruganja nekome pokazivanjem rogova (ispružen kažiprst i mali prst)

źamicot (849) -en pf. – u izrazu źamicot rogerugati se nekome pokazivanjem rogova; Kal bi śe źenśke korale, źamicole bi roge jelna druguj (21.2.)

źamohat (555) -ośen pf. – zamahnuti nekome, dati nekome znak mahanjem; Ala, źamośi njin kroken neka gredu napri – dati znak drugoj grupi ribarske družine (16.2.)

źapacat -on pf. ispuniti potpuno; ako je źakaśnil, ti je puno malo śtavil u baril ili źapacol – malo je posolio ribe u barile jer je zakasnio staviti mreže (3.2.)

źapaconi (107) adj. -o, -u, pred. -a, -o – posve ispunjen; źapaconi baril – posve ispunjen baril posoljenim sardelama koje su se pod pritiskom utega slegle; Nuko, dvini ti baril źapaconih śardel (6.1.); Ukarcojte parve barile źapacone (6.1.)

źapahat (697) -on pf. – zamirisati; śiguro ti je źapahol brujet (18.3.)

źapaśot (292) -en pf. – zapasati mrežom; Pok vajo źalnivat, źapacat, reparat, źapaśot u źopaś (11.2.)

źara (869) -e f – žara, vrsta glinene posude

źaraśkat (557) -on pf. – (o sidru) popustiti, zaorati po dnu; Avertij da ti ne źaraśko priko śike (16.2.)

źaśeśt (318) źaśeden pf. – zasjesti; Śal pocekoj da mriźe źaśedu (12.1.)

źaśkurit (458) -urin pf. – zatamniti; ( o bojanju meže) pok śon je omośtil u korku i pomocil u more neka boje źaśkuri da jaglica ne śpavento (15.1.)

źaticot (39) -en impf. – veslati kada su valovi snažnijim zamahom od ostalih veslača; Njeguv je bil pośol ili duźnuśt kal śe voźi u raśfalkonu gajetu da źatice na maretu (3.1.); A ti na katinu śpeśije źatici (13.5.); Vajo źnat na maretu źaticot (14.2.)

źavancat (337) -on pf. – ostaviti više od nužno potrbnog; Oparćoj śridu i źavancoj jedon paś arganela

(18.2.); Ti namotoj śride na gavitele i źavancoj malo kalume da moreś veźat (13.1.)

źaveśt (154) -eźen – zaveslati; źaveśt iśpol śebe – veslati dublje i s pritiskom na vesla kad su u pljosnatom položaju pod morem radi podizanja broda: Vajo źaveśt iśpol śebe da von brud iźlećo (13.5.); źaveśt k njemu; źaveśt źo njeprilikom dizanja mreža veslalo se leđima prema provi i to traśtan: k njemu, a katina: źo nje: Źaveźi k njemu jer mi opet śćipje, a ti pridośe źo nje pok ćemo provat olvornit ol kośe da bi non poletil parangol (13.2.)

źdrib (209) -a m – otvor na barilu i čep za otvor; I Garci śu kupovoli u Komiźu ślone śardele, a bili śu śpecijaliśti źa poźnat kvalitod ślone ribe. Imali śu śperune ol darva fino źaośtrene, duge jedon metar pok bi ga tiśkal kroź źdrib ol barila ili mojace do śomega lna pok bi ga na nuś vonjol (8.1.)

źjica (874) -e f – žlica

źodiv (347) źodiva m – kamenito uzdignuće na pješčanom dnu, stanište bijele ribe

źogat (467) -on impf. – igrati; (o ribi jaglica) Śiguro jih gone gofi. Gledoj kako iś njima źogaju (15.1.)

źolovo śtina (197) -e f – oblutak

źomet (542) -eta – pozicija u moru gdje se jato ribe opasuje mrežom potegačom da bi se potom mreža privukla obali; Vajo je utopit niź śomi źvonśki źomet – valja baciti mrežu tik uz vanjsku poziciju za pasanje (16.1.)

źomorit (845) źomorin impf. – žamoriti, brbljati Źonetovi (904) pl. tant. -ih – prorodični nadimak źopaś (293) -aśa m – zapas mrežom

źornji (250) adj. -o, -u, pred. -o, -u – (o ribi) ulovljena u zoru; zornjo sardela: tad śu fabrike većinun kupovole śardele źa frigot i śkatulovat. Njima je olgovorala źivo śardela źornjo, a vecernju je ribor moral śolit (9.2.)

źotega (953) -e f – skupina ribara koja s obale vuče mrežu potegaču s kraja mreže koji je išao u more na kraju opasivanja ribljeg jata; Tira parvo! Tira źotega!” (22.7)

źuc (437) -i f – žuč

źvonśki (346) adj. -o, -u; pred. -o, -u – vanjski, s vanjske strane; jer ćemo iźvaliźat i źvonśke źodive da biśmo ujoli i koju bilu ribu (13.1.)

POSLJEDNJI ČITAČ VREMENA

Iskustvo vrimena na ovima nasima skojima staro je koliko je staro jidro i veslo i brud.

Ivan Vitaljić Gusla61

5.1 Nebo u kutiji

Prvi put u svojoj povijesti čovjek danas može svojim tehničkim napravama motriti meteorološke pojave s nebeskog motrilišta. Meteorološka prognoza izgubila je auru ezoteričnog znanja i postala banalni izvještaj tumača satelitskih snimaka globalnih kretanja zračnih struja i masa vodene pare.

Umjesto u nebo, današnji moreplovci gledaju u ekran televizora ili slušaju radio-izvještaje o vremenskoj situaciji i razvoju vremenskih prilika. Iskustvo vremena, iskustvo ritma vremenskih mijena, znanje zakona meteoroloških pojava koje je doprlo do nas s posljednjom generacijom starih moreplovaca, kao da više nikoga ne može poučiti, kao da više nikome nije potrebno.

A to iskustvo, znanje i umijeće nije bilo moguće steći u kratkom ljudskom vijeku. Da bi mogao saznati zakone ritma meteorološkog vremena, čovjek je morao biti uključen u dugačak tok ljudskog vremena. Potrebno mu je bilo iskustvo niza generacija moreplovaca razvijano i održavano usmenom predajom.

Da bi se lakše pamtilo, to je iskustvo najčešće bilo zgusnuto u kratkoj literarnoj formi poslovice. Od vremena prvih mitskih plovidbi Mediteranom do vremena poslednjih veslača na ovom moru, prognoza vremena bila je poezija.

Poput malih račića koji pred nevrijeme panično bježe sa sika koje plače more ili poput galebova koji uznemireno kriče leteći visoko iznad školja sluteći oluju, ti ribari i moreplovci posljednji su čitači ezoteričnog pisma kojim priroda unaprijed objavljuje svoje vremenske mijene. To iskustvo, znanje i umijeće, koje je doprlo do nas iz tko zna kojih dubina vremena, nestaje zajedno s ljudima koji su u ovom milenijumu posljednji gledali nebo da bi mogli ploviti morem.

Kad nas njihovo znanje danas ničemu korisnom ne bi moglo poučiti, kada bi elektronička tehnika, kao globalni senzorijum, doista bila nepogrešiva u pretkazivanju vremenskih mijena, kada bi, dakle, elektronika, kao globalni senzorijum koji je, kako bi rekao Marshall McLuhan, postao protezom našeg živčanog sustava, mogla biti, na temelju globalnog uvida u nebeska zbivanja izvan dosega ljudskog oka, jednako pouzdana i u procjeni lokalnog vremena, i tada bi vremenska prognoza starih moreplovaca sačuvala svoju zanimljivost: značaj iskonskog ljudskog umijeća koje je stoljećima održavala usmena predaja, panmediteranski leksik ribarskog i pomorskog jezika te nevjerojatno rafiniran metaforičan način izražavanja – poeziju vremenske prognoze.

Ipak, uspoređujući vremensku prognozu komiškog ribara Ivana Vitaljića Gusle s vremenskom prognozom elektronskih medija, utvrdio sam da je njegovo pretkazivanje lokalnog vremena bilo

61 U okviru istraživanja usmene predaje organske zajednice ribarskog naselja Komiža na srednjodalmatinskom otoku Visu, autor tokom cijele 1989. godine bilježi vremensku prognozu koju mu kazuje jedan komiški ribar, rođen 1917. godine. Ovaj zapis jest dokument ne samo jednog iznimno bogatog iskustva u promatranju i tumačenju meteorološkog vremena već isto tako bogata jezika u kojemu je to iskustvo sačuvano do danas. Ovaj zapis fiksira znanje i umijeće promatranja i tumačenja vremena koje je na ovim udaljenim srednjodalmatinskim otocima trajalo stoljećima, održavalo se usmenom predajom i stjecalo na otvorenom moru u stalnoj životnoj opasnosti. Po prvi put u povijesti prekida se nit usmene predaje kojom se to znanje i umijeće održavalo da bi pri kraju ovoga milenija potisnuto tehnikom bilo prepušteno zaboravu.

Ovaj zapis dokument je i jednog iznimno bogata leksika i poetskog načina izražavanja u opisu prirodnih pojava koje određuju život ribara na otvorenom moru. Autor uz izvorni tekst o vremenskoj prognozi, koji je raspoređen prema datumima kazivanja, daje vrlo iscrpan glosar s gramatičkom obradom natuknica, frazeologijom i nizom primjera iz usmenog teksta koji nijansiraju diskurzivno i figurativno značenje riječi.

točnije. Tumači znakova na nebu televizijskog ekrana nisu mogli tako precizno odrediti vrijeme kao što je to mogao iskusan ribar koji je u barci proživio svoj vijek.

Na Silvestrovo 1988. godine posjetio sam komiškog ribara pokojnog barba Ivana Vitaljića Guslu s namjerom da upravo na taj dan započnemo razgovor o ribarskom iskustvu vremena i da to bude početak njegove vremenske prognoze za godinu koja je te noći počimala.

Već njegova prva priča o vremenu, te novogodišnje večeri dok je komiškim kaletama odjekivala pjesma dječjeg kolendanja, uvjerila me da sam pokrenuo vrlo značajnu temu u istraživanju halijeutičkog iskustva, temu koja je bila predmet svakodnevnog razgovora ljudi čiji je opstanak na moru zavisio od točne procjene vremena.

Poezija vremenske prognoze

Barba Ivane, koliko vitrih poznajete?

Ribor koji je na jidra moral pasovat velike udaljenosti, vajol je razlikovot i nojmanju prominu vitra. Vitar mu je bil i busula i motur. Svaki iskusni ribor vajol je ra:likovot sesnaste vitrih. Nojpri tarmuntona, pok bura, onda vitar da grego, onda gregolevont, levont, sirokolevont, ostar, ostrosiroko, vitar u ostar, ostrogarbin, garbin, pulentegarbin, pulenat, pulentemaistro, maistrol i maistrotarmuntona.

Kal bis bil vidil storega ribora, uvik je gledol obloke, kako obloci kure i kako se okriću. Kal pote:e obloke iz pulenta na levanat, neće puhat iz pulenta, neće puhat maistrol, nego će puhat prema pulentu – puhat će jugo. Kal sede u ostar, onda :apuse bura. Pol taljonsku kostu je vitar vanije i kako je vitar na garbin bil bi ocistil ariju. Tad je veliko vidljivust tako da se iz Komize vidi Itolija. Tu je znak da će garbin. A kal je bura onda je obratno. Znak za buru je kal su na goru, na terafermu obloci. Te smo obloke zvoli ligne. Tu su produzeni obloci poput ligne. Kal bismo bili vidili te ligne povar Mosora, u purtu smo stoli.

Kal puse vajo znat da vitar uzize ol devet urih ujutro i da je nojjaciji do ure populne. Tu je terac ol lneva. Tu se većinun odnosi na buru. Do devet urih ujutro dolo se po buri jidrit, ali posli devet urih vajo kalat jidra. Onda blizje noći opet pade.

Ako je misec :apol i bonaca je, a u pulentu se je ucinil pos od oblokih, onda se rece da će obloke potegnit levont i da će varć vitra kako i: vriće. Kal je bilo malo vitra, bilo bi se reklo da puse kako iz just. Ako bi puhalo dokle je bil misec, bilo bi se reklo da će vitar u:eć kal misec zapade.

Pripostavit ćemo, nosli smo se nasri mora i puse molu jugo i pocelo je rosit. Onda bi se bilo reklo da će se vitar jusit na rosu. Tu hoće reć da će vitar uzeć. Kal bi dusal veliki doz, doz bi ubil onu silu ol vitra pok bi pala bonaca ili bi se prominil vitar.

I po dugi se je znalo kaku će vrime. Kal se pri noći uko:e duga u pulentu, ocekije se lipu vrime, a kal se ujutro vidi dugu u levontu, tuko stot atento ol slabega vrimena. Kal se vidi mlodi misec trećok oli cetvartok kako le:i, vajo stot atento ol slabega vrimena, a kal mlodi misec stoji impijo, mores mirno spat ca se vrimena tice. Isto kal zvizda impunto mlodemu misecu u rep, more se ocekivat promina vrimena.

Svićori su se vavik jedon is drugin svitovoli obo vrimenu. Ne somo u Komizu nego i kal su bili na skoju, bili bi se svićori stali jedon is drugin pok bi bili komentirali kaku će vrime. Pulent je nojboji sinjol za znat vrime. Vajo avertit hoće pulent dvinut oli neće. Vajalo je avertit je kulma oli skoloda, je sćiga oli rinja. Kal pulent dvine devedeset na stu je sutra jugo. Pripostavit ćemo – na goru je pol oblok. I tu je znak da će sutra jugo. Ili kal gora poldire, kal gurnje obloke, cmost, pote:e ostar, onda bi se bilo reklo da će konfermat dulnju vrime. Kal potegne cmost ili maglu u ostar, onda je dulnju vrime, a kal potegne u levont, onda je jugo. Uvik poteze kontra vitru. Bilo bi se reklo da je sve selo u ostar i da će ostat na dulnju vrime.

Pratilo se je misec. Vajalo je gledot vrime kal je kvarat miseca, kal je puni misec i kal je mina. Na minu je vrime uvik u antimamu. Bilo bi se reklo da ako konfermo vrime na tundu da će produ:it istu

vrime jos tri-cetiri dona. Tako se je gledolo punte ol miseca, gledolo se je kaku je vrime na puntu ol miseca za znat hoće vrime konfermat ili će se izvarjat.

Stori komiski ribori nisu nikal drugu mislili ujutro kal bi se ustali, nego obo vrimenu. Inkontrala se tako dvo ribora pok će jedon drugemu:

  • A ca ti se pari, ca će vo vrime?
  • A oto, nikako mi i:gledo ne alavija. Sega jutra je visoko voda. Pulent je pocel cavarjat.

Lako bi moglo jugo.

  • I jo son ol tvoje. Noćas me je vartilo kolino. Meni je tu nojboji balometar.
  • Noćas non je Tresjavac. Obrit će non ga. Pok će iza tega rebaltadura dulnjega vrimena i obrit će non poste pol Bisovo. Tako ćemo sega mroka izgubit jir kolo Bisova i ovi će non mrok puć kakomudrogo.
  • Oto vidis, pulent dvize leva-leva. Pocel je rozit juzinet. Populne je nevera. A ca ćes, muj Ivane, tako se vrime okriće. Propja se coviku ne do ujot. A kal ne bude rib, onda će bit lipo vrimena. Sega mroka će, paro mi se, bit suha.
  • Pacencija, na svetega Luku se kunti cine. – I tako bi oni bili ćakulali, digod se kontrestali, a digod jedon drugega tisili. Puno njin je bilo drogo kal bi pogodili kaku će vrime. I, recimo, ova dvo se inkontraju jopet sutradon pok će jedon drugemu:
  • Jeson ti rekal da će nevera! Sal je zapuhala tarmuntona, danas je ravajunoda, a sutra je suha vele. Neće nikako da vrime stabili.
  • Nojgore je kal vitar vitru olgovoro, kal furca furci olgovoro. Puno je lipo kal su moli vitri i kal vitar oplako i dujde jugo pok oplako jugo, pok dujde bura i onda se do ribot i ujot ribe. Tu ti je isto kuda kal se mi koremo pok kal dujde do kacotih, a puno je lipje kal se kako judi spora:umimo i kal dujdemo kraju i obo steralu i obo postima.

Tako su se razgovorali stori ribori komiski kal bi se bili stali. Glovno tema bilo je vrime. Kal smo bili mlodi bili bismo napeto slusoli ca stori govore obo vrimenu, ca govore oni koji su pasali puno fortunolih i neverih. Ol njih smo skulu ucili i njihove beside pametili.

Stroh ol nevere svakemu je riboru i mornoru u kostima. Stori komiski ribori govorili su: “Cuvoj se nevere iz ostra kako ca te je mati ugnja cuvala” ili “cuvoj se nevere iz ostra jer lomi i karsi”.

Jugo je vitar obo kojemu ribor uvik misli, vitar kojega stalno ceko i gledo hoće na nebo, u more ili na kroj poznat znakove koji govore da će jugo zapuhat. Govorili su stori: “Dvi rose – treću jugo” ili “dvo jutra voda iz pulenta – treću jutro jugo.

Svaku jutro cin bi oci otvoril, ribor je gledol ca govori nebo, ca govori more, kul kure obloci, kako je arija. U sunce zopud stol je atento ca govori pulent. Pratil je misec, njegove punte i vavik je dorzol na pamet store proverbije kako recimo: Kal kresije misec – kresije i furtuna; kal misec imo kolobor, iz koje su bonde vrota iz te će vitar zapuhat; kal kuho mast, kuho i more; kal oblok na goru pade – jugo; kal su na goru ligne – bura; kal se cipal hiti treso – slabu vrime; kal se liti vidi Majela – jugo; kal zimi na Majelu lampo – bura oli gregolevont; kal sunce trumbo na zopadu – oli vitar oli doz; kolobor kolo miseca – oli vitar oli doz; pulent sporak – nevera na vrota; voda vodu zove… Tako su nos ucili stori i tako nos je ucilo more ol kojega smo zivili.

Metaforika barba Ivanova kazivanja tipičan je diskurz i način viđenja i doživljavanja svijeta ovih ribara. To je iskonski govor koji crpi svoju poetičnost na samom izvoru života. To je govor koji se još uvijek nije odvojio od pjesništva. Apstrakcija još nije ispraznila sadržaj slike. U tom svijetu sve što čovjek vidi prožeto je životom. Ništa u tom svijetu nije mrtvo. živ je brod i živo je more, živi su oblaci i nevere i magla i kiša i strane svijeta i vjetrovi i mjesec i sunce i zvijezde… čovjek je okružen antropomorfnim bićima nebeskih i morskih pojavnosti i naučio je među tim bićima živjeti, ugađati im i predviđati njihovo ponašanje, gonetati njihovu narav, uočavati ritam njihovih mijena, zapažati njihove međusobne odnose, da bi mogao, slijedeći njihov ritam i njihove zakone, među njima opstati.

Njemački stilističar Wolfgang Kayser u jednoj je svojoj stilističkoj studiji zapisao da je jedan tako banalan i svakidašnji izraz, kao što je izraz vjetar puše, zapravo metafora, ali mrtva metafora koja je izgubila svoju figurativnost. Ona više ne evocira sliku vjetra kao bića jer je visoka frekventnost upotrebe tog izraza potisnula njegovu slikovitost na račun njegove referencijalnosti – pojmovnosti koja se iscrpljuje u pukom imenovanju pojave: zračne struje. Kayser zapaža da potisnuta slikovitost tog izraza oživljuje čim postavimo pitanje: Što vjetar radi kada ne puše? Naime, jezik je u izrazu

vjetar puše zadržao sjećanje na vrijeme u kojemu je vjetar viđen kao biće koje djeluje ili ne djeluje, koje puše ili ne puše. Puhanje, ali i nepuhanje, jest očitovanje vjetra kao bića. Navedenim pitanjem deautomatizirana je jedna potrošena, jedna mrtva metafora. Naš jezik pun je fosila mrtvih metafora jednog bivšeg, jednog zaboravljenog jezika. A taj jezik, što smo ga mi zaboravili, živ je još uvijek tamo gdje živi kultura govora i kultura slušanja. Tim jezikom govorio je komiški ribar barba Ivan Vitaljić Gusla.

Kao što su Eskimi morali stvoriti mnoštvo naziva za vrste, boje i oblike snijega, tako su i ovi pučinski ribari, da bi se mogli sporazumjeti, da bi jezikom mogli sačuvati svoje iskustvo življenja s morem, morali razviti bogat jezični izraz koji je odgovarao bogatstvu tog iskustva. Standardni hrvatski književni jezik izrazito je kontinentalan jezik. Njegov je novoštokavski temelj dobrim dijelom udaljen od mora, a od vremena svoje standarizacije u prošlom stoljeću pa do danas uporno se čuvao od utjecaja čakavskog idioma organskih zajednica rasutih po našoj obali i otocima.

Iz teksta vremenske prognoze za godinu tisuću devet stotina osamdeset i devetu, što sam ga iz dana u dan bilježio u razgovoru s pokojnim barba Ivanom Vitaljićem Guslom, sažimam izraze o vjetru koji, ovako okupljeni na jednom mjestu, predstavljaju zornu sliku tog leksičkog i poetskog bogatstva jednog organskog idioma: vitar cedi (popusti, smanji snagu), vitar pade (smiri se), vitar pade kako tovor (naglo, iznenada se smiri), vitar dogno (provali silovito), vitar govori (znak je), vitar gre u gregolevont (prelazi na smjer ENE), vitar gre nose po levontu (vraća se iz nekog južnijeg pravca na istok), vitar gre do maistrola (do NW), vitar gre vanije (s nekog južnog ili sjeverozapadnog pravca kreće se prema jugozapadu), vitar gre naokolo (ide od istoka ujutro preko juga o podne do zapada o zalazu sunca), vitar gre iz ruke u ruku (vrijeme je nestabilno s vjetrovima koji često mijenjaju smjer), vitar gre na kroj (skrene sa zapada na sjever), vitar gre pri suncon (prati sunce mijenjajući smjer od istoka ujutro preko juga do zapada pri zalasku sunca), vitar ide po pulentu (skrene prema W), vitar se jusi na rosu (žesti se, pojača kad počne kišiti), vitar se razjusi (postane silovit), vitar konfermo (potvrdi se, ustali se, potvrdi svoju namjeru da će puhati i dalje), vitar se kontresto (prepire se u diskusiji, nastoji prevladati drugi vjetar), vitar nabije (nosi oblake prema kontinentu), vitar nosi ligne (duguljaste bijele oblake), vitar olgovoro (zapuše iz suprotnog smjera), vitar oplako (smiri se), vitar ostane za suncon (prateći kretanje sunca vjetar mijenja smjerove od istoka ujutro preko juga prema zapadu, a ako do zalaska sunca ne stigne do zapada vraća se najčešće na jugoistok i tada puše jugo), vitar pere spjaje (valovi peru žala, plaže), vitar prati sunce (mijenja smjerove idući od istoka preko juga prema zapadu tokom dana), vitar pridobije (prevlada drugi vjetar), vitar puse iz bonde suncenjoka (puše sa strane gdje se na oblačnom nebu nalazi blijedocrvenkasti krug), vitar puse iz bonde vrot ol kolobora (puše sa strane gdje je prekinut krug mjesečeva kolobara), vitar rastire kalig (rastjera maglu), vitar rebalto (prevali, izvrne), vitar refino (ponovno zapuše), vitar rozi (lagano puše), vitar rajo (mjestimično namreška površinu mora), vitar suspendije (podiže oblake ili maglu), vitar uzize (pojačava se)s vitar varjo (mijenja smjer), vitar zapuhne kuda iz vriće (zapuše iznenada svom žestinom), vitar zategne (privremeno malo jače zapuše). A vjetar može biti: lovki (s kojim se da dobro loviti), lorgi (koji puše iz nekog pravca između zapada i juga), veli (jak), rufijoni (nestabilan, koji najavljuje pogoršanje vremena), siguri, strombi (silovit, nagao), studeni, tepli, joki, friški (hladan), vitar ni vamo ni tamo (neodređena smjera), vitar vonka (iz smjera SSW, SW ili WSW), vitar nutra (iz sjeveroistočnog kvadranta), dulnji vitar (iz sjeverozapadnog kvadranta), vitar ol kraja (koji puše s obale), vitar ispol kaliga (magle), vitar ispol nevere. A vjetar može puhat kako iz just i kako ragun (uragan), može biti ćuh i bova i bovica (povjetarac) i reful (trenutačni zamah vjetra) i refulin i ravajunoda (žestok, silovit vjetar).

Takvo obilje leksika i metaforičnih izraza mogli bismo naći i za mnoge druge glose u glosariju vremenske prognoze jednog od posljednjih čitača vremena na ovim otocima – barba Ivana Vitaljića Gusle. Mogli bismo tako govoriti o suncu, o mjesecu i njegovim mijenama, o zapadnom i južnom obzoru, o ćudi pojedinih mjeseci, o naravi pojedinih vjetrova, nizati čitave stranice naziva za vrijeme, za pojave na moru i na nebu. Kako to obilje leksika, kako poeziju tog izraza prevesti na standardni hrvatski književni jezik?

Jezik ovih ribara vidi crne vretenaste oblake na zapadnom obzoru kao dupine na rivi (nad talijanskom obalom), to pulent koze svuj obroz ol juga, bijele izdužene oblake imenuje lignama, a u tamnim, zimskim, kišnim oblacima na brdima vidi žensko biće koje rađa pljuskom te ih naziva skotnim. Zima ima rep, i ako zubima ne ugrize, repen osine (hladnoća na kraju zime). Veljača mora pokazati svoju zlu ćud, pa, ako joj uzmanjka dana, zna ih posuditi od brata Morka (morca – marta, ožujka). Zapadni obzor – pulent smije se ili cavarjo (čavrlja), to jest dižu se crni oblaci na zapadnom nebu i navješćuju

oluju – smiju se muci ribarskoj. Zato je pulent sporak jer tamnim oblacima uprlja sjaj lijepa, sunčana dana i kvari ribarove planove. Kad počnu nadolaziti oblaci iz pravca između NW i NNW to Kvarner rigo. Vjetar gre iz ruke u ruku, a zapuhne kuda ga je ku prosul iz vriće, a onda se iznenada smiri i pade kako tovor. A znaju se vjetrovi međusobno i svađati – kontrestaju se vitri, gledaju pridobit jedon drugega. A kada valovi stignu prije vjetra, ovaj jezik vidi ih kao bjeloruno stado i kaže: ovu stado imo za sobon pastira.

Na Silvestrovo 1989. zatvoren je ciklus ovog kazivanja o vremenu. U tom zapisu o vremenskim mijenama jedne godine utisnut je trag iskustva mnogih stoljeća koje je, do kraja drugoga milenija, sačuvala kultura sjećanja ovog malog ribarskog svijeta u jugozapadnoj uvali otoka Visa.

5.3. Vremenska prognoza62
5.3.1. Silvestrovo 1988. godine

Veliko je skoloda. I doba godine je ol skolodih. Ali neobicno je veliko skoloda. Selo je u ostar. Svi obloci su seli u ostar. Kal sede u ostar tu hoće reć da će jos dvodesticetiri ure bit istu vrime. Tu hoće reć da ni ju:ni vitar koji suspendije i ne dopusćo kalodi da sede. Kaloda se ucini ol pulenta do ostra. Tu kal je lipu vrime. Kaloda je visoka dvo-tri parsta.

Kal kaloda dvine, ni daleko jugo. Gurnji sloj oblokih dvine se i kuri i: pulenta pul levonta. Tu hoće reć da poteze kontravento. Poteze kontra vitru. Ol tamo kul kure obloci, ol tamo će zapuhat. Kal kaloda sede ol pulenta do ostra, kal ne dvine potvordije dulnju vrime. Kal ostar dvine, poteze na goru. Na goru tu hoće reć da pote:e na bondu ol tarmuntone pok do levonta. Digod dvize i prodire Kvarner. Kvarner zovemo bondu ol Sibenika pok do maistrotarmuntone.

Kako je veceras kaloda molo, pala je doli, sela je, po temu racunon da će lipu vrime durat dvosticetiri do cetardeset i osan urih. Kaloda je sela ol ostra do pulenta. Da se je kaloda dvigla, moglo bi zapuhat jugo, ali more ostat i bonaca, more refinat dulnju vrime. Recimo danas je dulnju vrime i popustilo je i u pulentu se je naoblocilo, ali opet je razlika ako ne poteze u levont. Pulent se, recimo, dvigal, ali ni poteglo u levont, onda more refinat dulnju vrime.

More je mirno, burin je, punte zjaju. Kal su burini, kal je da grego, kal su garkusine, vrime je nojtrajnije. Ili jugo, recimo, ni svaku jugo zloćudno. Imo jug koja su nasi stori zvoli bilojuzine. Ta juzina je ugodna. Zvoli smo ih tako jer su bila ugodna za ribora i za ribu. Tu je nojboju vrime za lov ribe. Burini, garkusine, vitri ol kraja nikal nisu dobri za ribu, ni kal se lovi mrizima, ni kal se lovi parangolima. Tu je zatu jer ti vitri tiru ribu ol kraja. Kal su moli juzini, oni nabiju pasu pul kraja, oni nose rosu kojo pere kraje. Priko noći pade rosa na sike blizu mora i kal su mole marete, bilojuzine, more ispiro slalkust vode i riba se priblizije kraju radi pase. Ako je pala rosa, a priko lneva je sunce, onda se stvoraju na sikima hranjivi sastojci koje more ispiro, ploce. Onda se rece da riba jubi kroj (usata, minula i slicno). Lokorde se love skurima noćima i velikima zimima, kal su snizi do mora. Tad lokorda dujde do somega kraja.

5.3.2. Siječanj

Prvi siječnja 1989. (1.1.)

Kaloda je ol dobrega vrimena. Kaloda je ol pulenta do ostra. U ostru je sve selo. Tu hoće reć da lipu vrime more jos durat dvosticetiri ure. Kal ostar potegne, hoće reć da jugo ni blizu, da će ostat istu vrime. Ostar je recevil. Kal ostar recevi, vrime se neće prominit. Ostar je kuntenat is ovin vrimenon. Povar kalode bil je oblok kojega je ostar recevil.

Kal je furtuna dulnjega vrimena, a ostar neće da recevi onda se rece: suha vele. Danas puse, danas je dulnju vrime, priko noći bonaca a u toku sutrasnjega dona pocme jugo puhat. Kal ostar ne recevi onda je siguro promina vrimena, devedeset i devet na stu. Kal ostar recevi – stabilu vrime.

62 Magnetofonski zapis prognoze vremena Ivana Vitaljića Gusle za 1989. godinu.

Danas ni suha vele. Kaloda ol pulenta do ostra niska je i stabilu će vrime ostat sutra a bar: i prikosutra.

Drugi siječnja (2.1.)

Vrime je siguru. Sćeti je burin. Sćeti burin hoće reć da je tu provi burin. Nelnemu se vitru ne rece da je sćeti, nego somo buri. Ucinjena je kaloda. Ni poravnona, ali tankovita je i po temu i:gledo vrime stabilu. Sutra je vrime stabilu.

Svaku vecer se gledo. Uvik se gledo vrime prinuć. Ne mores ujutro gledot vrime koju će. Na nike ka:ijuni more se i ujutro. Ujutro se more gledot kal je vrime veće ono bastordo, ator:ijo, kakomudrogo, nesigurno. Ujutro kal je vitar lorg, kal je vrime ator:ijo, kal puse iz Sveca, more se racunat da je vrime folsu. Rece se da je vitar lorg kal puse iz garbina, ili i: pulenta, ili i: pulentemaistra, maistrola. Kal ujutro puse iz tih pravcih, rece se da je vrime atorzijo, kakomudrogo, nesigurno, da će ucinit jugo.

Gledo se nojveće na sunce zopud. Svaku vrime se gledo pri nego sunce zapade. Nojboje se tal zno kaku će vrime. Kal ujutro kolo deset-jelnaste urih ide vitar u maistrol, vrime je siguru, a kal ide vitar na kroj vecer, kal ide u burin, onda je siguro, sigurisimo vrime.

četvrti siječnja (4.1.)

Danas je visjo kaloda nego uceri, a iza kalode bili se obloci suspendiju povar kalode. Pulent ni dvigal. Povar kalode su bili obloci po kojima se zno da je pod rivu vitra. Tu hoće reć pol taljonsku kostu. Riva mi zovemo taljonsku kostu ca stoji prema non izmeju Sveca i Vele gore na Bisovo. Tu mi zovemo riva. Rece se da riva trumbo. Kal riva trumbo i kal su dupini na rivu, obloci kako dupini, i kal je kaloda polsicena i kal je oblok suspendijen, onda je vonka vitar vanije. Kal riva trumbo, kal je izmeju tih oblokih carnjeno, onda se rece da će garbin.

Veceras ni za garbin. Kaloda je malo povećona, a povar kalode je ki goder oblacić, a tu dokozije da je vonka pol rivu, pol taljonsku kostu da je pulentac. A u ovu stajun tu hoće reć da ni siguru vrime. Neka kulaf ni dvigal i ni poteglo u levont, more se ocekivat jugo, ali ne strombu jugo, nego juzinet jer sicanj je za pronostikat vrime nojsiguriji misec u godisću. Sicanj u devedeset na stu slucajih covika avizo dvosticetiri ure unaprid, avizo ga da će slabu vrime. Rilko kal u sicnju ujedonput ucini strombu vrime. Dvosticetiri ure pri pocme moli juzin, juzin, juzin, juzin i onda ili pojaco ili refino bura.

Znaju sicnja miseca bit puno slabo vrimena, ali kal sicanj potegne, more cili misec bit lipu vrime. Tu je nojsiguriji misec u godisću. Jo znon cili sicanj hodit na more i sve lipo vrimenaz maistralići, tarmuntone.

Peti siječnja (5.1.)

U toku noći dvigal je pulent i danas je osvanil juzin. Ali oti juzin koji je danas bil un ne izazivo slabu vrime za dvo dona. Sutra će isto bit lipu vrime, a prikosutra more jugo pojacat, a more i bura refinat. Ostar vej ne primo. Ostar olbije, dvize. Tu hoće reć da je vonka već drugu vrime.

Mi imomo otvoreni horizont. Iz Komize se vidi za vrime nojvazniji dil korizonta za sve juzne vitre. Za buru nimomo. Kal jugo misli ucinit onda pade oblok na goru. Gora ćapo. Ol Makarske po sve prema Zadru obloci lezu na bardo i tu hoće reć da će jugo. Kal gora imo ligne, mole produzene obloke povar barda – tu je znak za buru.

Kal jugo imo zapuhat, tu poteze cmost pul levonta kuda fumor i ca veće poteze tu je znak jacijega juga. Za dulnju vrime vajo vidit ca govori Kvarner. Vajo vidit ol Kvarnera pok do Makarske.

Danas su punte zjale. Jedon je stori proverbijz Malo je ol Garka do Zudija. Garci su targuvci, a Zudiji jos zesći. Tu hoće reć da je malo ol grega do levonta. Zudij je levont, a Gark grego. Mi zovemo jugo sve ol levonta do ostra. Sve je tu jugo. Ili, pripostavimo, mi recemo dulnju vrime – tu su vitri ol tarmuntone pok do maistrola. Bura je isto dulnju vrime, ali njuj ćemo reć da je bura. More se reć da je dulnju vrime, ali isto se rece da je bura. Doje njuj se vaznosti.

Kal je moli levont, onda se rece “lipi, pitomi levont je”. Rece se i “pitomi juzin”, ali kal je gregolevont onda se rece “gregolevont je” – puna su ti justa. Mornor ga respeto.

Vrime je atorzijo kal je bonaca, a puse maistralić, pok maistrotarmuntona, pok juzin. Kal pul ure puse maistrol, pok pul ure juzin i tako – vrime neodlucenu, vrime atorzijo. Ceko se koji će vitar pridobit. Trubujuzu vrime je kal ni siguro, a jaciju vrime. Trubujuzu vrime je varijabilu vrime kal vitar gre iz ruke u rukuz danas puse jugo, sutra maistrotarmuntona pok maistralun.

Misec je nojboji znak za vrime pronostikat. Komiski ribori su nojveće gledoli misec.

Pridvidjon da neće duć do velike promine vrimena za dvo dona i po temu ca je veliko skoloda. Iako skoloda ni stu na stu siguri znak za vrime, ipak je vazna. Većinun je vrime stabilu kal su velike skolode.

Osmi siječnja (8.1.)

Kako je kulaf dvigal, a ni poteglo u levont, predvidili smo da neće bit furce ol juga. Jugo je samorlo na sebi. Pala je bonaca. Ni poteglo u levont i vitar je isal pri suncon. Rece se da vitar gre pri suncon kal se vitar minjo kako sunce kuri. Kako se sunce penje tako vitar gre naokolo. Tu se cesće dogodjo liti nego zimi da ide vitar pri suncon. Ujutro bude levantin, pok siroketić, pok ostrinetić, pok bokun i zategne, pok sve kako sunce gre pul zopada tako ga vitar prati, tako je vitar uvik ispri sunca. A ako vitar ostane za suncon, onda se vroćo na jugo. Ako ide ispri sunca onda ostane dulnju vrime. Kal vitar gre pri suncon onda gre ol levonta do pulenta, dokle sunce zapade, i onda ostane na dulnju vrime. Ali kal dujde na ostar, ili kal dujde na sirok, ili kal dujde na garbin, ako tad ostane iza sunca, onda se vroćo i jugo refino.

Kako je vitar isal pri suncon, pala je bonaca i tako je ostalo na dulnju vrime. Sutradon je refinalo i zapuhla je maistrotarmuntona, maistrol i pulentac. Danas je puhol maistrol, a veceras ni isal vitar na kroj, ni olgovorila bura. Mina je bila na sedan. Ol mine do pul miseca je sedan don, a ol mine do tunda je cetarnaste don. Mlodi misec je mogal bit izmeju devetega i desetega. Trećok je mezopunat izmeju mine i kvorta. Trećok po tundu igro veliku ulogu hoće konfermat oli ne. Većinun posli mine, oli posli tunda, ako konfermo vrime na trećok, tu hoće reć da će vrime podurat. Cetiri su punta ol miseca u misec don. Punat ol miseca je svakih sedan don.

Trinaesti siječnja (13.1.)

Sutra je punat ol miseca – cetarnaste sicnja. Konfermalo je vrime na trećoku sa skolodun, maglun i dulnjin vrimenon ol maistrola do burina, izgledo da će podurat vrime do petnaste i sesnaste. Ol dazja ni nista. Veliko je skoloda, velike su rose, ni groma, ni lompa, ni oblokuv, somo su magle i tu se normaliziro kako stabilu vrime. Liti su kalizi, a zimi su magle. Jo se nodijen sve do tunda da će lipu vrime. Na tundu su uvik promine. Svaki punat ol miseca imo prominu.

Na sutrasnji punat mogla bi bit molo promina, ali ostaje dulnju vrime, vrime koje će produzit. Po mumu, do tunda bi moglo ostat siguru vrime. Mogal bi bit i moli juzin, ali opet lipu vrime jer sicanj je puno sigur kal potegne. Kal je mina ili tund pjuparte su u more nojveći kurenti.

Dvadeset i prvi siječnja (21.1.)

Danas cini tund. Ol tunda do trećoka vrime se neće minjat jer su velike skolode. Skolode su tolike da jih jo ne pametin u moje sedandeset i dvi godine zivota. Ovega sicnja ni bilo ni po noći ni po donu kulme. Punte zjaju sa vitron ol Bojane. Vitar da levonte, da grego. Kal su gregoji uvik se rece da je vitar ol Bojane. Burin iz jutra a posli terca ol lneva ide vitar do maistrola. Tako racunon da će bit lipu vrime do kvorta ol miseca do trideset i parvi sicnja.

5.3.3. Veljača

Prvi veljače (1.2.)

Do mine racunon da će bit lipu vrime. Vrime će dvo dona pri bit u antimamu tako da će mina odlucit za razvoj vrimena. Za muga vika ne ispominjen se ovako stabilih vrimen koja traju ol pocelka zime, bez gregolevonta, dazja, tako da je zemja pricamila, tako da je gora pocela zutit. Skolode i daje duraju.

Šesti veljače (6.2.)

Danas cini mina. Ako vrime konfermo na minu durat će do kvorta jer su i daje skolode velike. Ali pocela je bit i kulma prinuć kojo najavije veću vlagu i rosu. Tako bi moglo bit do kvorta cagod dazja. Kvarat je na trinaste vele. Ako vrime ne konfermo na trećoku, onda će se vrime izvarjat. Ako konfermo, bit će i daje lipu vrime.

Trinaesti veljače (13.2.)

Danas cini kvarat ol miseca. Kvarat je donil prominu sa jokun burun i zimun. Ol kvorta pok za dvo- tri dona racunon da će bit vrime rofuzu. Tu hoće reć vrime sa jokin vitrima, sa neverima. Veceras son nakun dvo miseca vidil oći di kapra. Tu hoće reć da je oblok kolo miseca, mutni parsten kolo miseca. Veliko je sćiga ca potvordije da je u Kvarneru bura.

Sedamnaesti veljače (17.2.)

Ol sedavnaste do tunda, vrime će bit lipu sa molin vitrima, burinon po noći, a po lnevu će vitar puć do maistrola. Nuć pri tunda racunon da će se vrime opet izbastardat. Posli cetardeset i osan don parvi put je pocela kulma. Okulmalo je blizu trideset centimetrih tako da se jos ni normaliziralo. Pulent se je pocel smijat, ali nikako da dvine i potegne u levont, nego potegne cmost na goru i tu je dokaz za stabilu vrime. Famuzo je da je kulaf bil pocel dvizot prinuć, a kal je misec istekal, olma je selo u ostru i ol gore poteglo cmost u ostar i opet oskolalo.

Dvadeseti veljače (12.2.)

Pocela je kulma. Pulent je dvigal i poteglo je u levont, a Hum se je povunavil i pocel je juzin sa velikun rosun. Tako racunon po motivima arije, kulme, refulinih po moru, po svemu temu racunon da će vrime ingvastat, da bi vela mogla pokozat svoju arjavu ćud.

Dvadeset i treći veljače (23.2.)

Danas je trećok po tundu. Arija se prominila. Veliki je umid. Poteglo je u levont kako sijun. Pocelo je jugo i puse sve zesće. Vela će siguro pitat brata Morka da njuj zomje dvo dona da se i ona izvoji. Racunon po svima motivima arije kako poteze kontravento da će zapuhat joku jugo i to ostrosirok, a posli tega da će puć vitar vanije koji će parvi put oprat spjaje ove zime. Vrime do kvorta po tundu sve će bit goru i goru.

Dvadeset i osmi veljače (28.2.)

Za tri-cetiri dona bit će varijabilu vrime sa jugon i garbinon, sa neverima i nebijami koje bi mogle dazjit. Moglo bi lampat i garmit jer su po kulfu pjuvadure i stalno poteze u levont. Stalno je kulma bez skolode ca dokozije da bi moglo past cagod dazja. Stori ribori nisu falili kal su govorili da vela vajo da okroji svoju i da u brata Morka zomje dvo dona da se izvoji. Tako racunon da će vrime bit varijabilu do mine, a sedmega, cetarnajestega i dvodeset i parvega morca bit će bure. Stori ribori i mornori govorili su da pri izgaraju tri sidinove brode nego tri marcone bure.

Ol tri do sedan morca bit će veliku nevrime i tu is ravajunodima dulnjega vrimena i opet is jokin jugon. Duć će do konfuzijuni u ariju. Potegnit će sal u ostar sal u levont. Tako racunon da će bit vrime velikih vitrih is neverima jer su nebije na goru. Tako će bit do mine kal ocekijen buru.

5.3.4. Ožujak
Sedmi ožujka

Danas je mina. Izjutra do terca ol lneva bila je bura, a kako je sunce dvizolo, isal je vitar sve do pulenta i pala je bonaca i pocel je pulent dvizot. Tako po storemu proverbiju moglo bi se racunat na moli juzin jer ni poteglo noglo u levont nego je bilo u antimamu. Jo racunon da će krolko puhat jugo. Arija se je bila pokrila kuda da će cagod dazja, ali je opet selo na goru tako da racunon da će opet zapuhat dulnji vitar koji je refinol. Tako je bilo na trećoku ol mlodega miseca. Bila se je pokrila arija i poteglo je gurnju cmost noglo na goru. Misec je lezol, ali se je sutra navecer ispravil i bila je nuć ćoro kako spoda is molin burinon i kalodun kojo je sela. Racunon da će vrime stabilit do kvorta, do cetarnaste morca, uz moli dulnji vitar. Arija se je bila pokrila kuda da će cagod dazja, ali je opet selo na goru tako da racunon da će opet zapuhat dulnji vitar koji je refinol. Marac uvik doje stroha mornorima i riborima jer je marac prema proverbiju potopil osan braće, a devetega pametnin ucinil. Deveti brat ni nikal navigol dokle marac ne bi finil.

Ali neobicno je pojava da u ovu doba ni garbinih i jokih burih. Garbini su nojjaciji ol novembra pok do morca. Marac se nomino burima. Marac je jarac. Nogal je. Vrime kal ucini, govorili su stori. Nikal ni bilo ovako teplih zimih. Pri se je zimi u brud fogun lozilo. Bile bi ruke ostinule pok bi se bilo otukovalo. Morca su uzali usahnit lemuni i rogoci u Komizu.

četrnaesti ožujka (14.3.)

Na kvortu ni refinalo dulnju vrime, nego je pala bonaca is molin juzinon i velikun vrućinun za marac misec. Stori Komizoni govorili suz “Tesko onemu kojega marconu sunce ugrije”. Gurnju cmost je poteglo kontravento pok racunon da će jugo bit zesće, ali da neće dugo durat jer je taku godisće da juga duraju don-dvo pok ni dazjih ni strombih vitrih sa zimami. Jugo malo duro pok olma ide na dulnju vrime is molin burinima i maistrolima. Morca miseca pocimju bit stabili maistroli, a ne rufijoni. Racunon da će ovu jugo samrit na sebi i da će ponovo zapuhat dulnju vrime is burun i maistrolen do trećega dona po kvortu jer ovi juzin pado.

Osamnaesti ožujka (18.3.)

Kulaf je dvigal i noglo je gurnju cmost poteglo u levont. Pulent je pokozol obroz ol juga sa dupinima

– oblocima koji govore da će provu zimsku jugo. Jugo će bit sve zesće za tri dona, a racunon da će pri tunda samrit na sebi jer pocimje primaliće. Kal tund ucini većinun je vrime u antimamu. More lako konfermat bura ol dvostiparvega do dvostidrugega morca. Veliki je umid u ariju. Hum se je povunavil, a vala komisko izmeće. Po moru su spalmeji. Ovo vala komisko puno merakulo, a na otvorenemu kulfu ni veliko furtuna. Komisko vala puno spavento sa sirokolevonton.

Dvadeset i drugi ožujka (22.3.)

Pri tunda je lampalo na Majelu, a kal zimi lampo na Majelu, stori ribori su govorili da će ucinit gregolevont oli bura. Zimi lomp zove, a liti meće. Za sutra racunon da će zapuhat bura jer gora poldire, somo je pitonje hoće ostar recevit.

Pri tunda je lampalo na Majelu, a kal zimi lampo na Majelu, stori ribori su govorili da će ucinit gregolevont oli bura. Zimi lomp zove, a liti meće. Za sutra racunon da će zapuhat bura jer gora poldire, somo je pitonje hoće ostar recevit. Ako ostar recevi, moglo bi durat dulnju vrime sve do trećoka. Ako ostar ne recevi onda je opet jugo do trećoka.

Dvadeset i peti ožujka (25.3.)

Stori su govorili: “Dvostipet morca Guspa luncijota – sve zviri vonka i lazeći i plazeći.” Pocimju tepline.

Rekli smo pasoni put da ako ostar ne recevi da će jugo. Ali ostar je recevil i bila je bura. Na trećoku je konfermalo dulnju vrime. Po lnevu maistroli a po noći bi olgovoril moli burin sa puno lipin vrimenon. Tako racunon da će lipu vrime durat sve do jedon don pri kvorta. Na kvortu će se vrime prominit.

Trideseti ožujka (30.3.)

Danas je ucinil kvarat. Uceri, kal je sunce zapalo, pulent je pocel dvizot. Gurnjo cmost je kurila u levont, ali ne strombo tako da je danas osvanil juzin. Pocelo je jugo. Racunon da će siguro puhat tri dona jer je na kvortu veliki kalig koji je ridak u ovu stajun ol godisćo kal pusu joki vitri koji raznesu maglu i kalig rastiru.

5.3.5. Travanj

Drugi travnja (2.4.)

Na trećoku je posli kvorta obonacalo i pocelo vrime varijabilat. Veliki kalig, a pocel studeni vitar ispol kaliga. Tu je stvor po uzonci. Ispol kaliga zno zapuhat vitar kuda ispol nevere. Tako je zapuhalo jugo za koju racunon da će svaki don bit zesće i tu sve do jedon don pri mine jer je arija tako demonstrala kuda da je provu zimsku doba. I tu bi mogla razbit riva tako da bi u nestajun mogal garbin. Dobro su stori govoriliz “Kal ne ucini glova, ucini rep” ili “ako zima ne ugrize, repen će osinut”. A isto stori govorez “Avril dolce dormir” ili da valjeni ne skodi noćnemu. Doni su dugi pok je dobro po obidu ćapat pizulet. Izmeju trećoka i mine je cetvorti avrila koji odlucije kaku će bit vrime cetardeset don. Ca son jo pratil, avril je misec ol jugih. Ali tu zavisi kako je godisće poteglo. Avrila budu pasijunsko juga. Duraju i po dvodeset don ako konfermaju na punat ol miseca. A zno i stabilu vrime ucinit pok zabilit brok po kordurima. Mina cini na osan avrila kal ćemo se uvirit je tu tako.

Osmi travnja (8.4.)

Jugo je pocelo na punat ol miseca, a avril je misec ol juga. Ova juga bi mogla bit repasoli – po lnevu puhat, a po noći bonaca pok opet jugo. Tu su repasoli ili pasijunsko juga. Znalo se je tako puno putih dogoditz cilu nuć puse, furtuna je juga, pok cili don puse i prosesijun je na Veli petak po noći i pade bonaca kolma pok opet zapuse jugo. Ovi put je na pulent konfermalo jugo i mogla bi juga puhat cili misec.

Jedanaesti travnja (11.4)

Jugo je na trećoku po tundu konfermalo, a oti je punat nojopasniji za jugo. Puno putih se je dogodjalo da bi se bilo ormolo, a ni bilo co puć na more jer bi zapuhalo jugo. Armivonje je bilo cetvorti don po tundu, a za Palagruzu treći don po tundu radi regate.

Ninder na Jadranu sirokolevont ne puse kako u komisku valu. Osobito kal se Hum povije. Se zime ni bilo provih zimskih arijih kal su po kulfu pjuvadure, osobito pjuvadure sa snigon, pijavice, neverini, kal su velike sćige. Tega ove zime ni bilo. Pena sal u avrilu arija cmijo na zimsku ariju.

Ako je jugo i zvizda leti iz tarmuntone u ostar racunalo se da će dulnju vrime. Isto se govori i zvizda kal inpunto u rep ol mlodega miseca da će slabu vrime, ali jo tu pratin – ni nista ol tega.

Suncenjok je znak slabega vrimena. Tu je kako bandira – duga povar horizonta. Dozivil son par katastrofih is suncenjokon. Iz koje bonde sunca stoji suncenjok iz te će bonde vitar zapuhat. Jutarnji suncenjok je jos opasniji. Kal je iz bonde ol ostra, suncenjok je znak jokega juga, a iz bonde ol tarmuntone, znak je za joku buru. Tako i na zopaduz ako je na pulent, onda većinun izazivo gregolevont.

Kal zimi na Majelu lampo tu izazivo gregolevont i buru, a liti obratnoz lomp na Majelu znak je da bi iz nje moglo zapuhat.

Kalebi se darze visoko kal će arjavu vrime. Kaleb je tvica kojo je vezona za more i zavisi ol vrimena. Na Jabuku kal kalebi ćute slabu vrime, dvinu se visoko povar skoja i krokoću. Nisu rashićeni, nego sve jedon peta drugega. Dvinu se visoko i do dvista metrih i tu je znak da neće izoć deset urih a da ne zapuse joki vitar.

Oservol son u pulentu nisto vonka uzonce. Mina je imala ucinit na osan avrila u cetiri ure i trideset i cetiri minuta, a jo son vidil u pulentu misec veliki kako dvizok. Dvizok hoće reć misec ol druge noći po mini. Kal ga vidis parvu nuć po mini, tu je parvi, a kal ga vidis drugu nuć, tu je dvizok, a treću nuć, tu je trećok. Dvizok je misec ol dvo dona po mini. Racunon da ni mina ucinila kako je

napisono u kolendaru. Stori ribori su govorili da su pomogli, i tu rilko u zivotu, vidit na minu misec ujutro u levont.

Racunon da nismo daleko ol juga. U pulentu je polsiceno, kalode ni nikakove, a kal ide vitar po pulentu nikal ne duro puno, krolkega je vrimena. Kal ide ol levonta na tarmuntonu, iz tarmuntone u maistrotarmuntonu, onda stabili, tu je puno siguru vrime, a kal ide pri suncen po pulentu onda je krolkega vika. Tako racunon da bi sutra mogal pocet i moli juzin. Ali jos ni vrimena arjavega, jos je lipu vrime jer je skoloda. Ni sćige kojo je znak za joku buru. Jos je vrime timidno. Temperatura je pala. Tu hoće reć da bi puno lako moglo bit pol jugo. Tako se sutra nodijen jugu.

Iskustvo vrimena ovode na ovima nasima skojima staro je koliko je staro jidro i veslo i brud. Covik noko se je pocel borit is moren, cin je porinul brud u more, vajol je noć olgovor na nebu hoće mu ti brud more razbit ili će is njin moć navigat.

Deseti travnja (10.4.)

Vrime je u antimamu. Veliko je skoloda i daje. Refinala je dulnjo bovica sa kaligon i kalodun. Po lnevu maistrotarmuntona, a po noći burin koji je olgovoril na maistrotarmuntonu. Priko noći velike su rose izboga maglih. A ovi misec ca son ga jo vidil na minu u pulentu bil je dobota kako trećok. Avistol son da ovega avrila misec zapado dobota u maistrotarmuntonu, a ne izmeju pulenta i maistrola.

Ali na trećoku je dvigal pulent. Gurnju cmost je poteglo u levont kako sijun i zapuhol je sirokolevont. Povunavila se Velo gora na Bisovo. Velo gora imo kapić na sebi. I Svetac se povunavil. Sva tri skoja imaju oblok, a jutrus su bili kalebi inventoni. Tako prema kvortu moguća su pasijunsko juga.

Trinaesti travnja (13.4)

Na kvortu je ponovo konfermalo jugo sa pjuvadurima po kulfu, a svako pjuvadura je dazjila. Ostar je dvigal i pocelo je dazjit, ali tu je duralo dvi ure jer je riva razbila i doz je fermol. A po uzonci kal ostar dvine doz veće duro. Poteglo je na goru, a izgledalo je da će nebo na zemju past. Tako racunon kako je pocelo vrime varijabilu i jugo puhat i riva razbivat da će kasno vrime stabilit. Ovo pusu provi reposoli ili pasijunsko juga. Moglo bi ucinit i dulnju vrime, ali bilo bi ol krolke durode. Olma bi islo iz ruke u ruku jer je arija podivjalaz sal poteze u ostar, sal u levont kako sijun. Olma zapuse joku jugo i to sirokolevont. Potegne obloke na goru i jopet pocme jugo. Racunon da bi vrime moglo bit varijabilu sve do tunda. Jedon don pri tunda bit će vrime u antimamu. Po svemu izgledo da će se ove godine izvorsit stori proverbij da vrime ol cetvortega avrila cetardeset don duro jer zima ni svoju napravila pok će se avril isfugat.

Dvadeset i prvi travnja (21.4.)

Danas je ucinil tund. A na tundu je bila arija kuda da će nebo na zemju past. Palo je nikoliko kapoj i na tu molu rosu vitar se je jusil, provi zimski sirokol sa spalmejima. Kulaf od levonta do maistrola izgledol je da će bit dazja afite. Kulma je veliko i da je normalnu godisće bilo bi dazja i za usi. Arija je motala i vamo i tamo, ali pri nego je poteglo u levont kako sijun olma je zapuhlo kuda da ga je ku iz vriće prosul.

Vrime ne gre po stajuni. Ni bilo ni sniga, ni mraza, ni lompa, a garbini nisu oproli spjaje. Cilu zimu ni bilo gregolevonta. zemja je suha kako skojorski baskot koji svu juhu ol brujeta posupo.

Tu ni provo zima. Provo zima je kal na Majelu lampo, i kal kulaf mete snigon, i kal se parsti na vesla osćope, i kal zelis duć na poluge pri nego sunce zapade, i kal sćige sćigaju ol bure, kal suskaju zola i dunji Komiza ol garbinih, kal se priko Manjareme skotni obloci kidaju, i spalmeji se ispri somega kraja zakidaju da te je stroh da te u more ne olnesu, i kal je cilo vala komisko korta bjonka.

Kako je na tundu konfermalo jugo, i daje će bit vrime kakomudrogo do trećoka. Ako ide vitar na buru ili maistrol, tu će malo durat. Racunon da je vrime slabu ispurgalo pok da bi po trećoku moglo stabilit jer je već drugacijo stajun.

Stori Komizoni nisu zaludu proverbijali da svakemu misecu vajo ukrast za avrilu dat. I cili misec mogu bit slabo vrimena i ne moć puć na more.

Dvadeset i četvrti travnja (24.4.)

Trećok je po tundu. Vitar je bil lorg – maistrol i pulenat. Pri nego je sunce zapalo, kulaf se je pocel smijat tako da je poteglo u levont, ali ne strombo, pok racunon da će na misec istuk moli juzin. Racunon da neće bit stromb jer se stajun prominila i sunce je pocelo visoko pasot, ali taljonsko poslovica govoriz tempo che fa – vrime kal ucini.

Racunon da do kvorta po tundu neće bit većih provizodih. Tu hoće reć da neće bit jokih vitrih koji momentalno traju. Jugo na tundu strombu, a pri kvorta po tundu mogal bi vitar past i puć u burin i maistrol. Tako bi moglo na kvortu konfermat i onda bi ucinilo lipu vrime. Ali ne komodo me jer vrime sve gre iz ruke u ruku. Na trećoku se je nagrubilo i palo par kapoj dazja. Poteglo je u levont gurnju cmost kako sijun. Rasćeralo je, a na misec istuk zapuhol je sirokolevont tako da su spalmeji dimili po vali i kolo deset urih ujutro ucinil se je pos u pulentu kuda da će ispol njega dognat nevera. Jugo je, a ucinil se je pos kontravento aloj mora, isto kuda da će nevera dognat. Tu je povar horizonta propju pos. Tako je motol dugo da ga je poteglo kontravento pok je zapuhol provi zimski sirokol. Tako se je rep ispurgol na misto glove. Zima nos je repen osinula. Govorili su stori da je godisć kal se sicnja i vele more korun ol kapule puć pul Palagruze, a da su maza na Palagruzu smarske prozibole i madezi po judima ol zime resli. A mogal bi i ovi moz bit poput avrila. Poznoti su njegovi mazori – juga kojo su znala tezocima potuć svu introdu.

Dvadeset i osmi travnja (28.4.)

Danas je ucinil kvarat ol miseca. Kako smo racunali, tako je i bilo. Na kvortu je obonacalo sa vitron ni vamo ni tamo. Gurnju cmost poteze na goru tako da racunon da za noćas neće bit vitra. Pulent je modar aloj mora. Ako pulent dvine siguro će u misec istuk pocet moli juzin. Vrime je ol pjuvadurih koje donesu po malo dazja. Noko pocme jugo olma dujdu neverini. A tega ni bilo toko godisć da jugo prate nevere iz pulenta. Ol kvorta po tundu neće bit stabilega vrimena do mine. Vitar će hodit iz ruke u ruku is pjuvadurima na goru, a more ko goder pasat i priko skoja, ali će se malo zadorzat. Ako vrime ne konfermo ol mine do trećoka, bit će i moz slab kako i avril.

5.3.5. Svibanj

Treći svibnja (3.5.)

Mina će bit na pet maza. Ako ne konfermo dulnju vrime mogli bi puhat mazori. Moglo bi bit vrime iz Kvarneraz ujutro burin, a posli terca puć će vitar u maistrol, a na don mine bit će vrime u antimamu.

Šesti svibnja (6.5.)

Uceri, na pet maza, bila je bonaca kolma. Ako dulnju vrime ostane do trećoka, onda će vrime stabilit. Ako zapuse jugo, onda će bit slabu vrime. Na minu do pulne puhalo je dulnju vrime, a prinuć je pala bonaca, i u pulentu je bila modrovka kuda da će priko noći zapuhat vitar ol gore – bura ili da grego. Ali priko noći ni zapuhala ni bura ni da grego nego moli burin pok racunon da je na minu konfermalo dulnju vrime. Sutradon je Kvarner pocel rigot, a pri nego je pocel rigot bila je pala bonaca pok racunon da bi se vrime moglo izvarjat, da bi moglo izneverat.

Sedmi svibnja (7.5.)

Pasone noći ucinila je nevera koja je dusla iz pravca de grego. Potopjene su dvi loje koje su svitile. Pok je refinol maistralić i opet je refinalo dulnju vrime.

Kal je kaloda na horizontu bit će dulnju vrime. Modrovka je visjo ol kalode. Kal je modrovka u pulentu, ako je bil priko lneva maistrol, tu izazivo burin priko noći. Ali noćas ni bilo burina, puhol je pulentac.

Modrovka je skuro cmost – modro i sastovjo se is horizonton. Mi ribori recemo digod u zoruz “Asti boga, vidi kojo modrovka u levontu, na sunce istuk bit će ga puna jidra.” Modrovka izazivo vitarz ili ga zove ili ga meće. Do maza ga zove, a ol maza ga meće. Jo govorin ono ca son ol storih naucil i ca son pratil. Rece se da kal na Majelu lampo zimiz bura oli gregolevont. Tu ti je devedeset i devet na stu kal pri noći vidis Majelu da je sotosiroko, a kal na Majelu lampo – ili bura ili gregolevont. A kal oblok pade na goru, recimo danas je lipu ćoru vrime, dulnju vrime, na, dvi- tri ure pri noći bokun je pocel vamo Kvarner dvizot, na Kozjok je pol oblok, oni mortvi oblok – jugo je gotovo.

Somo znos, ova prognoza bi bila bojo da jo gren po moru, jer jo ovodi iz kamare malo mogu vidit. Mogu vidit somo jedon dil horizonta, a za alavija pronostikat tukalo bi bit na more, tukalo bi zvizde gledot, di zvizda leti, i po noći kal je misec di su otvorena vrota. I kolobor i oći di kapra i suncenjok. Tukalo bi znat kaki su kurenti i ca govore kalebi. Jo znon bit zimi na more – bonaca, a ne moć dvinut sinjol, kurent kako rika.

Petnaesti svibnja (7.6.)

Kvarat je ucinil na dvonaste maza. Moz je pokozol svoju provu facu. Kal ne gre vrime u stajun, onda moz zanje i more i kroj. Na kvortu je jugo zapuhalo, a u sest urih populne ucinil se je u kulfu pos koji je motol kuda nevera. Poteglo je u levont is par kapoj rose na koju se je vitar razjusil tako da je zapuhol provi sirokolevont koji se izvoji u komiskuj vali. Tako je cilo Vala bila u dimu is spalmejima koji su se zakidali ispol somega kraja.

Kako je ovaku vrime konfermalo na kvortu, racunon da ni stabilega vrimena sve do tunda. Tako bi mazori mogli pokozat svoju grubu ćud. Gurnju cmost poteze u levont kuda sijun, a izgledo jidna kuda usri jute zime. A stroh te je i puten hodit da te vitar ne rebalto, a na more ne bis mogal ni flok izmeju sortijih otvorit. Tako će bit sve do tunda. Ako ucini rebaltadura, bit će is velikin vitron, is prodorinun. Mislin da bi se dvo dona pri tunda moglo vrime umirit. Tund cini na dvodeset maza. Na tundu bi moglo bit dulnju vrime.

Dvadeset i prvi svibnja (21.5.)

Pri tunda vitar je bil puno lorg – garbineti i pulentaci. Gurnju cmost sempre poteze na goru i u levont. Veliki je umid. Kal misec zapade formiro se neverin. Kako stalno nabije na tarafermu, formiro se u miseca zopud, u rasvanuće, nevera. Na tundu je vitar bil ol pulentaca do maistrola. Ne komodo me tu. Lorgi vitar ni sigur. Tu je jedon ol rufijonih vitrih. Tako racunon da će do trećoka bit vrime varijabilu, ali ne strombu. A vitri lorgi mogli bi bit puno grubi. Kupi se umideca iz mora i formiraju se obloci is neverami i prolomima oblokih. Vitar vonka nabije na goru. Jugo je od levonta do ostra, pok kal ide u garbin, pok pulentac, pok kal je moli vitar, bonaca, tu je nestabilu vrime. Kal miso sal grbinet, pok pulentac, pok maistrol, tu je vitar rufijon. Un ne nosi nista dobrega. Tu su lorgi vitri. Lorgi zatu ca nisu ispol kraja. Kal je burin, rece se vitar ol gore – burin, stabilu vrime.

Ol finimenta avrila pocimju puhat stabili maistroli. Po lnevu maistrol, a priko noći burin. A isto u tu doba, ako je pulentac, garbinet, maistrol, ostrinet, tu je vitar rufijon. Un izazivo prominu vrimena. Stvoraju se veliki umidi. Stvoraju se obloci ispol kojih more dognat nevera.

Ol maistrola do ostra zovemo vitar vanije. Tu su lorgi vitri. Maistrotarmuntona tisko pul ostra. Kal je sirok, tisko pul Kvarnera. Vitar koncentriro umid na goru. Formirodu se oni obloci, oni zmoraduni

– tumbularija. Tu su oni veliki obloci na bardima ca imodu bile vorhe, a doli su corni. Tumbularija smo ih zvoli. Pripostavimo ujutro je burin, a vamo ol Sveca pok do ostra ucine se vonka oni bili obloci – tu smo zvoli tumbularija. Onda bismo bili rekli – populne je maistrola kako luka. Tu smo zvoli tumbularija, a Polvisani – zmoraduni. A ovo je opet drugo stvor kal je vitar vanije, onda padu obloci na goru. Tu smo zvoli tumbularija, a Polvisani – zmoraduni.

Ovo veceras svaki ribor zno da tuko da puse bura. Noćas će puhat bura jer su u pulentu ligne. Gora purgo, a tu nosi vitar one ligne, one protegnute obloke, pul garbina. Tu je stu na stu bura.

Ovo smo pronostikali do trećoka. Danas je dvostiparvi maza, a trećok je na dvosticetiri maza.

Dvadeset i sedmi svibnja (27.5.)

Vrime je konfermalo na trećoku is burun koja je pocela puhat dvo dona pri trećoka. Onda je vrime okalmalo is molin maistralićon. Sve je bilo ćoro u sunca zopod, a i do pulnoća bilo je ćoro kako spoda. Bile su ligne na goru, ali do nos bura ni dohitila. Kako je arija bila najezena, mislin da bi moglo durat vrime do kvorta po tundu is jokin vitron.

Trideseti svibnja (30.5.)

Na kvortu po tundu bilo je joku jugo tako da je na kvortu konfermalo i durat će do mine, a puhat će od levonta do ostra jer sempre poteze na goru tako da se ol umidece morske formiraju obloci koje vitar nabije na tarafermu pok zalampo i zagarmi i oto ti dazja koko hoćes , a na nasemu skoju sve je pricamilo i lozje je pocelo sahnit. Kal zapuse, vitar nosi prasinu kako da je gibli u pustinju. U pulentu se uzo sastavit nebija pok pade kojo kapja, ali potegne u levont pok se na rosu jusi vitar i zapuhne kuda da ga je ku pustil iz vriće.

5.3.7. Lipanj

četvrti lipnja (4.6.)

Na minu je puhalo jugo koju je konfermalo i koju će durat siguro do trećoka po mini jer je u ariju veliko umideca is rosami. Tako je kal vrime ne gre is vrimenon. Dokle bude potezat u levont i na goru, bit će vrime nestabilu. Vrime ne more stabilit dokle ne potegne u ostar i tu ne strombo nego pomalo.

Ovo dobota misec don vitar gre da pulente pok pade bonaca, dvine pulent, nagrubi se, pade kojo kapja, rasćero i opet jugo i tu većinun vitri vanije koji su lovki. Na tarafermu dazji do mile voje. Tako će bit nesiguro vrimena sve do trećoka.

Osmi lipnja (8.6.)

Na trećoku je bilo vrime iz jutra bonaca kako ulje. Ol pul lneva pocel je Kvarner dvizot i poteze u siroko, a vitar moli – levantin, a sal je po tarmuntoni i gre prema majstrotarmuntoni. Bit će je noćas puno jidra.

Kako je na trećoku konfermalo dulnju vrime, racunon da bi moglo siguro durat do kvorta jer je pocelo potezat cmost u ostar. Refinala je dulnjo bovica sa kaligon i kalodun, a prinuć se je ucinil neverin na goru i zapuhala je bura kojo potvardije da bi vrime moglo siguro stabilit sve do tunda jerbo ovo je misec don da ni vitar isal po tarmuntoni, nego je stalno hodil po pulentu. Sal ćemo vidit koliko stori ribori znaju kal vitar ide po tarmuntoni.

Dvadeset i prvi lipnja (21.6.)

Don pri tunda bila je pala bonaca. Tu je po uzonci da na tundu i pri tunda bude većinun vrime u antimamu tako da je na tundu, na devetnaste, potvordilo dulnju vrime za koju racunon da će durat sve do trećoka po tundu, ali većinun uz neverine. Dulnju vrime moglo bi durat sve do kvorta po tundu. Jos pri tunda dvo dona minjala se je gurnjo cmost do posli tunda tako da je arija puno varijabila. Is neverinon je poteglo na goru, ali uvik is vitron iz Kvarnera. Kal dujde terac ol lneva pocme puhat maistrol, a po noći burin.

Dvadeset i treći lipnja (23.6.)

Na trećoku po tundu, kal je misec istekal, dvigal je noglo pulenat. Poteglo je noglo u levontu kako sijun i zapuhalo je joku jugo. Kal je na trećoku vrime bastordo, duro sve do kvorta po tundu ili do punta ol miseca. Mornori i ribori uvik su kalkulali vrime ol punta do punta ol miseca. Arija je puna umida kako da je po jematvi kal pusu juga. Racunon da bi moglo i porosit. Posli trećoka cilu je nuć garmilo, lampalo na zmaju. Vitar je isal u tarmuntonu, ali je molega vika. Grum se je inventol. Garmi ol maistrola do tarmuntone. Pito me zena kako tu da garmi, a ni dazja, da je tu merokul. A jo njun govorinz “Sal ćes vidit kako će duć skus dazja”. A ona meni da kako jo tu znon. Govorin njun

da znon po temu ca se je grum inventol. Nevera se sastavi na horizontu i onda pocme garmit i lampat. Ca veće garmi u duboko tu se racuno da će bit grubjo nevera. Ispol nevere pocme puhat većinun joki vitar. Kako se oblok ol nevere dvize i pokrije nebo, tako se i grum inventoje. Ako se grum invento povar glove, onda je siguro devedeset i devet na stu da će se istrest iz njega voda, jer i skuj istegne oblok na sebi ako ni jokega vitra i onda pade nisto dazja, a ako je joki vitar, onda oblok paso priko skoja. Osandeset na stu su u nos litnje nevere iz pulenta. Pok bi nasi stori bili rekli da su litnje nevere za Dalmociju neka njin restu kumpiri i tikve, a mi na skoju da lampomo na susu. Tako će bit do kvorta po tundu jer se vrime ni ispurgalo kal je tukalo.

Trideseti lipnja (30.6.)

Dvodeset i osmi sestega isto je bilo vrime nesiguru. Gurnju cmost stalno poteze u levont, a nikako da potegne u ostar. Tako se vrime nikako ne more stabilit. Kal potegne u levont ucini jugo, ali ni vrimena sigurega ol stajuni. Onda ide vitar po pulentu pok duro dulnju vrime dvo dona i ponovo potegne na goru ili u levont is jugon.

Jos koji don bit će isto pisma is vrimenonz ne veliki vitri, ali dokle bude potezat u levont i na goru bit će po terafermi dazja koko hoćes, a vodi na skoju nestabilu vrime.

5.3.8. Srpanj

Trinaesti srpnja (13.7.)

Kako smo rekli tako je i bilo. Vitar je hodil iz ruke u ruku. Na tundu, koji je bil na tri sedmega, bila je bonaca. Vrime se je prema stajuni pocelo smirivat. Tako je bilo do kvorta. Na kvortu je bilo vrime nestabilu. Vitar je varjol. U pulentu se dvigla cmost, a u sutun je sela tako da racunon da će takat dulnju vrime koju bi moglo durat do tunda.

Dvadeseti srpnja (20.7.)

Na tundu, osavnaste selmega, konfermalo je dulnju vrime is maistrolen, a priko noći burun kojo je na goru dobro puhala. Nikako da sede u ostru, tako da bi se na trećoku vrime lako moglo prominit. Pulent stalno varijabilo. Ne more se formirat kaloda pok da vrime stabili.

Dvadeset i sedmi srpnja (27.7.)

Na kvortu po tundu bilo je vrime puno varijabilu tako da se je arija prinuć pokrila i pocelo je lampat i garmit kako da će nebo na zemju past. Dognol je vitar ol tarmuntone strombo sa spalmejima, gromon i lompon, ali bez dazja. Poteglo je u ostar kako sijun, a populnoća rasćeralo kako spoda is jokun burun ujutro, a populne is jokin maistrolen tako da racunon da ovu vrime ni puno ol durode jer je ispol nevere pok tesko more stabilit za veće don. Po kvortu moglo bi zapuhat jugo.

Dvadeset i deveti srpnja (29.7.)

Ol kvorta po tundu, kako son rekal, zapuhalo je joku jugo. Danas puse jugo, sutra pade bonaca i olma olgovori drugi, suprotni vitar. Kontrestaju se vitri, gledaju pridobit jedon drugega. I tako, dokle vitri gredu iz ruke u ruku, ni stabilega vrimena. Tako je tu kal ne gre vrime is vrimenon. Taku je godisće.

5.3.9. Kolovoz

Peti kolovoza (5.8.)

Mina je ucinila na parvi agusta. Bilo je istu vrime kuda i na kvortu. Don pri mine bilo je joku jugo pok je pala bonaca i oto ti nevere iz tarmuntone. Tu je zatu ca vitri ol pulenta do ostra nabiju umid na tarafermu i pok tu izazove kontru is lamponjen, garmjavinun i dazjen. Tako se je vrime zatrovolo ovega godisćo da ne znon hoće se popravit i hoće ucinit lito svetega Luke. Kako je na trećoku konfermalo jugo, racunon da će jos jugo durat dvo a barz i tri dona i ni lipega vrimena dokle se koncentriro umidno arija iz pulenta. Nogle su promine vitrih koji napadaju jedon na

drugega tako da ne dopusćaju stabilizaciju vrimena. Dokle cmost ne ide pul ostra, ni stabilega vrimena.

Jedanaesti kolovoza (11.8.)

Ol trećoka prema kvortu vrime se je pocelo izmirivat tako da je na kvortu po mini, deveti osmega, vrime iz molega juzina islo po tarmuntoni, a ne po pulentu. Gurnjo cmost kuri pul ostra, a ispol sebe poteze dulnju vrime. Priko noći moli burin, a populne stabili maistrol. U sunca zopod ucinila se fumoda u pulentu koja zove veliku umidecu i jos veću kalduru. Velike su vrućine i priko trideset povar nule.

Osamnaesti kolovoza (18.8.)

Tund je ucinil na sedavnaste agusta. Na tundu je konfermol vitar ol Kvarnera is kalodun u pulentu, molin dulnjin vitrima. Velike su kaldure, bonace, a noći is molin burinon.

Dvadeset i treći kolovoza (23.8.)

Na trećoku po tundu jopet je konfermalo dulnju vrime, tako je i na kvortu, dvodeset i treći osmega. Stalno poteze gurnju cmost u ostar i tu odarzije stabilu vrime. Ako vrime ne konfermo na trećoku, onda će se vrime izvarjat.

Dvadeset i osmi kolovoza (28.3.)

Na dvostipet osmega pocel je pulent dvizot. Bila je veliko kaldura is jokin kurentima u more. Tako je zapuhalo jugo koju će durat siguro do parvegalneva jerbo stalno poteze u levont kako sijun i nabije na goru koja će, po uzonci ovega godisćo, olgovorit burun ili vitron ol gore.

Dvadeset i deveti kolovoza (29.8.)

U pulentu provo nevera sa sperunen koji je lampol i garmil, ali je potezalo na goru tako da je omakla skuj, ali kal je dognala bura, bilo je svega. Srića da je navrime avizala ribore i mornore tako da ni bilo zla. Vitar je lomil sve pri sobon, ali judi su se osigurali po purtima. Racunon da do tunda ni lipega vrimena, a ni po tundu koji cini na trideset i parvi agusta jerbo stalno nabije na goru. Na trećoku ćemo nojboje znat, ali ne nodon se lipemu vrimenu, nego provizodima koje će krolko durat jer se jopet vrime konfrontiro.

5.3.10. Rujan
Peti rujna

Na trećoku vrime je bilo varijabilu do pulne. Populne je pala bonaca i jugo je samorlo na sebi, a pri noći je pocel puhat moli burin. Cmost je poteglo u levont, a sutradon na goru i tako racunon da će vrime konfermat sve do kvorta po mini. Pri noći pulent pocme dvizot, ali kal dujde ura noći sve sede u pulent. Kako je na kvortu konfermalo dulnju vrime koju varijabilo tako da digod potegne cmost iz pulenta na goru, a digod u levont, racunon da će durat do tunda koji cini na petnaste setembra.

Šesnaesti rujna (16.9.)

Na tundu je refinalo dulnju vrime koju je puhalo da si mogal deperat sva jidra, ali prinuć uru pala je bonaca i pulent je dvigal do jedon dil neba, a kal se je nuć ucinila, selo je u pulentu. Ali nikako da potegne u ostar pok da jedon put stabili vrime. Ali dokle budu ovake skolode i makajicine, vrime će durat i do trećoka po tundu.

Dvadeseti rujna (12.9.)

Na trećoku po tundu vrime je konfermalo, tako racunon da će bit sve lipje i lipje vrime. Poteglo je u ostar is molin, sigurin dulnjin bovicima da mores leć nasrid mora bez pensira do kvorta po tundu.

Dvadeset i peti rujna (25.9.)

Na kvortu po tundu konfermalo je dulnju vrime sa sigurin maistralićon i tarmuntonun is kaligon i maglun. Racunon da će vaku vrime durat do dvo dona pri mine. Ovo je mina setembrina kojo vajo da se ispurgo. Stori su ribori govoriliz “Kal kuho mast – kuho i more”. Koliko jo pratin vrime, tako se i dogodjo. Svako mina je varijabila, ali mina setembrina i pokladova mina (kvortu kruha, dor kolo komina i u barilu vina), malo izgaraju.

Trideseti rujna (13.9.)

Mina je ucinila na dvodeset i devet devetega. Ol mine do trećoka pripostovjon da će bit vrime varijabilu is dazjen jer je pocela voda kresivat a stalno poteze na goru tako da bi mogla zapuhat bura ili gregoj.

5.3.11. Listopad

Šesti listopada (6.10.)

Na trećoku je vrime konfermalo is burun pok racunon da bi mogla durat sve do jedon don pri kvorta. Drugega dona po trećoku, navecer, pocel je bit vitar lorg – pulentac koji ove stajuni bude rufijon i kaloda se je suspendila tako da je pocela mareta ol garbineta i pulentaca. Tu su rufijoni vitri, a i maistrol je rufijon kal dujde jesen. Već tu ni kako liti da je maistrol siguri vitar. Isto kako su stori ribori govorili da ol Garka do Zudija ni daleko, tako je u jesen ol maistrola do juga jos blizje.

Deveti listopada (9.10.)

Na don pri kvorta se je nagrubilo. Pocelo je lampat na zmaju, garmit na Majelu, a stori govorez “Kal lampo na Majelu, ne pasaju dvosticetiri ure a da ne ucini gregolevont ili bura”. Na kvortu je bil gregolevont i dazja koko hoćes. Racunon da će ol kvorta do tunda bit vrime varijabilu većinun iz ostra, a hodit će vitar iz ruke u ruku jer je mina setembrina bila na dvostidevet devetega.

Na kvortu po mini, jedon don kasnije, vrime se je izmirilo i tako jo racunon da bi moglo podurat dvo do tri dona.

Na kvortu je zategla dulnjo bovica onda je oplakalo, pala je bonaca, ali najedomput pulent je kargol i pocel juzin. Racunon da ni dugega vika jer sve poteze na goru. Mislin da će don pri tunda bit vrime u antimamu.

Šesnaesti listopada (16.10.)

Na tundu je opet bilo jugo. Tako racunon da će istu vrime bit do trećoka sa slabin juznin vitron.

Osamnaesti listopada (18.10.)

Na trećoku je ucinilo dulnju vrime, ali je opet u pulentu noglo dvigla kaloda kojo je u sutun najovivala siguru vrime. Poteglo je kontravento i pocel je puhat moli juzin. Racunon da će sve do kvorta koji cini na dvostiparvi desetega bit vrime sa molin vitrima, a ol kvorta do mine isto sa molin vitrima ol tarmuntone do pulenta.

Dvadeset i četvrti listopada (24.10.)

Na kvortu je konfermalo dulnju vrime is molun maistrormtauntonun, a po noći is burinon, is velikin umidon i kaligon. U ovo doba ol stajuni pocmu kulme koje kresiju sve do sicnja. A sal je skoloda kuda u sicnju pok tu potvordije da će vrime durat sve do dona pri mine, a na minu, kojo cini na dvostidevet desetega, vrime će se pokvarit. Malo je tezje pronostikat vrime za ovu doba ol stajuni. Uvik se je govorilo da je vrime kal ucini, a ni pitonje stajuni.

5.3.12. Studeni

Drugi studenoga (2.11.)

Don pri mine je bil moli juzin koji je samor na sebi, a mina je osvanila is dulnjun bovicun. Kako je na minu konfermalo dulnju vrime, racunon da će vrime durat sve do trećoka. Kako su velike magle, kalizi is molin vitron i velike rose i skoloda kojo govori da će siguru vrime, moglo bi vrime durat do trećoka, ali ne daje jer je pocela pomalo kulma i vitar puno lorg za ovu doba ol godisćo. Ako vrime ne konfermo na trećoku, onda će se vrime izvarjat. Do kvorta bit će jugovine is dazjen i vitrima ol rive jer je i stajun da pusu garbini.

Šesti studenoga (6.11.)

Na don pri kvorta riva je trumbala, bili su dupini, provo slika garbinode. Tako je na kvortu osvanil garbin i razbila je riva pok je pala bonaca i vitar isal nose na jugo. Kvarat cini na sedan zimnega. Tako racunon da će ol kvorta do pri tunda jedon don bit vrime varijabilu, većinun jugo i provizode ol bure koje će krolko durat jer su pocele velike kulme koje govore da će doz. Gurnju cmost stalno poteze u levont i vitar je isal nose po levontu. Po kulmi, po cmosti koju poteze u levont i vitru koji je isal po pulentu nose u jugo, racunon da do tunda more bit somo slabu vrime.

četrnaesti studenoga (14.11.)

Tund je ucinil na trinaste zimnega, a ol kvorta do tunda ni bilo slabega vitra niti slabega vrimena jer je olma pocelo potezat gurnju cmost na goru i tako je na tundu potvordilo dulnju vrime. Tako racunon da će sve do trećoka bit lipu vrime.

Sedamnaesti studenoga (17.11.)

Na trećoku je poteglo u levont i vrime je bilo u antimamu. Racunon da će vrime bit ne strombu jer je kulma pala i opet je veliko skoloda i ostro arija. Do kvorta će bit ne slabu vrime.

Dvadeset i drugi studenoga (22.11.)

Kvarat je ucinil na dvodeset zimnega is molin vitron koji govori da bi opet mogle ucinit garkusine kal punte zjaju i taku vrime moglo bi podurat do mine.

Na kvortu po tundu konfermalo je dulnju vrime is vitrima ol gore i jokin burima is velikun studenicun i sćigun. Kaloda je kako usrid lita, a gurnju cmost poteze u ostar. Vrime se je stabililo. Tako racunon da bi moglo durat do mine kojo cini na dvostiosan zimnega.

Trideseti studenoga (30.11.)

Na minu je tako lipo konfermalo vrime is molun kalodun i Majela se je vidila pok son racunol da će bura zapuhat. Tako je i bilo. Ako bude ovako na trećoku mlodega miseca, ca racunon da će i bit, vrime bi moglo durat sve do kvorta is ne puno jokima vitrima i ćorin arijima koje su po noći puno hlolne za ovu doba ol godisćo.

5.3.13. Prosinac
Osmi prosinca

Kvarat je ucinil na sest prosinca. Ali don pri kvorta kulaf je kargol da je izgledalo da će zamest snig sve do mora. Arija je bila ol provega sniga i gregolevonta, a durala je sve do pulnoća kal se je ispol te grubjavine ucinila ćerika i poteglo na goru is molun garkusinun. Tako je kvarat osvanil is molin burinon, is velikun skolodun. Gurnju cmost stalno poteze na goru. Cmost govori da će bit vrime varijabilu do tunda jer digod poteze na goru a digod u levont pok racunon da bi moglo zapuhat i jugo. Ako zapuse jugo, neće bit puno ol durode jer gurnju cmost ne poteze u levont strombo, a skoloda je uvik veliko pok racunon da bi do tunda mogal bit vitar, kako uzo ove stajuni, ol gregoja do bure is malo dazja i garkusinima kal punte zjaju. Pocela je i voda kresivat, a vitar je isal u gregolevont.

Trinaesti prosinca (13.12.)

Tund je ucinil na dvonaste prosinca. Poteglo je u levont gurnju cmost. Kulma kresila. Govore mi ribori da su poceli veli kurenti. Zima je pala tako da parsti nisu osćopjeni kako pri sedan-osan don. Jugo je pocelo puhat boje. Govorili su stori ribori da je jugo siromaski bijac. Is burun vajo ruke otukovat i ćapovat gricule, i jaglice u kosti ćapovat. Tako racunon da će do trećoka bit jugo is velikin umidon u ariju, is molin dazjima. Neće bit velikih, strombih furtunih. Ove stajuni znaju ucinit garbinode i strombi gregolevonti i levantore, ali do trećoka po tundu tu ne moremo ocekivat.

Šesnaesti prosinca (16.12.)

Na trećoku po tundu konfermalo je jugo. U levont je poteglo kako sijun i Hum se povunavil, a Vala komisko pocela spalmejat do mile voje. Kulma je kresila. Umideca, magla, a vitar se je jusil na par kapoj rose ili dazja. Racunon da do kvorta po tundu, do dvodeset prosinca, da će puhat joku jugo jer ne gre ni vrime sve po uzonci. Tu je prema godisću. Jo znon popri bil bi puhol strombi ostrosirok ili gregolevont u ovo doba ol godisćo jedon, dvo i tri dona, ali posli tega zastokega juga bila bi razbila riva is zastokin garbinon. Stori ribori i mornori govorili su da nojvećo traversija ol mora dujde na kroj ol ostrosiroka posto da se more protegne ol Otronta, a tu je nojdajo rota mora na Jadranu, a osobito za nos ovodi u Komizu. Ni prove furtune ako spila ol Baluna ne hitije slop priko Bisova. Kal je veliko furtuna iz ostrosiroka, spila ol Baluna na Bisovo ispuhuje slop i do pedeset metrih u ariju, a onda tu joki vitar nosi priko cilega skoja. Kal se tu dogodi avrila oli maza, slop olnese svu introdu Bisovjorima.

Dvadeset i drugi prosinca (22.12.)

Na kvortu prinuć pala je bonaca i vidila se je Majela kuda se je priblizila Bisovu. Poteglo je u levont, ali ne strombo. Veliko je umideca i ne veliko kulma. U garbin se je ucinila molo ćerika aloj somega mora. Ovako arija govori da ni bure, nego da će refinat joku jugo i tu gregolevont jer su i zvizde letile iz levonta prema pulentu. Racunon da strombu jugo neće durat veće ol dvo do tri dona pok će opet razbit riva i puhat će dulnju vrime jer su juga većinun sirokolevonti is fuskajicima bez dazja.

Dvadeset i šesti prosinca (26.12.)

Tako je tri dona pri mine pala bonaca bez jokega garbina. Isal je vitar po pulentu i sastavilo se dulnju vrime. Navecer je poteglo u sirok. Bilo je malo nesiguro jer je voda bila malo suspendijena, a onda je oskolalo prilicno i priko noći je puhala tarmuntona. Umideca je nestala, arija je postala ostra pok racunon da bi se moglo vrime izvuć do don pri mine ne slabu. Ostar neće da primi kako tuko, a vitar je isal po pulentu pok ne virujen puno da je sigur.

Dvadeset i deveti prosinca (29.12.)

Na don pri mine refinalo je dulnju vrime, a na minu, na dvostiosan prosinca, vrime je konfermalo. Tu govori da bi vrime moglo durat sve do trećoka ol mlodega miseca kal finije ovu godisće mijor devestu osandeset i devetu.

6. GLOSAR

Kratice: adv. – adverb; arh. arhaičan; f – ženski rod; G – genitiv; impf. – imperfektivan; indecl. – indeklinabilan; intranz. – intranzitivan m. – muški rod; n. – srednji rod pf. – perfektivan; pl. – plural; pl. tant. – pluralia tantum; praepos. – prepozicija; predik. – predikativan; tranz. – tranzitivan; v.

– vidi.

A

afite, adv. – obilno, više nego je potrebno ili dovoljno; dazja afite Kulaf (v.) od levonta do maistrola izgledol je da će bit dazja (kiše) afite (21.4.).

aloj, praepos. – tik do, sasvim uz; aloj mora; Jugo je, a ucinil se je pos (sloj magle)

kontravento (sa suprotne strane od smjera puhanja vjetra) aloj mora, isto kuda da će nevera dognat

(v.) (24.4.); Pulent je modar aloj mora (28.4.); U garbin se je ucinila molo ćerika aloj somega mora

(na korizontu u razini mora razbijena je kompaktnost oblaka te se vidi nebo) (22.12.).

antimama, -e f. G pl. –ih – razdoblje u kojemu još nema znakova po kojima bi se moglo pouzdano reći koje će vrijeme prevladati, neodlučeno vrijemes bit u antimamuz Na minu je vrime uvik u antimamu (str.4.)s Vrime će dvo dona pri bit u antimamu tako da će mina odlucit za razvoj vrimena (1.2.)s Tako po storemu proverbiju moglo bi se racunat na moli juzin jer ni poteglo noglo u levont, nego je bilo u antimamu (nisu se brzo cirusi kretali sa zapada prema istoku, što bi bio znak da će prevladati jugo, već je vrijeme još bilo neodlučeno) (7.3.)s Kal tund ucini većinun je vrime u antimamu (kad je pun mjesec) (18.3)s Jedon don pri tunda bit će vrime u antimamu (13.4.)s Tu je po uzonci da na tundu i pri tunda bude većinun vrime u antimamu (21.6.)s Na trećoku je poteglo u levont i vrime je bilo u antimamu (17.11.).

arija, -e f. G pl. -ih / arij – 1. Zrak; 2. atmosfera, nebeski prizor; predikatni izrazi; a demonstro; jer je arija tako demonstrala kuda da je provu zimsku doba (2.4.); a duro; Arija je bila ol provega sniga i gregolevonta, a durala je sve do pulnoća (trajala je sve do…) (8.12.)s a govori Ovako arija govori da ni bure, nego da će refinat joku jugo i tu gregolevont jer su i zvizde letile iz levonta prema pulentu (meteori su letjeli prema zapadu) (22.12.)s a motoz Arija je motala i vamo i tamo, ali pri nego je poteglo u levont kako sijun, olma je zapuhlo kuda da ga je ku iz vriće prosul (21.4.); a podivjo; moglo bi ucinit i dulnju vrime, ali bilo bi ol krolke durode (trajanja). Olma bi islo iz ruke u ruku jer je arija podivjala (13.4.); a se pokrije (oblaci prekriju nebo); Arija se je bila pokrila kuda da će cagod dazja (7.3.); bilo je vrime puno varijabilu tako da se je arija prinuć pokrila i pocelo je lampat i garmit (27.7.)s a se prominiz Arija se prominila.Veliki je umid (vlaga). Poteglo je u levont kako sijun (v.) (cirusi su se brzo kretali prema istoku) (23.2.); atributni izrazi; ćoro a (bistra); vrime bi moglo durat sve do kvorta is ne puno jokima vitrima i ćorin arijima koje su po noći puno hlolne za ovu doba ol godisćo (30.11.)s najezeno a (hladno vrijeme)z Kako je arija bila najezena, mislin da bi moglo durat (trajati) vrime do kvorta (v.) po tundu (v.) is jokin vitron (27.5.); ostro a (suh zrak od bure)z opet je veliko skoloda (v.) i ostro arija (17.11.)s umidno az ni lipega vrimena dokle se koncentriro umidno arija iz pulenta (v.) (5.8.)s varijabilo az Jos pri tunda dvo dona minjala se je gurnjo cmost (v.) do posli tunda tako da je arija puno varijabila (21.6.)s zimsko az se (ove) zime ni bilo provih zimskih arijih kal su po kulfu (v) pjuvadure (v.) (11.4.)s

razni izrazi; ocistit a (razvedriti); Pol taljonsku kostu je vitar vanije (v.vitar) i kako je vitar na garbin (v.) bil bi ocistil ariju (2); konfuzijun u a; Duć će do konfuzijuni u ariju (28.2.); a kuda da će nebo na zemju past; na tundu je bila arija kuda da će nebo na zemju past (21.4.); motiv a (znak vremena na nebu, u zraku)z racunon po motivima arije, kulme (v.), refulinih (v.) po moru, po svemu temu racunon da će vrime ingvastat (pokvariti se) (20.2.)s Racunon po svima motivima arije kako poteze kontravento (cirusi se kreću u suprotnom pravcu od smjera iz kojega će zapuhati) da će zapuhat joku jugo (23.2.)s a ol sniga, a ol gregolevontaz Arija je bila ol provega sniga i gregolevonta (hladno vrijeme koje prijeti snijegom i vjetrom iz pravca ENE (8.12.).

arjov, -arjavo, arjavu, predik. -a, -o – rđav, loš, zaoz Tako racunon po motivima arije, kulme, refulinih (mali vrtlozi koji nastaju na površini mora) po moru, po svemu temu racunon da će vrime ingvastat (pokvariti se), da bi vela mogla pokozat svoju arjavu ćud (20.2.)s Kalebi se darze visoko kal će arjavu vrime (11.4.).

atento, adv. – pažljivo, pomnos izraziz stot a olz kal se ujutro vidi dugu u levontu, tuko stot atento ol slabega vrimena. Kal se vidi mlodi misec trećok (v.) oli cetvartok (v.) kako lezi, vajo stot atento ol slabega vrimena, a kal mlodi misec stoji impijo (uspravno), mores mirno spat ca se vrimena tice (str. 4)s stot a caz U sunce zopud stol je atento ca govori pulent (pažljivo je motrio znakove na zapadnom nebu) (str.7.).

atorzijo, adv. – (za atmosfersko vrijeme) nesigurno, promjenljivo, sklono pogoršanjuz Ujutro se more gledot kal je vrime veće ono bastordo, atorzijo, kakomudrogo, nesigurno. Ujutro kal je vitar lorg (v.), kal je vrime atorzijo, kal puse iz Sveca (SWW), more se racunat da je vrime folsu. Rece se da je vitar lorg kal puse iz garbina (v.), ili iz pulenta (v.), ili iz pulentemaistra (v.), maistrola. Kal ujutro puse iz tih pravcih, rece se da je vrime atorzijo, kakomudrogo, nesigurno, da će ucinit jugo (2.1.)

avertit, -in impf. – pazitiz Vajo avertit hoće pulent dvinut oli neće (da li će se na zapadnom nebu dići oblaci).Vajalo je avertit je kulma (v.) oli skoloda (v.), je sćiga (v.) oli rinja (v.) (str. 4).

avistat, –on pf. – zapaziti, primijetiti, uočitis Avistol son da ovega avrila misec zapado dobota (zamalo) u maistrotarmuntonu (v.) (10. 4.)

avizat, -on pf. – obavijestitis kal je dognala (provalila) bura, bilo je svega. srića da je navrime avizala (mogli su se uočiti znaci bure) ribore i mornore tako da ni bilo zla (29.8.)s sicanj u devedeset na stu slucajih covika avizo dvosticetiri ure unaprid, avizo ga da će slabu vrime. Rilko

kal u sicnju ujedonput ucini strombu (v.) vrime. Dvosticetiri ure pri pocme moli juzin, juzin, juzin, juzin i onda ili pojaco ili refino (v.) bura (4.1.).

avril, -a m. G pl. -ih – travanjs svojstvaz avril dolce dormirz A isto stori govorez “Avril dolce dormir” (duži su dani pa se može i po danu slatko zaspati) ili da valjeni ne skodi noćnemu (dnevno spavanje ne škodi noćnom) (2.4.)s cetvorti avrila (dan koji odlučuje o tome kakvo će biti vrijeme sljedećih 40 dana, a katkad i duže)z Izmeju trećoka (v.) i mine je cetvorti avrila koji odlucije kaku će bit vrime cetardeset don (2.4)s Po svemu izgledo da će se ove godine izvorsit stori proverbij da vrime ol cetvortega avrila cetardeset don duro jer zima ni svoju napravila pok će se avril isfugat (zadovoljiti se, ispunit će ono što je prethodni mjesec propustio učiniti) (13.4.)s a je misec ol jugihz Ca son jo pratil, avril je misec ol jugih. Ali tu zavisi kako je godisće poteglo. Avrila budu pasijunsko juga (v.jugo). Duraju i po dvodeset don ako konfermaju (v.) na punat (v.) ol miseca. A zno i stabilu vrime ucinit pok zabilit brok po kordurima (morska trava po sikama). Mina cini na osan avrila kal ćemo se uvirit je tu tako (2.4.)s Jugo je pocelo na punat ol miseca (v.misec), a avril je misec ol juga (8.4.).

B

bandira, –e f. G pl. -ih – zastava (v. sucenjok).

baskot, –a m. – dvopeks Cilu zimu ni bilo gregolevonta (v.). zemja je suha kako skojorski baskot (dvopek u formi kruga koji su ribari nosili sobom kada su odlazili u višednevni ribolov po pučinskim škojima) koji svu juhu ol brujata posupo (21.4.) .

bastord, -o, -u, predik. -a, -o – (za vrijeme) nesigurno, prevrtljivo, nepredvidljivos Ujutro se more gledot kal je vrime veće ono bastordo, atorzijo (v.), kakomudrogo, nesigurno (2.1.)s Kal je na trećoku (v.) vrime bastordo, duro (traje) sve do kvorta (v.) po tundu (v.) ili do punta ol miseca (v.misec) (23.6.).

bijac, bijca m. G pl. bijcih – pokrivač za spavanje u barcis Govorili su stori ribori da je jugo siromaski bijac (topao vjetar koji i siromaha, koji ima slab pokrov za spavanje, ugrije (13.11.).

bilojuzina, –e f. G pl. -ih – beskišno jugos Ili jugo, recimo, ni svaku jugo zloćudno. Imo jug koja su nasi stori zvoli bilojuzine. Ta juzina je ugodna. zvoli smo ih tako jer su bila ugodna za ribora i za ribu. Tu je nojboju vrime za lov ribe (31.11.88.)s Priko noći pade rosa (kišica) na sike blizu mora i kal su mole marete (v.), bilojuzine, more ispiro slalkust vode i riba se priblizije kraju radi pase (31.11.88.).

bjonka, -e, adj. samo f. G pl. -ih – bijelas u izrazu korta bjonka fig. uzburkano more koje se bijeliz spalmeji (v.) se ispri somega kraja zakidaju da te je stroh da te u more ne olnesu, i kal je cilo vala komisko korta bjonka (21.4.).

bonaca, –e f. G pl. -ih – vrijeme bez vjetra, utihas izraziz b jez Vrime je atorzijo (v.) kal je bonaca, a puse maistralić, pok maistrotarmuntona (v.), pok juzin (15.1.)s Ako je misec zapol i bonaca je, a u pulentu (v.) se je ucinil pos od oblokih, onda se rece da će obloke potegnit levont i da će varć vitra kako iz vriće (str.4.)s Ova juga bi mogla bit repasoli (v.) – po lnevu puhat, a po noći bonaca pok opet jugo (8.4.)s Jugo je od levonta do ostra, pok kal ide u garbin (v.), pok pulentac (v.), pok kal je moli vitar, bonaca, tu je nestabilu vrime (21.5.)s b je (kako) uljez Na trećoku (v.) je bilo vrime iz jutra bonaca kako ulje (8.6.)s b je velikoz Velike su kaldure (v.), bonace, a noći is molin burinon (8.8.)s b kolmaz i pade bonaca kolma (8.3.)s b padez Kal bi dusal veliki doz (v.), doz bi ubil onu silu ol vitra pok bi pala bonaca ili bi se prominil vitar (str.4.)s Kako je vitar isal pri suncon, pala je bonaca i tako je ostalo na dulnju vrime (8.1.)s kako je sunce dvizolo, isal je vitar sve do pulenta i pala je bonaca i pocel je pulent dvizot (na zapadu su se počeli dizati oblaci) (7.3.)s cili don puse i prosesijun je na Veli petak po noći i pade bonaca kolma pok opet zapuse jugo ( 8.3.)s Don pri tunda (v.) bila je pala bonaca (21.6.)s Danas puse jugo, sutra pade bonaca i olma olgovori drugi, suprotni vitar. Kontrestaju se (fig. sukobljavaju se u razgovoru) vitri (29.7.)s Don pri mine bilo je joku jugo pok je pala bonaca i oto ti nevere iz tarmuntone (v.) (5.8.)s Tako je na kvortu osvanil garbin (v.) i razbila je riva (v.) pok je pala bonaca i vitar isal nose na jugo (6.11.).

bovica, -e f. G pl. -ih – vjetar (bilo koji) male, neznatne snages b. refino (povrati se, počne ponovno puhati)z Refinala (v.) je dulnjo bovica sa kaligon (v.) i kalodun (v.) (10.4.)s b. zategne (počne malo jače puhati)z Na kvortu je zategla dulnjo bovica, onda je oplakalo, pala je bonaca (10.10.)s dulnjo bovica (od W do N)z mina je osvanila is dulnjun bovicun (2.11)s Poteglo je u ostar is molin, sigurin dulnjin bovicima da mores leć nasrid mora bez pensira (brige) do kvorta (v.) po tundu (v.) (20.9.).

brok, broka m. – morska trava po sikamas zno i stabilu vrime ucinit pok zabilit brok po kordurima (obala izložena djelovanju valova) (2.4.).

bura, –e f. G pl. –ih – jedan od glavnih vjetrova poznat po suhoći i hladnoći a puše iz smjera NNE;

znaci: ligne na goru (bijeli izduženi oblaci iznad uzmorskih planina kontinenta)z znak za buru je kal su na goru, na tarafermu (v.) obloci. Te smo obloke zvoli ligne. Tu su produzeni obloci poput ligne. Kal bismo bili vidili te ligne povar Mosora, u purtu smo stoli (str.3.)s kal su na goru ligne – bura (6)s terac ol lneva (oko devet sati ujutro)z Kal puse vajo znat da vitar uzize (pojačava) ol devet urih ujutro i da je nojjaciji do ure populne. Tu je terac ol lneva. Tu se većinun odnosi na buru. Do devet urih ujutro dolo se po buri jidrit, ali posli devet urih vajo kalat jidra. Onda blizje noći opet pade (str. 3.); lampo na Majelu (brdo u unutrašnjosti Italije koje se iz Komiže vidi poslije nevremena, obično zimi, kao otok desno od Biševa, pravac SW)z kal zimi na Majelu lampo – bura oli gregolevont (v.) (6)s sćiga (v.)zVeliko je sćiga ca potvordije da je u Kvarneru bura (13.2.)s Ni sćige kojo je znak za joku buru. Jos je vrime timidno (v.) (11.4.)s marcone bz Marac se nomino burima. Marac je jarac (7.3.)s ostar recevi (cirusi koji idu sa zapada silaze prema južnom horizontu)z Rekli smo pasoni put da ako ostar ne recevi da će jugo. Ali ostar je recevil i bila je bura (13.3)s suncenjok na bondu ol tarmuntone (v.) (na oblačnom nebu crvenkastobijeli krug)z Kal je iz bonde ol ostra, suncenjok je znak jokega juga, a iz bonde ol tarmuntone, znak je za joku buru (11.4.)s modrovka u pulentu (modri sloj magle na horizontu)z u pulentu je bila modrovka kuda da će priko noći zapuhat vitar ol gore – bura ili da grego (v. da grego) (11.4.)s gora purgo (iznad uzmorskih planina kontinenta dižu se bijeli oblaci i idu prema jugozapadu)z Ovo veceras svaki ribor zno da tuko da puse bura. Noćas će puhat bura jer su u pulentu ligne (v.). Gora purgo , a tu nosi vitar one ligne, one protegnute obloke, pul garbina (SW). Tu je stu na stu bura (21.5.)s poteze na goru (cirusi idu prema sjeveru)z stalno poteze na goru tako da bi mogla zapuhat bura ili gregoj (v.) (30.9.)s vidi se Majela (vidi se vrh visoke planine u unutrašnjosti Italije u pravcu SW)z Na minu je tako lipo konfermalo (v.) vrime is molun kalodun (v.) i Majela se je vidila pok son racunol da će bura zapuhat (30.11.)s ćerika u garbin (razmak u masi oblaka kroz koji se vidi nebo, u pravcu SW)z U garbin se je ucinila molo ćerika aloj (v.) somega mora. Ovako arija govori da ni bure (22.12)s

predikatni izraziz b. dogno (glagol d je u ovom izrazu intranzitivan – zapuhati jako, naglo)z ali kal je dognala bura, bilo je svega (29.8.)s b. dohiti (dopre)z Bile su ligne na goru (oblaci koji su znak bure), ali do nos bura ni dohitila (27.5.) b. dujdez pok dujde bura i onda se do ribot i ujot ribe (6)s b. konfermo (prevlada nad drugim vjetrovima)z More lako konfermat bura (18.3.)s b. olgovoriz Danas je puhol maistrol, a veceras ni isal vitar na kroj, ni olgovorila bura (nije uspostavljena ravnoteža time što bi dnevnom vjetru s mora odgovorio noćni vjetar s kopna što bi bio znak stabilna vremena (8.1)s b. potvordijez prinuć se je ucinil neverin na goru i zapuhala je bura kojo potvardije da bi vrime moglo siguro stabilit (8.6.)s b. pusez konfermalo (v.) je dulnju vrime is maistrolen, a priko noći burun kojo je na goru dobro puhala (20.7.)s b. refino (ponovno prevlada)z Dvosticetiri ure pri pocme moli juzin, juzin, juzin, juzin i onda ili pojaco ili refino (v.)bura (4.1.)s Na kvortu (v.) bi mogla refinat bura jer je punat ol miseca (7.3.)s b. ucini (pojavi se)z Pri tunda (v.) je lampalo (v.) na Majelu (iz smjera SW), a kal zimi lampo na Majelu, stori ribori su govorili da će ucinit gregolevont (v.) oli bura (23.3.)s b zapusez Kal sede u ostar (kad cirusi idu sa zapada prema jugu i spuste se na južnoj strani neba) onda zapuse bura (str. 3.)s

razni izrazi; b je bura: Bura je isto dulnju vrime, ali njuj ćemo reć da je bura. More se reć da je dulnju vrime, ali isto se rece da je bura. Doje njuj se vaznosti (5.1.)s ol b ćapovatz Is burun vajo ruke otukovat i ćapovat gricule, i jaglice u kosti ćapovat (13.12.) puć na bz Ako ide vitar na buru (21.4.)s marcono b (ožujska, martovska)z a sedmega, cetarnajestega i dvodeset i parvega morca bit će bure. stori ribori i mornori govorili su da pri izgaraju (pogriješe, slabo procijene) tri sidinove brode (sinekdoha – starci) nego tri marcone bure (28. 2.)s provizode ol b (privremeno, kratkotrajno puhanje)z racunon da će ol kvorta (v.) do pri tunda (v.) jedon don bit vrime varijabilu, većinun jugo i provizode ol bure koje će krolko durat (trajati) (6.11.)s sćeto b (prava bura NNE, za razliku od bure po gregojus b po gregoju – međuvjetar koji puše iz pravca između NNE i NE.

burin, -a f. G pl. -ih – povjetarac iz pravca NNE, bura slaba intenzitetas osobinez More je mirno, burin je, punte zjaju (rtovi prividno lebde). Kal su burini, kal je da grego (v.), kal su garkusine (v.), vrime je nojtrajnije (31.12.88.)s Burini, garkusine (v.), vitri ol kraja nikal nisu dobri za ribu, ni kal se lovi mrizima, ni kal se lovi parangolima. Tu je zatu jer ti vitri tiru ribu ol kraja (31.12.88.)s Ol finimenta avrila pocimju puhat stabili maistroli. Po lnevu maistrol, a priko noći burin (21.5.)s

znaci: ide vitar na kroj vecerz kal ide vitar na kroj vecer, kal ide u burin, onda je siguro, sigurisimo vrime (2.1)s modrovka u pulentuz Kal je modrovka u pulentu, ako je bil priko lneva maistrol, tu izazivo burin priko noći (7.1.)s vitar ol gorez Kal je burin, rece se vitar ol gore – burin, stabilu vrime (21.5.)s atributni izraziz moli bz Tako je kvarat osvanil is molin burinon, is velikun skolodun (8.12.)s sćeti bz Vrime je siguru. sćeti je burin. sćeti burin hoće reć da je tu provi burin (2.1.).

C

cavarjat, -on impf. – čavrljati, brbljati, buncati, fig. (za stranu svijeta u prognozi vremena) podizanjem oblaka najaviti vjetars pulent pocme cz pulent je pocel cavarjat. Lako bi moglo jugo (str. 5.).

cetvartok, –oka m – mjesec četvrte noći poslije neke od četiri mjesečeve faze (punta)s

Kal se vidi mlodi misec trećok oli cetvartok kako lezi, vajo stot atento ol slabega vrimena (4).

cinit, -in impf. – biti, ostvariti se prema utvrđenom kalendarskom rasporedus izraziz tund ciniz Danas cini tund (v.) (21.1.)s mina cz Danas cini mina (6.2.)s kvarat ol miseca cz Danas cini kvarat ol miseca (13.2.)s Racunon da će sve do kvorta, koji cini na dvostiparvi desetega, bit vrime sa molin vitrima (18.10.).

cmijat, cmijon impf. – sličitis arija cmijoz Pena sal u avrilu arija cmijo na zimsku ariju

(v.) (11.4.).

cmost, -i f. – visoki bijeli oblaci, cirusis razni izraziz dvine se cz U pulentu se dvigla cmost (13.7.)s sede c (spusti se na obzor)z u sutun je sela (c.) (13.7.)s c govoriz Cmost govori da će bit vrime varijabilu do tunda jer digod poteze na goru a digod u levont pok racunon da bi moglo zapuhat i jugo (8.12.)s c grez Dokle cmost ne ide pul ostra ni stabilega vrimena 5.8.)s potegnit / potezat c na goru (na sjever)z Pulent se je pocel smijat (oblaci na zapadnom obzoru), ali nikako da dvine i potegne u levont, nego potegne cmost na goru i tu je dokaz za stabilu vrime. Famuzo je da je kulaf bil pocel dvizot prinuć (oblaci su se bili počeli dizati sa zapada -iz smjera otvorenog mora, kulfa), a kal je misec istekal, olma je selo u ostru i ol gore poteglo cmost u ostar i opet oskolalo (v.) (17.2.)s Bila se je pokrila arija (v.) i poteglo je gurnju cmost noglo na goru (7.3.)s potegnit / potezat c kontravento (u suprotnom smjeru od smjera iz kojega će zapuhati)z Gurnju cmost je poteglo kontravento pok racunon da će jugo bit zesće (14.3.)s levont / ostar potegne / poteze c ili potegne / poteze c u levont / ostarz Ili kal gora (v.) poldire, kal gurnje obloke, cmost, poteze ostar, onda bi se bilo reklo da će konfermat (v.) dulnju vrime (v.). Kal potegne cmost ili maglu u ostar (v.), onda je dulnju vrime, a kal potegne u levont, onda je jugo. Uvik poteze kontra vitru. Bilo bi se reklo da je sve selo u ostar i da će ostat na dulnju vrime (5)s potegnit / potezat c kako sijun (vihor)z Ali na trećoku je dvigal pulent (v.). Gurnju cmost je poteglo u levont kako sijun i zapuhol je sirokolevont (v.) (30.3.)s potegnit / potezat c kuda fumor (v.)z Kal jugo imo zapuhat tu poteze cmost pul levonta kuda fumor i ca veće poteze tu je znak jacijega juga (5.1.)s potegnit / potezat c strombo (naglo)z Ako zapuse jugo, neće bit puno ol durode jer gurnju cmost ne poteze u levont strombo (8.12.)s c kuri (kreće se, putuje)z Gurnjo cmost je kurila u levont, ali ne strombo tako da je danas osvanil juzin (30.3)s v. modrovka.

Ć

ćerika, -e f. – prekid kompaktne mase oblaka, obično nad horizontoms ć se uciniz Arija je bila ol provega sniga i gregolevonta (v.), a durala je sve do pulnoća kal se je ispol te grubjavine (niski tamni oblaci) ucinila ćerika (8.12.)s U garbin (SW) se je ucinila molo ćerika aloj (v.) somega mora (22.12.).

ćor, ćoro, ćoru, predik. ćora, ćoro – vedro, bez oblakas izraziz ćoru vrimez danas je lipu ćoru vrime, dulnju vrime (v.) (7.5.)s ćoro arijaz vrime bi moglo durat sve do kvorta (v.) is ne puno jokima vitrima i ćorin arijima (v.) koje su po noći puno hlolne za ovu doba ol godisćo (13.11.)s ćoro nuć kako spodaz bila je nuć ćoro kako spoda (sablja) is molin burinon i kalodun kojo je sela (7.3.)s ćoro jez sve je bilo ćoro (vedro nebo) u sunca zopod, a i do pulnoća bilo je ćoro kako spoda (27.5.).

D

da grego, adv. – iz smjera / prema smjeru NEs vjetar gregos kal je da grego, kal su garkusine (v.), vrime je nojtrajnije (31.12. 88.).

da pulente, adv. – iz smjera / prema smjeru Ws Ovo dobota misec don vitar gre da pulente (4.6.).

dazjit, impf. – kišitis izraziz nebija dazji (kiša koja dolazi s kratkotrajnom olujom za maglovita vremena)s varijabilu vrime sa jugon i garbinon, sa neverima i nebijami (v.) koje bi mogle dazjit (28.2.)s pjuvadura d (kiša koja pada na manjem prostoru te se vidi iz područja gdje ne kiši kako se kreće po moru prateći oblak iz kojega padaz Na kvortu (v.) je ponovo konfermalo (v.) jugo sa pjuvadurima (v.) po kulfu (v.), a svako pjuvadura je dazjila (13.4.)s pocme dazjitz Ostar (v.) je dvigal i pocelo je dazjit (13.4.).

demonstrat, -on pf. – pokazati, očitovati se nečim, demonstrirati neštos arija demonstroz Tako je zapuhalo jugo za koju racunon da će svaki don bit zesće i tu sve do jedon don pri mine jer je arija (v.) tako demonstrala kuda da je provu zimsku doba (2.4).

deperat, –on impf. – upotrebljavatis dulnju vrime (v.) koju je puhalo da si mogal deperat sva jidra (16.9.).

dobota, adv. – umalo, zamalos A ovi misec ca son ga jo vidil na minu u pulentu (v.) bil je dobota kako trećok (v.) (10.4.)s Avistol (v.) son da ovega avrila misec zapado dobota u maistrotarmuntonu (v.), a ne izmeju pulenta i maistrola (11.4.)s Ovo dobota misec don vitar gre da pulente (4.6.).

dognat, –on pf. intranz. – (o oluji, vjetru) početi djelovati – puhati, grmjeti, kišitis izraziz dogno neveraz ucinil se je pos (v.) u pulentu (v.) kuda da će ispol njega dognat nevera (24.4.)s dogno vitarz Dognol je vitar ol tarmuntone (v.) strombo (naglo) sa spalmejima (v.), gromon i lompon, ali bez dazja (27.7.)s dogno buraz ali kal je dognala bura, bilo je svega (29.8.).

dor, kratki G pl. od darva (dugi darvih) – drvas pokladova mina (v.)kvortu (v.) kruha, dor kolo komina i u barilu vina (25.9.).

doz, dazja m. G.pl. dazjih – kiša, dažds znaciz sunce trombo na zopadu (snopovi sunčevih zraka probijaju se među oblacima prema moru)z kal sunce trombo na zopadu – oli vitar oli doz (str. 7.)s koloborz kolobor kolo miseca – oli vitar oli doz (str.7.)s kulma (plima)z Kulma je veliko i, da je normalnu godisće, bilo bi dazja i za usi (obilno) (21.4.)s stalno je kulma bez skolode (v.) ca dokozije da bi moglo past cagod dazja (28.2.)s voda (plima)z voda vodu zove (str.6.)s ostar dvine (oblaci se dignu s južnog obzora)z A po uzonci kal ostar dvine doz veće duro (13.4.)s

razni izraziz d dujdez Kal bi dusal veliki doz (str.4)s d ubijez doz bi ubil onu silu ol vitra pok bi pala bonaca ili bi se prominil vitar (str. 4.)s d fermoz Ostar (v.) je dvigal i pocelo je dazjit, ali tu je duralo (trajalo) dvi ure jer je riva (v.) razbila i doz je fermol (prestao) (13.4.)s d duro (traje)z doz veće duro (13.4.)s d ćez bure koje će krolko durat jer su pocele velike kulme (v.) koje govre da će doz. (6.11.)s (duć) dazjaz Arija se je bila pokrila (naoblačilo se) kuda da će cagod dazja (7.3.)s bit dazjaz tako bi moglo bit do kvorta (v.) cagod dazja (6.2.)s past dazjaz stalno je kulma (plima) bez skolode (oseke) ca dokozije da bi moglo past cagod dazja (28.2.)s bit dazja afite (obilno, preko mjere)z Kulaf (v.) od levonta do maistrola (obzor nad otvorenim morem) izgledol je da će bit dazja afite (21.4.)s bit dazja i za usi (biti previše)z bilo bi dazja i za usi (obilno) (21.4.)s donit dazjaz Vrime je ol pjuvadurih (v.) koje donesu po malo dazja (28.4.)s skus dazja (kratkotrajni pljusak)z sal ćes vidit kako će duć skus dazja (23.6.).

duga, -e f. G pl. –ih – dugas znaciz I po dugi se je znalo kaku će vrime. Kal se pri noći ukoze duga u pulentu (W), ocekije se lipu vrime, a kal se ujutro vidi dugu u levontu (E), tuko stot atento (valja se paziti, čuvati se) ol slabega vrimena (str.4).

dulnji, -o, -u – 1.donjis 2. (za atmosfersko vrijeme) koji se odnosi na neki od smjerova, kad je riječ o vjetru, od N do Ws izraziz dulnju vrimez kal gurnje obloke, cmost, poteze ostar (v.), onda bi se bilo reklo da će konfermat (v.) dulnju vrime (str.4)s Kal potegne cmost ili maglu u ostar, onda je dulnju vrime (str.4)s mi recemo dulnju vrime – tu su vitri ol tarmuntone pok do maistrola (od N do NW). Bura je isto dulnju vrime, ali njuj ćemo reć da je bura. More se reć da je dulnju vrime, ali isto se rece da je bura (5.1.)s dulnji vitarz ali je opet selo na goru (cirusi su zašli iza uzmorskih planina kontinenta) tako da racunon da će opet zapuhat dulnji vitar koji je refinol (v.) (7.3.)s dulnjo bovicaz Refinala je dulnjo bovica (vratio se vjetar koji puše iz nekog od smjerova između N i W) sa kaligon i kalodun (10.4.).

dunjit, –in impf. – odjekivati, tutnjitis kal suskaju zola i dunji Komiza ol garbinih (v.)

(21.4.).

dupin, –ina m. G pl. –ih – 1. dupins 2. fig. oblak u obliku dupinas dupini na rivu (nad

zapadnim obzorom, u pravcu talijanske obale – rive)s Kal riva trumbo (snopovi sunčevih zraka probijaju se među oblacima) i kal su dupini na rivu, obloci kako dupini, i kal je kaloda polsicena (niska magla nije spojena s horizontom) i kal je oblok suspendijen (visoko nad horizontom), onda je vonka vitar vanije (vjetar iz smjera WSW, SW ili SSW koji još nije dopro do mjesta promatranja) (4.1.)s Pulent (v.) je pokozol obroz ol juga sa dupinima – oblocima koji govore da će provu zimsku jugo (18.3.)s Na don pri kvorta riva (v.) je trumbala, bili su dupini, provo slika garbinode (v.) (6.11.).

durat, –on impf. – trajatis izraziz vrime duroz U ostru je sve selo (spustili se cirusi). Tu hoće reć da lipu vrime more jos durat dvosticetiri ure (1.1.)s skoloda duroz skolode (oseke) i daje duraju (1.2.)s jugo duroz racunon da će jugo bit zesće, ali da neće dugo durat jer je taku godisće da juga duraju don-dvo pok ni dazjih ni strombih (nagao, jak) vitrih (14.3.)s dulnju vrime duroz moglo bi durat dulnju vrime sve do trećoka (v.) (22.3.)s kal ide vitar po pulentu nikal ne duro puno (11.4.)s vrime bi moglo durat sve do kvorta is ne puno jokima vitrima (13.11.).

duroda, –e f. G pl. -ih – trajanje, trajnosts krolko dz Moglo bi ucinit i dulnju vrime (v.), ali bilo bi ol krolke durode (13.4.)s bit ol dz tako da racunon da ovu vrim ni puno ol durode (27.7.)s Ako zapuse jugo, neće bit puno ol durode jer gurnju cmost ne poteze u levont strombo (8.12.).

dvinut, -en pf. tranz. i intranz. – 1. dignuti (dopuna objektom u A)s 2. (o magli i oblacima, subjekt radnje je strana svijeta)s pulent dzVajo avertit hoće pulent (W) dvinut oli neće (str.4)s Kal pulent dvine, devedeset na stu je sutra jugo (str.4.)s ostar d (S)z Kal ostar dvine, poteze na goru (31.12.88.)s A po uzonci kal ostar dvine, doz (v.) veće duro (traje) (13.4.) subjekt radnje je pojava – kaloda d (magla na obzoru se podiže)z Kal kaloda dvine, ni daleko jugo (31.12. 88.).

dvinut se, dvinen pf. – dignuti ses Na Jabuku kal kalebi ćute slabu vrime, dvinu se visoko povar skoja i krokoću (11.4.)s Gurnji sloj oblokih dvine se i kuri (kreće se) iz pulenta (W) pul levonta (E) (31.12.88.).

dvizok, a m. G pl. -ih – mjesec druge noći poslije neke od mjesečevih fazas a jo son vidil u pulentu (W) misec veliki kako dvizok. Dvizok hoće reć misec ol druge noći po mini. Kal ga vidis parvu nuć po mini tu je parvi, a kal ga vidis drugu nuć tu je dvizok (11.4.).

dvizot, -en impf. – podizati oblake ili maglus izraziz pulent dz pulent dvize leva-leva (naglo i brzo dižu se oblaci sa zapadnog obzora) (str.5.)s kal je sunce zapalo, pulent je pocel dvizot. (13. 3)s Kvarner dvizez Digod dvize i prodire Kvarner (pravac između N i NNW) (31.12.88.)s sunce d (izraz bez refleksivne zamjenice)z kako je sunce dvizolo, isal je vitar sve do pulenta i pala je bonaca (7.3.).

F

finimenat, –enta m. G pl. -ih – kraj, završetaks Ol finimenta avrila (travnja) pocimju puhat stabili maistroli (21.5.).

fogun, -a m. G pl. –ih – brodska peć u kojoj se loži drvo zimi da bi se ugrijale promrzle ruke a služi i za pripremanje jela kada ribari ne izlaze na obalus Pri se je zimi u brud fogun lozilo (7.8).

fortunol, –a m. G pl. –olih – nevrijeme, vrlo uzburkano more koje može trajati duže za razliku od uzburkanog mora koje nastaje u neveri – oluji koja traje kratkos bili bismo napeto slusoli ca stori govore obo vrimenu, ca govore oni koji su pasali puno fortunolih i neverih. Ol njih smo skulu ucili i njihove beside pametili (str. 6).

fumoda, -e f. G pl. –ih – vrsta magle, obično pri zalazu sunca kad sunce ulazi u maglu koja izgleda poput dimas U sunca zopod ucinila se fumoda u pulentu koja zove veliku umidecu i jos veću kalduru (11.8.).

furtuna, -e f. G pl. -ih – jako uzburkano mores izraziz kresije f (povećava se, pojačava se

)z Kal kresije misec – kresije i furtuna (str.7)s f dulnjega vrimena (jak vjetar iz nekog pravca od NNE do W)z Kal je furtuna dulnjega vrimena, a ostar neć da recevi (južni obzor ne privuče ciruse), onda se recez suha vele (v.) (1.1.)s f jugaz furtuna je juga (8.4.)s veliko f, strombo f (nagla, jaka)z Neće bit velikih, strombih furtunih (13.12.)s Kal je veliko furtuna iz ostrosiroka (SSE), spila ol Baluna na Bisovo ispuhuje slop i do pedeset metrih u ariju (Modra špilja izbacuje van pod snažnim pritiskom mora kroz otvor na stijeni mlazove kapljica mora) (16.12).

fuskajica, -e f. G pl. -ih / fuskajic – slaba vidljivost, izmaglicaz puhat će dulnju vrime jer su juga većinun sirokolevonti (ESE) is fuskajicima bez dazja (v.) (22.12.).

G

garbin, -ina m. G pl. -ih – vjetar iz pravca SWs znaciz vidi se Itolijaz Pol taljonsku kostu je vitar vanije (SSW, SW, WSW) i kako je vitar na garbin bil bi ocistil ariju (razvedrilo bi se s velikom vidljivošću). Tad je veliko vidljivust tako da se iz Komize vidi Itolija. Tu je znak da će garbin (str.3.)s riva trombo (u pravcu talijanske obale, od SW do W, između oblaka pojavljuju se snopovi sunčevih zraka)z Kal riva trombo, kal je izmeju tih oblokih carnjeno, onda se rece da će garbin (4.1.)s nojjaciji gz Garbini su nojjaciji ol novembra pok do morca (7.3.)s

razni izraziz puse iz gz Rece se da je vitar lorg (v.) kal puse iz garbina (2.1.)s bit za g (prisutnost znakova za pojavu vjetra iz SW)zVeceras ni za garbin (4.1.)s g opere spjaje (u uvalama okrenutim prema SW djelovanje ovog vjetra je vrlo snažno tako da valovi dobro operu žala)zVrime ne gre po stajuni. Ni bilo ni sniga, ni mraza, ni lompa, a garbini nisu oproli spjaje (21.4.)s dunjit ol g (tutnjiti)z kal suskaju zola i dunji Komiza ol garbinih (21.4.)s g osvane (počeo je dan s vjetrom iz SW)z Tako je na kvortu osvanil garbin i razbila je riva (pod talijansku obalu, rivu, zapuhao je vjetar iz SW koji je prevladao prethodni vjetar) pok je pala bonaca (6.11.)s zastoki gz posli tega zastokega juga bila bi razbila riva is zastokin garbinon (16.12.)s ćerika se ucini u g (v.ćerika)zU garbin se je ucinila molo ćerika aloj (v.) somega mora (22.12.)s joki gz Tako je tri dona pri mine pala bonaca bez jokega garbin (26.12.).

garbinet, –a m. G pl. –ih, dem. – jugozapadni vjetar slaba intenzitetas Pri tunda vitar je bil puno lorg (v.) – garbineti i pulentaci (21.5.)s kaloda se je suspendila (magla se s horizonta podigla) tako da je pocela mareta (valovlje) ol garbineta (6.9.).

garbinoda, –e f. G pl. –ih – vrijeme kada puše jak jugozapadnjaks Na don pri kvorta riva je trumbala, bili su dupini, provo slika garbinode (6.11.) (v. garbin)s g uciniz Ove stajuni znaju ucinit garbinode (13.12).

garkusina, –e f. G pl. –ih / garkusin – vrijeme kada puše vjetar iz pravca NEs znaciz More je mirno, burin je, punte (v.) zjaju. Kal su burini,kal je da grego (NE), kal su garkusine, vrime je nojtrajnije (31.12.88.)s izraziz g tire ribu ol krajaz Burini, garkusine, vitri ol kraja nikal nisu dobri za ribu, ni kal se lovi mrizima, ni kal se lovi parangolima. Tu je zatu jer ti vitri tiru ribu ol kraja (31.12.88.)s g kal punte zjaju (rtovi prividno lebde nad morem)z Kvarat (v.) je ucinil na dvodeset zimnega (mjesec studeni) is molin vitron koji govori da bi opet mogle ucinit garkusine kal punte zjaju i taku vrime moglo bi podurat do mine (22.11)s racunon da bi do tunda (v.) mogal bit vitar, kako uzo ove stajuni, ol gregoja (v.) do bure is malo dazja (v.) i garkusinima kal punte zjaju (8.12)s molo gz kal se je ispol te grubjavine (v.) ucinila ćerika (v.) i poteglo na goru is molun garkusinun (8.12.). gledot, -on impf. – gledati, motritis izraziz g vrimez Vajalo je gledot vrime kal je kvrat

miseca, kal je puni misec i kal je mina (str. 5)s g punte ol misecaz Tako se je gledolo punte ol miseca, gledolo se je kaku je vrime na puntu ol miseca za znat hoće vrime konfermat ili će se izvarjat (hoće li se stabilizirati ili će se promijeniti) (str.5.)s gledot ca govori nebo / more / pulentz svaku jutro cin bi oci otvoril, ribor je gledol ca govori nebo, ca govori more, kul kure (idu) obloci, kako je arija (v.). U sunce zopud stol je atento ca govori pulent. Pratil je misec, njegove punte (v.) (str.7)s vrime se gledo prinućz svaku vecer se gledo. Uvik se gledo vrime prinuć. Ne mores ujutro gledot vrime koju će. Na nike kazijuni (v.) more se i ujutro. Ujutro se more gledot kal je vrime veće ono bastordo, atorzijo (v.), kakomudrogo, nesigurno (2.1)s vrime se gledo na sunce zopudz Gledo se nojveće na sunce zopud. svaku vrime se gledo pri nego sunce zapade. Nojboje se tal zno kaku će vrime (2.1.)s g misecz Komiski ribori su nojveće gledoli misec (5.1.)s g zvizde (meteore)z tukalo bi zvizde gledot, di zvizda leti, i po noći kal je misec di su otvorena vrota. I kolobor (v.) i oći di kapra (v. oći di kapra) i suncenjok (v.) (7.5.).

godisće, -o n. G pl. godisć / -ih – godinas izraziz taku gz racunon da će jugo bit zesće, ali da neće dugo durat jer je taku godisće da juga duraju (traju) don-dvo pok ni dazjih (kišâ) ni strombih (naglih, jakih) vitrih sa zimami (14.3.)s Tako je tu kal ne gre vrime is vrimenon. Taku je godisće (29.7.)s g potegnez avril je misec ol jugih. Ali tu zavisi kako je godisće poteglo (2.4.)s normalnu gz Kulma je veliko i da je normalnu godisće bilo bi dazja i za usi (obilato) (21.4.)s g kal se more korun ol kapule puć pul Palagruzez Govorili su stori da je godisć kal se sicnja i vele more korun ol kapule puć pul Palagruze, a da su maza na Palagruzu smarske prozibole i madezi po judima ol zime resli (mirno vrijeme u mjesecima nevremena, a zimska hladnoća u svibnju) (24.4.)s vrime prema godisću (ima godina koje su po vremenskim prilikama drugačije od uobičajenih)z ne gre ni vrime sve po uzonci. Tu je prema godisću (16.12.).

gora, –e f. G pl. -ih – uzmorske planine na kontinentus znaciz potezat na goruz Kal ostar dvine, poteze na goru. Na goru tu hoće reć da poteze na bondu ol tarmuntone pok do levonta (31.12.88.)s obloci na gz znak za buru je kal su na goru, na tarafermu obloci (str.3.)s oblok pade na gz na goru je pol oblok. I tu je znak da će sutra jugo (str.4)s g poldire (penju se s planina na kontinentalnoj obali oblaci)z Ili kal gora poldire, kal gurnje obloke, cmost, poteze ostar, onda bi se bilo reklo da će konfermat dulnju vrime (str.4.)s za sutra racunon da će zapuhat bura jer gora poldire (22.3.)s g ćapoz Kal jugo misli ucinit onda pade oblok na goru. Gora ćapo. Ol Makarske po sve prema zadru obloci lezu na bardo i tu hoće reć da će jugo (5.1.)s g imo lignez Kal gora imo ligne, mole produzene obloke povar barda – tu je znak za buru (5.1.)s potegne na gz Poteglo je na goru, a izgledalo je da će nebo na zemju past (13.4.)s potegne cmost na g (cirusi idu prema kontinentu)z potegne cmost na goru i tu je dokaz za stabilu vrime (17.1.)s nebije na g (kratkotrajne oluje za maglovita vremena)zTako racunon da će bit vrime velikih vitrih is neverima jer su nebije (v.) na goru (28.2.)s sest na g (cirusi zalaze iza kontinentalnih planina)z Arija se je bila pokrila kuda da će cagod dazja, ali je opet selo na goru tako da racunon da će opet zapuhat dulnji vitar (7.3.)s pjuvadura na gzVitar će hodit iz ruke u ruku is pjuvadurima (kiša manjeg opsega koja se vidi iz motrišta gdje ne pada kiša) na goru (28.4.).

grego, -a n. nema pl. – vjetar iz pravca NEz Malo je ol Garka do zudija. Garci su targuvci, a zudiji jos zesći. Tu hoće reć da je malo ol grega do levonta. zudij je levont, a Gark grego (5.1.).

gregoj, -oja m. G pl. gregojih – vjetar iz pravca NEs izraziz vitar iz Bojanez Kal su gregoji uvik se rece da je vitar ol Bojane (21.1.)s g zapusez stalno poteze na goru tako da bi mogla

zapuhat bura ili gregoj (30.9.)s racunon da bi do tunda (v.) mogal bit vitar, kako uzo ove stajuni, ol gregoja do bure is malo dazja i garkusinima (v.) kal punte (v.) zjaju (8.12.).

gregolevont, –a m. G.pl. -ih / gregolevanot – 1.vjetar iz pravca ENEs 2. vrijeme kad puše

g obično s obilnim i dugotrajnim kišama)s

znaciz zimi lampo na Majelu (v.)z kal zimi lampo na Majelu, stori ribori su govorili da će ucinit gregolevont oli bura (22.3.)s Kal lampo na Majelu, ne pasaju dvosticetiri ure a da ne ucini gregolevont ili bura (9.10.)s Na kvortu (v.) je bil gregolevont i dazja (kiša) koko hoćes (9.10)s Kal je iz bonde ol ostra, suncenjok (v.) je znak jokega juga, a iz bonde ol tarmuntone (v.), znak je za joku buru. Tako i na zopaduz ako je na pulent onda većinun izazivo gregolevont (11.4.)s Ovako arija (v.) govori da ni bure, nego da će refinat (v.) joku jugo i tu gregolevont jer su i zvizde (meteori) letile iz levonta prema pulentu (22.12.)s

razni izraziz g jez Kal je moli levont, onda se rece “lipi, pitomi levont je”. Rece se i “pitomi juzin”, ali kal je gregolevont onda se rece “gregolevont je” – puna su ti justa. Mornor ga respeto (5.1.)s arija ol gz Arija je bila ol provega sniga i gregolevonta (8.12.)s vitar ide u gz vitar je isal u gregolevont. (8.12.)s g ucini, strombi g (nagao jak g)z Ove stajuni znaju ucinit garbinode (v.) i strombi gregolevonti i levantore (v.) (13.12.)s g pusez bil bi puhol strombi ostrosirok (v.) ili gregolevont u ovo doba ol godisćo (16.12.)s g refino (v.)z da će refinat joku jugo i tu gregolevont (22.12.).

gregotarmuntona, -e f. G pl. -ih – međuvjetar, kad tarmuntona malo skrene prema gregu,

zapravo prema buri.

gricule, –ih / gricul, pl. tant. – ježurci od zimes Is burun vajo ruke otukovat (v.) i ćapovat gricule (13.12.).

grum, –oma m. G pl. –ih – groms izraziz g se invento (popne se prema zenitu)zGrum se je inventol (23.6.)s Kako se oblok ol nevere dvize i pokrije nebo, tako se i grum inventoje. Ako se grum invento povar glove, onda je siguro devedeset i devet na stu da će se istrest iz njega voda (23.6.)s vitar sa gromon dogno (pojavi se)z Dognol je vitar ol tarmuntone (N) strombo (naglo, silovito) sa spalmejima (v.), gromon i lompon, ali bez dazja (kiše) (27.7.).

grubjavina, –e f. G pl. –ih / grubjavin – tamni, prijeteći oblacis Arija je bila ol provega snig i gregolevonta (v.), a durala je sve do pulnoća kal se je ispol te grubjavine ucinila ćerika (v.) (8.12.).

I

impijo, adv. – uspravnos Kal se vidi mlodi misec trećok (v.) oli cetvartok (v.) kako lezi, vajo stot atento ol slabega vrimena, a kal mlodi misec stoji impijo, mores mirno spat ca se vrimena tice (str.3.).

ingvastat, -on pf. – pokvaritis vrime ingvastoz Tako racunon po motivima arije, kulme (v.), refulinih (v.) po moru, po svemu temu racunon da će vrime ingvastat, da bi vela (veljača) mogla pokozat svoju arjavu (rđavu) ćud (20.2.).

inpuntat, -on impf. – pogoditi u, doći tik do neke točkes zvizda inpunto u rep ol misecaz Isto se govori i zvizda kal inpunto u rep ol mlodega miseca da će slabu vrime (11.4.).

introda, -e f. G pl. -ih – prinos od berbe poljoprivredne kultures A mogal bi i ovi moz (svibanj, maj) bit poput avrila. Poznoti su njegovi mazori (v.) – juga kojo su znala tezocima potuć svu introdu (24.4.)s Kal je veliko furtuna (v.) iz ostrosiroka (v.), spila ol Baluna na Bisovo ispuhuje slop (sitne kapljice mora izazvane silinom vjetra i mora, a u ovom primjeru velikim tlakom u špilji koji nastaje kada val zatvori njen ulaz) i do pedeset metrih u ariju, a onda tu joki vitar nosi priko cilega skoja. Kal se tu dogodi avrila oli maza, slop olnese svu introdu Bisovjorima (16.12.).

inventon, -o, -u, predik. -a, -o – biti visokos jutrus su bili kalebi inventoni (lete visoko iznad škoja što je znak lošeg vremena) (20.4.).

isfugat se, -on pf. – zadovoljiti se, ostvariti zatomljenu želju, porivs zima ni svoju napravila pok će se avril isfugat (travnja će biti loše vrijeme, jer ge nije bilo zimi kada je to uobičajeno, te se mora uspostaviti ravnoteža) (13.4.).

ispurgat, -on pf. – izbaciti iz sebe ono što je loše, što ne vrijedis izraziz slabu vrime je ispurgalo (ostvarilo se te je time izgubilo svoju moć)z Racunon da je vrime slabu ispurgalo pok da bi po trećoku (v.) moglo stabilit (21.4.)s rep se ispurgoz Tako se je rep ispurgol na misto glove. zima nos je repen osinula (svoju žestinu zima je pokazala na samom kraju) (24.4.).

istuk, -a m. – istoks izraziz na misec / sunce iz racunon da će na misec istuk moli juzin (24.4.)s Asti boga, vidi kojo modrovka (v.) u levontu, na sunce istuk bit će ga puna jidra (bit će jakog vjetra) (7.5.)s u misec iz Ako pulent dvine (dignu se oblaci na zapadnom obzoru), siguro će u misec istuk pocet moli juzin (28.4.).

izbastardat, –on pf. – pokvariti ses Nuć pri tunda racunon da će se vrime opet izbastardat (17.2.).

izgarat, -on pf. – iznevjeriti, ne ispuniti očekivanjes izraziz marcono bura izgaro (bura u ožujku), sidinovo broda izgaro (osoba s velikim iskustvom)z stori ribori i mornori govorili su da pri izgaraju tri sidinove brode nego tri marcone bure (28.2.)s mina setembrina izgaro (mjesečeva mijena u rujnu), pokladova mina izgaro (mijena u veljači)z svako mina je varijabila, ali mina setembrina i pokladova mina (kvortu kruha, dor kolo komina i u barilu vina), malo izgaraju (kakvo je vrijeme na dan tih mijena takvo se očekuje za duže razdoblje) (25.9.).

izmećat, -ećen impf. – 1. izbacivati, izmetatis 2. (o uvali) puhati iz, kada nema jakog vjetra, jako zna puhati iz nekih uvala zbog konfiguracije terena i temperaturnih razlika, a to može izazvati kriv dojam o jačini i naravi vjetras vala izmećez Hum se je povunavil (najviše brdo iznad Komiže je u oblacima ili magli), a vala komisko izmeće (18.3.).

izneverat, pf. – dogoditi se olujas sutradon je Kvarner (v.) pocel rigot (dižu se oblaci), a pri nego je pocel rigot, bila je pala bonaca pok racunon da bi se vrime moglo izvarjat (v.), da bi moglo izneverat (6.5.).

izvarjat se, –on pf. – postati nestabilan, sklon promjenis vrime se izvarjoz gledolo se je kaku je vrime na puntu ol miseca za znat hoće vrime konfermat ili će se izvarjat. (str.5.)s Ako vrime ne konfermo (v.) na trećoku (v.), onda će se vrime izvarjat (6.2.).

J

jaglica, e f. G pl. –ih / jaglic – 1. iglica (riba)s 2. samo u pl. – ježurci od zimez Is burun vajo ruke otukovat (v.) i ćapovat gricule (v.), i jaglice u kosti ćapovat (13.12.).

jidan, jilno, jilnu, predik. jilna, jilno – 1. ljutit, srdits 2. fig. (o atmosferskim prilikama) prijeteći, koji nagovještava nevrijemes Gurnju cmost (v.) poteze u levnt kuda sijun (v.), a izgledo jidna kuda usri jute zime (15.5.).

jidro, -a, G pl. jidrih / jidor – jedros vidi kojo modrovka (v.) u levontu, na sunce istuk bit će ga puna jidra (7.5.)s sal je po tarmuntoni (v.) i gre prema majstrotarmuntoni (v.). Bit će je noćas puno jidra (8.6.)s Na tundu (v.) je refinalo (v.) dulnju vrime (v.) koju je puhalo da si mogal deperat (upotrijebiti) sva jidra (16. 9.).

jugo, -a n. G pl. –ih / jug – 1. najčešći naziv za vjetar iz SEs 2. opći naziv za vjetrove iz svih pravaca od E do Sz Mi zovemo jugo sve ol levonta (E) do ostra (S). sve je tu jugo (5.1.)s

znaci: Jugo je vitar obo kojemu ribor uvik misli, vitar kojega stalno ceko i gledo hoće na nebo, u more ili na kroj poznat znakove koji govore da će jugo zapuhat (str.6)s dvi rosez Govorili su storiz “Dvi rose – treću jugo” (str.6.)s voda iz pulenta (morska struja sa W)z ili “dvo jutra voda iz pulenta – treću jutro jugo (str.6)s potegne cmost u levont / pul levonta (cirusi sa W idu prema E)z potegne (cmost – ciruse) u levont (E), onda je jugo (str.4.)s Kal jugo imo zapuhat tu poteze cmost pul levonta kuda fumor i ca veće poteze tu je znak jacijega juga (5.1.)s Kako je kulaf dvigal, a ni poteglo u levont, predvidili smo da neće bit furce ol juga (8.1.)s pulent cavarjo (dižu se oblaci na zapadnom obzoru)z Pulent je pocel cavarjat. Lako bi moglo jugo (5)s liti se vidi Majela (vrh brda u unutrašnjosti Apeninskog poluotoka koji s vidi iz Komiže, u vrijeme velike vidljivosti, poput nekog otoka na horizontu desno od rta Parnokoza na otoku Biševu)z kal se liti vidi Majela – jugo (str.7)s oblok na goru pade (oblaci na brdima) kal oblok na goru pade – jugo (str.7)s Kal jugo misli ucinit, onda pade oblok na goru. Gora ćapo. Ol Makarske po sve prema zadru obloci lezu na bardo i tu hoće reć da će jugo (5.1.)s kaloda dvine (pas magle na horizontu, najčešće zapadnom, počne se dizati)z Kal kaloda dvine, ni daleko jugo. Gurnji sloj oblokih dvine se i kuri iz pulenta (W) pul levonta (E). Tu hoće reć da poteze kontravento (magla ili oblaci kreću se u suprotnom pravcu od smjera iz kojega će zapuhati vjetar). Poteze kontra vitru. Ol tamo kul kure obloci, ol tamo će zapuhat (str.7)s vrime atorzijo (kad ujutro vjetar mijenja smjer od SW do NW)z Rece se da je vitar lorg kal puse iz garbina (v.), ili iz pulenta (v.), ili iz pulentdemaistra (v.), maistrola. Kal ujutro puse iz tih pravcih, rece se da je vrime atorzijo, kakomudrogo, nesigurno, da će ucinit jugo (2.1.)s ostar potegne (cirusi idu sa zapada prema južnom obzoru, što je znak da jugo neće puhati)z Kal ostar potegne, hoće reć da jugo ni blizu (1.1.)s ostar ne recevi (cirusi koji su krenuli s W prema S nisu se spustili prema južnom obzoru)z Ako ostar ne recevi onda je opet jugo do trećoka (v.) (22. 3.)s vitar ostane za suncon (kako se sunce kreće od E prema W tako vjetrovi slabe jačine mijenjaju smjerove prateći sunce, a ako u tom kretanju zaostanu to je znak jugaz Ujutro bude levantin (E), pok siroketić (SE), pok ostrinetić (S), pok bokun i zategne, pok sve kako sunce gre pul zopada tako ga vitar prati, tako je vitar uvik ispri sunca. A ako vitar ostane za śuncon, onda se vroćo na jugo (8.1.)s Ali kal dujde na ostar (S), ili kal dujde na sirok (SE), ili kal dujde na garbin (SW), ako tad ostane iza

sunca, onda se vroćo i jugo refino (povrati se) (8.1.)s kalig na kvortu (magla na moru za vrijeme mjesečeve četvrti)z Pocelo je jugo. Racunon da će siguro puhat tri dona jer je na kvortu veliki kalig koji je ridak u ovu stajun ol godisćo kal pusu joki vitri koji raznesu maglu i kalig rastiru (13.3)s Kulaf je dvigal i noglo je gurnju cmost poteglo u levonts dupini u pulent (oblaci oblikom slični dupinu na zapadnom nebu)z Pulent je pokozol obroz ol juga sa dupinima – oblocima koji govore da će provu zimsku jugo (18.3.)s avril – misec ol jugihz avril je misec ol jugih. Ali tu zavisi kako je godisće poteglo (2.4.)s pasijunsku j konfermo na punat ol misecaz Avrila budu pasijunsko juga. Duraju i po dvodeset don ako konfermaju (v.) na punat (v.) ol miseca (2.4.)s j konfermo na trećoku po tundu (j je potvrdilo svoj kontinuitet trećeg dana poslije punoga mjeseca )z Jugo je na trećoku po tundu konfermalo, a oti je punat nojopasniji za jugo (11.4.)s suncenjok u ostar ( blijedocrvenkasti krug na oblačnom nebu)z Kal je iz bonde ol ostra, suncenjok je znak jokega juga (11.4.);

atributni izraziz joku jz zapuhalo je joku jugo (23.6.)s molu jz puse molu jugo (str.4)s j mazor (j koje puše u maju – mazu)z Poznoti su njegovi mazori – juga kojo su znala tezocima potuć svu introdu (v.) (24.4.)s j reposol / repasol (j koje puše u travnju, oko Velikog tjedna, a karakterizira ga silovitost)z Ovo pusu provi reposoli ili pasijunsko (v.) juga (13.4.)s strombu jz strombu (naglo, jako) jugo neće durat veće ol dvo do tri dona (22.12.)s zloćudnu jz ni svaku jugo zloćudno (31.12.88.)s

predikatni izraziz j ćez na goru je pol oblok. I tu je znak da će sutra jugo (str. 4)s j dujde (dođe)z Puno je lipo kal su moli vitri i kal vitar oplako (v.) i dujde jugo (str.6)s j duro (traje)z Jugo malo duro pok olma ide na dulnju vrime (v.) (14.3)s j jez kal potegne u levont (kada cirusi idu sa zapada prema istoku), onda je jugo (str.4.)s j more (može)z Pulent je pocel cavarjat ( fig. brbljati, čavrljati – počeli su se dizati oblaci na zapadnom obzoru). Lako bi moglo jugo (str.5.)s j oplako (smiri se, utihne)z pok oplako jugo, pok dujde bura (6)s pasijunsku j (koje puše o Velikom tjednu, a zna biti iznimno žestoko)z Ova juga bi mogla bit repasoli (v.) – po lnevu (danu) puhat, a po noći bonaca pok opet jugo. Tu su repasoli ili pasijunsko juga. znalo se je tako puno putih dogoditz cilu nuć puse, furtuna je juga (vrijeme s jakim vjetrom na moru iz nekog od pravaca od L do W), pok cili don puse i prosesijun (procesija) je na Veli petak po noći i pade bonaca kolma (vrijeme bez i najmanjeg vjetra) pok opet zapuse jugo (8.4.)s j duro (traje)z Jugo malo duro (14.3.) j idez olma ide na dulnju vrime (v.) (14.3)s j konfermo (potvrdi svoj kontinuitet, neće doći do promjene, već će nastavit puhati isti vjetar)z Na kvortu (v.) je ponovo konfermalo jugo sa pjuvadurima (v.) po kulfu (v.) (13.4.)s j pocmez Pocelo je jugo (23.2.)s j pojacoz prikosutra more jugo pojacat (5.1.)s j pusez Na minu je puhalo jugo (4.6.)s j refino (ponoviti se)z Ovako arija govori da ni bure, nego da će refinat joku jugo (22.12.)s j uciniz da će ucinit jugo (2.1.)s j misli ucinitzKal jugo misli ucinit onda pade oblok na goru (v.) (5.1.)s j samre na sebiz strombu (naglo) jugo neće durat (trajati)veće ol dvo do tri dona (22.12.)s j zapusez Olma zapuse joku jugo (13.4.)s

prijedložni izraziz puć na j (o vjetru)z pok je pala bonaca i vitar isal nose na jugo (6.11.)s puć u j (o vjetru)z Po kulmi (v.), po cmosti (v.) koju poteze u levont (E) i vitru koji je isal po pulentu (W) nose u jugo, racunon da do tunda more bit somo slabu vrime (6.11.).

jugovina, –e f. G pl. -ih – vrijeme južnog vjetras Do kvorta bit će jugovine is dazjen i vitrima ol rive (iz smjerova od talijanske obale) (2.11.).

jusit se, jusin impf. – žestiti ses (o vjetru) jusit se na rosu (mala kiša)z Pripostavit ćemo, nosli smo se nasri mora i puse molu jugo i pocelo je rosit. Onda bi se bilo reklo da će se vitar jusit na rosu. Tu hoće reć da će vitar uzeć (pojačati) (str.4)s U pulentu (W) se uzo sastavit nebija (v.) pok pade kojo kapja, ali potegne u levont (oblaci krenu sa W premaa E) pok se na rosu jusi vitar i zapuhne kuda da ga je ku pustil iz vriće. (30.5.)s Kulma (plima) je kresila. Umideca (vlaga), magla, a vitar se je jusil na par kapoj rose ili dazja (v.) (16.12.).

juzin, -a m. G pl. –ih – južni vjetar slaba intenzitetas atributni izraziz moli jz Tako po storemu proverbiju moglo bi se racunat na moli juzin jer ni poteglo noglo u levont (nisu naglo oblaci sa W krenuli prema E) nego je bilo u antimamu (neizvjesnost o tome koje će vrijeme prevladati) (7.3.)s pitomi j (koji nije opasaan)z Rece se i “pitomi juzin” (5.1)s

predikatni izraziz j ćez racunon da će na misec istuk moli juzin (kada se mjesec pojavi na istoku počet će lagani južnjak) (24.4)s j jez Don pri mine je bil moli juzin (2.11.)s j nabije pasu (planktone)z Kal su moli juzini, oni nabiju pasu pul kraja (31.12.)s j osvanez U toku noći dvigal je pulent (oblaci su se digli na zapadnom nebu) i danas je osvanil juzin (5.1,)s j pado (gubi snagu)z ovi juzin pado (14.3.)s j pocmez najedomput pulent je kargol (digli su se oblaci na zapadnom nebu) i pocel juzin (9.10)s j pocme puhatz Poteglo je kontravento (u suprotnom pravcu od smjera iz kojega će zapuhati vjetar) i pocel je puhat moli juzin (18.10)s j pojacoz Rilko kal u sicnju ujedonput ucini strombu vrime (vrijeme s jakim vjetrom, nevrijeme). Dvosticetiri ure pri pocme moli juzin, juzin, juzin, juzin i onda ili pojaco ili refino (vrati se, obnovi se) bura (4.1.)s j samre na sebi (ne zamijeni ga drugi vjetar)z juzin koji je samor na sebi (2.11.).

juzina, -e f. G pl. -ih / juzin – vrijeme vjetrova iz pravaca od E do Ss ni svaku jugo zloćudno. Imo jug koja su nasi stori zvoli bilojuzine (v.). Ta juzina je ugodna. zvoli smo ih tako jer su bila ugodna za ribora i za ribu. Tu je nojbju vrime za lov ribe (31.12.88).

juzinet, a m. G pl. -ih – slab vjetar iz pravca SEs j rozi (lagano puhati tako da se tek namreška more)z Pocel je rozit juzinet (str.5)s more se ocekivat jugo, ali ne strombu (jako, silovito) jugo, nego juzinet (4.1).

K

kacot, a m. G pl. –ih – pest, šakas duć do kacotih (doći do tučnjave)z Nojgore je kal vitar vitru olgovoro, kal furca furci (snaga snazi) olgovoro. Puno je lipo kal su moli vitri i kal vitar oplako (v.) i dujde jugo pok oplako jugo, pok dujde bura i onda se do ribot i ujot ribe. Tu ti je isto kuda kal se mi koremo (svađamo) pok kal dujde do kacotih, a puno je lipje kal se kako judi sporazumimo i kal dujdemo kraju (kad se dogovorimo) i obo steralu (mjesto za šušenje mreža) i obo postima (ribolovna pozicija) (str.6.).

kaleb, -a m. G pl. –ih – galebs Kalebi se darze visoko kal će arjavu vrime. Kaleb je tvica kojo je vezona za more i zavisi ol vrimena. Na Jabuku kal kalebi ćute slabu vrime, dvinu se visoko povar skoja i krokoću. Nisu rashićeni, nego sve jedon peta (kod, blizu) drugega. Dvinu se visoko i do dvista metrih i tu je znak da neće izoć deset urih a da ne zapuse joki vitar (11.4)s sva tri skoja imaju oblok, a jutrus su bili kalebi inventoni (visoko).Tako prema kvortu moguća su pasijunsko juga (10.4.)s Tukalo bi znat kaki su kurenti (morske struje) i ca govore kalebi (kako se ponašaju) (7.5).

kaldura, -e f. G pl. -ih – ljetna zapara, veoma toplo vrijeme bez maestralas U sunca zopod ucinila se fumoda (v.) u pulentu (W) koja zove (uzrokuje, izaziva) veliku umidecu (vlagu) i jos veću kalduru (11.8)s Velike su kaldure, bonace, a noći is molin burinon (18.8.)s Bila je veliko kaldura is jokin kurentima (strujama) u more (28.8.).

kalig, –iga m. G pl. –ih – magla na moru koja otežava kretanjes Racunon da će siguro puhat tri dona jer je na kvortu (v.) veliki kalig koji je ridak u ovu stajun (doba) ol godisćo kal pusu joki vitri koji raznesu maglu i kalig rastiru (30.3.)s Veliki kalig, a pocel studeni vitar ispol kaliga. Tu je stvor po uzonci (običaju). Ispol kaliga zno zapuhat vitar kuda ispol nevere (zna zapuhati olujni vjetar) (2.4.)s Veliko je skoloda (oseka) i daje. Refinala je dulnjo bovica (vratio se vjetar iz smjera od N do W) sa kaligon i kalodun (10.4.)s konfermalo je dulnju vrime sa sigurin maistralićon (NW) i tarmuntonun (N) is kaligon i maglun (25.9.)s Na kvortu je konfermalo dulnju vrime is molun maistrormtauntonun (NNW), a po noći is burinon, is velikin umidon (vlagom) i kaligon (24.10.).

kaloda, -e f. G pl. -ih – vrsta magle – sloj magle na horizontu za vedra vremena po kojemu se procjenjuje da li će se zadržati lijepeo vrijeme ili pak nastupa promjena vremenas predikatni izraziz k dvine (podigne se od horizonta)z Kal kaloda dvine, ni daleko jugo. Gurnji sloj oblokih dvine se i kuri iz pulenta pul levonta. Tu hoće reć da poteze kontravento. Poteze kontra vitru. Ol tamo kul kure obloci, ol tamo će zapuhat (31.12.88.)s Da se je kaloda dvigla, moglo bi zapuhat jugo, ali more ostat i bonaca, more refinat (v.) dulnju vrime (v.) (31.12. 88.)s k je Kal je kaloda na horizontu bit će dulnju vrime (7.5)s k sede (spusti se prema horizontu)z Kal kaloda sede ol pulenta

(W) do ostra (S), kal ne dvine potvordije dulnju vrime (v.) (31.12.88.)s Kako je veceras kaloda molo, pala je doli, sela je, po temu racunon da će lipu vrime durat (trajati) dvosticetiri do cetardeset i osan urih. Kaloda je sela ol ostra do pulentas bila je nuć ćoro (vedra) kako spoda (sablja) is molin burinon i kalodun kojo je sela (7.3.)s k se suspendi (podigne se)z kaloda se je suspendila tako da je pocela mareta ol garbineta i pulentaca (6.12.)s

atributni izraziz molo kz Kako je veceras kaloda molo, pala je doli (7.3.)s polsiceno k (odvojena od horizonta)z Kal riva trumbo i kal su dupini na rivu, obloci kako dupini, i kal je kaloda polsicena i kal je oblok suspendijen, onda je vonka vitar vanije (4.1.)s visjo kz Danas je visjo kaloda nego uceri, a iza kalode bili se obloci suspendiju povar kalode. Pulent ni dvigal. Povar kalode su bili obloci po kojima se zno da je pod rivu (v.)vitra. Tu hoće reć pol taljonsku kostu (31.12. 88.).

kapić, -a m. G pl. -ih – oblak na vrhu brdas Velo gora na Bisovo. Velo gora imo kapić na sebi. I Svetac se povunavil (fig. – ovijen oblacima). Sva tri skoja imaju oblok, a jutrus su bili kalebi inventoni (visoko nad morem ili manjim otokom). Tako prema kvortu moguća su pasijunsko juga (v.) (10.4).

kargat, -on pf. – podignuti oblake na obzorus pulent kargoz pala je bonaca, ali najedomput pulent (W) je kargol i pocel juzin (25.10.)s kulaf kargoz Ali don pri kvorta (v.) kulaf (pučina prema talijanskoj obali, zapadni obzor) je kargol da je izgledalo da će zamest snig sve do mora (8.12.).

kazijun, uni n. G pl. -ih – prigoda, prilika, mjesto ili trenutak prikladan da se nešto važno sazna, čuje ili vidis svaku vecer se gledo. Uvik se gledo vrime prinuć. Ne mores ujutro

gledot vrime koju će. Na nike kazijuni more se i ujutro. Ujutro se more gledot kal je vrime veće ono bastordo, atorzijo (v.), kakomudrogo, nesigurno (2.1.).

kolma, e f. G pl. -ih – mir, tišinas pojavljuje se samo u izrazu bonaca kolma (vrijeme bez vjetra, a mora mirno)s po noći pade bonaca kolma (8.4.)s Uceri, na pet maza, bila je bonaca kolma (6.5.).

kolobor, -ora m. G pl. -orih – kolobar (svjetlosni prsten oko mjeseca)s znaciz kal misec imo kolobor, iz koje su bonde vrota (s koje strane je prekinut krug kolobara) iz te će vitar zapuhat (str.7.)s kolobor kolo miseca – oli vitar oli doz (str.7).

komodat, –on impf – sviđati se, biti zadovoljan nečims Tako bi moglo na kvortu konfermat (na mjesečevoj četvrti moglo bi se zadržati isto vrijeme koje bi se onda produžilo još nekoliko dana) i onda bi ucinilo lipu vrime. Ali ne komodo me jer vrime sve gre iz ruke u ruku (jer je vrijeme promjenljivo) (24.4).

konfermat, on pf. – 1.pristati, potvrditis 2. (o vremenu) u danima kada je neka od mjesečevih faza, ili treći dan poslije faze, vrijeme koje ostane potvrđuje da će trajati bez promjene još nekoliko danas razni izraziz vrime konfermo ili se izvarjoz gledolo se je kaku je vrime na puntu ol miseca za znat hoće vrime konfermat ili će se izvarjat (str.5.)s (vitar) konfermo na kvortu (mjesečeva četvrt)z Na kvortu je ponovo konfermalo jugo sa pjuvadurima (v.) po kulfu (v.) (13.4.)s konfermo dulnju vrime (vrijeme od N do W)z Ili kal gora poldire (v.), kal gurnje obloke, cmost, poteze ostar (S), onda bi se bilo reklo da će konfermat dulnju vrime (str.4.)s vrime konfermo na tundu (pun mjesec)z Bilo bi se reklo da ako konfermo vrime na tundu da će produzit istu vrime jos tri-cetiri dona (str.4.)s konfermat na tunduz Na tundu je konfermol vitar ol Kvarnera (međuvjetar koji puše iz pravca Kvarnera – između NNW i N) is kalodun u pulentu, molin vitrima iz sjevernega kvadranta (18.8.)s vrime konfermo na trećokuz Trećok po tundu igro veliku ulogu hoće konfermat oli ne. Većinun posli mine oli posli tunda ako konfermo vrime na trećok tu hoće reć da će vrime podurat (8.1.)s Konfermalo je vrime na trećoku sa skolodun, maglun i dulnjin vrimenon ol maistrola do burina (13.1.)s Na trećoku je konfermalo dulnju vrime (v.) (25.3.)s Ako vrime ne konfermo na trećoku, onda će se vrime izvarjat. Ako konfermo, bit će i daje lipu vrime (6.2.)s vrime / vitar konfermo na minuz Ako vrime konfermo na minu durat će do kvorta jer su i daje skolode (oseke) velike (6.2.)s racunon da je na minu konfermalo dulnju vrime (6.5)s Na minu je puhalo jugo koju je konfermalo i koju će durat siguro do trećoka po mini jer je u ariju veliko umideca is rosami (4.6.)s Kako je na minu konfermalo dulnju vrime, racunon da će vrime durat sve do trećoka (2.11)s Na minu je tako lipo konfermalo vrime is molun kalodun i Majela se je vidila (13.11.)s na minu, na dvostiosan prosinca, vrime je konfermalo. Tu govori da bi vrime moglo durat sve do trećoka ol mlodega miseca kal finije ovu godisće mijor devestu osandesdet i devetu (29.12.)s bura konfermoz More lako konfermat bura (18.3.)s konfermat na punat ol miseca (na dan mjesečeve faze, ili treći dan poslije)z Avrila budu pasijunsko juga (v.). Duraju (traju) i po dvodeset don ako konfermaju na punat ol miseca (2.4.)s jugo konfermo na pulent (puhao je zapadnjak pak je prevladalo jugo)z Ovi put je na pulent konfermalo jugo i mogla bi juga puhat cili misec (8.4.)s vrime konfermo ol mine do trećokaz Ako vrime ne konfermo ol mine do trećoka, bit će i moz slab kako i avril (28.4.).

kontravento, adv. – iz suprotna pravca od pravca u kojemu se kreću oblacis Kal kaloda (v.) dvine, ni daleko jugo. Gurnji sloj oblokih dvine se i kuri (kreće se) iz pulenta (W) pul levonta (E). Tu hoće reć da poteze kontravento. Poteze kontra vitru. Ol tamo kul kure obloci, ol tamo će zapuhat (31.12.88)s Racunon po svima motivima arije, kako poteze kontravento, da će zapuhat joku jugo (23.2.)s Jugo je a ucinil se je pos (pas magle na horizontu) kontravento aloj mora, isto kuda da će nevera dognat (oluja će provaliti). Tu je povar horizonta propju pos. Tako je motol dugo da ga je poteglo kontravento pok je zapuhol provi zimski sirokol (v.) (24.4).

kontrestat se, -on impf. – suprotstavljati se drugome u razgovorus I tako bi oni bili ćakulali, digod se kontrestali (str.5.)s fig. kontrestaju se vitriz Kontrestaju se vitri, gledaju pridobit jedon drugega (29.7.).

kresit, -in pf. – povećati se (obujmom, količinom, visinom, težinom, brojem i sl.)s kulma kresi (naraste razina mora)z Kulma kresil (13.12.).

kresivat, -ijen impf. – povećavati ses izraziz kresije misec, k furtuna (pojačava oluja)z Kal kresije misec – kresije i furtuna (str.7.)s k voda (raste raazina mora)z pripostovjon da će bit vrime varijabilu is dazjen jer je pocela voda kresivat (30.9.)s k kulma (raste plima)z U ovo doba ol stajuni pocmu kulme koje kresiju sve do sicnja (24.10.)s (v. kresit).

krokoćot, –en impf – glasanje nekih pticaz kal kalebi ćute slabu vrime dvinu se visoko povar skoja i krokoću (11.4.).

kulaf, kulfa m – 1. pučina, otvoreno mores 2. horizont prema otvorenom moru gledan s

kopna;

atributni izraziz otvoreni kz na otvorenemu kulfu ni veliko furtuna (nisu veliki valovi) (18.3.)s

predikatni izraziz k dvinez Neka kulaf ni dvigal i ni poteglo u levont (iako oblaci nisu krenuli od W prena E) , more se ocekivat jugo (4.1.)s k dvinez Kako je kulaf dvigal, a ni poteglo u levont, predvidili smo da neće bit furce ol juga (neće biti jako jugo) (8.1.)s k kargoz kulaf je kargol ( digli su se oblaci) da je izgledalo da će zamest snig sve do mora (8.12)s k mete snigonz Provo zima je kal na Majelu (v.) lampo (sijeva), i kal kulaf mete snigon (21.4.)s k se smije (dižu se oblaci)z kulaf se je pocel smijat tako da je poteglo u levont (oblaci su krenuli prema istoku), ali ne strombo (naglo, brzo), pok racunon da će na misec istuk moli juzin (24.4.).

kulma, –e f. G pl. -ih – plimas znaciz Ali pocela je bit i kulma prinuć kojo najavije veću vlagu i rosu (6.2.)s stalno je kulma bez skolode (oseka) ca dokozije da bi moglo past cagod dazja (kiša) (28.2.)s Po kulmi, po cmosti (v.) koju poteze u levont (E) i vitru koji je isal po pulentu (W) nose u jugo, racunon da do tunda more bit somo slabu vrime (6.11.)s Tako racunon da će ol kvorta do pri tunda jedon don bit vrime varijabilu, većinun jugo i provizode (v.) ol bure koje će krolko durat jer su pocele velike kulme koje govore da će doz (6.11.)s Racunon da će vrime bit ne strombu (s jakim vjetrom) jer je kulma pala i opet je veliko skoloda i ostro arija (suh zrak, hladno). Do kvorta će bit ne slabu vrime (17.11.)s

atributni izrazi; veliko kz Kulma je veliko i da je normalnu godisće bilo bi dazja i za usi (bilo bi obilne kiše) (21.4.)s

predikatni izrazi; k govorizvelike kulme koje govore da će doz (k je znak kiše) (6.11.)s k pade (visoka razina mora padne)z jer je kulma pala (17.11.)s k pocme (počne rasti razina mora)z Pocela je kulma (20.2.)s k kresije (povećava se)z U ovo doba ol stajuni pocmu kulme koje kresiju sve do sicnja (24.10.).

kurent, -a m. G pl. –ih / kurenot – morska strujas znaciz Kal je mina ili tund pjuparte (najviše, najčešće) su u more nojveći kurenti (13.1.)s Tukalo bi znat kaki su kurenti i ca govore kalebi (kako se ponašaju galebovi) (7.5.)s izraziz joki kz Bila je veliko kaldura (v.) is jokin kurentima u more (28.8.)s k kako rikaz Jo znon bit zimi na more – bonaca, a ne moć dvinut sinjol (plutača koja označuje mjesto urona ribolovne sprave), kurent kako rika (7.5)s veli kz Govore mi ribori da su poceli veli kurenti (13.12).

kurit, -in impf. – kretati se u nekom smjeru, ploviti, putovatis izraziz oblok kuriz kul kure obloci (str.6.)s Gurnji sloj oblokih dvine se i kuri iz pulenta pul levonta (31.12.88.)s sunce kuriz vitar gre pri suncon kal se vitar minjo kako sunce kuri (8.11.)s cmost kuri (cirusi se kreću)z Gurnjo cmost je kurila u levont, ali ne strombo (naglo) tako da je danas osvanil juzin (30.3.).

Kvarner, -a m. – strana svijeta koju određuje pravac od otoka Visa prema Kvarnerus Kvarner zovemo bondu ol Sibenika pok do maistrotarmuntone (31.12.88.)s izraziz u selu Okjucina (sjeverna obala Visa) vjetar koji puše iz pravca između NNW i N, a opasan je za njihovu uvalu Porat, nazivaju vitar u Ks K dvize (dižu se oblaci)z dvi-tri ure pri noći bokun je pocel vamo Kvarner dvizot (7.5.), K govoriz vajo vidit ca govori Kvarner (koji su znaci u pravcu K. (5.1.)s K prodirez Digod dvize i prodire Kvarner (dižu s oblaci iz pravca K) (31.12.88.)s K rigo (dižu se oblaci iz pravca k)z sutradon je Kvarner pocel rigot (6.5.)s vitar iz Kz is vitron iz Kvarnera (21.6.)s vitar ol Kz Na tundu (v.) je konfermol vitar ol Kvarnera is kalodun (pasom magle na obzoru) u pulentu (W) (18.8.)s vrime iz Kz Moglo bi bit vrime iz Kvarneraz ujutro burin, a posli terca (v.) puć će vitar u maistrol (3.5.)s znacizza dulnju vrime vajo vidit ca govori kvarner (kakvi su znaci na nebu u pravcu K). Vajo vidit ol kvarnera pok do Makarske (5.1.)s sutradon je Kvarner pocel rigot, a pri nego je pocel rigot bila je pala bonaca pok racunon da bi se vrime moglo izvarjat, da bi moglo izneverat.(6.5.)s bura u Kz Veliko je sćiga ca potvordije da je u Kvarneru bura (13.2.).

kvorta, -e f. G. pl – mjera za količinu kruha (vjerojatno ne manja od tjedne potrebe jedne obitelji)z svako mina je varijabila, ali mina setembrina i pokladova mina (kvortu kruha, dor kolo komina i u barilu vina), malo izgaraju (iznevjere očekivanja) (25.9.).

L

lampat, -on impf. – sijevatis izraziz lampat na zmaju (sijeva vijugavim munjama)z Posli traćoka cilu je nuć garmilo, lampalo na zmaju (23. 6.)s lampat pocmez pocelo je lampat i garmit (27.7.)s sperun lampo (špicasti oblak l)z U pulentu provo nevera sa sperunen koji je lampol i garmil (29.8.)s

znaciz lampo na Majelu (pravac SW)z kal zimi na Majelu lampo – bura oli gregolevont (v.) (str.6.)s pjuvadure po kulfu (kiša na pučini koja se kreće s oblakom iz kojega pada)z Moglo bi lampat i garmit jer su po kulfu pjuvadure i stalno poteze u levont (oblaci se kreću prema E) (28.2.)s Provo zima je kal na Majelu lampo (21.4.)s lampat na susu (biti lišen nečega, oskudijevati)z Pok bi nasi stori bili rekli da su litnje nevere za Dalmociju neka njin restu kumpiri i tikve, a mi na skoju da lampomo na susu (23.6.).

lamponje, –o n. G pl. –ih – sijevanjes Tu je zatu ca vitri ol pulenta (W) do ostra (S) nabiju umid (vlagu) na tarafermu (kontinent) i pok tu izazove kontru is lamponjen, garmjavinun i dazjen (v.) (5.8.).

levantin, -a m. G pl. -ih – lagan istočnjaks Ujutro bude levantin (8.1.)s pocel je Kvarner (v.) dvizot i poteze u siroko (S), a vitar moli – levantin, a sal je po tarmuntoni (v.) i gre prema majstrotarmuntoni (v.) Bit će je noćas puno jidra (8.6.).

levont, –a m G pl. –ih – 1. istok, nebo na istočnom obzorus znaciz potezat/ potegnit u l (visoki oblaci cirusi kreću sa zapada prema istoku)z Dokle bude potezat u levont i na goru (prema kontinentalnim uzmorskim planinama), bit će vrime nestabilu (4.6.)s Kal potegne u levont ucini jugo (30.6.)s ali potegne u levont pok se na rosu jusi vitar (žesti se, pojačava vjetar kad počne sipiti kišica) i zapuhne kuda da ga je ku pustil iz vriće (13.5.)s zvizda leti iz levonta (meteor leti)z Ovako arija (v.) govori da ni bure, nego da će refinat (v.) joku jugo i tu gregolevont (v.) jer su i zvizde letile iz levonta prema pulentu (W) (22.12.)s modrovka u levontu (sloj magle na horizontu intenzivno modre boje)z vidi kojo modrovka u levontu, na sunce istuk bit će ga puna jidra (7.5.)s

izraziz potezat / potegnit u lz U levont je poteglo (cirusi idu prema istoku) kako sijun (kao vihor jako) (6.12.)s gurnju cmost (ciruse) ne poteze u levont strombo (naglo, brzo) (8.12.)s jer je arija (v.) podivjalaz sal poteze u ostar, sal u levont kako sijun (13.4.)s l potegnez Ako je misec zapol i bonaca je, a u pulentu se je ucinil pos od oblokih, onda se rece da će obloke potegnit levont i da će varć vitra kako iz vriće (str.3)s puć po levontuz vitar je isal nose po levontu (vjetar je skrenuo s nekog južnijeg pravca da bi zapuhao s istoka) (6.11.)s puhat od levontaz a puhat će od levonta do ostra (od E do S) (18.10.)s

2. istočni vjetar: Kal je moli levont, onda se rece “lipi, pitomi levont je” (5.1.).

ligna, –e f. G pl. -ih – 1. lignja (vrsta glavonošca) 2. fig. izdužen bijeli oblak iznad kontinentalnih uzmorskih planina, znak bures znaciz ligne na goruz znak za buru je kal su na goru, na tarafermu obloci. Te smo obloke zvoli ligne. Tu su produzeni obloci poput ligne. Kal bismo bili vidili te ligne povar Mosora, u purtu smo stoli (str.3.)s kal su na goru ligne – bura (str.7)s Bile su ligne na goru ali do nos bura ni dohitila (27.5.)s ligne u pulentuz Ovo veceras svaki ribor zno da tuko (mora) da puse bura. Noćas će puhat bura jer su u pulentu ligne. Gora purgo, a tu nosi vitar one ligne, one protegnute obloke, pul garbina. Tu je stu na stu bura (21.5.)s gora imo lignez Kal gora imo ligne, mole produzene obloke povar barda – tu je znak za buru (5.1.)s vitar nosi lignez nosi vitar one ligne (21.5.).

lito, -a n. G pl –ih / lit – ljetos znaciz Tu se cesće dogodjo liti nego zimi da ide vitar pri suncon (kako sunce ide od E prema W, tako ga ljeti često prati lagani vjetar koji mijenja smjer od E preko S do W te da do zapadnog smjera stiže prije sunca što je znak stabilna vremena) (8.1.)s Liti su kalizi (v.), a zimi su magle (v.) (13.1.)s zimi lomp zove, a liti meće (ljeti zapuše vjetar iz smjera odakle sijeva, a zimi obrnuto) (22.3.)s Kal zimi na Majelu (SW, v.) lampo tu izazivo gregolevont i buru, a liti obratno (11.4.)s maistrol je rufijon (izaziva promjenu vremena, nestabilnost) kal dujde jesen. Već tu ni kako liti da je maistrol siguri vitar (6.10)s Kaloda (pojas magle na horizontu) je kako usrid lita (22.10)s

izrazi l svetega Lukez Tako se je vrime zatrovolo ovega godisćo da ne znon hoće se popravit i hoće ucinit lito svetega Luke (lijepo i toplo vrijeme u listopadu) (5.8.).

loja, -e f. G pl. -ih – barka svjećarica za lov plave ribe mrežom tratom (nekada) ili plivaricom (danas)s loja sviti (ima upaljen feral da bi noću svjetlom privukla jata plave ribe)z Pasone noći ucinila je nevera koja je dusla iz pravca da grego. Potopjene su dvi loje koje su svitile (8.5.).

lomp, -a m. G pl. -ih – munjaz zimi lomp zove, a liti meće (zimi vjetar puše u smjeru sijevanja, a ljeti iz tog smjera) (22.3.).

lorg, lorgo, lorgu, predik. lorga, lorgo – 1. dugs 2. daleks 3. (o vjetru) vanjski, koji puše s otvorena mora, iz pravaca od NW do Ss

znaci: Ujutro kal je vitar lorg, kal je vrime atorzijo, kal puse iz Sveca, more se racunat da je vrime folsu. Rece se da je vitar lorg kal puse iz garbina, ili iz pulenta, ili iz pulentdemaistra, maistrola (2.1. )s Trećok je po tundu.Vitar je bil lorg – maistrol i pulenat. (24.4.)s Pri tunda vitar je bil puno lorg – garbineti (SW) i pulentaci (W) (21.5.)s Na tundu je vitar bil ol pulentaca do maistrola. Ne komodo me tu. Lorgi vitar ni sigur. Tu je jedon ol rufijonih (donosi nestabilnost) vitrih (21.5.)s A vitri lorgi mogli bi bit puno grubi (21.1.)s Kal miso sal grbinet, pok pulentac, pok maistrol tu je vitar rufijon. Un ne nosi nista dobrega. Tu su lorgi vitri. Lorgi zatu ca nisu ispol kraja (21.5.)s moglo bi vrime durat do trećoka (v.), ali ne daje jer je pocela pomalo kulma i vitar puno lorg za ovu doba ol godisćo (2.11.)s Ol maistrola do ostra zovemo vitar vanije. Tu su lorgi vitri (21.5.).

lovak, lofko, lofku, predik. lofka, lofko – podatan za lov, koji ispunjava uvjete za uspješan lovs lofki vitarz i opet jugo i tu većinun vitri vanije (SSW, SW, WSW) koji su lovki (4.6.).

M

magla, -e f. G pl –ih – visoka maglas znaciz potegne m u ostar (S)z Kal potegne cmost ili maglu u ostar, onda je dulnju vrime (v.) (str.4)s potegne m u levontz a kal potegne u levont (E), onda je jugo (str.4)s rosa ol maglez Priko noći velike su rose izboga maglih (10.4.)s Veliko je skoloda (oseka), velike su rose, ni groma, ni lompa, ni oblokuv, somo su magle i tu se normaliziro kako stabilu vrime. Liti su kalizi (niska magla koja se spušta do razine mora), a zimi su magle (13.1.)s Kako su velike magle, kalizi is molin vitron i velike rose i skoloda kojo govori da će siguru vrime, moglo bi vrime durat do trećoka (2.11).

maistralić, -a m. G pl. -ih – vjetar slaba intenziteta iz NWs znaciz Jo znon cili sicanj hodit na more i sve lipo vrimenaz maistralići, tarmuntone (4.1.)s izraziz m refino (ponovno zapuše isti vjetar)z Pok je refinol maistralić i opet je refinalo dulnju vrime (7.5.)s moli mz Onda je vrime okalmalo (smirilo se) is molin maistralićon (27.5.)s siguri mz Na kvortu po tundu konfermalo je dulnju vrime sa sigurin maistralićon i tarmuntonun is kaligon i maglun (25.9.).

maistrotarmuntona, -e f. G pl. -ih – 1.vjetar koji puše iz NNWs 2. smjer NNWs izraziz m zapusez sutradon je refinalo (vratio se isti vjetar) i zapuhla je maistrotarmuntona (8.1.)s olgovorit na mz Po lnevu maistrotarmuntona, a po noći burin koji je olgovoril na maistriotarmuntonu (10.4.)s m tiskoz Maistrotarmuntona tisko pul ostra (21.5.)s vitar ide u mz kal ide vitar po pulentu nikal ne duro puno, krolkega je vrimena. Kal ide ol levonta na tarmuntonu, iz tarmuntone u maistrotarmuntonu, onda stabili, tu je puno siguru vrime, a kal ide pri suncen po pulentu onda je krolkega vika (11.4.)s misec zapado u mz Avistol son da ovega avrila misec zapado dobota u maistrotarmuntonu, a ne izmeju pulenta i maistrola (10.4.).

maistro, indecl. n. – stari naziv za maestral i za sjeverozapadnu stranus sačuvao se samo u kompozitima za vjetrovez maistrotarmuntona (NNW) i pulentemaistro (WNW) i u prilogu smjera de maistroz voltat se de maistro (okrenuti se prema strani NW).

maistrol, -ola m G pl. -ih – vjetar iz NWs svojstvaz rufijoni vitar (koji je varijabilan, nestabilan, koji izaziva promjenu)z maistrol je rufijon kal dujde jesen (6.10)s siguri vitarz Već tu ni kako liti da je maistrol siguri vitar (6.10.)s

znaciz ujutro ide vitar u mz Kal ujutro kolo deset-jelnaste urih ide vitar u maistrol, vrime je siguru (2.1.)s u jesen je blizu ol m do jugaz Isto kako su stori ribori govorili da ol Garka (v.) do zudija (v.) (fig. od vjetra iz NE do onog iz E) ni daleko, tako je u jesen ol maistrola do juga jos blizje (6.10)s po lnevu m, a po noći olgovori burinz Na trećoku je konfermalo dulnju vrime (v.). Po lnevu maistroli, a po noći bi olgovoril moli burin sa puno lipin vrimenon (25.3.)s smjerz Kulaf (v.) od levonta do maistrola izgledol je da će bit dazja afite (da će obilno kišiti) (21.4.)s Ol maistrola do ostra (S) zovemo vitar vanije (21.5.)s Ili, pripostavimo, mi recemo dulnju vrime – tu su vitri ol tarmuntone (N) pok do maistrola (5.1.)s Ako ide vitar na buru ili maistrol, tu će malo durat (21.4.)s

atributni izraziz joki mz populnoća rasćeralo (razvedrilo se) kako spoda (sablja) is jokun burun ujutro, a populne is jokin maistrolen (27.7.)s rufijoni mz Kal miso sal garbinet (SW), pok pulentac (W), pok maistrol tu je vitar rufijon (v.) (21.5.)s i maistrol je rufijon kal dujde jesen (6.10)s stabili mz Ol finimenta (kraja) avrila pocimju puhat stabili maistroli (21.5.)s

prijedložni izraziz puć do mz Burin iz jutra, a posli terca ol lneva (poslije devet sati ujutro) ide vitar do maistrola (14.3.)s puć na mz Ako ide vitar na buru ili maistrol, tu će malo durat (trajati) (21.4.)s puć u mz ujutro kolo deset-jelnaste urih ide vitar u maistrol (2.1.)s puhat iz mz kal puse iz garbina (SW), ili iz pulenta (W), ili iz pulentdemaistra (WNW), maistrola (2.1.)s konfermat is mz konfermalo (v.) je dulnju vrime (v.) is maistrolen (20.7.)s

predikatni izraziz m pusez neće puhat maistrol (str.3.)s m pocme puhatz Kal dujde terac (v.) ol lneva pocme puhat maistrol (21.6.)s m stabiliz Priko noći moli burin, a populne stabili maistrol (11.8.).

maistralun, -una m. G pl. -ih, augm. od maistrol – Jak vjetar iz NWz vrime kal vitar gre iz ruke u rukuz danas puse jugo, sutra maistrotarmuntona pok maistralun (5.1.).

Majela, -e f. – Maiella, ime planine u unutrašnjosti Apeninskog poluotoka čiji se vrh vidi, kada je velika vidljivost, iz Komiže, a izgleda poput otoka na horizontu desno od rta Parnokoza na otoku Biševu;

Znaci; vidi se Mz kal se liti vidi Majela – jugo (str.7.)s Tu ti je devedeset i devet na stu kal pri noći vidis Majelu da je sotosiroko (7.5.)s na M lampo, lomp na Mz kal zimi na Majelu lampo (sijeva) – bura oli gregolevont (NEE) (str.7.)s Kal zimi na Majelu lampo tu izazivo gregolevont i buru, a liti obratnoz lomp na Majelu znak je da bi iz nje moglo zapuhat. (11.4.)s Tu ni provo zima. Provo zima je kal na Majelu lampo, i kal kulaf mete snigon (21.4.)s garmi / lampo na Mz Pocelo je lampat na zmaju, garmit na Majelu, a stori govorez “Kal lampo na Majelu, ne pasaju dvosticetiri ure a da ne ucini gregolevont (NEE) ili bura” (9.10).

makajicina, -e f. G pl. -ih, makajicin – sparno vrijeme sa slabom vidljivošću na moru (v. fuskajica)z Ali dokle budu ovake skolode (v.) i makajicine, vrime će durat i do trećoka (v.) po tundu (v.) (6.9.).

marac, -orca m. G pl. morcih / maroc – ožujaks svojstvaz ne izgaraju tri marcone burez Tako racunon da će vrime bit varijabilu do mine, a sedmega, cetarnajestega i dvodeset i parvega morca bit će bure. stori ribori i mornori govorili su da pri izgaraju tri sidinove brode nego tri marcone bure (prije pogriješe tri iskusna starca negoli što izostanu tri bure u ožujku) (28.2.)s m se nomino burima (spominje se, poznat je po)z Marac se nomino burima (7.3)s.hlolni mz Morca su uzali usahnit lemuni i rogoci u Komizu (7.3.)s m doje stroha mornorimaz Marac uvik doje stroha mornorima i riborima jer je marac prema proverbiju potopil osan braće, a devetega pametnin ucinil. Deveti brat ni nikal navigol dokle marac ne bi finil (7.3.)s m je jaracz Marac je jarac. Nogal je (7.3)s ol morca stabili maistroliz Morca miseca pocimju bit stabili maistroli, a ne rufijoni (14.3.)s morca pocimju tepline (toplije vrijeme)z stori su govoriliz Dvostipet morca Guspa Luncijota (Nuncijata – Gospa od Navještenja) sve zviri vonka i lazeći i plazeći. Pocimju tepline (25.3.)s fig. brat Morkoz Vela ćesiguropitat će će siguro pitat brata Morka da njuj zomje dvo dona da se i ona izvoji (zna biti u ožujku nekoliko dana s hladnim, koji put i sniježnim, vremenom kao u veljači) (23.2.).

marcon, -o, -u – koji pripada ožujkus izraziz marcono buraz stori ribori i mornori govorili su da pri izgaraju tri sidinove brode nego tri marcone bure (v.marac) (28. 2)s marconu suncez Tesko onemu kojega marconu sunce ugrije (upozorenje na opasnost od prehlade zbog velike temperaturne razlike između hlada i sjene) (14.3.).

mareta, -e f. G pl. -ih – manji valovi koji se kreću, izazvani vjetrom, u određenom smjerus izraziz molo mz Priko noći pade rosa na sike blizu mora i kal su mole marete, bilojuzine (v.), more ispiro slalkust vode i riba se priblizije kraju radi pase (riblja hrana, plankton) (31.12.88.)s m ol garbina (SW) / pulentaca (W)z kaloda (v.) se je suspendila (v.) tako da je pocela mareta ol garbineta i pulentaca (6.10).

mast, masta m. G pl. -ih – moštz kal kuho mast, kuho i more (ujesen, u vrijeme berbe grožđa, more postaje opasno) (str.7.).

mazor, mazora m. G pl. –ih – majsko jugo koje se odlikuje žestinom i dužinom trajanja puhanja, u vrijeme kada su vinogradi najosjetljiviji na udare vjetra zbog još neočvrslih mladica, a more obično najbogatije plavom riboms izraziz m potuce introduz A mogal bi i ovi moz bit poput avrila. Poznoti su njegovi mazori – juga kojo su znala tezocima potuć svu introdu (24.4.)s m pusez Mina će bit na pet maza. Ako ne konfermo dulnju vrime, mogli bi puhat mazori (3.5.)s m pokoze svoju grubu ćudz Tako bi mazori mogli pokozat svoju grubu ćud (15.5.).

mećat, mećen impf. – 1. stavljatis 2. (o vremenu) fig. slati, upućivati prema (oluju, vjetar, kišu, gomove)z zimi lomp zove, a liti meće (zimi dolazi nevrijeme iz pravca suprotna od pravca sijevanja, a ljeti obrnuto) (22.3.)s Modrovka (v.) izazivo vitarz ili ga zove ili ga meće. Do maza (mjesec maj) ga zove, a ol maza ga meće (7.5.).

merakulat, -on impf. – izazivati čuđenje, djelovati mimo očekivanjas (o vjetru) čini se da puše jače neg što zaista pušez Po moru su spalmeji (v.). Ovo vala komisko puno merakulo, a na otvorenemu kulfu (v.) ni veliko furtuna (v.) (18.3.).

mezopunat, unta, G pl. -untih / unot – mjesečeva međufazaz Trećok je mezopunat izmeju mine i kvorta (četvrt) (8.1.).

mina, -e f. G pl. -ih – mjesečeva mijenas znaciz na m je vrime u antimamu (neodlučeno, može prevladati jedno ili drugo)z Na minu je vrime uvik u antimamu (str.5.)s na m su nojveći kurentiz Kal je mina ili tund pjuparte su u more nojveći kurenti (13.1.)s

izraziz m odluciz Vrime će dvo dona pri bit u antimamu tako da će mina odlucit za razvoj vrimena

(1.2.)s m osvanez a mina je osvanila is dulnjun bovicun (slab vjetar iz nekog od pravaca od N do

W) (2.11.)s m cini (jest)z Danas cini mina (6.2)s Avrila budu pasijunsko juga. Duraju i po dvodeset don ako konfermaju na punat ol miseca. A zno i stabilu vrime ucinit pok zabilit brok po kordurima. Mina cini na osan avrila kal ćemo se uvirit je tu tako (2.4.)s m ucini (bude)z Oservol (zapaziti, primijetiti) son u pulentu (W) nisto vonka uzonce (neočekivano, izvan običaja). Mina je imala ucinit na osan avrila u cetiri ure i trideset i cetiri minuta, a jo son vidil u pulentu misec veliki kako dvizok (mjesec drugog dana poslije mjesečeve faze) (11.4.)s Racunon da ni mina ucinila kako je napisono u kolendaru. stori ribori su govorili da su pomogli, i tu rilko u zivotu, vidit na minu misec ujutro u levont (E) (11.4.)s vrime na mz na don mine bit će vrime u antimamu (v.) (3.5.)s Ako vrime konfermo (v.) na minu durat (trajati) će do kvorta (v.) jer su i daje skolode (oseka) velike (6.2.)s da je na minu konfermalo (v.) dulnju vrime (v.) (6.5.)s pokladovo m (m o pokladima, u veljači), m setembrina (m u septembru)z Ovo je mina setembrina kojo vajo da se ispurgo (da se zadovolji, da pokaže svoju ćud). stori su ribori govoriliz “Kal kuho mast (mošt) kuho i more”. Koliko jo

pratin vrime, tako se i dogodjo. svako mina je varijabila, ali mina setembrina i pokladova mina (kvortu (v.) kruha, dor kolo komina i u barilu vina), malo izgaraju (iznevjeriti očekivanje) (25.9.). misec, -a m. G pl. misecih – 1. mjesec, prirodni Zemljin satelits nazivi za mjesečeve faze i vremenska razdoblja vezana uz njihz tund (puni misec), kvarat (pul miseca), mina, kvarat, mlodi misec (prve, druge i treće noći poslije mijene), parvi (m prve noći), dvizok (druge noći), trećok (treće noći), cetvartok (četvrte noći poslije bilo koje mjesečeve faze)sVajalo je gledot vrime kal je kvarat miseca, kal je puni misec i kal je mina (str.3.)s Ol mine do pul miseca je sedan don, a ol pul miseca do tunda je cetarnaste don (8.1.)s jo son vidil u pulentu misec veliki kako dvizok (11.4.)s Dvizok je misec ol dvo dona po mini (11.4.)s Kal se vidi mlodi misec trećok oli cetvartok kako lezi, vajo stot atento ol slabega vrimena (str.3.)s pojava svake faze (punta ol miseca) imenuje se glagolom cinit,

nprz danas cini tund, cini kvarat, minas

izraziz misec istuk (izlazak mjeseca na istoku)z racunon da će na misec istuk moli juzin (24.4.)s kolobor kolo mz kolobor kolo miseca – oli vitar oli doz (str.5.) (v. oći di kapra)s kvarat ol miseca (četvrt)z Danas cini kvarat ol miseca (13.2.)s oblok kolo misecaz Tu hoće reć da je oblok kolo miseca, mutni parsten kolo miseca (13.2.)s punat ol mz Cetiri su punta ol miseca u misec don. Punat ol miseca je svakih sedan don (8.1.)s gledolo se je kaku je vrime na puntu ol miseca za znat hoće vrime konfermat (v.) ili će se izvarjat (v.) (str.3.)s rep ol mz kal zvizda inpunto (upre) mlodemu misecu u rep, more se ocekivat promina vrimena (str.3.)s Isto se govori i zvizda kal inpunto u rep ol mlodega miseca da će slabu vrime (11.4.)s miseca zopud (zalazak)z Kako stalno nabije na tarafermu formiro se u miseca zopud, u rasvanuće, nevera (v.) (21.5.)s m istecez kal je misec istekal, olma je selo u ostru i ol gore poteglo cmost u ostar i opet oskolalo (17.2.)s m imo koloborz kal misec imo kolobor, iz koje su bonde vrota iz te će vitar zapuhat (str.5.)s m kresijez Kal kresije misec – kresije i furtuna (str.5.)s m leziz Misec je lezol, ali se je sutra navecer ispravil i bila je nuć ćoro kako spoda (7.3.)s m. zapadez Ako bi puhalo dokle je bil misec, bilo bi se reklo da će vitar uzeć (pojačati) kal misec zapade (str.3.)s Kal misec zapade formiro se neverin (21.5.)s

2. kalendarski mjesec, vremensko razdoblje od oko 30 danaz svakemu misecu vajo ukrast za avrilu dat (21.4.)s nazivi mjeseciz sicanj, vela, marac, avril, moz, zunj, krisnjok, agust, setembar, otubar, zimni, prosinac.

modrovka, -e f. G pl. -ih – tamnomodri sloj magle na obzorus Modrovka je skuro cmost (v.) – modro i sastovjo se is horizonton (7.5.)s znaciz prinuć je pala bonaca, i u pulentu je bila modrovka kuda da će priko noći zapuhat vitar ol gore (vjetrovi iz sjeveroistočnog kvadranta) – bura ili da grego (6.5.)s Modrovka je visjo ol kalode (v.). Kal je modrovka u pulentu (W), ako je bil priko lneva maistrol, tu izazivo burin priko noći (7.5.).

moz, maza m. G pl. -ih – svibanj, majs svojstvaz modrovka do m zove vitar a ol m ga mećez Modrovka (v.) izazivo vitarz ili ga zove (privlači vjetar da prema njoj puše) ili ga meće (od nje puše). Do maza ga zove, a ol maza ga meće (7.5.)s maza su na Palagruzu smarske prozibolez Govorili su stori da je godisć kal se sicnja i vele more korun ol kapule puć pul Palagruze, a da su maza na Palagruzu smarske (grmolika biljka od čijeg se lišće pravi tinta za mašćenje mreža) prozibole i madezi po judima ol zime resli (24.4.)s maza pusu mazoriz A mogal bi i ovi moz bit poput avrila. Poznoti su njegovi mazori – juga kojo su znala tezocima potuć svu introdu (24.4.)s m zanje i more i kroj ( njegova juga znaju uništiti mladice u vinogradima, a nemirno more tada, kada je ono najbogatije plavom ribom, onemogućuje ribolov)z Kvarat je ucinil na dvonaste maza. Moz je pokozol svoju provu facu. Kal ne gre vrime u stajun, onda moz zanje i more i kroj (15.5.).

N

nagrubit se, pf. – naoblačiti se oblacima koji nagovješćuju loše vrijemes Na trećoku se je nagrubilo i palo par kapoj dazja (kiše) (24.4)s dvine pulent, nagrubi se, pade kojo kapja, rasćero (razvedri se) i opet jugo (4.6.)s Na don pri kvorta se je nagrubilo. Pocelo je lampat na zmaju (sijevati munjama poput zmije), garmit na Majelu (v.) (9.10).

nebija, -e f. G pl. –ih – oluja manjeg intenziteta i kratkog trajanja a javlja se za maglovita vremena i zna se nekoliko puta ponaviti s vjetrom iz različitih pravacas za tri-cetiri dona bit će varijabilu vrime sa jugon i garbinon, sa neverima i nebijami koje bi mogle dazjit (kišiti) (28.2.)s Tako racunon da će bit vrime velikih vitrih is neverima jer su nebije na goru (v.) (28.2.)s U pulentu (W) se uzo (običava) sastavit nebija (v.) pok pade kojo kapja, ali potegne (maglu) u levont pok se na rosu (kišicu) jusi (fig. žesti, pojačava intenzitet) vitar (30.5.).

nebo, -a n. G pl. nebih, arh. neb – nebos vajol je noć olgovor na nebu hoće mu ti brud more razbit ili će is njin moć navigat (20.4)s izraziz n govoriz svaku jutro, cin bi oci otvoril, ribor je gledol ca govori nebo (gledati znakove vremena na nebu) (str.5)s n pade na zemju (hiperb. prizor tamnih, niskih oblaka u oluji ili s jakom kišom)z izgledalo je da će nebo na zemju past (13.3.)s dil n (trećina)z pulent je dvigal do jedon dil neba (16.9).

nestajun, –uni m – razdoblje godine koje ne odgovara nekoj vremenskoj pojavis tako da bi u nestajun mogal garbin (od listopada do ožujka je razdoblje kada garbin nije iznenađenje mada i tada rijetko puše) (2.4.).

nevera, -e f. G pl. -ih – olujas znaciz pulent dvize, a rozi juzinet (oblaci se dižu na zapadu, a već puše lagano jugo)z pulent dvize leva-leva. Pocel je rozit juzinet. Populne je nevera (str.5)s sporak pulent (tamni, olujni oblaci na zapadnom obzoru)z pulent sporak – nevera na vrota (str.7.)s pos kontravento aloj mora (sloj magle tik do horizonta nasuprot smjera puhanja)z Jugo je, a ucinil se je pos kontravento aloj mora, isto kuda da će nevera dognat. Tu je povar horizonta propju pos (24.4)s n ispod obloka od velikega umidaz stvoraju se veliki umidi (vlage). stvoraju se obloci ispol kojih more dognat (grunuti) nevera (21.5.)s ca veće garmi u duboko, grubjo nevera (potmulo, iz dubine, glasanje gromova)z Nevera se sastavi na horizontu i onda pocme garmit i lampat. Ca veće garmi u duboko tu se racuno da će bit grubjo nevera (23.6.)s Is oblokon ol nevere inventoje se grum (kako se olujni oblak penje, tako se penje, i tako približava, grom)z Kako se oblok ol nevere dvize i pokrije nebo, tako se i grum inventoje (23.6.)s litnjo nevera iz pulenta (W)z Osandeset na stu su u nos litnje nevere iz pulenta (23.6.)s is neverun lampat na susuz Pok bi nasi stori bili rekli da su litnje nevere za Dalmociju neka njin restu kumpiri i tikve, a mi na skoju da lampomo na susu (nas na otoku kiša mimoilazi) (23.6)s

izraziz pasat n (proživjeti, iskusiti n)z ca govore oni koji su pasali puno fortunolih (jako uzburkano more) i neverih. Ol njih smo skulu ucili i njihove beside pametili (6)s stroh ol nzstroh ol nevere svakemu je riboru i mornoru u kostima (str.6)s cuvat se nz “Cuvoj se nevere iz ostra (S) kako ca te je mati ugnja cuvala” ili “cuvoj se nevere iz ostra jer lomi i karsi” (str.6.)s ispol nz zno zapuhat vitar kuda ispol nevere (2.4.)s racunon da ovu vrime ni puno ol durode (nije trajno) jer je ispol nevere pok tesko more stabilit za veće don. Po kvortu (četvrt) moglo bi zapuhat jugo (27.7.)s n dogno (provali)z ucinil se je pos u pulentu kuda da će ispol njega dognat nevera (24.4)s n omakne (udalji se)z U pulentu provo nevera sa sperunen (špicasti oblak) koji je lampol i garmil, ali je potezalo na goru (v.) tako da je omakla skuj (udaljila se od otoka) (29.8.)s n ucini (dogodi se)z Pasone noći ucinila je nevera koja je dusla iz pravca da grego. Potopjene su dvi loje (barke svjećarice) koje su svitile (7.5)s n se formiroz Kako stalno nabije na tarafermu (v.) formiro se u miseca zopud, u rasvanuće, nevera (21.5.)s n se sastaviz Nevera se sastavi na horizontu i onda pocme garmit i lampat (v.) (23.6.)s grubo nz da će bit grubjo nevera (23.6.)s oblok ol nz Kako se oblok ol nevere dvize (23.6.)s litnjo nzlitnje nevere iz pulenta (23.6.)s n sa sperunen (šiljasti oblak koji je znak da će za vrlo kratko vrijeme zapuhati i to sa sjevera ako je šiljak okrenut zapadu, a ako je okrenut sjeveru onda valja očekivati olujni vjetar sa zapada. To je suha nevera bez oblaka i kišez U pulentu provo nevera sa sperunen koji je lampol i garmil (29.8.).

neverin, -a m. G pl. –ih – oluja slabijeg inteenzitetas izraziz n dujdez Noko (čim) pocme jugo, olma dujdu neverini (28.4.)s n se formiroz Kal misec zapade, formiro se neverin (21.5.)s n se uciniz prinuć se je ucinil neverin na goru (v.) i zapuhala je bura (8.6.)s is n potegnez Is neverinon je poteglo na goru, ali uvik is vitron iz Kvarnera (v.) (21.6.).

nodijot se, -en impf. – nadati ses Jo se nodijen sve do tunda da će lipu vrime (13.1.)s

Tako se sutra nodijen jugu (11.4.).

noko, adv. – čim, tek štos Covik noko se je pocel borit is moren, cin je porinul brud u more, vajol je noć olgovor na nebu hoće mu ti brud more razbit (11.4.)s Noko pocme jugo, olma dujdu neverini (v.) (28.4).

nominat se, -on, impf. – biti poznat po nečem značajnom, biti vrijedan spominjanjaz

Marac (v.) se nomino burima (7.3.).

O

oblok, -a m. G.pl -ih / oblakuv – oblaks Kal bis bil vidil storega ribora, uvik je gledol obloke kako obloci kure i kako se okriću (str.2.)s znaciz imat oz sva tri skoja imaju oblok (bijeli oblak na vrhu otoka – znak da će zapuhati jugo) (20.4.)s istegnit o na sebiz skuj istegne oblok na sebi ako ni jokega vitra i onda pade nisto dazja (23.6.)s potezat oz kal poteze obloke iz pulenta (W) na levanat, neće puhat iz pulenta, neće puhat maistrol, nego će puhat prema pulentu – puhat će jugo (str.2.)s onda se rece da će obloke potegnit levont (E) i da će varć vitra (zapuhati) kako iz vriće (str.3.)s o pade na goru (v.)z na goru je pol oblok. I tu je znak da će sutra jugo (str.3.)s o lignaz znak za buru je kal su na goru, na tarafermu obloci. Te smo obloke zvoli ligne (str.2.)s mortvi oz na Kozjok je pol oblok, oni mortvi oblok – jugo je gotovo (7.5.)s protegnuti oz Gora purgo, a tu nosi vitar one ligne, one protegnute obloke, pul garbina (21.5.)s skotni oz kal se priko Manjareme (ime brda) skotni obloci (fig. o koji je u drugom stanju, koji je bremenit kišom) kidaju (21.4.)s suspendijeni o (podignut)z kal je kaloda polsicena (prekinuta kompaktnost sloja magle na horizontu) i kal je oblok suspendijen, onda je vonka vitar vanije (v.) (str.7.)s o. ol nevere se inventoje (v.)z

Kako se oblok ol nevere dvize i pokrije nebo tako se i grum inventoje (grom se penje, približuje) (23.6.).

obonacat, pf. – (o vremenu) smiriti se, prestati puhatis Na trećoku (v.) je posli kvorta (v.) obonacalo (2.4.)s Na kvortu je obonacalo sa vitron ni vamo ni tamo (s promjenljivim vjetrom) (28.4.).

obrit, -ijen pf. – 1. obrijati; 2. fig. oduzeti, ukrasti, onemogućitis vrime obrije postu (onemogući lov); Noćas non je Tresjavac (ribolovna pozicija, južna uvala otoka Biševa). Obrit će non ga. Pok će iza tega rebaltadura (v.) dulnjega vrimena (v.) i obrit će non poste pol Bisovo (str.5.). oći / oki di kapra, indecl. – kozje oko – mutnožut prsten oko mjeseca, znak lošeg vremenazVeceras son nakun dvo miseca vidil oći di kapra. Tu hoće reć da je oblok kolo miseca, mutni parsten kolo miseca (13.2.)s tukalo bi zvizde gledot, di zvizda leti, i po noći kal je misec di su

otvorena vrota. I kolobor i oći di kapra i suncenjok (7.5.).

okrojit, -in pf. – napraviti nešto lošes stori ribori nisu falili kal su govorili da vela vajo da okroji svoju ( da pokaže svoju narav – donosi ružno i hladno vrijeme) (28.2.).

okulmat, pf. – podignuti razinu moras Okulmalo je blizu trideset centimetrih tako da se jos ni normaliziralo (17.2.).

oplakat, pf. – prestati puhatis izraziz jugo oplakoz dujde jugo pok oplako jugo(str.6.)s vitar oz Puno je lipo kal su moli vitri i kal vitar oplako (str.6.)s bovica o (povjetarac utihne)z Na kvortu (v.) je zategla dulnjo bovica (povjetarac iz nekog od smjerova od N do W pojačao je), onda je oplakalo, pala je bonaca (9.10.).

osćopit se, -in pf. – (o prstima) ukočiti se od zimez Provo zima je kal na Majelu (v.)

lampo (sijeva), i kal kulaf (v.) mete snigon, i kal se parsti na vesla osćope (21.4.).

osćopjen, -o, -u, predik. -a, -o – (o prstima) ukočen od zimes zima je pala (porasla je temperatura) tako da parsti nisu osćopjeni kako pri sedan-osan don (13.12.).

oservat, on pf. – primijetiti, zapaziti, uočitis Oservol son u pulentu nisto vonka uzonce. Mina je imala ucinit na osan avrila u cetiri ure i trideset i cetiri minuta, a jo son vidil u pulentu misec veliki kako dvizok (v.) (11.4.).

oskolat, pf. – spustiti razinu mora tako da se pojavi oseka (skoloda)s kal je misec istekal, olma je selo u ostru i ol gore poteglo cmost u ostar (visoki oblaci krenuli su prema jugu i spustili se do južnog obzora, što je znak da neće zapuhati jugo) i opet oskolalo (spustila se razina mora, što je znak da neće biti kiše) (17.2)s Bilo je malo nesiguro jer je voda bila malo suspendijena (bila je plima), a onda je oskolalo prilicno i priko noći je puhala tarmuntona (vjetar iz N) (26.12.).

ostar, -a m – 1. južna stranas 2. južni vjetars znaciz o dvine (podignu se oblaci nad južnim obzorom)z A po uzonci kal ostar dvine, doz veće duro (kiša duže traje) (13.4.)s Kal ostar dvine, poteze na goru. Na goru tu hoće reć da poteze na bondu ol tarmuntone pok do levonta (31.12.88.)s o dvizez Ostar vej ne primo. Ostar olbije, dvize. Tu hoće reć da je vonka već drugu vrime (5.1.)s gora poldire i o poteze cmostz Ili kal gora poldire (kad se oblaci penju s uzobalnih planina kontinenta), kal gurnje obloke, cmost, poteze ostar (S), onda bi se bilo reklo da će konfermat (produžiti, ostati isto vrijeme) dulnju vrime (v.) (str.4.)s o potegne Kal ostar potegne, hoće reć da jugo ni blizu, da će ostat istu vrime (1.1.)s potegne cmost ili maglu u oz Kal potegne cmost ili maglu u ostar, onda je dulnju vrime (v.)s potegnit u oz Ili kal gora poldire, kal gurnje obloke, cmost, poteze ostar, onda bi se bilo reklo da će konfermat dulnju vrime. Kal potegne cmost ili maglu u ostar, onda je dulnju vrime (4)s potegnit u o kako sijunz Poteglo je u ostar kako sijun (27.7.)s potegnit u o pomalozVrime ne more stabilit dokle ne potegne u ostar i tu ne strombo nego pomalo (4.6.)s obloci sedu / sede u oz svi obloci su seli u ostar. Kal sede u ostar tu hoće reć da će jos dvodesticetiri ure bit istu vrime (31.12.88.)s Kal sede u ostar, onda zapuse bura (str.3.)s o primiz Ostar neće da primi kako tuko (ne prima oblake južni obzor kako bi trebalo da bi se moglo reći da neće zapuhati jugo), a vitar je isal po pulentu (W) pok ne virujen puno da je sigur (26.12.)s o recevi (prihvati, ne odbija oblake koji se spuštaju prema horizontu)z Ostar je recevil. Kal ostar recevi, vrime se neće prominit (1.1.)s Kal ostar ne recevi onda je siguro promina vrimena, devedeset i devet na stu. Kal ostar recevi – stabilu vrime (1.1.)s za sutra racunon da će zapuhat bura jer gora poldire, somo je pitonje hoće ostar recevit. Ako ostar recevi, moglo bi durat dulnju vrime sve do trećoka Kal ostar ne recevi onda je siguro promina vrimena, devedeset i devet na stu. Kal ostar recevi – stabilu vrime (1.1.)s. Ako ostar ne recevi onda je opet jugo do trećoka (22.3.)s o je kuntenat is vrimenonz Ostar je kuntenat (zadovoljan) is ovin vrimenon. Povar kalode (v.) bil je oblok kojega je ostar recevil (1.1.)s zvizda leti iz tarmuntone u o (leti meteor)z Ako je jugo i zvizda leti iz tarmuntone u ostar, racunalo se da će dulnju vrime (v.) (11.4.)s bonda ol oz Kal je iz bonde ol ostra, suncenjok (v.)je znak jokega juga (11.4.)s nevera iz oz Cuvoj se nevere iz ostra kako ca te je mati ugnja cuvala (str 6.)s cuvoj se nevere iz ostra jer lomi i karsi (str.6.)s vrime iz oz Racunon da će ol kvorta do tunda bit vrime varijabilu većinun iz ostra (9.10).

ostinut, -en pf. – ohladiti ses Pri se je zimi u brud fogun (v.) lozilo. Bile bi ruke ostinule pok bi se bilo otukovalo (v). (7.3.).

ostrinet, -a m G pl. -ih – vjetar slabe jačine iz Ss Ol finimenta avrila (kraj travnja) pocimju puhat stabili maistroli. Po lnevu maistrol, a priko noći burin. A isto u tu doba ako je pulentac (W), garbinet (SW), maistrol (NW), ostrinet, tu je vitar rufijon (nestabilan). Un izazivo prominu vrimena (21.5.).

ostrinetić, -a m. G pl. -ih – povjetarac iz pravca Ss Ujutro bude levantin (E), pok siroketić (SE), pok ostrinetić (8.1.).

ostrogarbin, -ina m G pl. -ih – vjetar iz pravca SSWs vitar u ostar, ostrogarbin, garbin

(SW), pulentegarbin (WSW) (str.3.).

ostrosirok(o), -a m – vjetar iz pravca SSEs sirokolevont (ESE), ostar (S), ostrosiroko (str.3) stori ribori i mornori govorili su da nojvećo traversija ol mora (direktno udaranje mora izazvano snažnim vjetrom) dujde na kroj ol ostrosiroka posto da se more protegne ol Otronta, a tu je nojdajo rota mora na Jadranu, a osobito za nos ovodi u Komizu (16.12.)s Kal je veliko furtuna iz ostrosiroka (nevrijeme s jakim vjetrom i valovima), spila ol Baluna na Bisovo ispuhuje slop i do pedeset metrih u ariju, a onda tu joki vitar nosi priko cilega skoja. Kal se tu dogodi avrila oli maza, slop olnese svu introdu (v.) Bisovjorima (26.12.).

otukovat, ujen impf. – mahati rukama tako da se istovremeno dlanom lijeve udara po desnoj strani torza, a dlanom desne po lijevoj – način zagrijavanja ribara i mornara na brodovima za vrijeme zimskih hladnoćas Bile bi ruke ostinule (ohladile se) pok bi se bilo otukovalo. Morca su uzali usahnit lemuni i rogoci u Komizu (7.3)s Is burun vajo ruke otukovat i ćapovat gricule (v.), i jaglice (v.) u kosti ćapovat (13.12.).

P

parvi, ega m. G pl. -ih – mjesec prve noći poslije neke mjesečeve fazes Dvizok hoće reć misec ol druge noći po mini. Kal ga vidis parvu nuć po mini tu je parvi, a kal ga vidis drugu nuć tu je dvizok (11.4.).

pasa, -e f. G pl. -ih – hrana ribama, planktonis Kal su moli juzini, oni nabiju pasu pul kraja (31.12.88.)s Priko noći pade rosa na sike blizu mora i kal su mole marete (v.), bilojuzine (v.), more ispiro slalkust vode i riba se priblizije kraju radi pase. Ako je pala rosa, a priko lneva je sunce, onda se stvoraju na sikima hranjivi sastojci koje mareta ispiro, ploce. Onda, rece se, riba jubi kroj (usata, minula i slicno) (31.12.88.).

pasijunski, -o -u – (o vjetru iz jugoistočnog kvadranta) koji puše o Velikom tjednu (pasija

– muka Isusova)s Avrila budu pasijunsko juga. Duraju i po dvodeset don ako konfermaju (v.) na punat ol miseca (neka od mjesečevih faza) (2.4.)s Ova juga bi mogla bit repasoli – po lnevu puhat, a po noći bonaca pok opet jugo.Tu su repasoli ili pasijunsko juga. znalo se je tako puno putih dogoditz cilu nuć puse, furtuna (v.) je juga, pok cili don puse i prosesijun (procesija) je na Veli petak po noći i pade bonaca kolma (v.) pok opet zapuse jugo (2.4.)s Povunavila se Velo gora (vrh brda je ovijen oblacima, što je znak za puhanje juha) na Bisovo. Velo gora imo kapić (kapu od oblaka) na sebi. I Svetac se povunavil. sva tri skoja imaju oblok, a jutrus su bili kalebi inventoni (digli se visoko). Tako prema kvortu moguća su pasijunsko juga (10.4.).

past, paden impf. – 1. pastis doz pade (kiša)z stalno je kulma (plima)bez skolode (oseka) ca dokozije da bi moglo past cagod dazja (28.2.)s nebo na zemju padez Poteglo je na goru, a izgledalo je da će nebo na zemju past (prizor tamnih olujnih oblaka uz jako nevrijemez vjetar, grmljavinu, kišu) (13.4)s na tundu je bila arija kuda da će nebo na zemju past (21.4.)s oblok na goru padez kal oblok na goru pade – jugo (str.7.)s rosa padez Priko noći pade rosa na sike blizu mora (31.12.88.)s kojo kapja pade (kišica)z U pulentu se uzo sastavit nebija (oluja slaba intenziteta kad je maglovito vrijeme) pok pade kojo kapja (13.5.)s 2. izgubiti snagu, oslabitis vitar padez a pri kvorta po tundu mogal bi vitar past i puć u burin (24.4)s 3. pojaviti sez bonaca kolma padez Ovo dobota (gotovo, zamalo) misec don vitar gre da pulente (skreće na W) pok pade bonaca (4.6.).

padot, –on impf. – (o vjetru) slabiti, gubiti snagus da će ponovo zapuhat dulnju vrime

(v.) is burun i maistrolen do trećega dona po kvortu (v.) jer ovi juzin pado (14. 3.).

pena, adv – teks Pena sal u avrilu arija cmijo (sliči) na zimsku ariju (atmosfera) (11.4.).

pensir, pensira m. G pl. -irih – brigas Poteglo je u ostar (visoki oblaci su se spustili prema južnom obzoru) is molin, sigurin dulnjin bovicima (v.) da mores leć nasrid mora (u barci) bez pensira do kvorta (v.) po tundu (v.) (20.9.).

peta, praepos. – blizu, kod, tik dos Na Jabuku kal kalebi ćute slabu vrime dvinu se visoko povar skoja i krokoću. Nisu rashićeni, nego sve jedon peta drugega (11.4.).

pizulet, -a m. G pl. –ih – kratkotrajno spavanjes ćapat pz Doni su dugi pok je dobro po obidu ćapat pizulet (2.4.).

pjuparte, adv. – većinom, ponajvišes Kal je mina ili tund (pun mjesec) pjuparte su u more nojveći kurenti (struje) (13.1.).

pjuvadura, -e f. G pl. -ih – kiša manjeg opsega koja se vidi kao siva zavjesa ispod oblaka iz kojega pada i s kojim se krećes Moglo bi lampat i garmit jer su po kulfu pjuvadure i stalno poteze u levont (visoki oblaci kreću se sa W prema E) (28.2.)s izraziz p sa snigonz se zime ni bilo provih zimskih arijih (v.) kal su po kulfu pjuvadure, osobito pjuvadure sa snigon, pijavice, neverin (v.), kal su velike sćige (v.) (11.4.)s Na kvortu (v.) je ponovo konfermalo (v.) jugo sa pjuvadurima po kulfu (v.), a svako pjuvadura je dazjila (13.4.)s vrime ol pz Vrime je ol pjuvadurih koje donesu po malo dazja (kiše) (28.4.)s p paso priko skojaz Vitar će hodit iz ruke u ruku (mijenjat će smjerove) is pjuvadurima na goru (v.), a more ko goder pasat i priko skoja, ali će se malo zadorzat (28.4.).

podurat, on impf. – potrajatis Većinun posli mine oli posli tunda ako konfermo (v.) vrime na trećok (v.) tu hoće reć da će vrime podurat. (8.1.)s vrime se je izmirilo i tako jo racunon da bi moglo podurat dvo do tri dona (9.10).

pokladov, -a -u , predik. -a -u – onaj koji pripada vremenu poklada (u veljači)s svako mina je varijabila, ali mina setembrina (v.) i pokladova mina (kvortu (v.) kruha, dor kolo komina i u barilu vina), malo izgaraju (v.) (25.9.).

pokrit, ijen pf. – pokritis oblok pokrijez Kako se oblok ol nevere dvize i pokrije nebo, tako se i grum inventoje (s horizonta se penje putujući s oblacima te grmi iz visoka) (23.6.).

pokrit se, -ijen pf. – nebo se zastre oblacimas arija se pokrijez Arija se je bila pokrila kuda da će cagod dazja (7.3.)s Bila se je pokrila arija i poteglo je gurnju cmost noglo na goru (7.3.)s bilo je vrime puno varijabilo tako da se je arija prinuć pokrila i pocelo je lampat (sijevati) i garmit (27.7.).

poldirot, impf. – podizati oblakez gora poldire (iznad uzmorskih planina kontinenta podižu se oblaciz Ili kal gora poldire, kal gurnje obloke, cmost, poteze ostar (S), onda bi se bilo reklo da će konfermat (zadržat će se) dulnju vrime (v.) (str.4.)s za sutra racunon da će zapuhat bura jer gora poldire (22.3).

polsicen, polsiceno, polsicenu, predik. polsicena, polsiceno – (o oblacima ili magli na horizontu) ispod presječen, prekinut ili odvojen od crte horizontas kal je kaloda polsicena (kad je presječena kompaktna masa sloja magle na obzoru) i kal je oblok suspendijen (podignut), onda je vonka (na talijanskoj obali) vitar vanije (još nije dopro vjetra iz pravaca SSW, SW ili WSW) (4.1.).

polsiceno, adv. – (o oblacima ili magli na horizontu) ispod presječen, prekinut ili odvojen od crte horizontaz U pulentu je polsiceno, kalode ni nikakove (11.4.).

poluga, -e f. G pl. -ih / polug – jedna od nekoliko drvenih greda koje položene na padinu blizu mora, i u sredini namazane lojem, služe da se preko njih izvuče na obalu ili u more porine brods kal zelis duć na poluge pri nego sunce zapade (ribar se identificira s brodom pa to što kaže za čovjeka odnosi se na brod – dakle brod valja izvući na obalu) (21.4.).

popri, adv. – davno, znatno prije trenutka govorenja, prije znatnog broja godinas Jo znon popri bil bi puhol strombi (jak, žestok) ostrosirok (SSE) ili gregolevont (ENE)u ovo doba ol godisćo jedon, dvo i tri dona, ali posli tega zastokega juga bila bi razbila riva is zastokin garbinon (16.12.).

posta, -e f. G pl. -ih / pust – ribolovna pozicijas Pok će iza tega rebaltadura (v.) dulnjega vrimena (v.) i obrit će non poste pol Bisovo (onemogućit će nam da lovimo na ribolovnim pozicijama sa zapadne strane Biševa) (str.5.)s puno je lipje kal se kako judi sporazumimo i kal dujdemo kraju (kraju spora) i obo steralu i obo postima (o mjestu za steranje mreža i o mjestu ribolova) (str.6).

potegnit, -en pf. – 1. povućiz potegne cmostz poteglo je gurnju cmost noglo na goru (od N do E) (7.3.)s 2. odvijati se u vremenuz godisće potegnez Ca son jo pratil, avril je misec ol jugih. Ali tu zavisi kako je godisće poteglo (zavisi od toga kakva je godina da li će vrijeme u određenim razdobljima biti onakvo kakvo se očekuje) (2.4.)s v. potezat.

potezat, potezen impf. – vući (izraz koji označuje kretanje visokih oblaka ili magle u nekom smjeru što je znak za vrst vjetra koji će zapuhati)s izraziz p cmostz Kal jugo imo zapuhat tu poteze cmost pul levonta kuda fumor i ca veće poteze tu je znak jacijega juga (5.1.)s p dulnju vrimez Gurnjo cmost kuri pul ostra, a ispol sebe poteze dulnju vrime (visoki oblaci kreću se prema južnom obzoru što je znak da će prevladati vrijeme s vjetrom iz nekog smjera od N do W) (11.8.)s p oblokez Kal poteze obloke iz pulenta (W) na levanat (E), neće puhat iz pulenta, neće puhat maistrol, nego će puhat prema pulentu – puhat će jugo (str.3.). p kontra vitruz Uvik poteze kontra vitru (visoki oblaci kreću se u suprotnom smjeru od smjera iz kojega će zapuhati vjetar) (str.4.)s p kontraventoz Gurnji sloj oblokih dvine se i kuri iz pulenta (W) pul levonta (E). Tu hoće reć da poteze kontravento (prema W) (31.12.88.)s p na goruz Kal ostar dvine, poteze na goru. Na goru tu hoće reć da poteze na bondu ol tarmuntone (N) pok do levonta (E) (31.12.88.)s p kako sijunz arija podivjalaz sal poteze u ostar (S), sal u levont (E) kako sijun (vihor) (13.4.)s p. strombo (naglo,

žestoko)z Ako zapuse jugo, neće bit puno ol durode jer gurnju cmost ne poteze u levont strombo

(8.12.).

povit se, –ijen pf. – oviti se oblacima ili magloms Ninder na Jadranu sirokolevont (ESE)

ne puse kako u komisku valu. Osobito kal se Hum povije (kad brdo Hum dobije oblake) (11.4.).

povunavit se, -in – (o brdu) dobiti oblake ili maglus Pulent je dvigal i poteglo je u levont, a Hum se je povunavil i pocel je juzin sa velikun rosun (brdo Hum je obavijeno oblakom ili maglom) (20.2.)s Povunavila se Velo gora na Bisovo. Velo gora imo kapić na sebi. I Svetac se povunavil. sva tri skoja imaju oblok, a jutrus su bili kalebi inventoni (digli se visoko) (10.4.) (v. povit se).

prodorina, -e f. G pl. –ih / prodorin – jako nevrijeme sa snažnim vjetrom koje nastaje naglim skretanjem vjetra i to tako da najprije sijeva sa sjevera pa zapuše bura, a onda snažan vjetar sa zapadas Ako ucini rebaltadura (v.), bit će is velikin vitron, is prodorinun (15.5.).

provizoda, -e f. G pl. -ih – vrijeme kratka trajanja, međuvrijemes Tako racunon da će ol kvorta (v.) do pri tunda (v.) jedon don bit vrime varijabilu, većinun jugo i provizode ol bure (6.11.).

puhat, pusen impf. – (o vjetru) puhatis p maistrol (NW)z Danas je puhol maistrol (8.1.)s p maistralić (dem. od maistrol ), p maistrotarmuntona (NNW)zVrime je atorzijo kal je bonaca, a puse maistralić, pok maistrotarmuntona, pok juzin (5.1.)s p jugo (SE, u širem značenju – vjetar iz nekog od smjerova od E do S)z racunon da će krolko puhat jugo (7.3.)s p reposol, p pasijunsku jugo (vrst juga – puše u travnju oko Uskrsa, a karakterizira ga velika žestina puhanja i osobina da zna naglo stati da bi poslije kratka vremena zapuhao svom snagom)z Ovo pusu provi reposoli ili pasijunsko juga (13.4.)s p juzinzNa tundu je refinalo dulnju vrime koju je puhalo da si mogal deperat sva jidra (18.10)s p mazor (majsko jugo, zna danima trajati, koji put cijeli mjesec dana)z mogli bi puhat mazori (3.5.)s p pulentac (W)z noćas ni bilo burina, puhol je pulentac (7.5.)s p bura (NE)z Noćas će puhat bura jer su u pulentu ligne (21.5)s p burin (dem. od bura)z pri noći je pocel puhat moli burin (5.9.)s p ostrosirok (SSE)z popri bil bi puhol strombi ostrosirok (16.12.)s p sirokolevont (ESE)z Ninder na Jadranu sirokolevont ne puse kako u komisku valu (11.4.)s p tarmuntona (N)z onda je oskolalo (spustila se razina mora) prilicno i priko noći je puhala tarmuntona (26.12.)s p dulnju vrime (neki vjetar i kojeg smjera od N do W)z Na tundu je refinalo (vratilo se , ponovilo se) dulnju vrime koju je puhalo da si mogal deperat (upotrijebiti) sva jidra (16.9.)s

znaciz terac ol lneva (v.)z Kal puse vajo znat da vitar uzize ol devet urih ujutro i da je nojjaciji do ure populne (str.2.)s lomp (munja)z zimi lomp zove, a liti meće (zimi zapuše vjetar prema smjeru sijevanja, a ljeti iz tog smjera) (22.12.) lomp na Majelu (brdo u Italiji čiji se vrh vidi, za izuzetno dobre vidljivosti, iz Komiže u pravcu SW)z lomp na Majelu znak je da bi iz nje moglo zapuhat. (ovo vrijedi za ljetno razdoblje) (11.4.)s (v. o znacima u glosama o pojedinim vjetrovima)s

priložni izrazi smjera iz kojih vjetrovi pušuz iz pulenta (W)z Kal poteze obloke iz pulenta na levanat (E), neće puhat iz pulenta (str.3.)s iz bonde suncenjoka (v.)z Is koje bonde sunca stoji suncenjok, iz te će bonde vitar zapuhat (11.4.)s od levonta do ostra (od E do S)z na kvortu konfermalo i durat će do mine a puhat će od levonta do ostra (13.5.)s iz garbinaz Rece se da je vitar lorg (v.) kal puse iz garbina (2.1.)s

priložni izrazi načinaz p da mores deperat (upotrijebiti) sva jidraz na kvortu konfermalo (na mjesečevoj četvrti vrijeme je potvrdilo da će potrajati) i durat (trajati)će do mine a puhat će od levonta do ostra (od E do S) (18.10.)s p zestokoz Pocelo je jugo i puse sve zesće (23.2)s p dobroz konfermalo je dulnju vrime (ostaje isto vrijeme s vjetrom iz nekog od pravaca od N do W) is maistrolen (NW), a priko noći burun (NE) kojo je na goru dobro puhala (20.7.)s Jugo je pocelo puhat boje (13.12.)s p kako iz justz Kal je bilo malo vitra, bilo bi se reklo da puse kako iz just (str.3)s p kuda da ga je ku iz vriće prosul (v. zapuhat)s p kuda da ga je ku pustil iz vriće (v. zapuhat)s p ispol nevere (v.)z Ispol nevere pocme puhat većinun joki vitar (23.6.) (v. zapuhat)s p ispol kaliga (v.)z Veliki kalig, a pocel studeni vitar ispol kaliga (2.4.) (v. zapuhat).

pulent / –enat, -enta m – 1. zapad (strana svijeta)s 2. zapadni vjetars 3. zapadno nebos znaciz poteze iz p na / u levontz Kal poteze obloke iz pulenta na levanat, neće puhat iz pulenta, neće puhat maistrol, nego će puhat prema pulentu – puhat će jugo (str.3.)s ucini se pos u pz Ako je misec zapol i bonaca je, a u pulentu se je ucinil pos od oblokih, onda se rece da će obloke potegnit levont i da će varć vitra kako iz vriće (str.3.)s pri noći duga u pulentuz Kal se pri noći ukoze duga u pulentu, ocekije se lipu vrime (str.4)s p dvine (podignu se oblaci na zapadnom nebu)z Pulent je nojboji sinjol za znat vrime. Vajo avertit hoće pulent dvinut oli neće (str.4)s Kal pulent dvine devedeset na stu je sutra jugo (str.4)s p cavarjo (fig. čavrlja, brblja – dižu se sa zapadnog obzora oblaci)z Pulent je pocel cavarjat. Lako bi moglo jugo (str.5.)s pulent dvize leva-leva. Pocel je rozit (v.) juzinet. Populne je nevera (str.5.)s voda iz p (morska struja iz smjera W)z dvo jutra voda iz pulenta – treću jutro jugo (str.6.)s kaloda od p do ostra (sloj magle na obzoru od W do S)z Kaloda se ucini ol pulenta do ostra. Tu kal je lipu vrime. Kaloda je visoka dvo-tri parsta. Kal kaloda dvine,

ni daleko jugo. Gurnji sloj oblokih dvine se i kuri iz pulenta pul levonta. Tu hoće reć da poteze kontravento. Poteze kontra vitru. Ol tamo kul kure obloci, ol tamo će zapuhat. Kal kaloda sede ol pulenta do ostra, kal ne dvine potvordije dulnju vrime (31.12. 88.)s p pokoze obroz ol juga sa dupinimaz Pulent je pokozol obroz ol juga sa dupinima – oblocima koji govore da će provu zimsku jugo (18.3.)s polsiceno u pz U pulentu je polsiceno, kalode ni nikakove, a kal ide vitar po pulentu nikal ne duro puno, krolkega je vrimena (11.4.)s ucini se pos u pz ucinil se je pos u pulentu kuda da će ispol njega dognat nevera (24.4.)s p je modar aloj mora (modri se sloj magle na obzoru, znak lošeg vremena)z Pulent je modar aloj mora (28.4.)s p dvinez Ako pulent dvine siguro će u misec istuk pocet moli juzin (28.4.)s modrovka u p (sloj magle na obzoru modre boje – znak vjetrova iz NE i NNE)z u pulentu je bila modrovka kuda da će priko noći zapuhat vitar ol gore – bura ili da grego (6.5.)s ligne u p (izduženi bijeli oblaci na zapadnom nebu – znak bure)z Noćas će puhat bura jer su u pulentu ligne. Gora purgo, a tu nosi vitar one ligne, one protegnute obloke, pul garbina. Tu je stu na stu bura (25.5.)s nebija u p. (kratkotrajna oluja za maglovita vremena)zU pulentu se uzo sastavit nebija pok pade kojo kapja (30.5.)s vitar gre da pulente (skreće na zapad)z Ovo dobota misec don vitar gre da pulente pok pade bonaca, dvine pulent, nagrubi se, pade kojo kapja, rasćero i opet jugo (4.6.)s litnje nevere iz pz Osandeset na stu su u nos litnje nevere iz pulenta (23.6.)s p sporak (zapadno nebo s tamnim oblacima)z pulent sporak – nevera na vrota (str.7)s fumoda u p (v.) U sunca zopod ucinila se fumoda u pulentu koja zove veliku umidecu i jos veću kalduru (v.) (11.8)s

predikatni izraziz p. dvizez Vajo avertit hoće pulent dvinut oli neće (str.3.)s p. cavarjoz Pulent je pocel cavarjat (str.3.)s p govoriz U sunce zopud stol je atento ca govori pulent. (pažljivo je motrio znakove vremena naa zapadnom nebu) (str. 6.)s p kargoz pala je bonaca, ali najedomput pulent je kargol i pocel juzin. (9.10)s p se smijez Pulent se je pocel smijat, ali nikako da dvine i potegne u levont, nego potegne cmost na goru i tu je dokaz za stabilu vrime.(17.2.)p varijabiloz Pulent stalno varijabilo. Ne more se formirat kaloda pok da vrime stabili (20.7)s

prijedložni izraziz duga u pz Kal se pri noći ukoze duga u pulentu, ocekije se lipu vrime, a kal se ujutro vidi dugu u levontu, tuko stot atento ol slabega vrimena (str.3.)s voda iz pz dvo jutra voda iz pulenta – treću jutro jugo (str.4.)s fumoda u pz ucinila se fumoda u pulent (11.8.)s ćerika u pz U zimsku doba kal se ucini ćerika u garbin i u pulentu onda se rece da će garbin priko noći (str.2.)s nevera u pz U pulentu provo nevera sa sperunen koji je lampol i garmil (29.8.)s sest u pz kal dujde ura noći sve sede u puent (5.9.)s hodit po pz ni vitar isal po tarmuntoni, nego je stalno hodil po pulentu (8.6.).

pulentac, -aca m. G pl. -ih – vjetar iz Ws svojstvaz lorgi vitarzPri tunda vitar je bil puno lorg – garbineti i pulentac ((21.5.)s rufijoni vitarz Drugega dona po trećoku, navecer, pocel je bit vitar lorg – pulentac koji ove stajuni bude rufijon i kaloda se je suspendila tako da je pocela mareta ol garbineta i pulentaca (6.10).

znaciz oblacić povar kalode (sloj magle na obzoru)zVeceras ni za garbin (vjetar iz SW). Kalodaje malo povećona, a povar kalode je ki goder oblacić, a tu dokozije da je vonka pol rivu (v.), pol taljonsku kostu, da je pulentac (4.1.)s miso garbinet, pulentac, maistrol (izmjena ovih vjetrova nagovješćuje loše vrijeme)z Kal miso sal grbinet, pok pulentac, pok maistrol tu je vitar rufijon (nestabilan, koji izaziva promjenu). Un ne nosi nista dobrega (21.5)s

pulentegarbin, -a m. G pl. -binih – vjetar iz pravca WSWz garbin (SW), pulentegarbin, pulenat (W) (str.3.).

pulentemaistro, -a m. – vjetar iz pravca WNWz pulenat (W), pulentemaistro, maistrol

(NW) (str.3.).

punat, punta m. G pl. puntih / punot – mjesečeva fazaz tund (pun mjesec), kvarat po tundu, mina, kvarat po minis Punat ol miseca je svakih sedan don (8.1.)s Tako se je gledolo punte ol miseca, gledolo se je kaku je vrime na puntu ol miseca za znat hoće vrime konfermat (v.) ili će se izvarjat (v.) (str.5.)s Mornori i ribori uvik su kalkulali vrime ol punta do punta ol miseca (23.6.)s svojstvaz svaki punat ol miseca imo prominu (13.1.)s

znaciz vitar na trećoku po tundu konfermo (potvrdi svoj kontinuitet treće noći poslije punog mjeseca)z Jugo je na trećoku po tundu konfermalo, a oti je punat nojopasniji za jugo (ovdje je mezopunat – trećok nazvan puntom)s vrime bastordo na trećoku (promjenljivo, neodlučeno)z Kal je na trećoku vrime bastordo, duro sve do kvorta po tundu ili do punta ol miseca (23.6.).

punta, -e f. G pl. puntih – rts More je mirno, burin je, punte zjaju (optički efekt – privid da je rt podignut od mora, kao da lebdi nad morem) (31.12.88.)s Punte zjaju sa vitron ol Bojane ( grego – NE). Vitar da levonte (E), da grego (21.1.)s racunon da bi do tunda mogal bit vitar, kako uzo ove stajuni, ol gregoja (v.) do bure is malo dazja i garkusinima (v.) kal punte zjaju (8.12.).

purgat, -on impf. – dizati oblakez Gora purgo (diži se oblaci nad kontinentalnim planinama od N do E), a tu nosi vitar one ligne, one protegnute obloke, pul garbina. Tu je stu na stu bura (21.5.).

R

rasćerat, pf. – razvedriti ses Poteglo je u levont gurnju cmost (ciruse) kako sijun (vihor). Rasćeralo je, a na misec istuk zapuhol je sirokolevont (ENE) (24.4)s dvine pulent (N), nagrubi se, pade kojo kapja, rasćero i opet jugo(4.6.)s rasćero kako spoda (noćno nebo se razvedri i bude sjajno kao sablja)z Poteglo je u ostar kako sijun, a populnoća rasćeralo kako spoda is jokun burun ujutro (27.7.).

rashićen, -o -u, predik. -a -o – razbacan, raštrkans Na Jabuku kal kalebi ćute slabu vrime dvinu se visoko povar skoja i krokoću. Nisu rashićeni, nego sve jedon peta (uz, do) drugega (11.4).

razjusit se, -in pf. – razljutiti se, rasrditi ses (o vjetru) pojačati intenzitet puhanjaz Poteglo je u levont is par kapoj rose na koju se je vitar razjusil tako da je zapuhol provi sirokolevont (ENE) (15.5).

razbit, -ijen pf. – 1. razbiti 2. (o vjetru) prevladati jedan vjetar drugims Tako je zapuhalo jugo za koju racunon da će svaki don bit zesće i tu sve do jedon don pri mine jer je arija tako demonstrala kuda da je provu zimsku doba. I tu bi mogla razbit riva (skrene vjetar s nekog južnog pravca prema jugozaapadu, tj. prema rivi – talijanskoj obali, pa otuda zapuše garbin – sW)z tako da bi u nestajun mogal garbin (2.4.)s Ostar je dvigal (digli su se oblaci na južnom nebu) i pocelo je dazjit (kišiti), ali tu je duralo (trajalo)dvi ure jer je riva razbila i doz je fermol (kiša je stala) (13.4.)s Tako je na kvortu osvanil garbin (SW) i razbila je riva pok je pala bonaca i vitar isal nose na jugo (6.11.)s Jo znon popri bil bi puhol strombi ostrosirok (jak vjetar iz SSE) ili gregolevont (ENE) u ovo doba ol godisćo jedon, dvo i tri dona, ali posli tega zastokega juga bila bi razbila riva is zastokin garbinon (SW) (16.12.)s Racunon da strombu (v.) jugo neće durat veće ol dvo do tri dona pok će opet razbit riva i puhat će dulnju vrime (v.)jer su juga većinun sirokolevonti (ESE) is fuskajicima (vrsta magle, izmaglica, slaba vidljivost) bez dazja (22.12.).

ravajunoda, -e f. G pl. -ih – veliko nevrijeme na moru sa žestokim vjetroms sal je zapuhala tarmuntona, danas je ravajunoda, a sutra je suha vele (v. suha vele). Neće nikako da vrime stabili (str.6)s Ol tri do sedan morca bit će veliku nevrime i tu is ravajunodima dulnjega vrimena (iz nekog od pravaca od NNE do W) i opet is jokin jugon (28.2.).

razbivat, –ijen impf. – 1. razbijati 2. (o vjetru) kad pušu dva vjetra na različitim mjestima jedan prevlada drugoga te ga smijenis u izrazu razbije riva (talijanska obala) – jak je npr. južni vjetar na istočnom Jadranu, a na talijanskoj obali je drugi vjetar, zapadni ili jugozapadni. Tada se zna dogoditi da se naglo smiri jugo a poslije kratkotrajne bonace dođe veliko more (valovi) s jugozapada, što obično ne traje dugos Tako racunon kako je pocelo vrime varijabilu i jugo puhat i riva razbivat da će kasno vrime stabilit (13.4).

rebaltadura, -e f. – preokret vremena, naglo skretanje jačeg vjetra obično s istočnog smjera preko južnog i zapadnog do sjevernogs Pok će iza tega rebaltadura dulnjega vrimena (vjetar iz nekog od smjerova od NNE do W prevladat će južni vjetar) (str.5)s Ako ucini rebaltadura, bit će is velikin vitron, is prodorinun (v.) (15.5.).

recevit, -in pf. – primiti prihvatiti, (o oblacima) visoki oblaci (cirusi –cmost ) koji obično idu sa W prema E ili sa N prema S mogu biti odbijeni i primljeni od strane prema kojoj idu. Ako ih prihvati (recevi ) E, to je znak za jugo, ako ih prihvati (recevi) S, to je znak da neće puhati jugos

znaciz ostar potegnez Kal ostar (S) potegne, hoće reć da jugo ni blizu, da će ostat istu vrime (1.1.)s ostar recevi / ostar ne receviz Ostar je recevil. Kal ostar recevi, vrime se neće prominit. Ostar je kuntenat (zadovoljan) is ovin vrimenon. Povar kalode (sloj magle na obzoru) bil je oblok kojega je ostar recevil (1.1.)s Kal ostar ne recevi onda je siguro promina vrimena, devedeset i devet na stu. Kal ostar recevi – stabilu vrime (1.1.)s za sutra racunon da će zapuhat bura jer gora poldire (v.), somo je pitonje hoće ostar recevit (22.3)s Ako ostar recevi, moglo bi durat (trajati) dulnju vrime sve do trećoka (v.). Ako ostar ne recevi onda je opet jugo do trećoka (22.3.)s Rekli smo pasoni put da ako ostar ne recevi da će jugo. Ali ostar je recevil i bila je bura. Na trećoku je konfermalo (v.) dulnju vrime (v.) (25.3.)s suha velez Kal je furtuna (v.) dulnjega vrimena, a ostar neće da recevi onda se recez suha vele (v.) (1.1.).

refinat, -on pf. – (o vjetru) vjetar što ga privremeno smijeni vjetar iz drugog pravca, zapuše ponovno, promjena je bila kratkotrajna te snaga prethodnog vjetra prevladas Vitar je isal pri suncon, pala je bonaca i tako je ostalo na dulnju vrime. sutradon je refinalo i zapuhla je maistrotarmuntona, maistrol i pulentac (8.1.)s dulnji vitar refino (povrati se vjetar iz nekog od smjerova od N do W)z Arija se je bila pokrila kuda da će cagod dazja, ali je opet selo na goru tako da racunon da će opet zapuhat dulnji vitar koji je refinol (7.3)s dulnju vrime refinoz Ol tamo kul kure obloci, ol tamo će zapuhat., ali more ostat i bonaca, more refinat dulnju vrime (može se povratiti vrijeme s vjetrom iz nekog od pravaca od N do W) (31,12.88.)s Pulent se, recimo, dvigal

(digli su se oblaci na zapadnom nebu), ali ni poteglo u levont (nisu oblaci krenuli prema E) onda more refinat dulnju vrime (31.12.88.)s bura refinoz Dvosticetiri ure pri pocme moli juzin, juzin, juzin, juzin i onda ili pojaco ili refino bura (4.1.)s jugo refinoz Kal vitar gre pri suncon, onda gre ol levonta do pulenta (vjetar prati sunce krećući se od istoka preko juga do zapada što je znak stabilna vremena –dulnjega vrimena), dokle sunce zapade, i onda ostane na dulnju vrime. Ali kal dujde na ostar (S), ili kal dujde na sirok, ili kal dujde na garbin, ako tad ostane iza sunca, onda se vroćo i jugo refino (8.1.)s dulnjo bovica refino (vrati se slab vjetar iz nekog od pravaca od N do W)z Refinala je dulnjo bovica sa kaligon (v.) i kalodun (v.) (10.4.)s maistralić refinoz Pok je refinol maistralić i opet je refinalo dulnju vrime (7.5.).

refulin, -a m. G pl. –ih – mali vihori na površini moras Tako racunon po motivima arije (atmosfere), kulme (plime), refulinih po moru, po svemu temu racunon da će vrime ingvastat (pokvariti se), da bi vela (veljača) mogla pokozat svoju arjavu (zlu) ćud (20.2.).

reposol / repasol, -ola m. G pl. -ih – vrlo jako jugo koje zna puhati u travnju oko Uskrsa a ima osobinu da zna nakratko stati i opet nastaviti svom žestinoms Ovo pusu provi reposoli ili pasijunsko juga (13.4)s Ova juga bi mogla bit repasoli – po lnevu puhat, a po noći bonaca pok opet jugo. Tu su repasoli ili pasijunsko juga. znalo se je tako puno putih dogoditz cilu nuć puse, furtuna je juga, pok cili don puse i prosesijun je na Veli petak po noći i pade bonaca kolma pok opet zapuse jugo (8.4.).

rigot, -on impf. – 1. povraćatis 2. fig. podizati oblakes sutradon je Kvarner pocel rigot (iz pravca između N i NNW počeli su dolaziti oblaci), a pri nego je pocel rigot bila je pala bonaca pok racunon da bi se vrime moglo izvarjat (vrijeme bi moglo postati varijabilno), da bi moglo izneverat (mogla bi provaliti oluja) (6.5.).

riva, -e f. – zapadna obala Jadranas Riva mi zovemo taljonsku kostu ca stoji prema non izmeju Sveca i Vele gore na Bisovo. Tu mi zovemo riva (5.1.)s izraziz vitar pod r (vjetar koji se ne osjeća na istočnoj obali Jadrana, ali se po nekim znacima dade zaključiti da puše na zapadnoj )z Danas je visjo kaloda (sloj magle na obzoru) nego uceri, a iza kalode bili se obloci suspendiju (podižu) povar kalode. Pulent ni dvigal (oblaci se nisu digli visoko na zapadnom nebu). Povar kalode su bili obloci po kojima se zno da je pol rivu vitra. Tu hoće reć pol taljonsku kostu (5.1.)s r trumbo / trombo (na zapadnom nebu oblaci, a između njih probijaju se prema moru snopovi, trumbe, sunčevih zraka)z Rece se da riva trumbo (5.1.)s Na don pri kvorta riva je trumbala, bili su dupini (oblaci u obliku dupina), provo slika garbinode (vrijeme s vjetrom iz SW) (6.11.)s Kal riva trumbo, kal je izmeju tih oblokih carnjeno, onda se rece da će garbin. 1(SW) (5.)s dupini na rz Kal riva trumbo i kal su dupini na rivu, obloci kako dupini, i kal je kaloda polsicena (prekinut kontinuitet prostiranja sloja magle na obzoru, ili kada se ne dodiruje horizonta) i kal je oblok suspendijen (podignut iznad sloja magle), onda je vonka vitar vanije (SSW, SW, ili SWW)s r razbije (v. razbivat)z Ostar je dvigal (digli su se oblaci nad južnim obzorom) i pocelo je dazjit (kišiti), ali tu je duralo dvi ure jer je riva razbila i doz je fermol (prestalo je kišiti) (13.4.)s Tako je na kvortu osvanil garbin (SW) i razbila je riva pok je pala bonaca i vitar isal nose na jugo (6.11.)s ali posli tega zastokega juga bila bi razbila riva is zastokin garbinon (6.12.)s r razbijez Tako racunon kako je pocelo vrime varijabilu i jugo puhat i riva razbivat da će kasno vrime stabilit (13.4.)s vitri ol r (SSW, SW, WSW, W)z Do kvorta bit će jugovine is dazjen i vitrima ol rive jer je i stajun da pusu garbini (2.11.).

rinja, -e f. – u vrijeme bez vjetra, kada je mirno more zna se more iznenada povući, kao kad je oseka, a onda se vraća s valovima koji ne traju dugo. Na otoku Svecu, koji nema zaštićene uvale doživjeli su ribari da po bonaci ne mogu porinuti u more barku zbog rinjes Vajalo je avertit je kulma (plima) oli skoloda (oseka), je sćiga oli rinja (str.4.)s v. sćiga.

rofuz, -o -u – (o vremenu) olujno, s jakim vjetrovimas Ol kvorta pok za dvo-tri dona racunon da će bit vrime rofuzu. Tu hoće reć vrime sa jokin vitrima, sa neverima (13.2.).

rosa, -e f. – 1. kondenzirana vodena para koja se stvara tokom noćis Govorili su storiz “Dvi rose – treću jugo” (str.6.)s Kal su moli juzini, oni nabiju pasu (planktone) pul kraja (prema obali), oni nose rosu kojo pere kraje. Priko noći pade rosa na sike blizu mora i kal su mole marete, bilojuzine, more ispiro slalkust vode i riba se priblizije kraju radi pase (hrane). Ako je pala rosa, a priko lneva je sunce, onda se stvoraju na sikima hranjivi sastojci koje more ispiro, ploce. Onda se rece da riba jubi kroj (usata, minula i slicno) (31.1.)s veliko rz Priko noći velike su rose izboga maglih (10.4.)s 2. kišicaz puse molu jugo i pocelo je rosit. Onda bi se bilo reklo da će se vitar jusit (fig. žestiti se, srditi se) na rosu. Tu hoće reć da će vitar uzeć (pojačati) (str.3)s molo rz Palo je nikoliko kapoj i na tu molu rosu vitar se je jusil, provi zimski sirokol (SE) sa spalmejima (vihori koji podižu sitne kaplice – poput dima – s površine mora (21.4.).

rosit, impf. – kišiti slabim intenzitetoms puse molu jugo i pocelo je rosit. (str.4).

(str.5).


rozit, impf. – puhati slabim intenzitetom, kao jugo u početnoj fazis Pocel je rozit juzinet

rufijon, -o -u, predik. -a -o – (o vjetru) nestabilan, nepouzdan, sklon promjeni, pogoršanju

vremenas Morca miseca (mjeseca marta) pocimju bit stabili maistroli (NW), a ne rufijoni (14.3.)s Na tundu je vitar bil ol pulentaca (W) do maistrola (NW). Ne komodo me tu (ne sviđa mi se to). Lorgi (v.) vitar ni sigur. Tu je jedon ol rufijonih vitrih (21.5.)s Kal miso sal grbinet (SW), pok pulentac, pok maistrol tu je vitar rufijon (21.5.)s A isto u tu doba ako je pulentac, garbinet, maistrol, ostrinet (S) tu je vitar rufijon (21.5.)s a i maistrol je rufijon kal dujde jesen (6.10.).

S

samrit, pf. – (o vjetru) samo u izrazu samrit na sebi – posustati, izgubiti snagu te prestati puhatis Racunon da će ovu jugo samrit na sebi i da će ponovo zapuhat dulnju vrime (od N do

W) (14.3)s Jugo će bit sve zesće za tri dona, a racunon da će pri tunda (pun mjesec) samrit na sebi jer pocimje primaliće (18.3.).

sćeti, -o -u – pravis Vrime je siguru. Sćeti je burin. Sćeti burin hoće reć da je tu provi burin. Nelnemu se vitru ne rece da je sćeti, nego somo buri (2.1.).

sćiga, -e f. G pl. –ih / šćig – valovlje izazvano vjetrom (najčešće burom) koji se (još) ne osjeća, vrijeme je bez vjetra, a valovi stalno udaraju o kraj (nabiju). Kaže se da vitar ni dohitil, ali je dohitila maraeta, (obično se to događa kad bura puše na sjevernom Jadranu, a južnije ne puše, ili se kažez Ovu stado imo za sobon pastira – daklez ovce (valove koji stižu s pučine) tjera pastir (vjetar)s Vajalo je avertit je kulma oli skoloda, je sćiga oli rinja (str.4.)s kal zelis duć na poluge pri nego sunce zapade, i kal sćige sćigaju ol bure, kal suskaju zola (21.4.)s konfermalo je dulnju vrime is vitrima ol gore i jokin burima is velikun studenicun i sćigun (22.11)s znaciz Veliko je sćiga ca potvordije da je u Kvarneru bura (13.2.)s Ni sćige kojo je znak za joku buru (11.4.) (v. rinja).

sćigat, impf. – valovi bez vjetra izazvani burom koja puše u drugom krajus kal sćige sćigaju ol bure (21.4.) (v. sćiga).

sempre, adv. – uvijeks Gurnju cmost sempre poteze na goru (v.) i u levont (21.5.).

sest, seden pf. – 1. sjestis 2. (o oblacima ili visokoj magli) spustiti se prema obzoruz sest u pulent (W) / ostar (S)s Pri noći pulent pocme dvizot (dižu se oblaci na zapadu), ali kal dujde ura noći (jedan sat poslije zalaza sunca) sve sede u pulent (oblaci se vrate natrag – spuste se prema zapadnom obzoru (5.9.)s znaciz Kal sede u ostar (oblaci koji se dižu s kontinentalnih uzmorskih planina spuštaju se prema južnom obzoru), onda zapuse bura (str.3)s Kal sede u ostar tu hoće reć da će jos dvodesticetiri ure bit istu vrime. Tu hoće reć da ni juzni vitar koji suspendije i ne dopusćo kalodi da sede (31.12.88.)s Kal kaloda (sloj magle na obzoru) sede ol pulenta do ostra (od W do S), kal ne dvine, potvordije dulnju vrime (vjetrovi od N do W) (31.12.88).

setembrina, -e f. G pl. -ih – rujanska mjesečeva mijenas samo u izrazu mina setembrinas Ovo je mina setembrina kojo vajo da se ispurgo (25.9)s svako mina je varijabila, ali mina setembrina i pokladova mina (kvortu kruha, dor kolo komina i u barilu vina), malo izgaraju (25.9)s Racunon da će ol kvorta do tunda bit vrime varijabilu većinun iz ostra, a hodit će vitar iz ruke u ruku jer je mina setembrina bila na dvostidevet devetega (9.10).

sicanj, sicnja m. G pl. sicnjih – siječanjs svojstvaz s avizo (obavijesti, dade unaprijed znak o promjeni vremena)z sicanj u devedeset na stu slucajih covika avizo dvosticetiri ure unaprid, avizo ga da će slabu vrime. Rilko kal u sicnju ujedonput ucini strombu vrime. Dvosticetiri ure pri pocme moli juzin, juzin, juzin, juzin i onda ili pojaco ili refino bura (4.1.)s s je nojsiguriji misecz sicanj je za pronostikat (prognozirati) vrime nojsiguriji misec u godisću (4.1.)s s potegne (ako potraje isto vrijeme, izvjesno je da će trajati dugo, vjerojatno čitav siječanj)z znaju sicnja miseca bit puno slabo vrimena, ali kal sicanj potegne more cili misec bit lipu vrime (4.1.)s Govorili su stori da je godisć kal se sicnja i vele more korun ol kapule puć pul Palagruze (24.3.)s skoloda kuda u sicnjuz A sal je skoloda (oseka) kuda u sicnju (24.10.).

sijun, –una m. G pl. –ih – vihors Gurnju cmost je poteglo u levont kako sijun i zapuhol je sirokolevont (ESE) (10.4)s Poteglo je u ostar (S) kako sijun (vihor), a populnoća rasćeralo (razvedrilo se) kako spoda (sablja) is jokun burun ujutro (27.7.).

siroketić, -a m. G pl. –ih, dem. od sirok – vjetar slaba intenziteta iz pravca SEs Ujutro bude levantin (E), pok siroketić, pok ostrinetić (S) (8.1.).

sirok / sirokol, -a / -ola m. G. pl. sirokolih – vjetar iz pravca SEs izraziz zimski s sa spalmejima (s vihorima koji zabijele more)z Palo je nikoliko kapoj i na tu molu rosu vitar se je jusil (žestio, srdio), provi zimski sirokol sa spalmejima (v.) (21.4.)s zapuse zimski sz Jugo je, a ucinil se je pos (v.) kontravento (v.) aloj (tik do) mora, isto kuda da će nevera dognat (provaliti oluja). Tu je povar horizonta propju pos. Tako je motol dugo da ga je poteglo kontravento pok je zapuhol provi zimski sirokol (24.4.).

sirokolevont, -a m. G pl. -ih – vjetar iz smjera ESEs izraziz vala spavento sa s (plaši prividno jačim vjetrom negoli što je stvarno)z Komisko vala puno spavento sa sirokolevonton (18.3.)s s pusez Ninder na Jadranu sirokolevont ne puse kako u komisku valu. Osobito kal se Hum povije (brdo H. se ovije oblacima) (11.4.)s s zapusez Ali na trećoku (v.) je dvigal pulent (oblaci su se digli na zapadu). Gurnju cmost (ciruse) je poteglo u levont (E) kako sijun (vihor) i zapuhol je sirokolevont. Povunavila se Velo gora (ovila se oblacima ili maglom) na Bisovo. Velo gora imo kapić (v.) na sebi. I Svetac se povunavil (10.4.)s Rasćeralo je, a na misec istuk zapuhol je sirokolevont tako da su spalmeji dimili po vali (24.4)s Poteglo je u levont (ciruse je povukao E) is par kapoj rose (kišice) na koju se je vitar razjusil (ražestio) tako da je zapuhol provi sirokolevont koji se izvoji u komiskuj vali. Tako je cilo Vala bila u dimu is spalmejima (v.) koji su se zakidali ispol somega kraja (15.5.)s puhat će dulnju vrime (neki od vjetrova od N do W) jer su juga većinun sirokolevonti is fuskajicima (v.) bez dazja (v.) (22.12.).

skoloda, –e f. G pl. -ih – osekas Veliko je skoloda. I doba godine je ol skolodih (31.12.88.)s znaciz veliko s – stabilu vrimez Pridvidjon da neće duć do velike promine vrimena za dvo dona i po temu ca je veliko skoloda. Iako skoloda ni stu na stu siguri znak za vrime, ipak je vazna. Većinun je vrime stabilu kal su velike skolode (5.1.)s A sal je skoloda kuda u sicnju pok tu potvordije da će vrime durat sve do dona pri mine, a na minu, kojo cini na dvostidevet desetega, vrime će se pokvarit (24.10). vrime se ne minjo kal je sz Ol tunda do trećoka vrime se neće minjat jer su velike skolode. skolode su tolike da jih jo ne pametin u moje sedandeset i dvi godine zivota (21.1

.)s kal je s ni dazja (nema kiše)z stalno je kulma bez skolode ca dokozije da bi moglo past cagod dazja (28.2).

skuj, skoja m. G pl. skojih – otoks izraziz na skoju (Komižani ovim izrazom ne imenuju svoj otok već neki od malih pučinskih otoka kamo su odlazili ribariti, kao što su Palagruža, Sušac, Brusnik, i Svetac, dakle one otoke na kojima su morali duže boraviti radi ribolova)z Ne somo u Komizu nego i kal su bili na skoju, bili bi se svićori stali jedon is drugin pok bi bili komentirali kaku će vrime (str.4.)s s imo oblokz Povunavila se Velo gora na Bisovo. Velo gora imo kapić (v.) na sebi. I Svetac se povunavil. sva tri skoja imaju oblok (10.4.)s s istegne oblokz skuj istegne oblok na sebi ako ni jokega vitra i onda pade nisto dazja (kiše), a ako je joki vitar, onda oblok paso (prođe) priko skoja (23.6. )s omaknit skujz U pulentu provo nevera (v.) sa sperunen (v.) koji je lampol (sijevao) i garmil, ali je potezalo na goru (v.) tako da je omakla skuj (29.8.)s pasat priko skojazVitar će hodit iz ruke u ruku (mijenjati smjerove) is pjuvadurima (v.) na goru, a more ko goder pasat i priko skoja (28.4.)s ako ni jokega vitra i onda pade nisto dazja, a ako je joki vitar, onda oblok paso priko skoja (23.6.).

skus, skosa m. G pl. skosih – u izrazu skus dazja – pljusak kratka trajanja, a jačeg intenzitetaz sal ćes vidit kako će duć skus dazja (23.6.).

smarska, –e f. G pl. –ih – smrča (Lentisco pistacio) grmolika zimzelena biljka čije se lišće gniječilo udarcima drvenog mlata na ravnoj kamenoj podlozi, batudi, da bi se od te kaše, pomočene u morsku vodu, dobilo tintu za impregniranje i mašćenje manjih ribarskih mrežas Govorili su stori da je godisć kal se sicnja i vele more korun ol kapule puć pul Palagruze, a da su maza na Palagruzu smarske prozibole i madezi po judima ol zime resli (24.4.).

sortija, -e f. G pl. –ih / sortij – pripona jarbolas A stroh te je i puten hodit da te vitar ne rebalto (baci), a na more ne bis mogal ni flok izmeju sortijih otvorit (15.5.).

sotosiroko, indecl. – predjužje, vrijeme kada se more smiri u očekivanju promjene koju će donijeti jugos Tu ti je devedeset i devet na stu kal pri noći vidis Majelu (v.) da je sotosiroko (7.5.).

spalmej, -eja m. G pl. –ejih – vihor koji s površine mora diže uvis bijeli dim sitnih kapljica moras vala komisko izmeće (uvala svojom konfiguracijom može pojačati neki vjetar). Po moru su spalmeji. Ovo vala komisko puno merakulo (v.) (18.3.)s Palo je nikoliko kapoj i na tu molu rosu (kišicu) vitar se je jusil ( fig. žestio), provi zimski sirokol sa spalmejima (21.4.)s spalmeji se ispri somega kraja zakidaju da te je stroh da te u more ne olnesu (21.4.)s Rasćeralo je (razvedrilo se), a na misec istuk zapuhol je sirokolevont (ESE) tako da su spalmeji dimili po vali (24.4)s Dognol (provalio) je vitar ol tarmuntone (N) strombo (silovito) sa spalmejima, gromon i lompon (munjom) (27.7)s

spalmejat, impf. – imati vihores U levont je poteglo (E je povukao oblake) kako sijun (naglo, velikom brzinom, kao vihor) i Hum se povunavil (brdo H dobilo je oblake), a Vala komisko pocela spalmejat (v.) do mile voje (16.12).

spaventat, -on impf – plašitis Komisko vala puno spavento sa sirokolevonton (kad puše ESE, komiška uvala svojom konfiguracijom pojačava udare vjetra te se čini kao da je jači vjetar nego što je tog trenutka na otvorenu moru (18.3.).

sperun, -una m. G pl. -ih – 1. drveni bodež koji se provlačio kroz otvor za čep na barilu s posoljenom plavom ribom i zabadao kroz ribu do dna, da bi se potom po mirisu koji ostaje na bodežu

moglo procijeniti da li je riba dobra ili nes 2. šiljasti oblak, na inače vedrom nebu, koji je znak da će za vrlo kratko vrijeme zapuhati i to sa sjevera ako je šiljak okrenut zapadu, a ako je okrenut sjeveru onda valja očekivati olujni vjetar sa zapada. To je suha nevera bez oblaka i kišes U pulentu (W) provo nevera (oluja) sa sperunen koji je lampol i garmil (29.8.).

spjaja, –e f. G. pl –ih – plaža, žalos da će puć vitar vanije (da će puhati iz nekog od smjerova sa otvorenog mora) koji će parvi put oprat spjaje ove zimes (23.2.)s garbini (SW) nisu oproli spjaje (21.4.).

spoda, -e f. G pl. spodih – sabljas u usporedbi ćoro nuć kako s (sjaj vedrine noćnog neba kao sjaj sablje)z Misec je lezol, ali se je sutra navecer ispravil i bila je nuć ćoro kako spoda is molin burinon (7.3.)s do pulnoća bilo je ćoro kako spoda (27.5.)s populnoća rasćeralo kako spoda is jokun burun ujutro (27.7.).

sporak, -orko, -orku, predik. sporka, sporko – (o dijelu neba) prekriven tamnim oblacimas

pulent sporak (zapadno nebo s tamnim, prijetećim oblacima) – nevera (oluja) na vrota (str.6).

stabil, -o -u, predik. -a -o – stabilan, nesklon promjenis izraziz stabili maistrolz Morca miseca pocimju bit stabili maistroli, a ne rufijoni (oni koji izazivaju promjenu vremena) (14.3.)s Ol finimenta avrila pocimju puhat stabili maistroli. Po lnevu maistrol, a priko noći burin (21.5)s stabilu vrimez za muga vika ne ispominjen se ovako stabilih vrimen koja traju ol pocelka zime, bez gregolevonta (ENE), dazja (kiše), tako da je zemja pricamila (vegetacija je stradala), tako da je gora pocela zutit (1.2.)s Većinun je vrime stabilu kal su velike skolode (oseke) (5.1.)s A zno i stabilu vrime ucinit pok zabilit brok (morska trava ostane na suhom) po kordurima (obala do koje dopiru valovi) (2.4.)s Kal je burin, rece se vitar ol gore (v.) – burin, stabilu vrime (21.5.)s dokle vitri gredu iz ruke u ruku (mijenjaju smjerove), ni stabilega vrimena (29.7.).

stabilit, -in pf. – postati stabilnims vrime se sz Vrime se je stabililo. Tako racunon da bi moglo durat (trajati) do mine (22.11.)s vrime stabiliz Neće nikako da vrime stabili (str.6.)s Kal ide ol levonta (E) na tarmuntonu (N), iz tarmuntone u maistrotarmuntonu (NNE), onda stabili, tu je puno siguru vrime, a kal ide pri suncen (v.) po pulentu (W) onda je krolkega vika (11.4.)s Tako racunon, kako je pocelo vrime varijabilu i jugo puhat i riva razbivat, da će kasno vrime stabilit (13.4)s Ako dulnju vrime (v.) ostane do trećoka (v.), onda će vrime stabilit. (6.5.)s Vrime ne more stabilit dokle ne potegne u ostar (dok S ne povuče oblake) i tu ne strombo (naglo) nego pomalo (4.6.)s Pulent stalno varijabilo. Ne more se formirat kaloda (v.) pok da vrime stabili (20.7.).

stajun, uni f. – G pl –ih – godišnje dobas izraziz vrime gre po s (vrijeme je prema očekivanju za određeno godišnje doba)z Vrime ne gre po stajuni. Ni bilo ni sniga, ni mraza, ni lompa (sijevanje), a garbini (vjetar iz SW) nisu oproli spjaje (v.). Cilu zimu ni bilo gregolevont (vjetar iz ENE) (21.4)s vrime gre u sz Kal ne gre vrime u stajun, onda moz zanje i more i kroj (jaka juga u svibnju mogu onemogućiti ribolov i polomiti mladice vinove loze) (15.5.)s drugacijo sz Racunon da je vrime slabu ispurgalo pok da bi po trećoku (v.) moglo stabilit jer je već drugacijo stajun (21.4)s s se prominiz racunon da će na misec istuk moli juzin. Racunon da neće bit stromb jer se stajun prominila i sunce je pocelo visoko pasot (24.4.)s vrime ol sz Tako se vrime nikako ne more stabilit. Kal potegne u levont (E) ucini jugo, ali ni vrimena sigurega ol stajuni (30.6.)s doba ol sz U ovo doba ol stajuni pocmu kulme (v.) koje kresiju sve do sicnja (24.10)s stajuni zno ucinitz Ove stajuni znaju ucinit garbinode (SW)i strombi gregolevonti i levantore (vrijeme kad puše vjetrovi ENE i E, obično s višednevnom kišom) (13.12.).

steralo, -a m. G pl. -ih – mjesto za prostiranje mreža radi sušenjas puno je lipje kal se kako judi sporazumimo i kal dujdemo kraju i obo steralu i obo postima (kad se sporazumijemo o mjestu za sušenje mreža i o mjestu ribolova) (str.5).

stori, G pl. storih – stari ljudi koji u ovom ribarskom svijetu predstavljaju kolektivni autoritet utemeljen na mudrosti, iskustvu i znaju; Kal smo bili mlodi bili bismo napeto slusoli ca stori govore obo vrimenu, ca govore oni koji su pasali puno fortunolih (v.) i neverih (v.). Ol njih smo skulu ucili i njihove beside pametili (str.6)s Govorili su storiz “Dvi rose – treću jugo” (dvije uzastopne noći s velikom rosom znak su južnog vjetra) (str.6.)s Tako su nos ucili stori i tako nos je ucilo more (str.7)s Imo jug koja su nasi stori zvoli bilojuzine (v.) (31.12.88.)s Vrime kal ucini, govorili su stori (7.3.)s Dobro su stori govoriliz “Kal ne ucini glova, ucini rep (bit će hladno na kraju, fig. na repu, zime)” ili “ako zima ne ugrize, repen će osinut” (2.4.)s Jo govorin ono ca son ol storih naucil i ca son pratil (7.5.).

stot, -stojin impf. – stajatis izraziz s u purtu (držati brod u luci)z Kal bismo bili vidili te ligne povar Mosora, u purtu smo stoli (kad bismo vidjeli oblake koji su znak jake bure) (str.3)s s atento ol (paziti, biti oprezan, biti s napetom pažnjom)z a kal se ujutro vidi dugu u levontu (jutarnja duga na istočnom nebu znak je lošeg vremena), tuko stot atento ol slabega vrimena (str.4).

stromb, strombo strombu, predik. -a -o – nagao, silovits izraziz strombo furtunaz racunon da će do trećoka bit jugo is velikin umidon u ariju (v.), is molin dazjima (v.). Neće bit velikih,

strombih furtunih (v.) (13.12.)s strombu jugoz more se ocekivat jugo, ali ne strombu jugo, nego juzinet (4.1.)s strombi gregolevonti (v.) / levantore (v.)z Ove stajuni znaju ucinit garbinode i strombi gregolevonti i levantore (13.12.)s strombi juzinz racunon da će na misec istuk moli juzin. Racunon da neće bit stromb jer se stajun prominila i sunce je pocelo visoko pasot (24.4)s strombi ostrosirok (v.) / gregolevontz Tu je prema godisću. Jo znon popri bil bi puhol strombi ostrosirok ili gregolevont u ovo doba ol godisćo jedon, dvo i tri dona (16.12.)s strombu vrimez Rilko kal u sicnju ujedonput ucini strombu vrime. Dvosticetiri ure pri pocme moli juzin, juzin, juzin, juzin i onda ili pojaco ili refino (v.) bura (4.1.)s strombi vitarz neće dugo durat (trajati) jer je taku godisće da juga duraju don-dvo pok ni dazjih (v.) ni strombih vitrih sa zimami (14.3).

strombo, adv. – naglos izraziz potegnit sz kulaf se je pocel smijat (na nebu prema otvorenom moru dižu se s obzora oblaci) tako da je poteglo u levont (oblake je privukao E), ali ne strombo, pok racunon da će na misec istuk (izlazak mjeseca) moli juzin (24.4.)s Vrime ne more stabilit dokle ne potegne u ostar (dok južni obzor ne privuče oblake) i tu ne strombo nego pomalo (4.6.)s Ako zapuse jugo, neće bit puno ol durode (neće dugo trajati) jer gurnju cmost (ciruse) ne poteze u levont strombo (8.12.)s dognat sz Dognol (provalio) je vitar ol tarmuntone (N) strombo sa spalmejima (v.), gromon i lompon, ali bez dazja (v.) (27.7.).

suha, adj. – u eliptičnom izrazu bit suha s osnovnim značenjem – mreža je suha i fig. značenjem – ne uloviti ribu, ili uopće – ne postići ciljs Populne je nevera (v.). A ca ćes, muj Ivane, tako se vrime okriće. Propja (baš) se coviku ne do ujot (ne da se uloviti). A kal ne bude rib, onda će bit lipo vrimena. sega mroka (ovog ribolovnog mraka) će, paro mi se (čini mi se), bit suha (str.5.). suha vele, indecl. – kad puše jak vjetar iz nekog od pravaca ob N do W, a oblake koji

dolaze sa sjevera ne prima južni obzor, što je znak da se vrijeme ne može stabiliziratis sal je zapuhala tarmuntona (N), danas je ravajunoda (v.), a sutra je suha vele. Neće nikako da vrime stabili (str.6.)s Kal je furtuna (v.) dulnjega vrimena (v.), a ostar (S) neće da recevi onda se recez suha vele. Danas puse, danas je dulnju vrime, priko noći bonaca, a u toku sutrasnjega dona pocme jugo puhat. Kal ostar ne recevi (v.) onda je siguro promina vrimena, devedeset i devet na stu. Kal ostar recevi – stabilu vrime (1.1.).

sunce, -a n. – sunces predikatni izraziz s grez kako sunce gre pul zopada, tako ga vitar prati, tako je vitar uvik ispri sunca (ujutro puše E pa ESE, SE, S i tako redom sve do W odakle puše prije zalaza sunca što je znak stabilna vremena) (8.1.)s s kuriz Rece se da vitar gre pri suncon kal se vitar minjo kako sunce kuri (8.1.)s s pase (pravi luk u svom kretanju nebom)z sunce je pocelo visoko pasot (24.4.)s s se penjez Kako se sunce penje tako vitar gre naokolo (mijenja smjerove od jutarnjeg E preko S do sutonskog W) (8.1.)s s trombo (snopovi sunčevih zraka probijaju se između oblaka prema moru)z U sunce zopud stol je atento (pazio je) ca govori pulent (koji su znakovi vremena na zapadnom nebu) (str.5.)s s zapadez Ako bi puhalo dokle je bil misec, bilo bi se reklo da će vitar uzeć (pojačati) kal sunce zapade (str.3.)s imenski izraziz marconu s (sunce u martu)zTesko onemu kojega marconu sunce ugrije (14.3.)s sunce zopud / sunca zopod (vrijeme sunčeva zalaza)z U sunce zopud stol je atento ca govori pulent (pažljivo je motrio znakove vremena na zapadnom nebu) (str.5.)s sve je bilo ćoro (vedro) u sunca zopod, a i do pulnoća bilo je ćoro kako spoda (sablja) (27.5.).

suncenjok, -a m. G pl. -ih / suncenjoku(v) – blijedocrvenkasti krug na oblačnom nebu suncenjok je znak slabega vrimena. Tu je kako bandira – duga povar horizonta. Dozivil son par katastrofih is suncenjokon. Is koje bonde sunca stoji suncenjok iz te će bonde vitar zapuhat. Jutarnji suncenjok je jos opasniji. Kal je iz bonde ol ostra suncenjok je znak jokega juga, a iz bonde ol tarmuntone, znak je za joku buru. Tako i na zopaduz ako je na pulent onda većinun izazivo gregolevont (11.4.).

suspendijen, -o -u, predik. -a -o – podignut uviss suspendijeno voda (plima)z Bilo je malo nesiguro jer je voda bila malo suspendijena, a onda je oskolalo (spustila se razina mora) prilicno (26.12).

suspendit, -in pf. – podignuti uviss kaloda se suspendije (podiže se sloj magle na obzoru)z kaloda se je suspendila tako da je pocela mareta (valovlje od umjereno jakog vjetra) ol garbineta i pulentaca (od SW i W) (6.10).

suspendivat, -ijen impf. – podizati uviss vitar suspendije (vjetar ne dopušta magli da se spusti prema obzoru)z juzni vitar koji suspendije i ne dopusćo kalodi da sede (31.12.88.).

suspendivat se, -ijen impf. – podizati ses obloci se suspendijuz bili se obloci suspendiju povar kalode (iznad sloja magle) (4.1.).

svićor, –ora G pl. –orih – m. – zapovjednik ribolovne družines svićori su se vavik jedon is drugin svitovoli obo vrimenu. Ne somo u Komizu nego i kal su bili na skoju (na nekom malom pučinskom otočiću gdje su znali tjednima, pa i mjesecima živjeti loveći ljeti sardele, a zimi jastoge), bili bi se svićori stali jedon is drugin pok bi bili komentirali kaku će vrime (str.4.).

T

takat, on pf. – početi, započetis tako vrimez U pulentu (W) se dvigla cmost (cirusi), a u sutun je sela (oblaci su se vratili natrag prema obzoru) tako da racunon da će takat dulnju vrime (vjetar iz nekog od smjerova od N do W) koju bi moglo durat (trajati) do tunda (v.) (13.7.).

taraferma, -e f. – kontinents nabivat na t (o vjetru – nositi oblake prema kontinentalnim planinama)z Kako stalno nabije na tarafermu, formiro se u miseca zopud, u rasvanuće, nevera (v.) (21.5)s Tu je zatu ca vitri ol pulenta (W) do ostra (S) nabiju umid (vlagu) na tarafermu i pok tu izazove kontru is lamponjen (sijevanjem), garmjavinun i dazjen (kišom) (5.8)s Na tarafermu dazji do mile voje (4.6.).

tarmuntona, -e f. – 1. zvijezda Sjevernjačas 2. sjeverna strana svijetas izraziz puše tz a onda je oskolalo (spustila se razina mora)prilicno i priko noći je puhala tarmuntona (26.12.)s vitar po t (sjeverni vjetar)z vitar moli – levantin (E), a sal je po tarmuntoni i gre prema majstrotarmuntoni (NNW) (8.6.)s ovo je misec don da ni vitar isal po tarmuntoni (8.6.)s vitar u t (puše iz sjevernog smjera)z Vitar je isal u tarmuntonu, ali je molega vika (23.6.)s vitar dogno ol t (provali iz pravca N)z Dognol je vitar ol tarmuntone strombo sa spalmejima, gromon i lompon, ali bez dazja (27.7)s nevera iz t (oluja iz pravca N)z bilo je joku jugo pok je pala bonaca i oto ti nevere iz tarmuntone (5.8.).

terac, terca m. G pl. -ih / teroc – razdoblje najjačeg puhanja vjetra, između devet sati ujutro i jedan sat popodnes Kal puse vajo znat da vitar uzize (pojačava)ol devet urih ujutro i da je nojjaciji do ure populne. Tu je terac ol lneva. Tu se većinun odnosi na buru. Do devet urih ujutro dolo se po buri jidrit, ali posli devet urih vajo kalat jidra. Onda blizje noći opet pade (oslabi) (str.3)s Kal dujde terac ol lneva pocme puhat maistrol, a po noći burin (21.6.).

timidno, adv. – mirno, pitomos Jos je vrime timidno (11.4.).

trećok, -oka m. G pl. -ih – mjesec trećega dana poslije bilo koje mjesečeve fazes mjesečeva međufaza značajna za prognoziranje vremena do kraja fazes Trećok je mezopunat (međufaza) izmeju mine i kvorta (8.1.)s parvu nuć po mini tu je parvi, a kal ga vidis drugu nuć tu je dvizok (v.), a treću nuć tu je trećok (11.4)s

izraziz t po tundu (poslije ponog mjeseca)z Danas je trećok po tundu (23.2.)s t ol mlodega misecaz Tako je bilo na trećoku ol mlodega miseca (7.8)s znaciz t leziz Kal se vidi mlodi misec trećok oli cetvartok kako lezi, vajo stot atento (biti oprezan) ol slabega vrimena (str.4.)s konfermo vrime na tz Trećok po tundu igro veliku ulogu hoće konfermat (hoće li vrijeme potvrditi svoj kontinuitet za sljedećih nekoliko dana)oli ne. Većinun posli mine oli posli tunda ako konfermo vrime na trećok, tu hoće reć da će vrime podurat (potrajati) (8.1.)s Ako vrime ne konfermo na trećoku, onda će se vrime izvarjat (postat će varijabilno) (23.8.)s Ako bude ovako na trećoku mlodega miseca, ca racunon da će i bit, vrime bi moglo durat sve do kvorta (do četvrti) (30.11.)s Kal je na trećoku vrime bastordo (vjetar mijenja smjerove puhanja), duro (traje) sve do kvorta po tundu ili do punta ol miseca (23.6.)s vrime duro do t (traje)Tu govori da bi vrime moglo durat sve do trećoka ol mlodega miseca kal finije (završava) ovu godisće mijor (tisuću) devestu osandesdet i devetu (29.12.).

traversija, e f. G pl. –ih – direktno udaranje mora izazvano snažnim vjetroms stori ribori i mornori govorili su da nojvećo traversija ol mora dujde na kroj ol ostrosiroka (SSE) posto da se more protegne ol Otronta, a tu je nojdajo rota mora na Jadranu (16.12.)

treso, adv. – bočns kal se cipal hiti treso – slabu vrime (str.7.).

trubujuz, -o -u , predik. -a -o – nestabilan, neodrediv, nepredvidljivs trubujuzu vrimez Trubujuzu vrime je varijabilu vrime kal vitar gre iz ruke u ruku (mijenja smjerove)z danas puse jugo, sutra maistrotarmuntona (NNW) pok maistralun (NW jaka intenziteta) (5.1.).

trumbat / trombat, impf. – (o suncu) snopovi sunčevih zraka probijaju se između oblaka prema morus znaciz sunce tz kal sunce trumbo na zopadu – oli vitar oli doz (str.7.)s riva t (pojava se vidi na zapadnom nebu prema talijanskoj obali – rivi )s Kal riva trumbo, kal je izmeju tih oblokih carnjeno, onda se rece da će garbin (SW) (4.1.).

tukat, -on impf. – moratis tuko stot atento (biti oprezan) ol slabega vrimen (str.4)s za alavija (sasvim dobro, uspješno) pronostikat (prognozirati) tukalo bi bit na more, tukalo bi zvizde gledot, di zvizda leti, i po noći kal je misec di su otvorena vrota (s koje je strane prekinut prsten, kolobar, oko mjeseca jer će s te strane zapuhati) (7.5).

tumbularija, -e f. G pl. -ih – veliki oblaci na brdima gore bijeli a dolje tamnis Kal je sirok, tisko pul Kvarnera (pravac između N i NNW). Vitar koncentriro umid (vlagu) na goru. Formirodu se oni obloci, oni zmoraduni (v.) – tumbularija. Tu su oni veliki obloci na bardima ca imodu bile vorhe, a doli su corni. Tumbularija smo ih zvoli. Pripostavimo ujutro je burin, a vamo ol Sveca pok do ostra ucine se vonka oni bili obloci – tu smo zvoli tumbularija. Onda bismo bili rekli

– populne je maistrola kako luka. Tu smo zvoli tumbularija (21.5).

tund, –a m. – pun mjesec, uštaps izraziz t ciniz Danas cini tund (21.1.)s

svojstvaz Kal tund ucini većinun je vrime u antimamu (neodlučeno) (18.3.)s Na tundu su uvik promine. svaki punat ol miseca imo prominu. (13.1.)s Kal je mina ili tund pjuparte (v.) su u more nojveći kurenti (struje) (13.1.)s Tu je po uzonci da na tundu i pri tunda bude većinun vrime u antimamu (neodlučeno) tako da je na tundu, na devetnaste, potvordilo dulnju vrime (v.) za koju racunon da će durat sve do trećoka (v.) po tundu (21.6.)s Armivonje (priprema brodova i ribolovnih alata pred početak ribolovnog mraka) je bilo cetvorti don po tundu, a za Palagruzu treći don po tundu radi regate (11.4.).

znaci: vrime konfermo na tz Bilo bi se reklo da ako konfermo vrime na tundu da će produzit istu vrime jos tri-cetiri dona (str.5)s Na tundu je konfermol vitar ol Kvarnera (vjetar iz pravca između N i NNW) is kalodun u pulentu (sa slojem magle na zapadnom obzoru) (18.8.)s vrime refino na t (vrati se isto vrijeme)z Na tundu je refinalo dulnju vrime (s vjetrom iz nekog od pravaca od N do W) (16.9.).

U

ucinit, -in pf. – 1. (za atmosfersko vrijeme) početi djelovatis izraziz dulnju vrime u (v.)z Moglo bi ucinit i dulnju vrime, ali bilo bi ol krolke durode (trajanja) (13.4.)s garbinoda u (SW)z Ove stajuni znaju ucinit garbinode (13.12.)s garkusina u (vrijeme kad puše vjetar iz pravca NE)z da bi opet mogle ucinit garkusine kal punte zjaju (22.11.)s gregolevont / bura uz kal zimi lampo na Majelu (pravac SW), stori ribori su govorili da će ucinit gregolevont (ENE) oli bura (NNE) (22.3.)s glova / rep uz Dobro su stori govoriliz “Kal ne ucini glova, ucini rep” (zima može pokazati svoju pravu narav pri samom kraju)s jugo uz rece se da je vrime atorzijo (v.), kakomudrogo, nesigurno, da će ucinit jugo (2.1.)s jugo misli uz Kal jugo misli ucinit onda pade oblok na goru (5.1.)s neverin uz a prinuć se je ucinil neverin (v.) na goru (8.6.)s pos se uz ucinil se je pos u pulentu kuda da će ispol njega dognat nevera (7.5.)s nuć uz a kal se je nuć ucinila, selo je u pulentu (oblaci su se spustili prema zapadnom obzoru) (16.9.)s rebaltadura u (nagli preokret vremena, obično s jakim vjetrom, a najčešće vjetar skreće od S preko W prema N)z Ako ucini rebaltadura, bit će is velikin vitron, is prodorinun (v.) (15.5.)s lipu vrime uz Tako bi moglo na kvortu (v.) konfermat (v.) i onda bi ucinilo lipu vrime (24.4.)s stabilu vrime uz A zno i stabilu vrime ucinit pok zabilit brok (v.) po kordurima (v.) (2.4.)s strombu vrime uz Rilko kal u sicnju ujedonput ucini strombu (naglo, silovito) vrime (4.1.)s vrime kal uz Uvik se je govorilo da je vrime kal ucini, a ni pitanje stajuni (uzrečica kojom je čovjek priznavao svoju nemoć da predvidi neuobičajen razvoj vremena)s lito uzTako se je vrime zatrovolo ovega godisćo da ne znon hoće se popravit i hoće ucinit lito svetega Luke (toplo i lijepo vrijeme u listopadu) (5.8)s 2. biti prema kalendarskom rasporedus kvarat uz Danas je ucinil kvarat (mjesečeva četvrt) (30.3.)s mina uz Mina je imala ucinit na osan avrila (11.4.).

ucinit se, -in pf. – stvoriti se, nastatis izraziz ćerika se ucini (prekid kompaktne mase oblaka, obično nad horizontom)s kal se je ispol te grubjavine (tamnih, kišnih oblaka) ucinila ćerika (8.12.)s fumoda se u (obično pri zalazu sunca kad sunce ulazi u maglu koja izgleda poput dima)z U sunca zopod ucinila se fumoda u pulentu (11.8)s kaloda se u (na obzoru nastane tanak sloj magle)z Kaloda se ucini ol pulenta do ostra (str.7)s pos se u (sloj magle)z ucinil se je pos u pulentu kuda da će ispol njega dognat nevera (24.4.).

ujot, ujmen pf. – ulovits Populne je nevera (oluja). A ca ćes, muj Ivane, tako se vrime okriće. Propja (baš) se coviku ne do ujot. (str.5)s Puno je lipo kal su moli vitri i kal vitar oplako (kad se smiri) i dujde jugo pok oplako jugo, pok dujde bura i onda se do ribot i ujot ribe (str.6.).

umid, -a m. G pl. -ih – vlagas Arija (atmosfera) se prominila. Veliki je umid (23.2.)s Vitar koncentriro umid na goru (uzmorske planine kontinenta). Formirodu se oni obloci, oni zmoraduni (v.) – tumbularija (v.) (21.5.)s Arija je puna umida kako da je po jematvi (vrijeme berbe grožđa) kal pusu juga (23.6.)s vitri ol pulenta (W) do ostra (S), nabiju umid na tarafermu (kontinent) i pok tu izazove kontru is lamponjen (sijevanjem), garmjavinun i dazjen (kišom) (5.8.).

umideca, -e f. G pl. -ih – vlagas Kupi se umideca iz mora i formiraju se obloci is neverami (v.) i prolomima oblokih (21.5.)s Na minu je puhalo jugo koju je konfermalo (v.) i koju će durat (trajati) siguro do trećoka (v.) po mini jer je u ariju veliko umideca is rosami (4.6.)s u sunca zopod ucinila se fumoda (v.) u pulentu (W) koja zove veliku umidecu (11.8.).

usi, pl. od uho – uši, u izrazu za usi (mnogo, obilno)s Kulma je veliko i da je normalnu godisće bilo bi dazja i za usi (21.4.).

uzeć, uzezen pf. – 1. upalitis 2. (o vjetru) pojačati intenzitet, početi puhati jakos vitar uzeze kal misec zapadez Ako bi puhalo dokle je bil misec, bilo bi se reklo da će vitar uzeć kal sunce zapade (str.3)s puse molu jugo i pocelo je rosit. Onda bi se bilo reklo da će se vitar jusit na rosu. Tu hoće reć da će vitar uzeć (str.4.).

(v. terac)


uzizot, -en impf. –    (o vjetru) pojačavati puhanjes vitar uzize ol devet urih ujutro (str.3.)

uzonca, -e f. G pl. -ih – običaj, ono što se zbiva prema očekivanjus izraziz po uz Veliki

kalig (v.), a pocel studeni vitar ispol kaliga. Tu je stvor po uzonci. Ispol kaliga zno zapuhat vitar kuda ispol nevere (v.) (2.4.)s A po uzonci kal ostar (S) dvine (digne oblake) doz veće duro (kiša duže traje) (13.4.)s Tu je po uzonci da na tundu i pri tunda (punog mjeseca) bude većinun vrime u antimamu (neodlučeno) (21.6.)s stalno poteze u levont (E) kako sijun i nabije na goru koja će, po uzonci ovega godisćo, olgovorit burun ili vitron ol gore (neki od vjetrova koji pušu s kontinenta) (28.8.)s vonka uz Oservol (zapazio) son u pulentu (W) nisto vonka uzonce. Mina je imala ucinit na osan avrila u cetiri ure i trideset i cetiri minuta, a jo son vidil u pulentu misec veliki kako dvizok (v.) (11.4.).

V

valjeni, -o -u, – dnevni, onaj koji se obavlja po danus A isto stori govorez “Avril dolce dormir” (u travnju je slatko popodnevno spavanje) ili da valjeni ne skodi noćnemu (dnevno spavanje ne škodi noćnom). Doni su dugi pok je dobro po obidu ćapat pizulet (nakratko zaspati) (2.4.).

varijabil, -o -u – sklon promjeni, nestabilans svojstvaz vrime v kal vitar gre iz ruke u ruku (vjetar često mijenja smjer od juga do bure)s Trubujuzu vrime je varijabilu vrime kal vitar gre iz ruke u rukuz danas puse jugo, sutra maistrotarmuntona (NNW) pok maistralun (NW) (5.1.)s Racunon da će ol kvorta do tunda bit vrime varijabilu većinun iz ostra, a hodit će vitar iz ruke u ruku jer je mina setembrina bila na dvostidevet devetega (9.10)s vrime v is jugon i garbinon, sa neverima i nebijami (s vjetrovima iz S, SW, s olujama)s Za tri-cetiri dona bit će varijabilu vrime sa jugon i garbinon, sa neverima i nebijami koje bi mogle dazjit (kišiti). Moglo bi lampat (v.) i garmit jer su po kulfu (v.) pjuvadure (v.) (8.2.)s vrime v kal puše jugo i riva razbije (vjetrovi iz SSW, SW ili WSW nadjačaju jugo)z Tako racunon kako je pocelo vrime varijabilu i jugo puhat i riva razbivat da će kasno vrime stabilit (13.4.)s vrime v do tunda, a don pri tunda u antimamu (kada nekoliko dana traje varijabilno vrijeme ono se može stabilizirati dan prije punog mjeseca i onda traje nekoliko dana stabilno vrijeme, ali može produžiti isto, nestabilno vrijeme)z Racunon da bi vrime moglo bit varijabilu sve do tunda. Jedon don pri tunda bit će vrime u antimamu (na dan prije tunda, noći punog mjeseca vrijeme se koleba da bi se na tundu odlučilo, tj da bi prevladalo vrijeme koje će trajati nekoliko dana) (13.4.)s vrime v is lorgin vitrima (vjetrovi s otvorenog mora)z Lorgi vitar ni sigur. Tu je jedon ol rufijonih (v.) vitrih. Tako racunon da će do trećoka (v.) bit vrime varijabilu, ali ne strombu (v.) (21.5)s vrime v kal se minjo gurnjo cmost (cirusi mijenjaju smjer kretanja). Jos pri tunda dvo dona minjala se je gurnjo cmost do posli tunda tako da je arija puno varijabila (21.6.)s vrime v ispol neverez Na kvortu po tundu bilo je vrime puno varijabilu tako da se je arija prinuć pokrila (naoblačilo se) i pocelo je lampat i garmit kako da će nebo na zemju past. Dognol je vitar ol tarmuntone (N) strombo (naglo) sa spalmejima (s vihorima), gromon i lompon (v.), ali bez dazja (v.). Poteglo je u ostar kako sijun (orkanski vihor), a populnoća rasćeralo (razvedrilo se) kako spoda (noćno nebo sjajno poput sablje) is jokun burun ujutro, a populne is jokin maistrolen tako da racunon da ovu vrime ni puno ol durode (neće dugo trajati) jer je ispol nevere pok tesko more stabilit za veće don (27.7)s vrime v na trećoku (znak da će i nastaviti takvo vrijeme još nekoliko dana)z Na trećoku vrime je bilo varijabilu do pulne. Populne je pala bonaca i jugo je samorlo na sebi, a pri noći je pocel puhat moli burin. Cmost je poteglo u levont, a sutradon na goru i tako racunon da će vrime konfermat sve do kvorta po mini (5.9.)s mina je varijabilaz svako mina je varijabila (25.9.)svrime v is jugon i provizodami ol bure (s burama kratka trajanja)z Tako racunon da će ol kvorta do pri tunda jedon don bit vrime varijabilu, većinun jugo i provizode ol bure (6.11.)s cmost gre digod na goru a digod u levont (cirusi mijenjaju smjer – idu u E i sjevernim smjerovima)z Cmost govori da će bit vrime varijabilu do tunda (do puna mjeseca) jer digod poteze na goru a digod u levont (8.12.).

varijabilat, -on impf. – biti nepouzdan, nepredvidljivs Na trećoku (v.) je posli kvorta (v.) obonacalo i pocelo vrime varijabilat. Veliki kalig (v.), a pocel studeni vitar ispol kaliga (2.4.)s Nikako da sede u ostru (da se cirusi spuste prema južnom obzoru)z tako da bi se na trećoku vrime lako moglo prominit. Pulent (W) stalno varijabilo. Ne more se formirat kaloda (v.) pok da vrime stabili (20.6.)s Kako je na kvortu konfermalo (v.) dulnju vrime (v.), koju varijabilo tako da digod potegne cmost iz pulenta na goru, a digod u levont, racunon da će durat (trajati) do tunda (punog mjeseca) koji cini na petnaste setembra (5.9.).

varjat, -on impf. – biti nepouzdan, nepredvidljiv, nestalanz Na kvortu je bilo vrime nestabilu. Vitar je varjol (13.7.).

vela, -e f. G pl. -ih – veljačas vela okroji svoju (valja da ostvari ono po čemu je kao mjesec poznata – moraju za njena trajanja biti najveće hladnoće i velika nevremena)z stori ribori nisu

falili kal su govorili da vela vajo da okroji svoju (11)s v pito brata Morka da njuj zomje dvo bilo donkaz (i u martu, fig. Marko od marac, zna biti vrijeme kao u veljači, a koji put zna početkom ovoga mjeseca pasti i snijeg)vela će siguro pitat brata Morka da njuj zomje dvo dona da se i ona izvoji (11)s v pokoze svoju arjavu ćud (rđavu narav)z po svemu temu racunon da će vrime ingvastat (pokvariti se), da bi vela mogla pokozat svoju arjavu ćud (11).

vitar, -a m, G pl. vitrih – vjetars nazivi vjetrovaz Ribor koji je na jidra moral pasovat velike udaljenosti, vajol je razlikovot i nojmanju prominu vitra. Vitar mu je bil i busula i motur. svaki iskusni ribor moral je razlikovot sesnaste vitrih. Nojpri tarmuntona (N), pok bura (NNE), onda vitar da grego (NE), onda gregolevont (ENE), levont (E), sirokolevont (ESE), sirok (SE), ostrosirok (SSE), vitar u ostar (S), ostrogarbin (SSW), garbin (SW), pulentegarbin (WSW), pulenat (W), pulentemaistro (WNW), maistrol (NW) i maistrotarmuntona (NNW) (str.3.)s u ovom glosaru spominju se još tri međuvjetraz vitar u Kvarner / iz Kvarnera (između NNW i N), gregotarmuntona (između N i NNE) i bura po gregoju (između NNE i NE)s

inačicez a) sjeverz tarmuntona, tarmuntanela, tarmuntanezs b) sjeversjeveroistokz bura, burin, bura po gregojus c) sjeveroistokz grego,vitar da grego, gark, garkusina, gregoj, vitar ol Bojanez punte zjaju is vitron ol Bojane (21.1.)s Kal su gregoji uvik se rece da je vitar ol Bojane (21.1.)s d) istoksjeveroistokz gregolevonts e) istokz levont / levanat, levantin, levantora, v da levonte, zudijs f) jugoistokistokz sirokolevont / -anats g) jugoistokz sirok, siroketić, sirokol, sirokojs h) jugjugoistokz ostrosiroks i) jugz ostar, vitar u ostar, ostrinet, ostrinetićs j) jugjugozapadz ostrogarbins k) jugozapadz garbin, garbinoda, garbinetić, garbinets k) zapadjugozapadz pulentegarbins l) zapadz pulent / -enat, pulentac, pulentoda, v da pulentes m) sjeverozapadzapadz pulentemaistros n) sjeverozapadz maistrol, maistralić, maistraluns n) sjeversjeverozapadz maistrotarmuntonas

opći naziviz jugo odnosi se na vjetrove koji pušu od levanta do oštra, ali najčešće se pod tim nazivom podrazumijeva vjetar iz SEs juzin, juzinet, juzinetić, mazor (majsko jugo), pasijunsku jugo (jugo koje puše oko Uskrsa, repasol / reposol (isto što i pasijunsku jugo)s bova (vjetar slaba intenziteta)s bovicas dulnjo bova (od NNE do W)s roz (trenutačno lagano puhane koje samo namreška more), ćuhs reful (jači trenutačni udar vjetra)s terin (vjetar s obale)s

izrazi s determinantama smjeraz v ispol kaliga (v.), v ispol nevere (v.)z ispol kaliga zno zapuhat vitar kuda ispol nevere (14)s v ol pulentaca do maistrola (od W do NW)z Na tundu je vitar bil ol pulentaca do maistrola (21.5.)s v ol rive (od talijanske obale)z Do kvorta bit će jugovine is dazjen i vitrima ol rive jer je stajun da pusu garbini (SW) (2.11.)s v ol Bojane (NE), v da levonte, v da gregoz Punte zjaju (rtovi prividno lebde nad morem) sa vitron ol Bojane. Vitar da levonte, da grego. Kal su gregoji uvik se rece da je vitar ol Boj ane (21.1.).v ol kraja (vjetrovi s kontinenta)zvitri ol kraja nisu nikal dobri za ribu ni kal se lovi mrizima, ni kal se lovi parangolima. Tu je zatu jer ti vitri tiru ribu ol kraja (31.12.88.)s v ol gorez u pulentu je bila modrovka (v.) kuda da će priko noći zapuhat vitar ol gore – bura ili da grego (6.5.)s v vanije (vjetrovi zapadnije od S, a južnije od W)z Ol maistrola do ostra zovemo vitar vanije (21.5)s Pol taljonsku kostu (obalu) je vitar vanije (str.3)s kal je oblok suspendijen (podignut nad horizontom), onda je vonka vitar vanije (4.1.)s Kal je vitar vanije onda padu obloci na goru (21.5)s v vonka (SSW, SW, WSW)z Vitar vonka nabije na goru (21.5.)s v nutra (NNE,, NE, ENE)s dulnji v (iz nekog od pravaca od N do W)z da će opet zapuhat dulnji vitar koji je refinol (koji se vratio) (7.3.)s v iz Kvarnera (između NNE i N)z is neverinon je poteglo na goru, ali uvik is vitron iz Kvarnera (21.6.)s

atributni izraziz lovki v (s kojim se dade bolje uloviti)z rasćero (razvedri se) i opet jugo i tu većinun vitri vanije (između S i W) koji su lovki (4.6.)s v lorg (v.)z ujutro kal je vitar lorg, kal je vrime atorzijo (v.) (2.1.)s Rece se da je vitar lorg kal puse iz garbina ili iz pulenta ili iz pulentemaistra, maistrola (2.1.)s Lorgi vitar ni sigur (21.5.)s a vitri lorgi mogli bi bit puno grubi (21.5.)s Drugega dona po trećoku (v.) pocel je bit vitar lorg – pulentac (6.10.)s moli vz vrime će bit lipu sa molin vitrima (17.2.)s rufijoni v (nestabilan, najavljuje pogoršanje vremena)z Lorgi vitar ni sigur. Tu je jedon ol rufijonih vitrih (21.5.)s ako je pulentac, garbinet, maistrol, ostrinet, tu je vitar rufijon. Un izazivo prominu vrimena (21.5.)s pocel je bit vitar lorg – pulentac koji ove stajuni bude rufijon i kaloda se je suspendila (podigao se sloj magle na obzoru) tako da je pocela mareta ol garbineta. Tu su rufijoni vitri, a i maistrol je rufijon kal dujde jesen (6.10.)s Ol maistrola do ostra zovemo vitar vanije (21.5.)s Jugo je od levonta do ostra (21.5.)s siguri vz Već tu ni kako liti da je maistrol siguri vitar (6.10.)s strombi v (nagao, silovit)z juga duraju don-dvo pok ni dazjih ni strombih vitrih sa zimima (14.3.)s studeni vz a pocel studeni vitar ispol kaliga (v.) (2.4.)s v ni vamo ni tamo (vjetar sklon promjeni, nestabiliziran)z Na kvortu je obonacalo sa vitron ni vamo ni tamo (28.4.)s veliki vz da će bit vrime velikih vitrih (28.2.)s Ako ucini rebaltadura (v.), bit će is velikin vitron, is prodorinun (v.) (15.5.)s

predikatni izraziz v cedi (popusti, smanji snagu)s v pade (popusti, smiri se)s v pade kako tovor

(iznenada se smiri)s v dogno (provali silovito)z Dognol je vitar ol tarmuntone strombo (v.) sa

spalmejima (v.), gromon i lompon (v.), ali bez dazja (v.) (27.7.)s v govoriz Kvarat (mjesečeva četvrt) je ucinil na dvodeset zimnega (mjeseca studenoga) is molin vitron koji govori da bi opet mogle ucinit garkusine (NE) kal punte zjaju (v.) (22.11)s v gre uz Pocela je voda kresivat (plima), a vitar je isal u gregolevont (8.12.)s ujutro kolo deset-jelnaste urih ide vitar u maistrol (2.1.)s v gre nose poz gurnju cmost stalno poteze u levont (E vuče visoke oblake)i vitar je isal nose po levontu (6.11.)s v gre doz posli terca ol lneva ide vitar do maistrola (21.1.)s kako se je sunce dvizolo, isal je vitar sve do pulenta (7.3.)s v gre vanijez a posli tega da će puć vitar vanije (23.2.)s v gre naokoloz Kako se sunce penje, tako vitar gre naokolo (ide od E preko S do W) (8.1.)s v gre iz ruke u ruku (vrijeme je nestabilno s vjetrovima koji se ne mogu stabilizirati)zVitar će hodit iz ruke u ruku is pjuvadurima (v.) na goru (28.4.)s I tako, dokle vitri gredu iz ruke u ruku, ni stabilega vrimena (29.7.)s v gre na kroj (puše s kontinenta)z kal ide vitar na kroj vecer, kal ide u burin, onda je siguro sigurisimo vrime (2.1.)s v gre pri sunconz Tu se cesće dogodjo liti nego zimi da ide vitar pri suncon (8.1.)s Rece se da vitar gre pri suncon kal se vitar minjo kako sunce kuri (od E preko S do W)s (8.1.)s Ni poteglo u levont (cirusi nisu krenuli prema E) i vitar je isal pri suncon (vjetar koji je tokom dana mijenjao smjer krećući ujutro od E preko S stigao je prije zalaska sunca do W, a to je znak da neće zapuhati jugo, da je vrijeme stabilno) (8.1.)s Kako je vitar isal pri suncon, pala je bonaca (8.1.)s v ide poz ide vitar po pulentu (W) (11.4.)s v se jusiz da će se vitar jusit (fig. žestiti se, srditi se – pojačati) na rosu (str.4.)s v se razjusiz Poteglo je u levont is par kapoj rose na koju se je vitar razjusil tako da je zapuhol provi sirokolevont koji se izvoji u komiskuj vali (15.5.)s Umideca (vlaga), magla, a vitar se je jusil na par kapoj rose ili dazja (16.12.)s v konfermoz Na tundu je konfermol vitar ol Kvarnera is kalodun u pulentu (18.8.)s v se kontresto (fig. suprotstavljati se u diskusiji)z Danas puse jugo, sutra pade bonaca i olma olgovori drugi, suprotni vitar. Kontrestaju se vitri, gledaju pridobit jedon drugega. I tako dokle vitri gredu iz ruke u ruku (dok ne prevlada jedan vjetar), ni stabilega vrimena (29.7.)s v lomiz vitar je lomil sve pri sobon (29.8.)s v nabijez Vitar vonka (SSW, SW ili WSW) nabije na goru (nosi oblake prema kontinentu) (21.5.)s v napadoz Nogle su promine vitrih koji napadaju jedon drugega tako da ne dopusćaju stabilizaciju vrimena (5.8.)s v nosiz Kal je veliko furtuna iz ostrosiroka, spila ol Baluna na Bisovo ispuhuje slop i do pedeset metrih u ariju, a onda tu joki vitar nosi priko cilega skoja (16.12.)s v nosi lignez Gora purgo (dižu se oblaci nad uzmorskim planinama kontinenta), a tu nosi vitar one ligne, one protegnute obloke, pul garbina (SW). Tu je stu na stu bura (21.5.)s v olgovoro (zapuše iz suprotna smjera)z Nojgore je kal vitar vitru olgovoro, kal furca furci olgovoro (str.6.)s Danas puse jugo, sutra pade bonaca i olma olgovori drugi, suprotni vitar (29.7.)s v oplakoz Puno je lipo kal su moli vitri i kal vitar oplako i dujde jugo pok oplako jugo str.6.)s v ostane za sunconz ako vitar ostane za suncon, onda se vroćo na jugo (u kretanju od E pri izlasku sunca, preko S prema W, vjetar može zaostati i ne stići do W, a to je znak da će prevladati jugo (8.1.)s v padez a pri kvorta (v.) po tundu (v.) mogal bi vitar past i puć u burin (24.4.)s v pere spjaje (žala, plaže)z a posli tega da će puć vitar vanije koji će parvi put oprat spjaje ove zime (23.2.)s v prati suncez pok sve kako sunce gre pul zopada, tako ga vitar prati (8.1.)s v pridobijez Kontrestaju se vitri (fig. spore se u diskusiji – nastoje prevladati drugoga), gledaju pridobit jedon drugega (29.7.)s Ceko se koji će vitar pridobit (5.1.)s v puse iz bonde suncenjoka (v.)z Iz koje bonde sunca je suncenjok, iz te će bonde vitar zapuhat (11.4.)s v puse iz bonde vrot ol koloboraz kal misec imo kolobor, iz koje su bonde vrota (prekid kruga) iz te će vitar zapuhat (str.7.)s v rastirez kal pusu joki vitri koji raznesu maglu i kalig (v.) rastiru (13.3.)s v raznesez kal pusu joki vitri koji raznesu maglu (13.3)s v rebalto (baciti, izvrnuti)z stroh te je i puten hodit da te vitar ne rebalto (15.5.)s v refino (ponovno zapuhati)z da će opet zapuhat dulnji vitar koji je refinol (7.3.)s v suspendije (podiže, ili odbija oblake ili maglu)z tu hoće reć da ni juzni vitar koji suspendije i ne dopusćo kalodi da sede (31.12.88.)s v uzize (pojačava)z vitar uzize ol devet urih ujutro (str.3.) (v. terac)s da će vitar uzeć kal sunce zapade (str.3)s v varjo (mijenjaao je smjer)z Na kvortu je bilo vrime nestabilu. Vitar je varjol (13.7.)s v zapuhne kuda iz vriće (zapušei iznenada svom žestinom)z pok se na rosu (kišicu) jusi (fig. žesti – pojačava) vitar i zapuhne kuda da ga ku pusti iz vriće (30.5.)s v zategnez Na kvortu je zategla (privremeno malo jače zapuše) dulnjo bovica (vjetrić iz nekog od pravaca od N do W) onda je oplakalo (prestalo puhati) (9.10.)s

besubjektni izraziz vitra je (puše)z da je pod rivu vitra (na talijanskoj obali) (4.1.)s vitra je kako luka (za maestral)z Pripostavimo ujutro je burin, a vamo ol Sveca (WSW) pok do ostra (S) ucine se vonka oni bili obloci – tu smo zvoli tumbularija (v). Onda bismo bili rekli – populne je maistrola kako luka (21.5.)s varć vitra kako iz vrićez onda se rece da će obloke potegnit levont (E) i da će varć vitra kako iz vriće (str.3).

voda, -e f. G pl. –ih – 1. kišas v se istresez onda je siguro devedeset i devet na stu da će se istrest iz njega voda (93.6.)s 2. morska strujas v iz pulenta (iz W)z dvo jutra voda iz pulenta – treću jutro jugo (str.6)s 3. razina moras visoko v (plima)z sega jutra je visoko voda (str.5.)s v kresije

(raste razina mora)z Bilo je malo nesiguro jer je voda bila malo suspendijena (podignuta) (26.12.)s v zovez voda vodu zove (plima je znak za kišu) (str.7.).

vrime, vrimena n. G pl. -ih / vrimen – 1. razdoblje, dobas 2. vrijeme atmosfersko, meteorološkos

atributni izraziz arjavu v – loše v., euf. olujaz kalebi se darze visoko kal će arjavu vrime (11.4.)s v atorzijo (nestabilno, vrijeme koje prethodi nevremenu)z Ujutro kal je vitar lorg (v.), kal je vrime atorzijo, kal puse iz Sveca (WSW), more se racunat da je vrime folsu (nepouzdano, nesigurno, opasno) (2.1.)s Vrime je atorzijo kal je bonaca, a puse maistralić, pok maistrotarmuntona, pok juzin, kal pul ure puse maistrol, pok pul ure juzin i tako – vrime neodlucenu, vrime atorzijo (5.1.)s v bastordu (nestabilno, promjenljivo, nepouzdano)z Ujutro se more gledot kal je vrime ono bastordo (2.1.)s kal je na trećoku (mjesec treće noći poslije mjesečeve faze) vrime bastordo, duro (traje) sve do kvorta (četvrt) po tundu (pun mjesec) ili do punta ol miseca (23.6.)s ćoru v (vedro)z danas je lipu ćoru vrime (7.5.)s drugu vz Ostar (S) olbije, dvize (južni obzor ne prima ciruse koji prema njemu kreću što je znak za promjenu vremena). Tu hoće reć da je vonka (na otvorenom moru) već drugu vrime (5.1.)s dulnju v (smatra se stabilnim vremenom pogodnim za plovidbus pušu vjetrovi iz nekog od pravaca od N do W)z Kal kaloda (v.) sede ol pulenta do ostra, kal ne dvine, potvordije dulnju vrime (31.12.88.)s Da se je kaloda dvigla moglo bi zapuhat jugo, ali more ostat i bonaca, more refinat (vratiti se) dulnju vrime (31.12.88.)s Kal je furtuna dulnjega vrimena, a ostar neće da recevi (S ne prima oblake), onda se recez suha vele (1.1.)s Vrime će dvo dona pri bit u antimamu (v.) tako da će mina odlucit za razvoj vrimena (1.2.)s mi recemo dulnju vrime – tu su vitri ol tarmuntone pok do maistrola. Bura je isto dulnju vrime, ali njuj ćemo reć da je bura. Doje njuj se vaznosti (5.1.)s Kako je vitar isal pri suncon, pala je bonaca i tako je ostalo dulnju vrime (8.1.)s bit će veliku nevrime i tu is ravajunodima (v.) dulnjega vrimena i opet is jokin jugon (28.2.)s puhat će dulnju vrime (22.12.)s isal je vitar po pulentu (W) i sastavilo se je dulnju vrime (26.12.)s Pok će iza tega rebaltadura dulnjega vrimena (str.5.)s v folsu (v. atorzijo)s istu vz Kal sede u ostar tu hoće reć da će jos dvosticetiri ure bit istu vrime (31.12.88.)sv kakomudrogo (loše, nestabilno)z ujutro se more gledot kal je vrime veće ono bastordo, atorzijo, kakomudrogo, nesiguro (str.5.)s lipu vz Kal se pri noći ukoze duga u pulentu, ocekije se lipu vrime (str.4.)s Kaloda (pojas magle uz horizont) se ucini ol pulenta do ostra (od W do S). Tu kal je lipu vrime. Kaloda je visoka dvo-tri parsta (31.12.88.)s kal sicanj potegne, more cili misec bit lipu vrime (4.1.)s v rofuzu (v.)z racunon da će bit vrime rofuzu. Tu hoće reć vrime sa jokin vitrima, sa neverima (13.2.)s siguru vz Kal ide ol levonta na tarmuntonu, iz tarmuntone u maistrotarmuntonu, onda stabili, tu je puno siguru vrime (11.4.)s siguru sigurisimu vz Kal ujutro kolo deset-jelnaste urih ide vitar u maistrol, vrime je siguru, a kal ide vitar na kroj (kad puše s kontinenta) vecer, kal ide u burin, onda je siguro, sigurisimo vrime (2.1.)s slabu vz Na Jabuku kal kalebi ćute slabu vrime dvinu se visoko povar skoja i krokoću (11.4.)s do tunda (pun mjesec) more bit somo slabu vrime (6.11.)s a kal se ujutro vidi dugu u levontu, tuko stot atento ol slabega vrimena (str.4.)s kal se cipal hiti treso (baci se bočno na površini mora) – slabu vrime (str.7.)s suncenjok (v.) je znak slabega vrimena (11.4.)s stabilu vz Kal ostar (S) recevi (v.) – stabilu vrime (1.1.)s Kaloda (v.) ol pulenta do ostra niska je i stabilu će vrime ostat sutra (1.1.)s sicanj u devedeset na stu slucajih covika avizo (obavijesti) dvosticetiri ure unaprid, avizo ga da će slabu vrime (4.1.)s Većinun je vrime stabilu kal su velike skolode (oseke) (5.1.)s Kal je burin, rece se vitar ol gore – burin, stabilu vrime (21.5.)s v timidnu (blago, ugodno, mirno vrijeme)z Ni sćige (v.) kojo je znak za joku buru. Jos je vrime timidno (11.4.)s trubujuzu vz trubujuzu (v.) varijabilu vrime kal vitar gre iz ruke u rukuz danas puse jugo, sutra maistrotarmuntona (5.1.)s strombu v (nevrijeme s iznenadnim i jakim vjetrom)z Rilko kal u sicnju ujedonput ucini strombu vrime. (4.1.)s Racunon da će vrime bit ne strombu jer je kulma (plima) pala (30)s varijabilu vz bit će varijabilu vrime sa jugon i garbinon (v.), sa neverima (v.) i nebijami (v.) koje bi mogle dazjit (v.) (28.2.)s

prijedložni izraziz v ol durode (v. koje bi moglo duže potrajati)z racunon da ovu vrime ni puno ol durode (27.7.)s v ol pjuvadurih ( kiša koja pada na malom prostoru, kiša iz jednog oblaka)z Vrime je ol pjuvadurih koje donesu malo dazja (28.4.)s v. iz Kvarneraz Moglo bi bit vrime iz Kvarneraz ujutro burin, a posli terca puć će vitar u maistrol (3.5.)s v u antimamu (nestabilno v. kada se očekuje da prevlada jedno ili drugo vrijeme)z Na minu je vrime uvik u antimamu (str.4.)s predikatni izraziz v duro (traje)z da će se ove godine izvorsit stori proverbij da vrime ol cetvortega avrila cetardeset don duro (13.3.)s vrime će durat i do trećoka (v.) po tundu (v.) (21.6.)s v gre iz ruke u rukuz varijabilu vrime kal vitar gre iz ruke u rukuz danas puse jugo, sutra maistrotarmuntona (5.1.)s vrime sve gre iz ruke u ruku (24.4.)s v gre po stajuniz vrime ne gre po stajuni (ne odgovara za godišnje doba) (21.4.)s v gre is vrimenon (vrijeme ide prema očekivanju)zTako je kal vrime ne gre is vrimenon (4.6.)s v gre po uzonciz da ne gre ni vrime sve po uzonci (16.12.)s v ide poz vrime se je pocelo izmirivat tako da je na kvortu po mini (…) vrime iz molega juzina islo po tarmuntoni (N), a ne po pulentu (P) (11.8.)s v ingvasto ( pokvari se)z racunon po motivima arije (v.), kulme (v.) , refulih (v.)

po moru, po svemu temu racunon da će vrime ingvastat, da bi vela mogla pokozat svoju arjavu ćud (lošu narav) (20.2.)s v ispurgo (izbaciti iz sebe, očistiti se)z Racunon da je vrime slabu ispurgalo pok da bi po trećoku (v.) moglo stabilit (21.4.)s v se izbastardo (pokvari se)z racunon da će se vrime opet izbastardat (17.2.)s v se izvarjo (promijeni se na gore, pokvari se)z Gledolo se vrime na puntu (v.) ol miseca za znat hoće vrime konfermat (v.) ili će izvarjat (str.5.)s Ako vrime ne konfermo na trećoku, onda će se vrime izvarjat (6.2.)s v. se izvucez Umideca (vlaga)je nestala, arija je postala ostra (zrak je postao suh) pok racunon da bi se moglo vrime izvuć do don pri mine ne slabu (26.12.)s v konfermo (na nekoj mjesečevoj fazi ili međufazi, kao što je trećok, vrijeme potvrdi da je prevladalo i da će stoga potrajati narednih nekoliko dana, najvjerojaatnije do sljedeće mjesečeve faze)z Bilo bi se reklo da ako konfermo vrime na tundu da će produzit istu vrime jos tri cetiri dona (str.5.)s Trećok (v.)po tundu (v.) igro veliku ulogu hoće konfermat vrime oli ne.Većinun posli mine oli posli tunda ako konfermo vrime na trećoku tu hoće reć da će vrime podurat (8.1.)s v se konfrontiroz ne nodon se lipemu vrimenu, nego provizodima (v.) koje će krolko durat jer se jopet vrime konfrontiro (29.8.)s v okalmo (smiri se, vjetar oslabi ili posve prestane)z Onda je vrime okalmalo is molin maistralićon (27.5.)s v se okrićez pulent dvize leva-leva (brzo, bez zastoja). Pocel je rozit (lagano puhati) juzinet. Populne je nevera (oluja). A ca ćes, muj Ivane, tako se vrime okriće (str.5.)s v ostanez Ako dulnju vrime ostane do trećoka (6.5.)s v poduro – potrajez izgledo da će podurat vrime (13.1.)s Većinun posli mine oli posli tunda ako konfermo vrime na trećoku tu hoće reć da će vrime podurat (8.1.)s v se pokvariz vrime će se pokvarit (29.10.)s v stabiliz Vrime ne more stabilit dokle ne potegne u ostar (dokle S ne privuče ciruse) i tu ne strombo (naglo) nego pomalo Neće nikako da vrime stabili (4.6.)s v tako (započne)z U pulentu (W) se dvigla cmost, a u sutun je sela (spustili su se oblaci koji su se bili digli, što je znak da će prevladati lijepo vrijeme) tako da racunon da će takat dulnju vrime koju bi moglo durat do tunda (v.) (13.7.)s v uciniz Tako bi moglo na kvortu (v.) konfermat (v.) i onda bi ucinilo lipu vrime (24.4.)s Na trećoku (v.) je ucinilo dulnju vrime (v.) (18.10.)s v se umiriz da bi se dvo dona pri tunda (v.) moglo vrime umirit (15.5.)s v varijabiloz Na trećoku je posli

kvorta pocelo vrime varijabilat (2.4.)s na kvortu je konfermalo dulnju vrime koju varijabilo (5.9.)s v se zatrujez Tako se je vrine zatrovolo ovega godisćo da ne znon hoće se popravit i hoće ucinit lito svetega Luke (topao i sunčan listopad) (5.8.)s

objektni izraziz gledot v (promatrati znakove na nebu i moru da bi se po njima moglo prognozirati)zVajalo je gledot vrime kal je kvarat (v.) miseca (str.4.)s Uvik se gledo vrime prinuć. Ne mores ujutro gledot vrime koju će. Na nike kazijuni (prilike) more se i ujutro. Ujutro se more gledot kal je vrime veće ono bastordo, atorzijo, kakomudrogo, nesigurno (2.1.)s kalkulat v (računati)z Mornori i ribori uvik su kalkulali vrime ol punta do punta ol miseca (23.6.)s pratit vz jo pratin vrime (28)s pronostikat v ( prognozirati v)z sicanj je za pronostikat vrime nojsiguriji misec u godisću (4.1.)s Misec je nojboji znak za vrime pronostikat (5.1.)s Malo je tezje pronostikat vrime za ovo doba ol stajuni (24.10.)s znat vz Pulent (W) je nojboji sinjol (pokazatelj) za znat vrime (str.4.).

Z

zapuhat, -usen pf. – (o vjetru) zapuhatis prijedložni izraziz z. ispol kaliga (v.) / ispol nevere (ispod olujnih oblaka)z Ispol kaliga zno zapuhat vitar kuda ispol nevere (2.4.)s

usporedbez z. kuda da ga je ku iz vriće prosul (vjetar provali naglo, iznenada, silovito)z ali pri nego je poteglo u levont kako sijun (prije nego je povuklo kao vihor oblake u E) olma je zapuhlo kuda da ga je ku iz vriće prosul (21.4.)s z. kuda da ga je ku pustil iz vrićez ali potegne u levont pok se na rosu jusi (v.)vitar i zapuhne kuda da ga ku pustil iz vriće (30.5).

zastok, -o -u – predik. -a -o – žestok, silovits ali posli tega zastokega juga bila bi razbila

(v.) riva (v.) is zastokin garbinon (SW) (16.12.).

zima, -e f. G pl. zimih / zim – zimas (v.) predikatni izraziz z. napraviz zima ni svoju napravila pok će se avril isfugat (nadoknadit će travanj hladnoćom i vjetrovima ono što zima nije napravila) (13.4.)s z osinez pok je zapuhol provi zimski sirokol (SE). Tako se je rep ispurgol na misto glove. zima nos je repen osinula (zima je pokazala svoju narav na samom kraju kada se to ne očekuje) (24.4.)s z ugrizez ako zima ne ugrize repen će osinut (2.4.)s provo z z Provo zima je kal na Majelu (v.) lampo (v.), i kal kulaf (v.) mete snigon, i kal se parsti na vesla osćope (v.), i kal zelis duć na poluge (grede preko kojih se izvlači brod iz mora na obalu) pri nego sunce zapade,

i kal sćige (v.) sćigaju ol bure, kal suskaju zola i dunji (tutnji) Komiza ol garbinih (SW), kal se priko Manjareme (brdo sa sjeverozapadne strane komiške uvale) skotni (fig. bremeniti kišom) obloci kidaju, i spalmeji (v.) se ispri somega kraja zakidaju da te je stroh da te u more ne olnesu, i kal je cilo vala komisko korta bjonka (v.) (21.4.)s teplo zz Nikal ni bilo ovako teplih zimih. Pri se je zimi u brud fogun (v.) lozilo (7.3.)s veliko zz Lokorde se love skurima noćima i velikima zimima (31.12.88.).

zimni, -ega m. – mjesec studeniz Kvarat cini na sedan zimnega (6.11.).

zjat, zjon impf. – otvarati ustas fig. (o rtu) prividno lebdjeti nad moremz More je mirno, burin je, punte zjaju (31.12.88.)s Punte zjaju sa vitron ol Bojane (NE) (21.1.).

zmoradun / moradun, zmoraduna m. G pl. -unih – veliki oblak na brdima, gore bijel, a dolje tamans Kal je sirok, tisko pul Kvarnera. Vitar koncentriro umid na goru. Formirodu se oni obloci, oni zmoraduni – tumbularija. Tu su oni veliki obloci na bardima ca imodu bile vorhe a doli su corni. Tumbularija smo ih zvoli. Pripostavimo ujutro je burin, a vamo ol Sveca pok do ostra ucine se vonka oni bili obloci – tu smo zvoli tumbularija. Onda bismo bili rekli – populne je maistrola kako luka. Tu smo zvoli tumbularija, a Polvisani – zmoraduni. A ovo je opet drugo stvor kal je vitar vanije, onda padu obloci na goru (21.5.) (v. tumbularija).

zvat, –zoven impf. – (o vremenu) izazivati; izrazi: voda; voda vodu zove (plima je znak za kišu) (str.7)s lomp: zimi lomp zove, a liti meće (zimska munja označuje mjesto prema kojemu će zapuhati olujni vjetar, a ljetna munja obrnuto označuje mjesto od kojega će zapuhati) (23.3); Modrovka (v.) izazivo vitarz ili ga zove ili ga meće. Do maza ga zove, a ol maza ga meće (7.5.); U sunca zopod ucinila se fumoda (v.) u pulentu (W) koja zove veliku umidecu (v.) i jos veću kalduru (v.) (11.8.).

zvizda, –e f. G pl. -ih / zvizd – 1. zvijezdas kal zvizda impunto mlodemu misecu u rep, more se ocekivat promina vrimena (str.4.)s 2. meteors Ako je jugo i zvizda leti iz tarmuntone (N) u ostar (S), racunalo se da će dulnju vrime (vjetar iz nekog od smjerova od N do W (11.4.); za alavija pronostikat tukalo bi bit na more, tukalo bi zvizde gledot, di zvizda leti (7.5.)s Ovako arija govori da ni bure, nego da će refinat joku jugo i tu gregolevont jer su i zvizde letile iz levonta prema pulentu (22.12.).

7. HALIJEUTIČKI ONYMICON

7.1 Palagruža

Otočje Palagruže sastoji od dva otočića i nekoliko većih i manjih hridi, od kojih je najudaljenija, oko 3 milje u pravcu jugoistoka, Galijula – najjužnija točka teritorija Republike Hrvatske.

Govoriti o toponimiji i antroponimiji pustih otočića (ako se izuzmu svjetioničari na V. Palagruži) čija ukupna površina jedva prelazi četvrtinu četvornog kilometra, a ovaj rad upravo takvu namjeru ima, čini se poslom jalovim, poslom uzaludnim. Tko bi, naime, na tako dalekom i tako malom otočju, bližem talijanskoj obali negoli ijednom hrvatskom naseljenom otoku, čija ukupna površina tek neznatno prelazi četvrtinu četvornog kilometra, mogao biti baštinikom njegova povijesnog pamćenja? I da li uopće netko zna ime kakva lokaliteta na nepotopljenom kamenu nasred mora, između istočne i zapadne obale Jadrana? Kakva li je pak antroponimija moguća na pustom otoku?

Ovaj rad trebao bi otkloniti sumnju u smisao onomastičkog istraživanja najudaljenijega i najjužnijega hrvatskog otoka. Mada još ne možemo pouzdano tvrditi, vjerujemo da bi teško bilo naći u Hrvatskoj površinu zemlje veličine 26 hektara koja bi sadržavala više toponima negoli što ih ima ovaj komadić nepotopljene zemlje koji su grčki moreplovci nazvali, prema grčkoj riječi za more (pelagos – more kao pučina), otokom pučine: Pelagosa.

A gdje pak naći toliku površinu nenastanjene zemlje, mada je ova i jalova i surova, koja bi do danas sačuvala u sjećanju stotine imena onih kojima je u prvoj polovini ovog, kao i u minulim stoljećima, pružala utočište od opasna mora kojemu su se izlagali da bi do nje došli iz daleke Komiže u svojim malim ribarskim barkama na vesla i jedra.

Otok s čijega je strmog brijega (Mondefust) moguće baciti kamen u more i na sjevernu i na južnu obalu, uz uvjet da netko ima hrabrosti stajati nad ponorom na hrptu otoka širokom u jednom dijelu (Prisjuga) i manje od jednog metra, bio je cilj kojemu su u proteklom mileniju hrlile u regatama gajete falkuše iz 42 milje daleke Komiže. Povijesni dokumenti spominju i do stotinu gajeta sa po pet veslača koji bi na znak topovskog hica s komiškog kaštela startali prema dalekom pučinskom otoku, da bi u tom veslačkom maratonu, ako nije bilo dovoljno vjetra za jedrenje, izborili što bolju poziciju za dvadesetodnevni boravak na surovoj obali Palagruže u dvadesetodnevnom razdoblju ribolovnog mraka.

Ti veslači čuvali su u pamćenju imena što su ih ovom otoku pučine dali drevni moreplovci. Ali i ti tako mnogobrojni ribari u svojim ribolovnim pohodima ostavili su svoje tragove koje ne čuva otočka zemlja, kao što čuva krhotine arheoloških artefakata, već pamćenje posljednjih veslača palagruške regate i danas rijetki njihovi nasljednici.

Spomenike ljudske prisutnosti u povijesti, na ovom otoku ne predstavljaju samo arheološki nalazi i građevine ljudske ili njihovi tragovi. Te spomenike predstavljaju i imena svih toposa koji su bili važni za ljudsko snalaženje u prostoru, imena uvala, puntina, pličina i grebena, putova i ljudskih građevina ili njihovih tragova. Ta imena nisu bila važna samo za snalaženje u prostoru već su bili i putokazi u labirintu ljudskoga sjećanja. Za njih su vezane uspomene živih, ali i onih koji žive u sjećanju živih. Spomenici ljudskoga trajanja, na ovom krajnjem otočkom frontu hrvatskog dijela Jadrana, jesu i imena imenovatelja i baštinika imenskoga nasljeđa otoka pučine – Pelagose.

7.1.2. Toponimija

Vrlo je vjerojatno da u proteklom mileniju nije prekinut kontinuitet prisutnosti ribara iz Komiže na Palagruži. Ni progoni ribara vojgara, kojima je venecijanska vlast, u godinama kada se oko Visa dobro lovilo mrežama potegačama, nastojala spriječiti ribolov oko Palagruže, nisu uspjeli zaustaviti ove ribare, mada su bili suočeni s mogućnošću da zbog toga budu drastično kažnjeni spaljivanjem mreža i brodova pa i višegodišnjom robijom u okovima na galijama.63 Taj kontinuitet održao se i onda kada je Rapallskim ugovorom 1920. Palagruža pripala Italiji. ^ak i tada, kada je Palagružu dijelila od Komiže međudržavna granica, Komižani su, s obzirom na višestoljetnu tradiciju ribolova na ovom otoku, Brijunskom konvencijom 1924., dobili pravo da sa četrdeset svojih barki ribare na Palagruži. Taj kontinuitet prisutnosti na Palagruži ribara koji pripadaju jednoj insularnoj organskoj zajednici, kontinuitet koji traje barem od dvanaestog stoljeća (v. toponim Luk), razlog je i brojčanom bogatstvu toponimije i njenoj velikoj starosti zbog koje su neki toponimi danas semantički neprozirni.

Koliko je toponimija Palagruže bila važna radi dokazivanja prava komiških ribara na Palagružu, svjedoči i sjećanje ovog komiškog ribara: Posli svjetskega rata Palagruza je pripala Taljonima. Trumbić je dvadesete u Rapallu, u Itoliju, bronil Palagruzu i Komiza mu mora bit zahvalna jerbo da ni bilo njega, Komizi bi bilo oduzeto pravo da lovi na Palagruzu. Trumbić je znol ca Palagruza pristovjo za Komizu i un je bronil Palagruzu i dokozivol pravo Komizonih da tamo ribaju. Tako smo mi Komizoni po Rapallskemu ugovoru dobili pravo ribonjo (…). Hola je na Palagruzu jelna mejunarodno komisija i zvoli su komiske ribore da recu kako se co zove. Na racun steralih, barakih, jastozerih i imen pozicijih na Palagruzu, tu je pravo Komiza dobila (IVG, istakao JB).    Pri rata imali su, osin nos Komizonih, pravo hodit na Palagruzu Trimidezi (s otočja Tremiti) i Rudinezi (iz Rodi Gargano). Oni su holi gucima bez folkih i riboli budelima i nosili nutra frisku ribu. A riboli su i jastoge (JBZ).

Palagruža ne bi imala tako bogat toponimikon da nije bila izuzetno zanimljiva ribarima. A njih je ona zanimala zbog one nevidljive – podmorske Palagruže koja se u pravcu istok – zapad proteže oko trinaest milja, a u širinu do 1,5 milje.

U sezoni lova sardela znalo je na Palagruži boraviti i nekoliko stotina ribara iz Komiže. U jednom dokumentu što ga sadrži Liber Comisiae spominje se da je na Palagruži znalo biti i preko stotinu ribarskih barki.64 Budući da je palagružanska spurtenjaca (gajeta opremljena za lov sardela vojgama), tzv. kopitento ort (kompetentna

63 Ricardo d’Erco citira prijepis jedne kaznene presude, datirane 25. srpnja 1655., protiv komiških ribara koji su se usudili loviti na Palagruži:”(…) Svijesni svoga teškog prestupka nisu znali kako da se pojave pred licem pravde te da bi se tako golema krivnja i tako sablažnjiva nepokornost kaznile zasluženom kaznom, proglašavamo da Bartul Zamberlin, Andrija Harvat, Petar Covo, Mihovil Pavšić, Pavao Bracan – mlađi, Franjo Fruzin, Nikola Gregeto, Jakov Galiot i Ivan Perina, odsutni podanici, imaju se smatrati izgnanim iz ovog grada i njegove oblasti i iz provincije Dalmacije i Albanije za vrijeme od neprekidnih deset godina, s tim da im granica bude tvrđava Klis. Ako se u tom vremenu zateknu da su prekršili odluku o izgonu i prevedu u uze pravde, neka se postave da služe na galiji Prejasne Republike kroz neprekidnih pet godina kao veslači s okovima na nogama, a u slučaju da bi koji od njih za tu službu bio nesposoban, treba da bude držan u zatvoru tri godine, a zatim vraćen u izgnanstvo. Pobjegnu li s galije, vratit će se u izgnanstvo kao gore s tim da im ono tada iznova započne in toties quoties. Onima koji ih ulove ili ubiju, kada ispostave vjerodostojnu potvrdu o ubojstvu, isplatit će se četiristo lira po pojedincu od njegova imanja ako ga je imao, a ako nije, od dobara ove općine dio točne polovine (…) (1973, 192 – 193).

64 Liber Comisie, str. 239 – 244.

ribolovna jedinica – brod, ribolovni alati, družina), imala curmu (posadu) od pet članova, to znači da se na Palagruži znalo naći i preko pola tisuće ribara. Kad se zna da je veći dio od tih 26 hektara površine otočja Palagruža nepristupačan, da to otočje ima tek jedno veće žalo i dva sasvim mala, jasno je da su ti ribari svakom detalju u prostoru, koji je na bilo koji način mogao poslužiti ljudskoj svrsi, morali pokloniti pažnju i dati mu ime. Organizacija njihova života na tako tijesnom prostoru nevjerojatno je složena. Gustoća palagružanske toponimije svjedoči o intenzitetu života na tom, za život i rad tako velikog broja ljudi, nezamislivo teškom prostoru. Ta činjenica nije zanimljiva samo toponomastici već je i iznimno zanimljiva sociološka činjenica. Kakva je to morala biti organizacija, kakva disciplina svakog pojedinca, kakva subordinacija između glavara Palagruže, svićara i članova družine, kakva međusobna tolerancija, poštovanje, kakva kooperativnost u okolnostima nemilosrdne kompeticije, u okolnostima posvemašnje oskudnosti svega (osim ribe) što je čovjeku za normalan život potrebno, u okolnostima česte fizičke iscrpljenosti poslije danonoćnog rada, u okolnostima permanentene ugroženosti elementom mora i povremenim progonima venecijanske vlasti te povremene, ali uvijek izvjesne, ugroženosti od napada gusara.

Kako je upravo kontaktna zona mora i kopna prostor najveće radne dinamike, ali i prostor najbogatiji orografskim oblicima zbog sraza dinamičkog elementa – mora i statičkog elementa – kamena, taj je prostor i najbogatiji imenima. Obala posuđuje svoja imena i podmorju. Talasonimija je znatno siromašnija upravo stoga što se oslanja na imena obalnih orijentira. Tako nadmorska Palagruža ima znatno više imena od one ribarima zanimljivije – podmorske. Bit će da je jedan od razloga tomu i ribarska kriptognozija. Slučajna otkrića vezana za podmorje, a važna za ribolov, ribari kriju dokle god je to moguće. Stoga je sasvim izvjesno da postoje i kriptonimi podmorskog reljefa koji se čuvaju unutar jedne ribarske obitelji ili unutar ribarske družine. Vidio sam u Komiži takve ribarske buletine – tajne bilježnice koje kriju znanje o podmorju stjecano generacijama

Pitanje odnosa toponima i apelativa na malim otocima posebno je zanimljivo. Naime, mali je otok prostor singularnosti. Na njemu ničega nema mnogo, a čega ima najčešće je unikatno. Označujući ono što je unikatno (u kontekstu otočkog svijeta), apelativ može diferencirati jedan unikatni referent od drugoga. Npr. u kontekstu koji obuhvaća mnogo kuća, apelativ kuća ne može identificirati bilo koju pojedinačnu kuću. U tom kontekstu apelativ ističe značenje referenta.65 U kontekstu singularnosti apelativ gubi značenje te počinje identificirati ono što je unikatno i time postaje toponim. Tako na Palagruži apelativi: put, crikva. zolo, kova, vartal, kuća, lanterna, jastozera… postaju toponimi: Put ol Lanterne, Crikva, Zolo, Kova, Vartli, Store kuće, Jastozera ol Store vloke.

Postajući toponimima, apelativi se petrificiraju te izmiču mijenama koje zahvaćaju leksički fond jednoga govora u vremenskom toku. To je razlog da upravo toponimikon nekoga govora čuva njegov najstariji jezični sloj. Neki apelativi koje je jezična mijena potisnula iz aktualne govorne prakse novim apelativima, čuvaju se trajno kao toponimi. U palagruškom toponimikonu nalazimo tako toponim Valucje nastao od apelativa valutak (oblutak), zapravo od oblika zbirne imenice tog apelativa: valucje (od oblika valutje, kojemu je dental t sibilariziran); ili toponim Storo vloka koji sadrži iz aktualne govorne prakse potisnut apelativ vlok (vlak) od glagola vlocit – potezati, izvlačiti (za brodove); ili toponim Prisjuga – od apelativa prisika (procijep).

Toponime navodimo prema komiškom govoru, onako kako ih izgovaraju naši informanti, najčešće komiški ribari, a uz neke toponime navodimo i talijanski naziv kada je pored toponima na komiškom govoru upisan u katastarsku mapu iz 19. stoljeća koju je napravila austrijska državna uprava. Navode usmenog podatka, rjeđe pisanog, o referentu toponima označili smo inicijalima imena informanta s godinom njegova rođenja, a ako je ne znamo s okruglim brojem godina po našoj procjeni. Informanti su predstavljeni sljedećim kraticama:

JBP – Jozo Božanić Pepe – palagruški ribar (pok. 1884) DVB – Davor Vitaljić Bjažić – trgovac (1946)

DPP – Dinko Božanić Pepe pok. Šimuna – palagruški ribar (1912) JTH – Jozo Tipić Hreja – palagruški ribar (1945)

JBZ – Jakov Borčić Zbarada – palagruški ribar ( 1920) IKP – Ivo Kuljiš Pace – palagruški ribar (oko 65 godina)

VMM – Vinko Marinković Mestrazane – činovnik, unuk graditelja i sin obnovitelja lanterne na Palagruži (oko 75 godina)

65 O tom odnosu Petar Šimunović kaže sljedeće:”Svrha toponima kao vlastitog imena nije da označuje, već da imenuje zemljopisni objekt. Toponim, dakle ne priopćuje obilježja određenog lokaliteta, ne izražava odnose koji postoje među svojstvima zemljopisnih objekata i značenja koje je sadržano u apelativu nakon što je taj apelativ postao vlastito ime. Leksičko značenje nevažno je u funkciji toponima. Zbog toga se ono brzo gubi i u mnogim toponimima nije prepoznatljivo” (Split, 1986, 209). Vladimir Skračić kaže ovako: “… između auditivne slike apelativa (signifiant) i njezina koncepta (signifiž) stoji odnos (značenje) koji se smatra arbitrarnim, a koji se može spoznati samo poznavanjem sistema. Između auditivne slike toponima (lika toponima) i onoga što taj lik označava (geografska konfiguracija, referent) ne stoji značenje (razumijevanje lika toponima), već identifikacijski postupak i sama identifikacija” (Split, 1996, 61).

EKP – Eugen Kuljiš Pace – palagruški ribar (pok. 1920) IVG – Ivan Vitaljić Gusla – palagruški ribar (pok. 1917)

TBG – Tonko Božanić Gruje, palagruški ribar (oko 60 godina) TBP – Tonči Božanić Pepe – palagruški ribar (1958) .

7.1.2.1. Velo Palagruza
  • Zolo – jugoistočna uvala sa velikim žalom; premda postoji još jedno žalo na sjeverozapadnoj strani otoka, u uvali Storo vloka, ovaj apelativ postao je toponim zbog veličine žala koji imenuje i njegova značaja za život i rad brojnih vojgara koji su do sredine 2o. stoljeća na ovom otoku lovili sardele i koristili se njegovim oskudnim prostorom za soljenje ribe, steranje mreža radi sušenja te za pripremu hrane i odmor: Na Zolo je vazimalo petnaste spurtenjacih (družina gajete falkuše koja lovi sardele vojgama – mrežama stajaćicama – sardelarama). Misto za baraku vazimali su barilon, misto za kuhinju vazimali su temunen ( kako je koja gajeta stizala u regati iz Komiže, tako je zauzimala svoje mjesto za život i rad na otoku i to tako da bi osvajali mjesto stavljanjem predmeta: baril – bačvica za soljenje na mjesto barake, prostora za soljenje ribe, a temun – kormilo koje je, postavljeno na dva barila, služilo kao stol, na mjesto kuhinje), a onda bi isli na tuku (ždrijeb) za steralo. Na Zolo se je steralo tukun dobivalo. Zimi uzo veliku more svu zolo olnit pok se u gandoj vidi veliki gvozdeni kalun ca je inkastrol izmeju dvi sike. Onda posli opet more zolo naneso (IVG); Zimi son uzol voltat brud na Zolo pok se provun porinut, jerbo veliku more dujde iz Bojane (iz levanta). Jedonput hitil son u Zolo rucjok, a ni bilo potriba jer je bilo ribe za jist, i ujol jo usot, cipol, salpuc. A stori Sardor udril me arganelon priko skinih da ne lovin ribu bez potribe (JBZ).
  • Kapara – točka na Zolu koja je služila kao orijentir za nalaženje Zodiva po zolu: Kal se Kaparu inpunto u Siku ol Zola, a Pupak u Voliće, dusal si na Zodiv po Zolu (JTH).
  • Polivalo – sika, malo ispod razine mora blizu žala: Nutra dobota u somu Zolo jelna sika je pol more, milura. Toti je opasno za se nasukat (JTH).
  • Sika ol Zola (Sasso) – hrid prikladna za vezivanje brodova u uvali žalo.
  • Jastozera ol Zola – tu su ribari držali jastoge i hlapove za vrijeme zimskog ribolova.
  • Cuf od levonta – strma gromada odvaljena od brijega.
  • Dobri konol / Ume cufe – usjek između dvije visoke hridi. Tu bi ribari znali loviti na rozgu ušate i šarge kad more pjeni.
  • Cuf od pulenta – strma hrid, od kopna odvaljena gromada.
  • Duboki konol – prostor između dvije kamene gromade na obali: U duboki konol je spol medvid

(TBG).

          • Mundanova mala uvala bez žala: Sal ćes ti Luka, kal reparos oti baril, puć ujot ku goder ribu za

prominit past. Nojboje ti je puć u procip u Mundanovu, doli di je ona kosa, pok lipo zabrumoj. Uberi matra ( mator – biljka koja raste na obali, mesnatih listova) pok dobro istuci is glovami ol friskoc (nedogotovljene posoljene sardele), a criva buta na bondu za lovit. (…) Nemuj zaboravit matra butat jerbo mator ribu ismanto pok ćapoju kako lude (IVG).

          • Puhera – špilja na razini mora koja ispuhuje kada val zatvori ulaz: Toti je rapa, jelna spila. Ispedije arija kal je marete. Tot i su bili ubili medvida (IKP).
          • Picokare strmi brijeg na obali: Okomito se penje kosa, a doli je rovno i sikom (mnoštvo sika)

(IKP).

          • Pol Picokare – more i obala podno litice Picokare: Toti je lipo za lupat lupore. Toti je dobro za

carnjule (dobro je za lov crneja za ješku u vršama jastogarama) (JTH).

          • Sika ol Picokor – hrid nekoliko metara udaljena od obale.
          • Pod lanternu – gotovo okomito penje se brijeg sve do vrha na kojemu je podignut svjetionik.
          • Biljovka – plićak blizu obale i uvalica s malim žalom: Valica is zolcen. Dvi- tri gajete su se tote navukovale. E, bit će tako kolo dvodeset metrih tu zolce. U more je milura. Priko nje se more prolije. Plilko je da bi se brud mogal nasukat kal je skoloda (IKP); Stori Gruje se navucivol u Biljovku. Dvo-tri broda su se mogla toti navuć, ali somo u krisnjoku kal su bonace (JTH). Kal je parvi put grodjena lanterna, izbasali su jedon huk, jelnu glavicu na vorhu Palagruze kojo je bila visoka kako kuća od lanterne – jelnu osan metrih. I oti matarjol su hitivali na bondu ol ostra. Tu je stvorilo zolo. More ga je samlilo i zove se zolo Biljovka prema miluri ol tih stinjok iz vorha Palagruze ca se isto Biljovka zove (VMM).
          • Pol kriz – more i obala podno kamenog križa: Gori je bil kriz ol stine. Toti je nikur poginul (IKP). Jelnega Pojora je toti, u velikuj furtuni ol juga,veslo hitilo u more i vej ga se ni noslo. Pok su toti napravili kriz ol stine (JBZ).
          • Zodiv po Krizu – manji brak, od Kriza u pravcu juga.
          • Pol Kapić – obala i more podno brijega Kapić: Kal se gre na jastoge toti je dobro za ujot jesku. Toti smo mećali na carnjule (IKP). Tu je jedinu misto di se more stot gregolevonton na Palagruzu (JTH).
          • Kapić brijeg: Jelna stina kako pul baluna. Kal putujes iz Komize i kal vidis Kapić, onda si dvonaste do trinaste mij ol Palagruze (JTH).
          • Puntin ol Kapića – najzapadnija točka Vele Palagruže.
          • Zdrilo ol Kapića – prolaz između Vele Palagruže i Volića.
          • Moli Volić (Manzo) – hrid: Kal vidis Voliće, jos ti je osan mij do Palagruze (JBZ).
          • Veli Volić (Manzo) – hrid: Kal vidis voliće onda si sedan mij ol Palagruze (JTH).
          • Pupak od levonta (Ponpano)/ Pupak ol volićih – hrid: Kal putujes pul Palagruze iz Komize, onda znos, kal si avistol Pupak, jos si sest mij ol nje. Pul mije pul pulenta vidi se lno (JBZ).
          • Milura Pupka ol pulenta – brak: Toti je dobro za trajinat. Duboko je pet-sest metrih (JTH).
          • Moli zodiv – brak:Toti je puno dobro za sardele vecernjun (JBZ).
          • Storo vloka – uvala sa žalom; vjerojatno je naziv motiviran značenjem: istezalište brodova. Tu je žalo na koje se može izvući desetak gajeta: Po parvemu ratu tili su prosirit zolo tako da minaju brig na kroj zola na bondu ol pulenta. Kapo koji je toti bil, stol je iza stine da će vidit kako mine lavuraju. Kal je parvo mina pukla, kapotu je doletila stina u celo i ubila ga je na misto. Olma su fermali i vej se tu ni nikal napravilo (VMM). Jedonput po ratu ćapalo me je slabu vrime na Palagruzu. Forcoje jugo, a jo son is brodon u Storu vloku. Stroh me je da me ne razbije. A bilo je tad vojske na Palagruzu. I palo meni na pamet da provon sposit brud tako da ga dvinenen u ariju. Dusla vojska i jo ormol paronge, i iz briga dvigli provu u ariju. Ali perikulo je da ga ne nalije. Veliku more iskopalo, a jo se mislin hoću probit brud oli ne. Ako ga nalije pol velikin pizon svi bi konopi pukli i izgubil bi brud, a kal bi ga probil onda bi more olma tocilo vonka. Ali tesko mi se je bilo odlucit da probijen brud. I nison ga probil. Srića da je vitar cedil i tako ga ni nalilo i tako son sacuvol brud. Ni se moglo navuć na zolo, vajalo ga je dvinut u ariju koko se je dolo (EKP).
          • Spila ol Store vloke – špilja: Liti se ide toti populne bokun hloda noć (JTH).
          • Zodiv ol Store vloke – brak: Dobro je za trajinu. Lipo se vidi lno (JTH).
          • Sika ol Store vloke – hrid: Toti navarzemo barbitu, kal je jugo, kal izmeće (IKP).
          • Jastozera ol Store vloke betonski bazen za držanje ulovljenih jastoga: Gospodinu Andriji Vitaljiću pk. Blaža, Split, dne 19 lipnja 1913. C.K. Pomorska Vlada u Trstu odlukom 29. svibnja t. g. Br. 3706 na riješenje Vaše molbe 9 siječnja t. g. udijelila Vam je naknadno odobrenje za već sagradjeno spremište jastoga na položaju “Stara Vlaka” na ostrvu Palagruži uz slijedeće uvjete: 1. Od godine 1906 unapred biti će te obvezni platiti jedan godišnji namet kao daću priznanja; visina odnosnog godišnjeg iznosa bit će Vam naknadno priopćena. 2. Ispuniti će te jednu obveznicu kojom se obvezujete da će te u svakom času, na zahtjev ostaviti slobodan prostor od Vas zauzet, odstraniv svu izvedenu gradnju o svom trošku, bez prava na bilo kakvu odštetu sa strane Pomorske Uprave. 3. Jastozi i hlapovi moći će se pohraniti u spremištu, samo za vremena dok je ribanje istih korepnjaka dozvoljeno, i to u svrhu da ih se sačuva od kvara. C.K. Lučki-Potpoglavar Stipanović.
          • Puntin ol Store vloke – rt: Olkal se je napravila lanterna tili su produzit Puntin ol Store vloke da bidu zastitili malo valu, da bude sigurijo vala za navuć brode kal je jugo. Toti je po puntinu plilko, toti je milura i ne bi bilo tesko nasut matarjol. Ali ca se je dogodilo – kal je pukla parvo mina, stina je ubila inzinjera koji je vodil posol i olma se je fermalo is poslen. Tako na Palagruzu ni mista na zolo di brodi mogu bit siguri (IVG).
          • Pol kalamitu – predjel obale pod svjetionikom sa sjeverne strane s koje se nalazi gromobranska žica (kalamita).
          • Moli buk – neznatno udubljenje u obalu, uvalica.
          • Pol vartle – predjel na obali ispod nekad obrađivanog i ograđenog zemljišta – vrtova obitelji svjetioničara.
          • Pol trambuk – ravna obala: Kal je Palagruza bila pol Itolijun, toti su Taljoni lovili trambukon sardele. Bil je veliki trambuk na gruju (IKP). Kolo Trambuka se je utopil Vinko Pulenta pedeset i nike. Hodil je lovit i ni se vrotil. Ni ga se vej nikal noslo. Somo su robu nosli na kroj. Pripostovjo se da je hodil oldit tunju (JBZ). Toti je jelna ploca iz koje je lipo za hitit trambuk. Trambukon se dezuje lovilo (JTH).
          • Veli buk – uvalica.
          • Cuf ol Velega boka – hrid.
          • Pulentino – ravna obala – mjesto gdje je poginuo pedesetih godina komiški ribar nadimkom Pulenta kada je kao član ribolovne družine koja je lovila sardele otišao sam loviti bijelu ribu. Na mjestu pogibije pronađena je samo njegova odjeća.
          • Puntin ol Mondefusta – rt koji omeđuje sa zapadne strane uvalu Mondefust.
          • Mondefust / Maldefust – uvala pod istoimenim vrlo strmim brijegom; u pisanim dokumentima iz devetnaestog stoljeća zapisana je inačica Maldefust što bi se moglo rastaviti na mal de fust(a): fusta je tip gusarskog broda pa ovaj naziv možda svojom (ovako shvaćenom) semantikom čuva uspomenu na neki davni sukob komiških ribara s gusarskim fustama na lokalitetu kojega taj toponim imenuje: Tu je bilo onega godisćo kal je Tume Bijaskotov bil pol niz Mondefust (DBP).
          • Sika ol Mondefusta – mala hrid u uvali Mondefust.; v. Mondefust.
          • Punta ol Mondefusta – istočni rt uvale Mondefust; v. Mondefust.
          • Ploca ol Mondefusta – brak udaljen od obale: Toti je dvodeset pasih dubine, a onda olma pado u sededandeset pasih (IKP). Dobro je za kontere.Toti se uvik darze vorse ol konterih (JTH); v. Mondefust.
          • Ume cufe – prostor između dvije gromade odvaljene od obale.
          • Cufi ol Zdrila – dvije hridi što strše iz mora odvaljene od obale.
          • Pol Sargota – mjesto gdje je komiški ribar Sargo običavao izvlačiti na obalu svoju gajetu. Tu nema žala, već je krupno kamenje koje je on složio kako bi postigao minimalne uvjete za izvlačenje barke u vremenu kada je obalni prostor za izvlačenje brodova na Palagruži bio dragocjen zbog velike konkurencije više desetina gajeta koje su se međusobno natjecale u regati kako bi osvojile što povoljnije mjesto na obali za život i rad u dvadesetodnevnom razdoblju ribolovnog mraka.
          • Puntin ol Zdrila – malo ispupčenje kojim završava na istočnom kraju južna obala Vele Palagruze.
          • Milura ol Zdrila – brak: Toti je zodiv, plilko je tako da je, ispominjen se taljonski ratni brud ćapol lno pok je izgubil propelu i vajalo ga je potegnit u Zolo (JBZ). Toti je na jelno misto pet metrih dubine. Jedon vodonosac je bil ćapol lno (JTH).
          • Zdrilo – prolaz između dva otoka; kad se želi brzo na panulu uloviti nekoliko iglica kako bi se žive mogle nadjenuti na panulu za lov zubataca i gofa, onda se ide u Zdrilo. Zdrilo je dobra pozicija i za lov zubataca i gofa.
          • Balunići – vjerojatno je naziv motiviran oblikom kamenja uz obalu.
          • Konfin – rt kojim završava luk uvale žalo. Nekada je žalo bilo mnogo veće, a smanjeno je padanjem krupnog kamenja niz brijeg nad njim. Moguće je da je naziv motiviran značenjem – kraj uvale ili žala: Tu je kroj vale ol Zola. Nasi bi rekli i kal bi vidili Itoliju da se vide konfini (IKP).
          • Sika ol Konfina – hrid, v. Pol Prisjugu.
          • Pol Prisjugu – uvalica podno procjepa na vrhu brijega Mondefust: Bili bismo isli pol Prisjugu pok bi stoli iza sike ol Konfina (JBZ).
          • Pol Klobuk – litica:Gori visje pari kako klobuk (IKP).
          • Pol Forane – Usmena predaja Komiže čuva uspomenu na nesreću koja je u davnoj prošlosti zadesila ribarsku družinu Hvarana koji su, budući da nisu imali pravo sudjelovanja u regati za osvajanje dobrih pozicija za dvadesetodnevni život i rad na ovom otoku, morali uzeti za život opasnu poziciju na istočnom kraju žala gdje pada kamenje. Taj put odvalio se čitav brijeg i pokrio ljude i barku: Zolo je bilo veću nego danas i toti su se navukovali na spjaju, ali je bilo perikulo jer su padole stine. Toti je nakargalo Forane (IKP). Cul son provjat kal je veliku more kako ol nutra, tote di su pale stine, kako se ol nutra iz dubine cuje kako jece Forani (JBP). Forani nisu holi u regatu pok ih je tukalo vazest ca ih dopade, di je perikulo. A judi su uvik sumjali da će past oti brig. Zolo je bilo pri puno veću, sve do Konfina. I Forani su vazeli toti di je perikulo. Poslali jelnega molega po vodu na Salamandriju, a kal se je vrotil, brig je nakargol i jude i gajetu. Malo daje ol Pol Foranih pul Klobuka, stina je ubila Centota Mardesića Foku kal je hodil kalat gaće (JBZ). Kal ispece sunce pok po noći kal se ohlodi, pado tote na kvintole stinjok (JTH).
          • Zodiv po Zolu – brak: Morke su Sika ol Zola u Kaparu, Pupak u Voliće (JTH).
          • Parvo skalina – stepenica na morskom dnu paralelna s južnom obalom V. Palagruze: Tu je skalina pul mije ol kraja, na bondu ol Zola, kojo pado ol cetardeset i pet do sezdeset metrih a gre uz Velu Palagruzu sve do vonka Babe (TBP).
          • Drugo skalina – stepenica na morskom dnu, paralelna s Parvun skalinun: Tu je skalina miju ol kraja, koja gre sve ol Volićih na ostar ol Palagruze sve do vonka Galijule. Toti pado ol osandeset na devedeset metrih dubine. Toti je bilo bogato za jastoge (TBP).
          • Velo stina – kamena gromada uz put prema lanterni: Toti kol parve voltadure ol Straduna, pri Velu stinu poginula su ol austrijaske granote, kojo je ostala ol svjeskega rata, poginula su toti dvo brata Bozanića iz Okjucine, a Sardor i Andre Bjazić bili su ranjeni. Tu je bilo trideset i cetvorte (JBZ).
          • Kazot ol Straduna – kućica ravnog krova; danas se tu s lijeve strane puta koji vodi prema Salamandriji vide temelji neke građevine: Toti je bila mirina i jo se ispominjen carnjenih plocic za vrime Taljonih (IKP). U pul puta pul Salamandrije vide se fundamenti. Toti je bil Kazot. Taljonci su toti dorzali strozu. Toti bismo se mi Komizoni dusli prijovit, a na lanternu je vajalo olnit korte (JBZ).
          • Stradun Put koji vijuga uz brijeg od žala do Salamandrije: Zimi vajo potezat brode u Stradun da ih more ne olnese iz Zola (JBZ).
          • Salamandrija – plato na središnjem dijelu V.Palagruže s ostacima benediktinskog samostana, cisternom i temeljima crkve sv. Mihovila te dvije manje kućice sagrađene u vrijeme međuratne talijanske vladavine nad ovim otokom; neprozirna značenja; pučka etimologija: Bili bi se mladići Salamandriju zabovjat. Storima ni bilo drogo vidit nikoga di sidi, pok bi bili rekli da je sela mandrija (u komiškom govoru mandrija – osobe, osobito mladež, neuljudna ponašanja, prema: ven. mandria – incivile, villano). Kal su grodili lanternu toti su konakovoli na Salamandriju (IKP). A Dundota je svićor poslol po vodu na Salamandriju. Tu je gori visoko, a i perikulo je da se ne pade. In soma, Dundo je ćapol baril na ramen i oputil se je pul Salamandrije (JBP).
          • Sveti Mihovil / Crikva – Danas je na mjestu ove crkvice jedna kućica koju su Talijani podigli za potrebe radiostanice između dva svjetska rata. Crkva je pogođena granatama kada su Austrijanci 1915. osvajali Palagružu od Talijana i tom prilikom srušen je krov i oštećeni zidovi. Po parvemu svjetskemu ratu, devetnajeste meni je nono, Stipe Vitaljić isal na Palagruzu. Bil je svićor, a imol je gajetu “Sveti Nikola”. Isal je un na Salamandriju, a druzina je bila doli na Zolo. I kako je rosilo, bit će bar isal u mirinu ol crikve. Kal su Austrijonci tukli Palagruzu granotima u ratu, bili su ruvinali i lanternu i crikvu. Kuverta je bila pala, ali je bilo ostalo bokun kuverte u jedon kantun. Pripostovjo se da je un u ti kantun isal nalozit ogonj za ogrijot se pri dazjen. Ujedonput tu je isplodiralo i ubilo muga nonota. Pokujno nona mi je provjala da su ga donili doma u vriću.(DVB).
          • Store kuće – Na fotografiji, koju je otkrio arheolog Branko Kirigin, vide se dvije stare kamene kućice uz crkvu Sv. Mihovila, čija je zadnja poznata fotografija, prije rušenja u prvom svjetskom ratu, napravljena 1912.
          • Gustirna – Pri crikvu na gustirnu, stori bi bili broli javor za cinit kanete za prest vunu (JBZ).
          • Kazot ol Salamandrije – kućica ravna krova, podignuta kao spremište radiostanice za talijanske vladavine poslije rapalskog ugovora (1924).
          • Put ol Lanterne – put prema Lanterni.
          • Kastil – prema usmenoj predaji komiški su ribari bili na Palagruži podigli kaštel za obranu od gusara. Danas kaštelu tragova nema, a na staroj austrijskoj karti iz 19. stoljeća označeno je njegovo mjesto s lijeve strane puta gdje počinje uspon uz brijeg svjetionika.
          • Lanterna – svjetionik: Mijor osanstu sedandeset pete u devetemu misecu otvorena je Lanterna. Topić je bil voditelj posla a muj pranono Ivon Marinković Mestrazane iz Komize, bil je glovni mestar. Topić je imol brode pok je privozil stine za groju. U parvemu svjeskemu ratu Taljoni su je tili zauzest. Dusli su austrijaski brodi iz Pole i bombardirali su je. Ubili su lanternista, ruvinali lanternu i razbili crikvu. Dvodesete, Rapalskin ugovoron, Palagruza je pripala Itoliji. Taljoni su pozvoli muga nonota Vickota Marinkovića da je renovi.Taljonsko trepetinjera dusla je po muga nonota Vickota Marinkovića Mestrazaneta. Po istemu nacrtu un je renovil lanternu. Kal su je izgotovili, dusla je komisija. Sestra muga nonota Katina oparćala njin je obid. I kal su bili za stolen da obidvaju, poceli su toncot zmuli i bićerini. Micolo ih je iz katridih. Bil je joki taramut. Vej nisu tili kontrolirat lanternu. Posli taramuta pasala je ispit (VMM).
          • Brig ol Kapića – brijeg zapadno od Lanterne.
          • Put ol Store vloke – staza koja vodi od Salamandrije do Store vloke.
          • Pod lozje Nekada je na ovom otoku uspijevala posebna sorta loze – palagruzonka. Karakterizira je maleno zrno a dozrijeva vrlo rano, već početkom kolovoza. Komiški ribari su je prenijeli u Komižu i miješali je s bugavom. Godine 1996. otkrili smo da na otoku Visu postoje još samo tri čokota ove loze. Jedan ima Tone

Žuanić Bura na predjelu Pece, a dva željko Božanić Perspektiva u Okjucini. Pri je toti pol put bilo lozje, loza palagruzonka (JTH).

          • Vartli – na blagoj padini koja se spušta prema obali na sjevernoj strani otoka nalaze se vrtovi obitelji svjetioničara. Ta padina u sedamnaestom stoljeću koristila se za sijanje žita.
          • Kova – kamenolom koji je otvoren radi kamenja za gradnju lanterne. Kamen se pokazao vaoma tvrdim i teško obradivim te je njime sagrađen samo temelj i prva dva niza kamenih blokova (facoda). Prilikom kopanja kamenja pronađen je kostur sa kamenom srelicom probušenom lubanjom. C. de Marchesetti, koji je povodom otvaranja svjetionika na Palagruži, u rujnu 1875., posjetio ovaj otok, kaže da radnici nisu dali da se kostur odnese s Palagruže budući da je to kostur svetog zaštitnika otoka (“Santo protettore dell’isola”) koji za ribare čuva njegovo more bogato sardelama.66
          • Bardo ol Mondefusta – brijeg s istočne strane otoka.
          • Prisjuga / Procip ol Mondefusta / Priko tankega – uski prolaz na vrhu brijega od kojega počinje vrlo strma padina i prema južnoj i prema sjevernoj obali otoka: Toti je usko i perikulo za past. Vajo priskocit jerbo je prisiceno, a ako pades bilo na jelnu, bilo na drugu bondu, gotuv si. Frone Vlahov je spominjol pokujnega Tumeta Bijaskotova koji je toti bil pol (DBP).
          • Jankotova njiva – zaravan na Mondefustu, brijegu na istočnom kraju V. Palagruže.
          • Zomusćica – brak: Tu je zodiv sest mij pul garbina, a rota je tako da se Kamik ol tarmuntone vidi izmeju Mole i Vele Palagruze. Toti se ribolo na fraguline, a sal se gre na jastoge. Jo son njuj dol imen (IKP). Ol Pupka ol pulenta sest mij, rota dvista sedandeset i pet, morka: Kamik ol tarmuntone izmeju Vele i Mole. Dubina je kolo stu metrih. Pagari, fravulini i jastozi. Svi zodivi i kroj Palagruze proteze se ol pulenta pul levonta, a Zomusćica ol ostra pul tarmuntone (JTH). Nojpliće je no nju osandeset metrih (TBG).
7.1.2.2. Molo Palagruza

66 Carlo Marchesetti: Descrizione dell’isola di Pelagosa, Bolletino della Societa Adriatica di Scienze Naturali, Trieste 1876, 289.

          • Punta ol Zdrila – rt sike koja je vrlo uskim kanalom odvojena od Mole Palagruze.
          • Rozonj (Punta spieda) – ovaj metaforičan naziv motiviran je denotatom koji predstavlja dugačku tanku puntu nalik bodežu / ražnju.
          • Pol kriz – prostor između Sike ol kriza i obale Mole Palagruze. Mjesto dobro za sidrenje jugom.
          • Sika ol kriza (Sasso croce) – hrid nazvana prema nesreći koja se tu dogodila. Usmena predaja nije sačuvala uspomenu na događaj.
          • Kunj – Jedno ispupčenje na Siki ol kriza koje služi za vezivanje barke:Tu je visoko preza (mjesto na neobzidanoj obali za koje se vezuje brod), za pul covika. Zo nje se veze pravnjo barbita kal je jugo (IKP). Toti je nojboju misto jugon. Surgo se pol kroj, a ćapo se barbitu za prezu ol Konja (JTH).
          • Pol Molu – Uvalica na sjevernoj obali otočića. Prijedlog pol / pod određuje redovito sjevernu obalu otoka, a var (iznad, ponad, vrhu) ili za južnu obalu otoka. U širem smislu ovim se toponimom može označiti cijelu sjevernu obalu M. Palagruze. Kako je najbolje sidrište kad pušu južni vjetrovi upravo u označenoj uvalici, to se i značenje ovog toponima najčešće rabi u užem značenju, tj. kao ime te uvalice i obale uz uvalicu gdje se vezuju barke u zavjetrini. Lijevo od uvalice nalazi se niski plato gdje su se nekad izvlačile gajete. To mjesto služilo je i kao baraka za soljenje sardela te za sušenje mreža: Toti je nojboju stonje is jugon (DBP). Bili bi ocistili stine da ne bi koga nakargale. Toti su pri spurtenjace sterole mrize. Ni zola, ali su lise stine i dvo broda se toti mogu navuć (IKP).
          • Valucje – Vjerojatno naziv dolazi od arhaizma valutak (oblutak). Ta se riječ više ne upotrebljava u komiškom govoru, a kao apelativ zabilježili smo je samo u uzrečici: Veće je u nje pinez nego na Palagruzu valucjo. Toti su velike okrugle stine (IKP).
          • Jastozera – prirodni bazen kojim su se ribari koristili za čuvanje ulovljenih jastoga: Toti je jedon konol po smo mi ucinili jastozeru (IKP). Unutra je velo jastozera u koju je moglo stat i sest-sedan kvintolih jastogih (JTH).
          • Milura ol jastozere – pličina uz obalu.
          • Zodiv po Jastozeri manji brak.
          • Batuda – ova riječ u komiškom govoru obično označuje kamenu ploču na kojoj se velikim drvenim macama (macavarija) tuče smrča da bi se od njene kaše priredila tinta za mašćenje mreža: Toti je bokun rovnega pok bi spurtenjaca ucinila baraku (IKP).
          • Argutula – rt na Kamiku ol tarmuntone: Cmijo na argutulu. Toti je milura di bi se digod gajeta nasukala kal je skoloda (VMM). Ma gledomo – brud se ujedonput fermol. “Znote ca se je dogodilo?”, govori svićor, “vo su se oni nasukali na Argutulu.” Toti je jelna milura i oni su temunen ćapali miluru (DBP).
          • Kamik ol tarmuntone (Sasso Tramontana) – visoka hrid koja Medvidinu zaštićuje od sjevernog vjetra. Na njegovoj sjevernoj obali Komižani su se sukobili s talijanskim ribarima u 17. stoljeću i potjerali ih s Palagruže. V. Pol furkode.
          • Pol furkode – sjeverna strana punte Kamika od tarmuntone. U predstavci koju su generalnom providuru venecijanske vlasti uputili 16. svibnnja 1637. komiški prokuratori Antun \elić i Vinko Karuza, te Antun Mafijo i Vid Bogdan, glavari komiških ribara na Palagruži, a u ime svih stanovnika Komiže, opisuje se događaj koji se zbio na Palagruži kada su se komiški ribari sukobili s talijanskim ribarima radi obrane svog vjekovnog ekskluzivnog prava na ribarenje na ovom otoku pod venecijanskom jurisdikcijom: Kako su Puljizi prisvajali sebi pravo da tamo ribare, došlo je do sukoba, i Komižani su istjerali Puljize sa tih položaja na Palagruži. Ali, jer je Palagruža udaljena toliko od Visa i Hvara, lađe su, njih do preko stotinu, polazile zajedno tamo da se mogu zajednički braniti od gusara. Taj lov ne samo da ne šteti državne prihode, nego ih povećava uvelike, jer Komižani donose u Komižu ulovljenu ribu. Pored toga oni čuvaju stražu na tom udaljenom otoku i obavještavaju ratnu mornaricu i vlasti o eventualnoj pojavi neprijateljskog brodovlja.67

Ovaj podatak, o kojem svjedoči dokument iz 17. stoljeća, potvrđuje i usmena predaja Komiže: Tu misto je upamećeno po temu ca su toti Komizoni napali taljonske ribore i furkodima njin sundrali brode tako da su Taljoni utekli ća i vej ol tad nisu holi na Palagruzu. Po temu se tu misto zove Pol furkode (IVG).

          • Pupak ol Kamika – sika nekoliko metara udaljena od punte Anel.
          • Anel – ta riječ označuje alku za koju se u luci privezuje barka. Ime je motivirano rupom u kamenu:Toti je rapa kroz stinu pok smo tu prozvoli Anel (IKP). Proziro se kroz stinu (JTH).
          • Kosa Kamika ol ostra – u podmorju od Pupka prema istoku nalazi se stepenica. Takva su mjesta zanimljiva ribarima jer su bogatija ribom negoli ravni kameniti tereni.
          • Po Kosi Kamika ol ostra – ravno kamenito dno koje se prostire sjeverno od Kose kamika ol ostra.
          • Kanonik – brak sjeveroistočno od Mole Palagruze: Vozis pul kilometra ol Mole i kal olkrijes kuvertu od lanterne, a Pupak ol Kamika impunto u cimu Kamika ol ostra, na bondu ol Zdrila, dusal si no nje (JTH).

67 Grga Novak, Dokumenti za povijest ribarstva na istočnoj obali Jadranskoga mora, JAZU, Zagreb 1952, str. 79.

          • Velu zdrilo – prostor između Mole Palagruze i Komika ol tarmuntone.
          • Sika ol Store medvidine (Sasso) – manja hrid uz sam sjeveroistočni rt Mole Palagruze.
          • Zodiv ol Medvidine – manji brak na ulazu u Medvidinu sa sjeverne strane.
          • Storo Medvidina – vjerojatno je ime motivirano denotatom koji predstavlja špilju, prvobitno stanište sredozemne medvjedice.
          • Medvidina – ime uvale prema medvidu – nazivu za sredozemnu medvjedicu. U regatama komiških gajeta dva prva broda osvajala su pravo da zauzmu prostor ove uvale. Dobro je zaklonište od zapadnih vjetrova i u blizini je najbogatijih lovišta sardela. Uz to ima hlada što je važno ljeti za soljenje ribe: Toti je zolo. U vrime spurtenjacih, cetiri su broda toti vazimala (IKP). Pol skuj je bilo slabo za sardele. Nojboje je bilo u Medvidinu, Luk, Mondanovu, po Biljovki i po Zolu (JBZ). Parvi su dusli u Madvidinu, a mi kako drugi isto smo vazeli Medvidinu. Drugi koji su dusli za non, oni su omakli pul Zola. I tako, dusli smo na Palagruzu, a sunce na zopadu. Karmenu folku smo deskapelali i olma smo butali na kroj suvenj i jacom. (…) I tako smo mi sve tu prinili na kroj ca smo jimali za iskarcat. Toti je u Medvidinu veliki spilez. Toti mores stavit sve stvori kuda u kuću (DBP).
          • Ponara ol Medvidine – s desne strane žala Medvidine ima nekoliko špilja. Ponara je rupa u kamenu kroz koju se može proći od žala prema Puntinu.
          • Puntin ol Medvidine – rt na južnoj strani uvale Medvidina.
          • Molu zdrilo – prolaz između Mole Palagruze i Kamika ol ostra: Toti more pasat gajeta, ali vajo dvinut vesla priko Puntina ol Medvidine (JBZ).
          • Kamik ol ostra (Sasso Ostro) – velika hrid na južnom prilazu uvali Medvidina.
          • Puhera ol Kamika rupa na razini površine mora. Naziv je motiviran glagolom puhat jer kada more komprimira svojim valovima zrak u špilji ona ispuhuje izbacujući morski slap (raspršene kapljice morske vode).Toti je rapa pok, kal je marete, ispuhuje. Olma po desetak metrih prasko more (IKP).
          • Kobila – niska istočna punta Kamika od ostra: Kal bi bila riba udrila u mrize u Medvidinu, pomogal son veće putih, dupin bi ćutil, i da skroti put, bil bi udij skocil priko Kobile za pri duć na mrize (JBZ).
          • Milura ol Kobile – pličina kojom se punta Kobila produžuje u podmorju u pravcu jugoistoka.
          • Popin brig – brijeg, v. Luk i Popina njiva.
          • Popina njiva – mala zaravan na brijegu na koju se najlakše popeti iz uvalice Luk, ali ribari su dolazili na nju penjući se uz strmu liticu iz Medvidine, noseći na leđima mrežu da bi je gore prostrli radi sušenja. Tu je međunarodna arheološka ekipa, predvođena Brankom Kiriginom, pronašla u ljeto 1993. neolitski rudnik kremena, i objasnila podrijetlo materijala za brojne neolitske kremene artefakte nađene na Palagruži.

Budući da biograf pape Aleksandra III. Boson kaže da je Papa izašao na obalu Palagruže i ondje večerao, sva je prilika da je to bilo upravo na Popinoj njivi. Na to upućuju dva razloga. Prvo, biograf Papin navodi da je njegove galije bura prisilila da pristanu na Palagruži.68 Najzaštićenija pozicija od bure, gdje može pristati samo jedna galija, jest upravo u uvalici Luk na Moluj Palagruzi, a iz te uvalice najlakši je pristup ovoj maloj koso položenoj zaravni podno visoka brijega sa sjeverne strane, a gdje se može okupiti više ljudi. Drugo, toponim je motiviran, vjerojatno, iznimnim događajem: Papinom večerom na Palagruži devetog ožujka 1177.

“Deset galija smjestilo se pod Palagružu, s južne strane, i zaklonilo od bure i valova. Tu nema nikakve luke koja bi pružila brodarima i ribarima siguran zaklon. Papa pak izmučen od posta i još više od uzburkanog mora i cjelodnevne vožnje, rado je izišao na kopno gdje mu je pripremljena večera koju je obilato i radosno večerao, kako nam svjedoči njegov biograf. (…) čini nam se da bi trebalo obratiti pažnju na ovu večeru jer nam ona otkriva ono što je biograf prešutio. Zaključujemo, naime, da su ondje morali biti komiški (s otoka Visa) ribari koji su papi pripremili prvorazrednu večeru od svježih i biranih riba kojima obiluje Palagruža, na način kako oni upravo znaju. Jedino tako mogu se u potpunosti shvatiti Bosonove riječi gdje veli da je papa ‘copiose hilariterque cenavit’. Teško da mu je takvu večeru mogla spraviti posada s galije. Uostalom, bila je čista srijeda pa se meso nije moglo nuditi. (…) Nazivi predjela na Palagruži najbolje čuvaju uspomenu papina boravka na tom otoku i otkrivaju da su u to vrijeme ondje bili ribari s otoka Visa.”69 Parvi koji bi dusal u regatu na Palagruzu, vazimol je u Medvidinu. Toti je nojboje. Drugi je isto vazimol u Medvidinu, ali un ni imol mista na zolo za steralo. Druzina je nosila mokre budele na ramen uz brig gori za prostrit na Popinu njivu. Toti je sterol i treći, ali je bilo tisno pok je moral cistit teren za moć prostrit (DBP).

          • Pol Popino – more pod brijegom nazvanim Papinim: Gori na brigu je Popina njiva, zatu se zove Pol Popino (DBP), v. Luk.
          • Baba (Secca Nina) – hrid koja jedva izviruje iznad površine mora: Iskarcali oni mene na Babu za oplavit. Skoloda je bila, a na sunca istuk. ]apa jo dvi sesule sardel, oplavi jo dvi tunje i sedi na Babu. E, sidin jo tako bit će jelnu kus ure, znos, ma nikoga. (…) Stojin jo atento, znos, tako… Niku doba, razumis, nikur je dol bekodu, a jo son, borba, olma son jo kulpil da je tu kirnja. Azvelto jo omotoj kolo sike i pol nogu vu drugu tunju i agvanta. Doj bekodu i tira. Znos, tiron jo, tiron, a gledaju me namo nasi. Oni su daleko bit će dvi uze robe,

68 Marin Oreb, Papa Aleksandar III. na Visu, “Adrias”, Split 1995., str. 89 – 92.

69Marin Oreb, i.e. str. 89 -92.

onamo love na konjce. Ma sal jo nimon kal njima nonke ucinit mot. Tira, tira, e, borba, tira. Tukalo mi je i namolovat veće putih. Oto ti je, borba, kirnja ispol kose na Babu. (…) Zagarli se jo, zarameni se is njun, jaketu kolo ruke i u bronca, ćapa je jo, znos, za grivu, trisni je obo siku; e, toti laji! (DBP). Uvik je vonka mora, ali je more prilije (JTH).

          • Luk – uvala: Vrlo je vjerojatno da je galija pape Aleksandra III. pristala upravo u ovoj uvalici s obzirom na to da je, prema njegovu biografu Bosonu, tog dana, 9. ožujka 1177., puhala jaka bura, a Luk je najbolji zaklon od bure.

Najvažniji je razlog toj pretpostavci to što se Papa, prema istom biografu, iskrcao na Palagruži i ondje večerao, a upravo na maloj Palagruži sačuvani su do danas toponimi: Popina njiva, Popin brig, Pol Popino. Usmena predaja Komiže koja je kroz tolika stoljeća sačuvala ovim toponimima uspomenu na taj izuzetan događaj, kao i činjenica da je odatle iste noći konvoj Papinih galija krenuo prema otoku Visu, gdje je Papa u komiškoj uvali posvetio crkvu Svetoga Nikole, govori o velikoj vjerojatnosti susreta ribara iz Komiže i Pape na surovom pučinskom otoku u nevremenu.

Toti je puno palagruzonskega luka. Komizoni su ga prisadjivali po lozju u Komizu za jist is slonin sardelima kal su zimi kopali (DBP); v. Popina njiva.

          • Gaće (Sasso Brage) – hrid koja strši iz mora pedesetak metara jugozapadno od Roznja.
          • Zodiv od Luka brak: Dobar je za kancenicu, ali i za mrize (JTH).
          • Sporku po Gaćima brak jugozapadno od Roznja, udaljen od njega oko 200 m.: Kal Punta ol Roznja impunto u Susac, vonka Goć dvo-tri arganela (JBZ).
          • Gaće u Sargota – brak jugoistočno od Mole Palagruze: Impuntaju se Gaće u Sargota, a ol Vele Palagruze jedon kilometar i pul (IKP).
7.1.2.3. Galijula
          • Galijula – Otočić dugačak stotinjak metara, širok oko četrdeset, a visok desetak. Ima po vrhovima vrlo oskudnu vegetaciju. Poznat po bogatstvu ribe u okolnom podmorju. Predstavlja najjužniju točku hrvatskog teritorija. Udaljen je od Vele Palagruze tri milje i dva i po kabela: Nijedon skuj nimo toko kosmejih – svako rapa imo kosmeja ili raka. A imo i pedoćih. Puno je dobra za rucjok. Bilo je uvik velikih solpih (JBZ). Ol Galijule pud levonta jos je sporkega (kamenitog dna) cetiri mije (TBG).
          • Buk ol Galijule – uvalica: Na bondu ol ostra je Buk. Toti se ćapo za kroj (veže brod za obalu) (JBZ).
          • Fuz – prostor od Mole Palagruze do Galijule. Sve je kamenit teren: Jelna borka u pul Fuza (sredina prostora između Palagruze i Galijule) lovi na konjce (IVG).
          • Zodiv ol maistrola brak koji se proteže od Galijule prema sjeverozapadu: Ol Glijule pud maistrola pul kilometra sve je plilko i proziro se lno (JBZ).
          • Kosa ol Galijule – plićak. Za vrijeme oseke može se nasukati i manji brod: Tu je milura dvo arganela ol Galijule prema maistrolu. Toti je opasno za se nasukat kal je skoloda (JBZ).
          • Bacva – pličina opasna za nasukavanje: Toti je bogato za sardele, ali vajo se cuvat Bacve jer je perikulo za iskidot mrize (JBZ). Toti je dubina cetiri metra (JTH).
          • Pupak od levonta – pličina na kojoj se u povijesti nasukalo i potopilo više brodova, od antike do novijeg vremena. Mjesto važno za podmorsku arheologiju: Za duć na Pupak vajo da Galijula tuce u Kobilu (JTH).Tu je bil centar za sardele izmeju Galijule i Pupka, ali vajo se cuvat Bacve jer je perikulo za iskidot mrize.(JBZ).
          • Grujeta zodiv – brak poznat po kirnjama, oko tri i po milje udaljen od Galijule i pravcu istoka: Kal se izmeju Vele i Mole istisne Zdrilo. Olkril ga je Gruje (Tonko Božanić Gruje, ribar iz Komiže) (JBZ). Kamik ol tarmuntone u Velu zdrilo, tri i pul mije ol Galijule na levont. Tu je poznoto sika ol kirnjih. A jastozi su moli, manji ol kila (JTH). Olkril son ga sezdeset i devete kal son hodil na jastoge. Kal se za dajinu jelnega bruda otvori Zdrilo izmeju Vele i Mole penje se lno ol 170 na 70 metrih. Zodiv je poznnot po kirnjima. Jedonput su Misić i Vinko bili ujoli toti trinaste velih kirnjih. Toti je bilo kirnjih ol osandeset kilih (TBG).
          • Tumbun brak istočno od Galijule: Rota je Galijula u Medvidinu i jedon kilometar defora Galijule. Tu je gomila ol jasprina. Dobro je za jastoge (JBZ). Galijula Tuce u Palagruzu i jelnu miju ol Galijule pok si no nje (JTH).
          • Zodiv ol siroka – brak s pličinom od 7,5 m.: Ol Galijule dvo arganela daleko pul siroka. Nojveće se mrize kidolo na zodiv ol siroka. Vidi se lno kako na Bacvu (JBZ).
7.1.2.4. Klasifikacija palagruške toponimije

Ovih 130 toponima mogli bismo razvrstati i analizirati prema različitim kriterijima. Međutim takva bi analiza bila plodnija kada bismo palagrušku toponimiju analizirali kao integralni dio toponimikona viškog

arhipelaga jer su ti toponimi nastali najvećim dijelom unutar istog govornog idioma, unutar organskoga govora komiških ribara koji su na ovim pučinskim otocima stoljećima imenovali sve topose relevantne za snalaženje u prostoru i u vremenu sačuvanom sjećanjem i usmenom predajom. To je zadatak budućeg integralnog rada o toponimiji Viškog arhipelaga, a za ovu priliku zadovoljit ćemo se podjelom opisanih toponima prema kriteriju prisutnosti ili odsutnosti determinanti te prema karakteru determinanti u imenu.

Batuda.


  • Toponimi bez determinanti

    • Denotativni apelativi
      • Artefakti: Stradun,Crikva,Gustirna, Kastil, Lanterna,Vartli, Kova (kamenolom), Jastozera,
      • Orografski oblici: Zolo, Prisjuga (procijep, prosjeklina), Valucje (žalo, od valutak – oblutak).
      • Svojstva: Polivalo, Puhera, Biljovka, Konfin.
      • Biljke: Kapara.
    • Konotativni apelativi
      • Odjevni predmeti: kapa – Kapić, hlače – Gaće.
      • Dijelovi tijela: ždrijelo – Zdrilo, pupak Pupak.
      • Biljke: luk – Luk, vrsta smokve – Zomusćica.
      • Ljudi: baka – Baba, kanonik – Kanonik.
      • Artefakti: lopta – Balunići, ražanj – Rozonj, rudo kormila – Argutula, metalna alka na obali za vezivanje broda – Anel.
    • Imena bez aktualne apelativne vrijednosti
      • Palagruza, Galijula, Mondanova, Salamandrija, Mondefust / Maldefust, Tumbun.
  • Toponimi sa determinantima
    • Proprijativni determinanti
      • Izraz s prijedlogom od / ol: Sika ol Zola, Jastozera ol Zola, Puntin ol Kapića, Spila ol Store vloke, Jastozera ol Store vloke, Puntin ol Store vloke, Cuf ol Velega boka, Puntin ol Mondefusta, Sika ol Mondefusta, Punta ol Mondefusta, Ploca ol Mondefusta, Cufi ol Zdrila, Puntin ol Zdrila, Milura ol Zdrila.
      • Izraz s imeničkim atributom: Jankotova njiva i eliptični toponim Medvidina (spila ili vala).
    • Determinanti svojstva
      • Vrijednost: Dobri konol.
      • Razina: Duboki konol.
      • Veličina: Molu zdrilo, Moli Zodiv, Moli buk, Veli buk, Velo stina.
      • Dob: Storo Medvidina, Store kuće, Storo vloka.
    • Determinanti smjera

2.3.1 Smjer određen stranom svijeta:Cuf od levonta, Cuf ol pulenta, Pupak od levonta, Kamik ol tarmuntone, Kamik ol ostra, Zodiv ol siroka.

2.3.2. Smjer određen poklapanjem dviju točaka: Gaće u Sargota (pozicija je određena poklapanjem hridi Gaće s mjestom na Veloj Palagruzi koje je dobilo ime po ribaru kojemu je nadimak bio Sargo.

2.4. Determinanti položaja

      • Izrazi s prijedlogom pol (pod): Pol kriz, Pol kalamitu, Pol vartle, Pol trambuk, Pol Sargota, Pol Prisjugu, Pol klobuk, Pol Forane, Pod lozje, Pol kriz, Pol Molu, Pol furkode, Pol Popino.
      • Izrazi s prijedlogom po: Sporku po Gaćima ( kamenito, neravno dno koje se pojavljuje u visini grebena Gaće), Zodiv po Zolu.
      • Izrazi s prijedlogom ume (između): Ume cufe.
    • Determinanti broja
      • Parvo skalina, Drugo skalina.
7.1.3. ANTROPONIMIJA

Palagruzo vele ti si bistra koja momis mladiće iz mista a nojveće mlode Komizane srići mojoj ti zadajes rane.

(Komiška narodna pjesma što su je pjevale djevojke i žene “ljubomorne na Palagružu”

koja mami njihove mladiće i muževe iz Komiže .

Oto muzi iz Palagruze oparćojte zene ruze.

Dvostih kojim su ribari odgovarali ženama na njihovu prijekornu pjesmu Palagruži poručujući im da pripreme za doček na komiškoj rivi ruze (što je bio stari običaj) ali i efektna, u stvarnosti vizualna, a u pjesmi fonijska erotska asocijacija naglašena namjernim zamućivanjem ili izostavljanjem glasa r: ruze – uze (buze).

Izvore iz kojih crpimo imena, prezimena i nadimke palagružanskih ribara vojgara nalazimo za prošla stoljeća u pisanim dokumentima, a za dvadeseto stoljeće dostatna je usmena predaja. Pisani izvori, budući da je riječ o dokumentima administrativne naravi, rijetko sadrže nadimke, a usmena predaja nadimak veže uz svako ime.

7.1.3.1. Pisani izvori:
          • Imena zapovjednika gajeta falkuša koji su se prijavili u svibnju 1593. za start u regati od Komiže do Palagruže70

Grafijska slika antroponima palagružanskih svićara, prema zapisu venecijanske državna uprava u Hvarskoj komuni 9. svibnja 1593. godine, rezultat je restitucije imenâ, odnosno adaptacije ili restitucije prezimenâ prema jezičnoj i ortografskoj normi venecijanskog idioma. S obzirom na pretežan broj izvornih slavenskih (hrvatskih) prezimena na toj listi, zacijelo je izgovor tih imena, a djelomično i prezimena, divergirao od standardene venecijanske ortoepije. Ortoepski lik nekih imena možemo samo pretpostaviti s obzirom na njihovu varijantnost u komiškom govoru. Prijedlog mogućeg izgovornog lika svakog antroponima na ovoj antroponimskoj listi daje prednost arhaičnijoj varijanti. Zanimljivo je pritom da su gotovo sva imena sa navedene liste (iznimka je ime Bogdan), neslavenske (pretežno romanske, odnosno biblijske) provenijencije. Ta su imena u komiškom dijalektu prilagođena njegovu fonološkom, morfološkom i prozodijskom sustavu.

Predloženi likovi antroponima, utemeljeni su na pretpostavljenoj govornoj realnosti, a predstavljeni fonološkom ortografijom. Takvi likovi također divergiraju i od aktualne ortografske i ortoepske norme suvremenog hrvatskog književnog jezika koje ta imena poštokavljuju na svim razinama: i fonološkoj i morfološkoj i prozodijskoj. Između dvije administrativne slike komiških antroponima, one venecijanske iz 16. stoljeća i današnje novoštokavske postoji ortoepska realnost imenovanja u usmenoj kulturi komiškoga govora koju pretpostavljamo na temelju antroponimske arhaike što ju je do danas sačuvao ovaj govor u imenima svojih najstarijih stanovnika ili, još više, u imenima onih koji žive tek u sjećanju njihovu.

  • M. Antonio de Maffio (Antunij Mafijotov)
  • Nico de Ivanze (Niko Ivoncetov)
  • Mattio Bosancich (Matij Bosancić)
  • Andrea Carusa (Ondre / Andrija Karuza)
  • Nico suo Figliolo (Niko, sin Ondreta / Andrije Karuze)
  • Vicenzo Sorich (Vicenco Sorić)
  • Zuanne de Maistri (Zane / Zone / Ivon Majstrotov)

70 Popis koji se nalazi u rukopisnoj knjizi Liber Comisiae conscriptus anno Reparatae salutis 1784 Nikole Borčića Jerolimova iz Komiže, u arhivu župskoga ureda u Visu, str. 201. i 202.

  • Zuanne de Franco Sarcovich (Zane / Zone / Ivon Froneta Sarkovića)
  • Steffano Stipichievich (Stipon Stipićević)
  • Domenego Divisaqua (vjerojatno pogrešno umjesto Bevisaqua: Dominik / Dome Vodopija?)
  • Martin Manzaboba (Martin Manjabub)
  • Nicolo Stailich (Mikula Stajlić)
  • Francesco Borcich (Frone Borcić)
  • Zorzi Pastorcich (Zorzi Pastorcić)
  • Mo: Marin Gargurich (Mestar Marin Gargurić)
  • Zuane Vitaglich qv. Nicolo (Zane / Zone / Ivon Vitaljić pok. Mikule)
  • Michiel Vitaglich (Mićel Vitaljić)
  • Antonio de Maffio qv.Nicolo (Antunij Mafijotov pok. Mikule)
  • Pietro Marangon (Pjero Marangun)
  • Matthio Macarunich (Matij Makarunić)
  • Vicenzo Joscicich (Vicenco Josicić)
  • Christoforo Joscicich (Kristo Josicić)
  • Matthio Ivcevich (Matij Ivcević)
  • Luca Foretich (Luka Foretić)
  • Luca Zuanich (Luka Zuanić)
  • Vicenzo Boglich (Vicenco Bojić)
  • Zanetto Foretich (Zaneto Foretić)
  • Steffano Vulassich (Stipon Vulasić)
  • Nicolo de Biasio (Mikula Bijozetov)
  • Biasio de Nicola (Bijoze Mikulin)
  • Mattio Borcich (Matij Borcić)
  • Antonio Borcich (Antunij Borcić)
  • Giacomo de Zuane de Bogdan (Jakomo Zoneta / Zaneta/ Ivana/ Bogdanov)
  • Steffano Barbirich (Stipon Barbirić)
  • Steffano Vitaglich (Stipon Vitaljić)
  • Marco Cadunovich (Morko Kadunović)
  • Zuanne de Bogdan (Zone / Zane / Ivon Bogdanov)
  • Zuanne Zuanich (Zone / Zane / Ivon Zuanić)
  • Vicenzo Stafortich (Vicenco Stafortić)
  • Zuanne de Giacomo de Bogdan (Zone / Zane / Ivon Jakomota Bogdanov)
  • Bartolo Zamberglin (Burte Zamberlin / Zambarlin / Cambarlin)
  • Simon Pribacich (Simun Pribacić)
  • Franco Foretich qv. Giacomo (Frone Foretić pok. Jakomota)
  • Antonio Zuanich (Antunij Zuanić)
  • Antonio Luxich (Antunij Luksić)
  • Domenego Luxich (Dominik / Dome Luksić)
  • Mattio de Cosma Mardessich (Matij Kozmota Mardesića)
  • Piero Martisich (Pjero Martisić)
  • Vicenzo Pribaceo (Vicenco Pribacić)
  • Steffano Schochnich (Stipon Skoknić)
  • Mathio Schierban (Matij Skrivon)
  • Giacomo de Bogdan (Jakomo Bogdanov)
  • Zorzi Borcich (Jorjo Borcić)
  • Giacomo Gioncich (Jakomo Joncić)
  • Luca Pribaceo (Luka Pribacić)
  • Andrea de Biasio (Andrija Bijozetov)
  • Mo Andrea Pribacich (Mestar Andrija Pribacić)
  • Zorzi de Giacomo de Bogdan (Jorjo Jakomota Bogdanov)
  • Mathio Mardessich de Piero (Matij Mardesić Pjerota)
  • Piero Parochian qv. Luca (Pjero Parokjon pok. Luke)
  • Piero Cavrinovich (Pjero Kavrinović)
  • Bogdan Iovich (Bogdan Jović)
  • Luca de Biasio (Luka Bijozetov / Bjazević?)
  • Micol Vucassinovich da Ragusa (Mikula Vukasinović iz Dubrovnika)
  • M. Antonio de Magistris (M. Antunij de Majstris)
  • Nicolo Bantolovich (Mikula Bantolović)
  • Vicenzo Cvitich (Vicenco Cvitić)
  • Nicolo Tvardich (Mikula Tvardić)
  • Piero Zorotovich (Pjero Zorotović)
  • Nicolo Bosanich (Mikula Bozanić)
  • Zuanne de Steffano Vitaglich (Zane Stipona Vitaljića)
  • Zuanne de Vicenzo Cavrinovich (Zane Vicencota Kavrinovića)
  • Andrea figliolo de N. Brascevic (Andrija sin N. Brasćevića)
  • Zuanne Pacich (Zone / Zane / Ivon Pacić)

Knez i providur Hvarske komune imenuje 14. svibnja u Hvaru glavarima Palagruže dva ribara sa ovoga popisa: Franju Borčića (Francesco Borcich / Frone Borcić) i Jakova Bogdana (Giacomo de Bogdan / Jakomo Bogdanov).71

    • Dokument, (Liber Comisiae, 20. srpnja 1626.) u kojemu se spominje Zuanne Galeotto (Ivon Galijot) kojega knez i providur Hvarske komune Marin Sagredo imenuje zapovjednikom straža na Palagruži. Te straže moraju paziti da se ne bi na horizontu pojavili neprijateljski brodovi. U slučaju pojave takvih brodova moraju odmah poslati signal. Broj brodova signalizira se danju brojem dimova, a noću brojem ognjeva. 72
    • Dokument (Liber Comisiae, 16. svibnja 1637.) koji predstavlja molbu Komižana da im se dopusti ribolov na Palagruži. U molbi oni ističu svoje zasluge: kako su s Palagruže istjerali Puljize, kako se organizirano brane od gusara, kako povećavaju državne prihode, kako čuvaju stražu na Palagruži i obavještavaju vlasti o pojavi neprijateljskih brodova, te ističu bezrazložnost zabrane sardelarama na Palagruži gdje ne mogu smetati velikim mrežama tratama, budući da njih tamo nema. Tu molbu, pored Antuna \elića i Vinka Karuze, prokuratora Komiže, potpisuju, u svoje ime i u ime svih stanovnika Komiže, glavari Palagruže: Antonio Maffio (Antunij Mafijo) i Vido de Bogdan (Vido Bogdanov).
    • Dokument koji predstavlja kaznenu presudu od 25. srpnja 1655. u kojemu se u odsutnosti osuđuju zbog prijestupa zabrane lova sardela mrežama sardelarama na otoku Palagruži komiški ribari: Bartul Zamberlin (Burte Cambarlin), Andrija Harvat (Ondre Harvot), Petar Covo, Mihovil Pavšić (Miho Povsić), Pavao Bracan (Povle Bracon), Franjo Fruzin (Frone Fruzin), Nikola Gregeto (Mike Greget), Jakov Galiot (Jakomo Galijot), Ivan Perina (Ivon Perina) i Petar Petričević (Pere Petricević). 73
    • Dokument koji predstavlja molbu Komižana vladi u Veneciji, poslanu 30. travnja 1773. da ukine dekret iz 1756. kojim se zabranjuje lov sardelarama i da im se dopusti loviti na Sušcu, Svecu i Palagruži. Tu su molbu potpisali: braća Foretich qv. Vicenzo (Foretić pok. Vicenca), braća Marincovich qv. Paolo ( Marinković pok. Povla), Antonio Foretich qv. Francesco ( Antunij Foretić pok. Froneta), Paolo Mardessich qv. Pietro (Povle Mardesić pok. Petra), braća Bogdanovich qv. Luca (Bogdanović pok. Luke), braća Borcich qv. capitan Niccolo (Borcić pok. kapitona Nikole), Giacomo Zuanich Giale qv. Giacomo (Jakomo Zuanić Jale pok. Jakomota), braća Zuanich qv. Antonio (Zuanić pok. Antunija), Antonio Mardesich qv. Cosmo (Antunij Mardesić pok. Kozmota), Luca Borcich (Luka Borcić), braća Cuglis qv. Pietro (Kuljis pok. Pereta), braća Giaconi qv.Girolimo (Jakoni pok. Jerolima), Andrea Marincovich qv. Zanetto (Andrija Marinković pok. Zaneta).74
7.1.3.2. Usmeni izvor

Imena zapovjednika gajeta koje su lovile sardele na Palagruži u prvoj polovini 20. stoljeća

Komiški ribar Ivan Vitaljić Gusla, istaknuti svićar koji je posljednje godine svoga života posvetio pripovijedanju (ovom autoru) o ribarskoj tradiciji Komiže, uputio se u svom sjećanju komiškim ulicama i od kuće do kuće oživljavao uspomene na komiške svićare koji su u njegovoj mladosti sudjelovali u palagružanskoj regati. Iz tog razloga ovaj popis nije abecedni. On slijedi put sjećanja barba Ivana Vitaljića Gusle, put u prostoru s jednog do drugog kraja Komiže, put od početka Vele Bonde do kraja Mole Bonde, te obuhvaća šire područje komiške općine – dva otoka: Biševo (njegova naselja Porat i Sarbunoru) i Svetac te selo Okjucinu i uvalu Duboku na Visu.

Ovo nije samo dokument o imenima komiških svićara, ovo je i dokument kulture sjećanja:

Komiža

          • Velo Bonda 2. Molo Bonda
  • Reskušić, Momulo Kura 1. Vitaljić, Bijoze, Bjazić
  • Zamberlin, Vinko Fjasak 2. Kuljiš, Andrija (Ivana) Pace
  • Marinković, Mike Baba 3. Kuljiš, Andrija Pace

71 G. Novak, 1952, 44 – 45.

72 G. Novak, 1952, 44 – 45.

73 Imena su navedena prema R. d’Erco 1973, 192.

74 G. Novak, 1952, 161. – 162.

  • Fiamengo, Jure Balandrin / Malandrin 4. Vitaljić, Ivusa Bijozetov
  • Martinis, Petar Cukarov 5. Vitaljić, Stipe Tusica
  • Martinis, Nikola Njanjica 6. Vitaljić, Povle Tusica
  • Martinis, Bepjer Cukarov 7. Vitaljić, Bijoze Bijozetov
  • Vitaljić, Andrija Treva 8. Mardešić, Mićel Kuzmin
  • Mihovilović, Andrija Bejota 9. Marinković, Frane Dubra
  • Felanda, Tone Felondin 10. Marinković, Ivon Dubra
  • Mardešić, File Kirnja 11. Marinković,Vinko Dubra
  • Stanojević, Andrija Sardor 12. Marinković, Stipan Zonetov
  • žuanić, Mote Kenjica 13. Marinković, Tone Zonetov
  • Greget, Pjero Madona 14. Marinković, Ivon Zonetov
  • Greget, Mićel Kokulin 15. Vitaljić, Andre Belondre
  • Borčić, Jakov Grubusa 16. Vitaljić, Miho Cingrija
  • Felanda, Ivon Tvicica 17. Vitaljić, Ivon Cingrija
  • Mihovilović, Miho Kapica 18. Vidović,Tone Tonsulić
  • Mardešić, Mike Burtetov 19. Vitaljić, Ivon Donce
  • Stanojević, Mote Tunjac 20. Vitaljić, Tone Voga
  • Stanojević, Sime Miholja 21. Kuljiš, Ondre Bratović
  • Stanojević, Petar Fozin 22. Vitaljić, Bepo Voga
  • Stanojević, Bozo Nadalo 23. Marinković, Jakov Sargo
  • Stanojević, Mikula Antusa 24. Marinković, Antunij Carnjul
  • Stanojević, Ive Cveka Percov 25. Marinković, Juvanin Dero
  • Stanojević, Mote Tobakin 26. Marinković, Tone Konata
  • Ivčević, Frane Kapulica 27. Božanić, Dinko Pepe
  • Ivčević, Keko Kapulica 28. Zambarlin, Tone Cambarlin
  • Mardešić, Zone Mikulin 29. Zambarlin, Mike Cambarlin
  • Mladineo, Tone Do(n)mićel 30. Mardešić, Tone Bonaca
  • Mladineo, Zone Do(n)mićel 31. Bogdanović, Jere Pipa
  • Ivčević, Andrija Gargić 32. Bogdanović, Luka Kanela
  • Martinis, Povle Posko 33. Martinis, Ive Toninov
  • Martinis, Mote Posko 34. Marinković, Mićel Falkor
  • Stanojević, Slavo Maltez 35. Martinis, Petar Percov
  • Stanojević, Andre Maltez 36. Zambarlin, Jere Cambarlin
  • Mardešić, Mike Spodula 37. Giaconi, Ive Toninov
  • Zanberlin, Mikulica Jeska
  • Mardešić, Andrijica Andrijicin Okjucina
  • Mardešić, Vice Bata 1. Božanić, Luka Gruje
  • Mardešić, Mike Mikić 2. Božanić, Mote Kontomate
  • Mardešić, Miho Paćun 3. Božanić, Mote Knežev
  • Marinković, Mićel Patatun 4. Tipić, Tonči Hreja
  • Mardešić, Cento Foka 5. Zorotović, Pere Pojok
  • Mardešić, Petar Centin
  • Mardešić, Visko Vinjo Duboko
  • Mardešić, Mlado Gospodarić 1. Gracin, Mote Cipro

Bišovo

    • Mezuporat 2. Sarbunora
  • Jončić, Vice Viskotov 1. Mardešić,Kuzme Lulica
  • Jončić, Miho Alboko 2. Martinis, Tone Pujizić
  • Jončić, Petar Skoboj
  • Jončić, Miho Andrica 3. Porat
  • Bogdanović, Povle Pavo 1. Bogdanović, Luka Smocito
  • Jončić, Miho Pope 2. Stanojević, Mote Hmutalo

3. Demaria,Ivon Babao

Svetac

  • Zanki, Petar Berosov
  • Zanki, Vinko Jokotov

Inventar imena

Usporedit ćemo imena s popisa svićara iz godine 1593. i prve polovine dvadesetog stoljeća. Pored aktualiziranih imena s drugog popisa dat ćemo u zagradama i inačice imena koje pripadaju tom razdoblju, ako se na popisu ne pojavljuju, a u govornoj su praksi uobičajena.

    • popis (1593. g.) II. popis (prva polovina 20. st.)75

Andrea……………………….. Andre, Andrija, Andrijica, Ondre,

Antonio……………………… Antunij (Onte, Tone) Bartol

Bogdan

Christoforo

Bepjer,

Bepo (Jozo, Sibe, Osib) Bijoze

Bozo Cento

Domenego………………….. Dinko (Dominik, Dome)

File

Francesco, Franco ……….. Frane (Frone, Keko) Giacomo…………………….. Jakov (Joko, Jakomo, Jakovica)

Luca…………………………… Luka

Marco…………………………. (Morko)

Marin,

Matthio, Mattio…………….. Mote (Matij) Michiel……………………….. Mićel, Miho (Mihovil)

Micol, Nico, Nicolo……… Mike, Mikula, Mikulica, Nikola Mlado

Momulo

Pietro, Piero………………… Petar, Pjero (Pjerin)

Simon………………………… Sime (Simun)

Steffano……………………… Stipan, Stipe (Stipon)

Paolo…………………………. Povle (Pavulin)

Vicenzo……………………… Vice, Vinko, Visko (Vicenco) Zanetto, Zuanne………….. Ive, Ivon, Ivusa, Juvanin (Zane, Zone) Zorzi…………………………. Jure (Jorjo, Zorzi)

Na ostalim ovdje navedenim dokumentima s popisom imenâ, jedino ime, koje ne sadrže ove međusobno uspoređene liste, jest Girolimo. Tako se u svim navedenim dokumentima spominje preko dvije stotine osoba ali samo trideset izvornih osobnih imena.

Inventar prezimena76

B

  • popis: Bantolović (1 put), Barbirić (1), Barsćević (1), Bevisaqua (?) (1), Bijozetov (3), Bojić (1), Bogdanov

(5), Borcić (4), Bosancić (1), Bozanić (1).

  • popis: Bogdanović (4), Borčić(1), Božanić (4). C

I. popis: Cvitić (1). D

  • popis: Divisaqua (vjerojatno greška prema Bevisaqua / Beveaqua) (1).
  • popis: Demaria (1). F

75 U zagradama navodimo inačice aktualiziranoga imena koje su u to vrijeme žive i uobičajene u govornoj praksi.

76 U zagradama navodimo broj ponavljanja prezimena na popisu, a masnim slovima ističemo prezime koje se ponavlja (pa i modificirano) na oba popisa.

  • popis: Foretić (2).
  • popis: Felanda (2), Fiamengo (1) G
  • popis: Gargurić (1).
  • popis: Gracin (1), Greget (1). I
  • popis: Ivcević (1), Ivonce (1).
  • popis: Ivčević (1). J
  • popis: Joncić (1), Josicić (1), Jović (1).
  • popis: Jončić (1) K
  • popis: Kadunović (1), Karuza (1), Kavrinović (1).
  • popis: Kuljiš (3). L

I. popis: Luksić (1). M

  • popis: Maffio (2), Maistri (1), Magistris (1), Manjabub (1), Makarunić (1), Marangun (1), Mardesić (3),

Martisić (1).

  • popis: Mardešić (15), Marinković (14), Martinis (8), Mihovilović (2), Mladineo (2). P
  • popis: Pacić (1), Parokjon (1), Pastorcić (1), Pribacić (1). R
  • popis: Reskušić (1). S
  • popis: Sarković (1), Skoknić (1), Skrivon / Schierban (1), Sorić (1), Stajlić (1), Stafortić (1), Stipićević (1).
  • popis: Stanojević (11). T
  • popis: Tvardić (1).
  • popis: Tipić (1). V
  • popis: Vitaljić (4), Vukasinović (1), Vulasić (1).
  • popis: Vitaljić (13). Z
  • popis: Zorotović (1), Zuanić (2).
  • popis: Zanki (2), Zorotović (1), žuanić (1).

U ostalim dokumentima javljaju se sljedeća prezimena kojih nema na uspoređenim popisima: Bracan (to bi mogao biti etnik od Broc – Brač), Bogdanovich (ovo prezime nastalo je vjerojatno prema imenu Bogdan (de Bogdan) koje se javlja na prvom popisu), Covo (mogao bi to biti nadimak u funkciji prezimena, prema Cobo – onaj koji puno jede), Cuglish, Fruzin, Gregeto, Galeotto (vjerojatno nadimak u funkciji prezimena), Harvat (etnik u funkciji prezimena), Pavšić, Perina, Petričević.

Inventar nadimaka

A

Alboko, Andrica, Andrijica, Andrijicin,

B

Baba, Babao, Balandrin, Bata, Bejota, Berosov, Bijozetov, Bjazić, Bonaca, Bratović, Burtetov

C

Cambarlin, Carnjul, Centin, Cingrija, Cipro, Cukarov

D

Dero, Donce, Donmićel / Domićel, Dubra

F

Falkor, Felondin, Fjasak, Foka, Fozin Gargić

Gospodarić Grubusa Gruje

H

Hmutalo, Hreja

J

Jeska, Jokotov

K

Kanela, Kapica, Kapulica, Kenjica, Kirnja, Knezev, Kokulin, Konata, Kontomate, Kura, Kuzmin

L

Lulica

M

Madona, Malandrin, Maltez, Miholja, Mikić, Mikulin

N

Nadalo, Njanjica

P

Pace, Paćun, Patatun, Pavo, Pepe, Percov, Pipa, Pojok, Pope, Posko, Pujizić

S

Sardor, Sargo, Skoboj, Smocito, Spodula

T

Tobakin, Toninov, Tonsulić, Treva, Tunjac, Tusica, Tvicica

V

Vinjo, Viskotov, Voga

Z

Zonetov, Zverce

Na prvom popisu nadimaka nema. Popisivač imena nadimke nije smatrao važnim za utvrđivanje identiteta što je i razumljivo iz činjenice da je učestalost istih prezimena mnogo manja negoli na drugom popisu. Stoga je popisivaču dovoljno u rijetkim slučajevima poklapanja imena i prezimena navesti još očevo ime kako bi omogućio razlikovanje osoba. Na drugom popisu, koji se temelji na govornoj praksi, nadimak je neizostavan. On je u govornoj komunikaciji mnogo važniji od prezimena. Naime, prezime u ovom svijetu usmene kulture ima funkciju administrativne identifikacije pa se stoga rijetko pojavljuje u usmenoj komunikaciji. Njegovu funkciju preuzima nadimak. Ako je nadimak individualan, tada može zamijeniti i ime, a ako je porodični, tada se javlja uz ime na mjestu prezimena.

Prezime može preuzeti ulogu nadimka onda kada to prezime ima samo jedna obitelj: Felonda (Felanda); Gargić; Tonsulić, a moguće je i osamostaljenje prezimena kao nadimka, kada se nadimak, nastao od prezimena, ne poklapa s aktualnim prezimenom osobe koja ga ima, npr. nadimak Karuza, nastao od prezimena, za obitelj Borčić. Moguće je i da nadimak preuzme ulogu prezimena kao što je to vjerojatno u sljedećim primjerima: Zuanne Galeotto, Petar Covo (Cobo? – onaj koji mnogo jede), Pavao Bracan, Andrija Harvat.

Jedini nadimak koji nije u funkciji prezimena u svim pisanim izvorima, koje ovdje navodimo, jest Giale

(Giacomo Zuanich Giale).

Neki su nadimci nastali od imena: Andrica, Andrijica, Andrijicin (Andrija), Berosov (Beros, Berislav), Bijozetov (Bijoze, Blaž), Bjazić (Bijoze, Blaž), Burtetov (Burte, Bartol), Cipro (Cimprijon, Ciprijan), Donmićel (don Mićel), Dubra (Dobroslav) Gruje (Grujica, Gruica), Jokotov (Joko, Jakov), Kuzmin (Kuzma), Miholja (Mihovil), Mikić, Mikulin (Mikula, Nikola), Nadalo (tal. Natale, Božo, Božidar), Pavo (Pavao), Pepe (Giuseppe) Percov (Petar), Posko (Paško), Toninov (Tone, Ante), Tusica (Antusica, Ante), Viskotov (Visko, Vicko), Zonetov (Zone, Ivan).

Motivacijski spektar nastanka nadimaka, makar i u uvom vrlo ograničenom inventaru što ga predstavljaju nadimci palagružanskih ribara, vrlo je bogat. Nastanak nadimka rezultat je kreativnog čina. Nadimak nije rezultat pukog imenovanja, nije rezultat konvencije, već kreacije. Uspješan nadimak pjesničko je djelo.

U našem popisu, osim imenima i prezimenima, nadimci su motivirani sljedećim denotatima:

Osobine: Alboko (lat. albus – bijel), Bejota (ven. beato – svet), Fozin (ven. foza – način?), Grubusa

(grub – ružan), Kokulin (ven. cocolar, kom. kokulat – zabavljati malo dijete), Kura (ven. cura – briga, skrb?).

Zanimanje: Baba, Vinjo(ven. vigna vinograd)

Uzvik plašenja: Babao (ven. babao)

Ribarsko iskustvo: Bonaca ( vrijeme bez vjetra i mirno more, ven. bonazza) , Carnjul (crnej, lat. Heliastes chromis), Foka (tuljan, ven. foca), Jeska (mamac za lovljenje ribe, ven. esca), Kirnja (lat. Polyprion cernium), Pope (ven. pope – krma), Spodula (spodula šesto, rezervno veslo u gajeti falkuši koje se postavlja na visoki palac postavljen u kuverteli s lijeve strane krmenog škafa; ven. spatola – drvena žlica za miješanje pure, asocijacija na veslo), Sargo (sorg – šarag, lat. Sargus rondeletti, ven. sargo), Tobakin (radnik u tvornici za preradu ribe), Treva (trapezoidno jedro na manjim barkama, ven. trevo), Tunjac (tunja – namotaj konca sa udicama i olovom za lovljenje ribe, ven. togna); Voga (voga! – veslaj, ven. vogar – veslati).

Odnos među ljudima: Bratović (brat), Donmićel / Domićel – (don Mićel) Gospodarić (gospodor), Knezev (knez)., Kontamate (ven. conte – grof i vl. ime Mate); Sardor (tur. serdar – zapovjednik, vojskovođa, poglavar uopće).

Odjeća: Cambarlin (prsluk?), Kapica (demin. od kapa).

Broj: Centin (ven. cento – stotina).

Podrijetlo: Maltez (obitelj koja je trgovala svojom gajetom falkušom s Maltom; Pojok (Poljak), Pujizić

(onaj koji je iz Puglie – regija u južnoj Italiji).

Hrana: Cukarov (cukar – šećer).

Ponašanje: Dero (ribar koji je bio poznat po tome što je svoju družinu maksimalno iskorištavao u radu da bi postigao najbolje rezultate: u ljeto 1909. postigao je rekordan ulov jedne komiške gajete – 800 barila slanih sardela, oko 40 tona); Fozin ( ven. foza način ?); Hmutalo (od onomatopejskog glagola hmutot se – bućkati se).

Predmet: Fjasak (zemljana posuda za ulje, volumena oko pet litara, ven. fiasco); Kanela (kraća cijev, obično od trstike, za vinske bačve, fig. nosina, ven. canela; Konata (neki predmet u vinarstvu?); Lulica (demin. od lula); Pipa (lula).

Biljka: Kapulica ( demin. od kapula – crveni luk); Patatun (od ven. patata krumpir).

Kopnene životinje: Kenjica (demin. od kenja – magarica); Njanjica (ovca); Tvicica (demin. od tvica –

ptica).

Sakralni determinanti: Madona, Bejota (od ven. beato svet).

Anegdotalna situacija: Smocito (U uvali Porat na Biševu pao je momak u more pa objašnjava

Talijanima s nekog broda, ne znajući govoriti talijanski, da se smočio u kanalu: Smocito in kanalićo).

Neprozirna motivacija: Cingrija, Donce, Hreja, Malandrin / Balandrin, Paćun, Skoboj, Zverce

**************

Sto trideset toponima te imena, prezimena i nadimci preko dvije stotine ribara iz Komiže, čiji je život bio vezan za ovaj mali pučinski otok, zanimljiv je leksički fond koji nudi mogućnosti za različite tipove analiza, od dijalektološke do sociolingvističke i kulturnohistorijske. Ovaj rad nije pisan s namjerom da ispuni do kraja bilo koju od takvih mogućnosti. Prije svega ovaj rad motiviran je jednim neodgodivim zadatkom, a taj je: zapisati što prije, dok je još moguće, imena kao spomenike kulturne baštine jadranskog insularnog životnog prostora i to na samom rubu njegovu, na Palagruži – otoku na kojemu su upravo komiški ribari održali milenijski kontinuitet svoje prisutnosti.

Budući da je palagruška toponimija i antroponimija dio šireg onimijskog sustava koji obuhvaća i toponimiju otoka: Biševa, Svetoga Andrije, Brusnika i Jabuke, te toponimiju i antroponimiju područje komiškoga govora na otoku Visu, ovaj rad tek je početak sveobuhvatnog onomastičkog istraživanja na području tog otočkog organskog govora. Tek ukupan onimijski korpus koji pripada tom govoru pružit će mogućnosti za cjelovitu i svestranu analizu. Možda je sretna okolnost što je taj posao započet na otoku za kojega pretpostavljamo da predstavlja česticu zemlje Republike Hrvatske s najgušćom toponimijom.

8. Onomastika

8.1. Antroponimija
8.2. Toponimija

LINGVISTIČKI ATLAS MEDITERANA

O Anketi Mirka
Dopuna i komentar Ankete M.
Zaključak

9. SVIJET RIBARA OLUJNOG

„Nalazim se na jadranskim Filipinima. Američani ne„Nalazim se na jadranskim Filipinima. Američani ne mogu naći ljepšu vedrinu na Havajima nego ja ovdje. Nalazim se u dubokom srcu dubokog mora. Ovamo su me odista vile donijele, u nepoznatom nadnevku kad je globus zadrijemao i nitko nije mogao da me primjeti. Ja sam u carstvu pustolovina, u čudu događaja. Konačno sam doživio da je svijet zaboravio. I postao sam vlasnik jednog otajstva (…) Ovi ribari žive u neiskazanoj poeziji na kojoj im svi srećnici moraju zavidjeti, a ja još i više. (…) Ribari, ribari, ribari! Cijeli dio mjesta miriše na srdelu i srdelino ulje, a uz jednu obalnu padinu gomila limenih kutija. Izgubio sam se, prešao u čistu fantastiku. Jednoga putnika ovo sjeća na Bretagnu, ali mislim da je Bretagna drugačija, sumornija. Zaronio sam u sakritu vodu da izronim sa bisernim kapitalom.“77

Tin Ujević

9.1. Aristokracija ribarstva

Pod zaštitničkim štapom svetoga Mikule, patrona ribarske Komiže, razvili su ovi ribari riblju industriju kakve nije bilo ne samo na Jadranu nego ni na Meditranu. U vrijeme kada je gusarstvo bilo najunosnije pomorsko zanimanje, na Medietarnu sve do kraja 19. stoljeća, a na Jadranu do tridesetih godina 19. stoljeća, komiški ribari bili su jedini pučinski ribari Mediterana. Na talijanskoj obali južnije od Cioggie gotovo da i nije bilo ribara zbog stalne opasnosti od gusara. Komiški ribari mogli su opstati jer su se organizirali kao vojna formacija u čuvenim regatama do Palagruže kamo je kretalo i do stotinu falkuša s petorčlanim posadama naoružanim sabljama i puškama za obranu od gusara.

Ti ribari razvili su industriju riblje proizvodnje u tolikoj mjeri da su ekspandirali na obale Atlantika od juga Portugala (Lagos) do Galicije na sjeverozapadu Španjolske. U Komiži je obitelj Mardešić podigla prvu tvornicu ribljih konzervi na Mediteranu godine 1870. Na prijelazu 19. u 20. stoljeće u Komiži nastaje ukupno 7 tvornica ribljih konzervi, a izvan Komiže komiški poduzetnici otvaraju još 8 pogona za soljenje ribe. Komiška ribarska armada broji 1009. godine 264 ribarska broda na kojima radi preko 1500 ribara.

Dana 23. kolovoza, 1897. u upravo sagrađenoj kamenoj zgradi osnovne škole u Komiži na otoku Visu, pred okupljenim učiteljima iz raznih primorskih mjesta Dalmacije, počeo je Prvi austrijski tečaja za ribarstvo, s ciljem da učitelji kao učeni i ugledni ljudi u svojim sredinama prenesu na tamošnje ribare saznanja i dojmove iz Komiže. Skup u Komiži otvorio je svojim govorom carski nadzornik za ribarstvo Pomorske uprave u Trstu Petar Lorini. Ovaj istaknuti ribarski stručnjak i prosvjetitelj, koji je u povijesti ribarstva hrvatskoga naroda dao najveći doprinos njegovu unapređenju, započeo je pred okupljenim svoj govor ovim riječima:

Mi se nalazimo, gospodo, u sredini Jadranskoga mora, na ubavom i proslavljenom otoku Visu, koji je u to naše more dalje prodro, kao da ga se ne boji (…). Od davnih davnina ovi su otočani na glasu pomorci, na glasu ribari; a sila je faktičnih prilika od njih zahtijevala da se dadu na more, pametnije i razboritije, negoli drugi naši otočani, koji su bliže primorja, dakle bliže zaklona, bliže tihe luke, gdje da se za burnog vremena spase. A ovi su se otočani na vrijeme tako umno u svojoj struci razvili, te im nema para u našoj Dalmaciji. Oni su doveli svoje ribanje do priličnog usavršenja, a podigli su ga do pravog obrta, kako ćete se skoro osvjedočiti kad stanemo da ga s bližega promatramo.

U Komiži je mnogobrojnih ribarskih lagja i svakovrsnih ribarskih sprava, pak je tu lijepe za vas prilike da gledate i proučite ta ribarska sredstva, koja bi u tolikom broju i u tolikoj raznolikosti vi uzalud tražili u drugom kojem mjestu obale naše. Ovdje se ribarskim zanatom ne bavi samo niža ruka, kako to obično biva po drugim mjestima, nego i izobraženija; pa je sasvim naravno da komiškim ribanjem vlada neki napredni duh koga u drugim mjestima još na žalost nema. Ovdje vam je, gospodo, aristokracija i inteligencija našeg obalnog ribarstva.

77 Tin Ujević (1930). Nit u srcu mora – Komiža na Visu, 16. 08.

Ovako je viđen taj svijet pučinskih ribara izvana, očima tada jednog od najvećih stručnjaka za morsko ribarstvo Austro-Ugarske Petra Lorinija.

Tekst komiškog ribara Ivana Vitaljića o životu pučinskih ribara Viškog arhipelaga osvjetljava taj svijet iznutra, iz učesničke pozicije čovjeka koji je postao profesionalnim ribarom u svojoj devetoj godini života. Tu priču, ispričanu autentičnim komiškim govorom, nije moguće bez značajnih gubitaka, sadržajnih i stilističkih vrijednosti, prevesti na hrvatski standardni jezik zbog dva razloga: prvo zbog toga što hrvatski standardni jezik oskudijeva terminima kojima može opisati maritimno iskustvo, a drugo zbog toga što nije moguć transfer tog iskustva. Preostaje tek mogućnost opisivanja koje je katkada posve nemoćno da prenese sliku stvari i pojava vezanih za umijeće ribolova pučinskih ribara Viškog arhipelaga.

9.2. Umjetnička kolonija na pučinskim otocima Viškog arhipelaga

Na malom nepristupačnom pučinskom otoku Svecu, postojala je tridesetih godina neobična „umjetnička kolonija“, ako tako možemo reći za grupu slikara i pisaca koji su povremeno dolazili u Komižu i na otok Svetac da bi otkrili jedinstven svijet pučinskih ribara. Bili su to slikari Mirko Kujačić, Ignjat Job, Đuro Tiljak, legendarni zagrebački reporter Franjo Fuis i pjesnik Tin Ujević. Tridesetih godina dvadesetoga stoljeća oni su otkrili svijet pučinskih ribara te slikama, reportažama, fotografijama i esejima svjedočili o „ljudima pučine“.78

Bilo je to vrijeme kada su ti pučinski otoci (Palagruža, Sušac, Svetac, Brusnik, Jabuka) bili nepoznati, kao i život ribara koji su na njima u nezamislivim uvjetima provodili čitave zime loveći jastoge, a ljetne mjesece u lovu sardela. Bilo je to za ove radoznale umjetnike poput otkrića nove civilizacije u džungli Amazone. Ti ribari živjeli su u špiljam otoka Sveca, pod šatorima na svojim brodovima izvučenim na obalu, živjeli su izloženi svakodnevnoj pogibelji od orkanskih vjetrova i valova, u barkama bez motora, na vulkanskim hridinama Brusnika riskirajući, kad im ponestanu zalihe vode, smrt od žeđi, zbog zimskih fortunala koji su ih znali koji put onemogućiti i po desetak dana da otplove s pustog otoka do Komiže.

Otkrili su ovi umjetnici svijet nevjerojatnog radnog entuzijazma. Otkrili su ljude koji su, izlažući se nevjerojatnim naporima i opasnostima, proizvodili elitnu hranu za bogate trpeze evropske metropole. U to vrijeme slane sardele i sardine u maslinovom ulju bile su delikatesna hrana kao i jastozi koji su se eksportirali u evropske gradove iz komiške jastožere samo za velike blagdane (Badnji dan i Veliki petak) u vrijeme kada je turizam još bio nepoznat pojam.

Ti ribari morali su poznavati ćud vremena i ćud svake vrste ribe. Morali su poznavati morske struje i reljef dna golemog akvatorija vulkanskog trokuta Jadrana koji se proteže od Komiže na zapad do otoka Jabuka, a na jug do otočja Palagruža. Morali su poznavati orijentaciju po zvijezdama i umijeće čitanje vremena po nebeskom zvjezdanom satu. Morali su sami izrađivati sve vrste ribolovnih alata, trebali su znati vještine konzerviranja ribe, umijeće navigacije jedrima, trebali su imati nevjerojatnu izdržljivost za sudjelovanje u veslačkim maratonima od Komiže do Palagruže, trbali su razviti sposobnost prepoznavanja ribe (vrstu ribe, količinu, dubinu i smjer kretanja jata) u mrkloj noći u dubini mora po fosforecenciji, trebalo je moći izdržati strahovitu međusobnu konkurenciju stotina ribarskih družina.

9.3. Lingua franca komiškoga govora

Lingvistâ među tim umjetnicima nije bilo. Ali sigurno je da su ti slikari i pisci otkrili i jedan njima teško razumljiv jezik kada su se ti ribari njima obraćali, ali gotovo posve nerazumljiv kada su međusobno razgovarali. Taj jezik bio je zacijelo jednako tako neobičan i nepoznat kao i način života tih pučinskih ribara. O tom je govoru prvi pisao dijalektolog Mate Hraste79, a poslije drugog svjetskog rata romanist Mirko Deanović80 te u novije vrijeme dijalektolog Petar Šimunović81 i autor ovog rada.82

Da bi se opisao svijet komiških ribara, osim povijsnog, etnološkog i kulturnoantroploškog pristupa nužan je i jezični. Naime autonomnost ovoga insularnog ribarskog svijeta u jugozapadnoj uvali otoka Visa, koju je pisana povijest prvi put nazvala imenom Val Comeza83 očituje se i u posebnosti svog idioma. Komiža se nalazi u jedinoj uvali na povijesnom transjadranskom putu poznatom od antičkih vremena kao Diomedov put koji ide od

78 „Ljudi pučine“ naslov je izložbe Franje Fuisa o komiškim ribarima na pučinskim otocima koja je posthumno organizirana u Zagrebu.

79 Hraste, M. (1937), str. 147-154.

80 Deanović, M (1966)

81 Šimunović, P. (1977)

82 Autorovi radovi o komiškom govor navedeni su u popisu literature.

83 Novak, G. (1961) str. 77.

Gargana, preko Palagruže i Komiže do povijesnog Hiličkog poluotoka koji se pruža na prostoru između Trogira i Rogoznice s istaknutim rtom Punta Planka (Diomedov ret). Ta transjadranska transverzala određena pogodnošću vjetrova (jugo za plovidbu prema istočnom Jadranu i maestral za putovanje na zapadnu obalu) bila je u antici najfrekventnija plovidbena ruta koja je povezivala obale Jadrana. U srednjem vijeku bila je to ruta sljedbenika svatg Benedikta iz Nursije, benediktinaca koji na toj ruti podižu samostane (Gargano, Palagruža, Biševo, Svetac, Komiža, Split). Tim putem prodire kršćanstvo na istočnu obalu Jadrana. Na tom putu stoljećima plove komiški ribari radi ribarenja na Palagruži i do Gargana gdje prodaju posoljenu ribu. U Komižu pak dolaze grčki i talijanski brodovi koji otkupljuju slane sardele, puljiški trabakuli koji prodaju u Komiži poljoprivredne proizvode, venecijanske galije koje kontroliraju more ugroženo gusarima, trgovci sa levanta i Venecije.

Ta živa razmjena roba, ljudi, iskustva, ideja, jezika, kultura, formira i komiški govor koji, čuvajući svoju slavensku arhaiku, apsorbira i prilagođuje strane jezične utjecaje, osobito leksik koji prilagođuje svojim fonetskim i morfološkim zakonitostima. Lingua franca idiom ne nestaje padom Mletačke Republike koncem 18. stoljeća, već živi i dalje prilagođen, udomaćen u mnogim govorima istočnog Jadrana, osobito u leksiku, a u leksiku pomoraca, brodograditelja i posebno ribara.

Webster’s New Encyclopedic Dictionary ovako definira lingua franca idiom: “Lingua franca – a common language consisting of Italian mixed with French, Spanish, Greek, and Arabic that was formerly spoken in Mediterranean ports.”84 Bio je to idiom vrlo jednostavne gramatike, premda bogata rječnika, namijenjenog bazičnoj komunikaciji pomoraca, ribara i trgovaca u maritimnom arealu Mediterana, a bio je u živoj svakodnevnoj upotrebi u mnogim dalmatinskim komunama pa tako i na otoku Visu koji je pripadao, u vrijeme venecijanske uprave, Hvarskoj komuni.

Venecijanski providur za Dalmaciju i Albaniju u svom Itinerariju s puta po Dalmaciji kaže da se u gradu Hvaru govori lingua franca. 85 S obzirom da je Hvar bio središte venecijanske komune kojoj je pripadao otok Vis te s obzirom na to da je otok Vis imao izrazito maritimnu kulturu, lingua franca bila je idiom svakodnevne komunikacije, osobito ribara. Bogat halijeutički leksik iz lingua franca idioma sačuvan je u govoru komiških ribara do danas, a na njega nije mogao utjecao leksik standardnog hrvatskog jezika u novije vrijeme jer ne može biti konkurentan tradicionalnoj halijeutičkoj nomenklaturi budući da je insuficijentan terminologijom za imenovanje halijeutičkih pojmova. 86

Ovdje analiziran tekst pokojnog Ivana Vitaljića Gusle svjedoči o iznimnom bogatstvu halijeutičkog leksika. U mnogim čakavskim rječnicima naći ćemo malen broj tih termina koji su u velikoj većini aloglotskog postanja. Od tisuću protumačenih reiječi više je od pedeset postotaka ribarskih termina (oko 540 glosa) od čega su dvije trećine mediteranizmi. To znači da su mnogi termini iz lingua franca idioma u halijeutičkom rječniku komiških ribara živi do danas. Mada kontinentalni svijet od talijanskog naziva za otok isola izvodi riječi izolacija, izolirati, izoliran, sukladno predodžbi o izoliranosti otoka okružena vodom kao komunikacijskom preprekom, činjenica jest da je upravo ta velika slana voda, kao likvidni element, medij koji omogućuje vezu s drugim obalama, svjetovima, kulturama, jezicima.

10. GLOSAR

11. DEST NIZOVA PITANJA HRVATSKIM NORMATIVNIM LEKSIKOGRAFIMA

11.1. Prvi niz pitanja

često se u hrvatskom jezikoslovlju purizam smatra sinonimom jezične kulture.

„Purizam kao opiranje neosjetljivosti za stilističko raslojavanje sinonim je za jezičnu kulturu.“87

84 Webster’s New Encyclopedic Dictionary (1993) p. 583.

85 Itinerario di Giovanni Batista Giustiniano, Commisiones et relationes venetae, Tomus II annorum 1525 – 1558, JAZU (1877), pp. 222.

86 Božanić, J. (2007). str. 11-22

87 Turk, M., Opašić, M. (2008)

„O purizmu, dakle, treba razgovarati. Nezaobilazan je kada se radi o jezičnoj kulturi. Bez njega kao produžetka refleksa jezičnog samoodržanja, kao načela reda i suvislosti, zapravo je i ne može biti, pa su čistunstvo u tom smislu i jezična kultura upravo sinonimi.“88

Dakle prema našim uvaženim jezikoslovcima purizam je sinonim jezične kulture. Ako je purizam istoznačnica s jezičnom kulturom, kao načelo odnosa prema vlastitom jeziku koji se temelji na ideji da idioglotski leksem ima sam po sebi prednost nad aloglotskim leksemom, nije li onda jezična praksa mnogih čakavskih organskih idioma, koji su u visokom postotku „kontaminirani“ aloglotskim leksikom, zapravo praksa jezične nekulture, nebrige za jezični identitet, odricanje od jezične samobitnosti? Kako to da kroz tisuću godina na tim maritimnim prostorima narod nije posezao za vlastitim kovanicama nego je radije uzimao zatečene i u vremenu duboko ukorijenjenme termine?

Kad već postavljamo ovakvo pitanje, nemoguće je ne upitati se i to kako neke, od tako usvojenih riječi, u čijem su zvuku pohranjene mnoge asocijacije na nečije intimno i intenzivno proživljeno vrijeme mogu biti tuđe? Može li se uopće riječ proglasiti tuđom, i na taj način otuđiti od onoga kojemu je ona neizbrisiv verbalni topos u memoriji? Budući da smo riječi naslijedili od predaka, a naši preci od svojih predaka, ne znači li odricanje od nekih, tako naslijeđenih riječi, odricanje od naše baštine čiji smo baštinici? Ne znači li to odricanje od naše vlastite intime, od nas samih? Ako okus Proustova kolačića madelaine svojim okusom ima moć oživjeti u svijesti potisnuto i zaboravljeno vrijeme, nema li tu istu moć i riječ koja nas vezuje za djetinjstvo, za iskustvo broda, mora, ribolova, plovidbe? Budući da znamo da su ti doživljaji redovito vezani uz senzacije koje se duboko utiskuju u naše pamćenje, a njima je, tim senzacijama, potrebna riječ da im odredi mjesto u našoj svijesti, da im sinestezijskom vezom odredi asocijativnu putanju u labirintu naše podsvijesti, kako zanemariti tu dragocjenu, tu nezamjenjivu ulogu riječi? Kako se odreći proživljenog vremena koje, koji put, nije moguće prizvati iz dubina naše podsvijesti bez asocijativne iskre riječi, bez njena okusa na nepcu poput onog Proustova kolačića umočena u čaj?

Drugi niz pitanja

S druge strane, koji bi to valjan razlog mogao biti da razgraničuje tako usvojene riječi na one koje jesu naše od onih koje to tobože nisu? Nije li danas popodne smišljena riječ i ponuđena na mjesto one koja se u kolektivnoj memoriji naroda održala tisuću godina, zapravo smiješna i uzaludna pojava bez nade da preživi u konkurenciji s riječi koja je ukorijenjena u pamćenju naroda kao stara maslina u mediteransko tlo? Ne potvrđuje li životna praksa tu istinu o jalovu poslu purističke metle u poslovima maritimološke nomenklature? Koji li je to, u kabinetima jezikoslovnim smišljen maritimološki leksik, preživio i bio prihvaćen kao leksik maritimne životne prakse? Kako zamijeniti, na primjer, nazive riba kad ta ihtiološka nomenklatura u jednom svom dijelu ima svoje korijene u nestalom predindoeuropskom mediteranskom jeziku pa je stoga i nastariji leksički sloj u europskim jezicima a što znači da su mu korijeni duboki barem pet tisuća godina?

Treći niz pitanja

Ako je to univerzalno pravilo da je bolja domaća kovanica za neki maritimni pojam negoli termin aloglotskog podrijetla koji postoji stoljećima u svakodnevnoj komunikaciji, kako to da se ni veliki jezici nisu čuvali od univerzalnih maritimizama? Što bi ostalo od bilo kojega pomorskog rječnika, bilo kojega europskog jezika, kada bi iz njega izbacili sve riječi aloglotskog podrijetla? Hrvati su došli na Jadran i donijeli sobom iskustvo življenja u močvarnim kontinentalnim predjelima. Kad su došli do obale duboke vode – mora, brodom su nazvali barku jer su njome mogli pregaziti tu duboku vodu, kao što su nogama bosim mogli pregaziti riječne plićake (Slavonski Brod, Bosanski Brod, Brod na Kupi), ali su isto tako usvojili i panmediteransku riječ barka za korito kojim se moglo pregaziti ponore morskih dubina. Nije li ta riječ barka postala jednako tako njihova kao i venecijanska, katalonska, provansalska ili grčka? Nije li recentno proskriptivno nametanje izvedenice brodica umjesto barka, prema tvorbenom modelu: osnova+dem. sufiks –ica, u zakonodavnom i administrativnom jeziku, znak lišavanja milenijskog leksičkog nasljeđa u hrvatskom jeziku – jedinom slavenskom jeziku čiji je narodni jezik u obalnim i otočkim regijama pun mediteranizama? Nije li ta proskriptivna supstitucija znak pokušaja demediteranizacije jezika čiji je leksik mediteraniziran prirodnim procesom usvajanja kulturnog i civilizacijskog supstrata zatečenog u maritimnom prostoru s golemim naslijeđem iskustva življenja s morem?

četvrti niz pitanja

Kada se 1991. pojavio Rječnik hrvatskoga jezika Vladimira Anića, bio je to velik događaj u hrvatskoj leksikografiji. Prvi put su se u jednom priručnom rječniku hrvatskog jezika pojavile glose koje imenuju morske ribe. U rječniku koji prethodi Anićevu, u Broz-Ivekovićevu Rječniku hrvatskoga jezika iz godine 1901. nema, ne samo naziva za morske ribe, već uopće nema nikakva maritimnog leksika. U jedinom priručnom rječniku

88 Katičić, R. (1986), str. 73.

hrvatskog jezika, do pojave Anićeva Rječnika, izostavljen je golem leksički korpus vezan za iskustvo mora. Nije li činjenica da Hrvati prvi put krajem 20. stoljeća dobivaju rječnik u koji ulaze maritimizmi kao legitiman dio fonda standardnog hrvatskog leksičkog blaga, odredila i odnos prema tom leksiku mnogih generacija koje tijekom svog školovanja uče da su maritimizmi zapravo regionalizmi ili dijalektizmi? Zar ta svijest o maritimizmima kao riječima koje ne pripadaju standardnom rječniku hrvatskoga jezika nije dominantna i danas na svim edukacijskim razinama? Nije li i danas na djelu ideja hrvatskih vukovaca o čistoći narodnoga ruralnog novoštokavskog idioma koji valja čuvati od čakavske ”talijanštine”budući da se mediteranizmi koji pripadaju sredozemnom jezičnom univerzumu nerijetko u nas tretiraju kao riječi talijanskog podrijetla?

Peti niz pitanja

Leksik nekog jezika najotvoreniji je njegov sustav. Na svim drugim razinama jezika promjene su veoma rijetke. Fonetska, morfološka i sintaktička pravila mnogo su rezistentnija od leksičkog sustava nekog jezika. Identitet jezika, genetski i tipološki, ostvaruje se ponajviše na tim konzervativnim razinama jezičnog sustava. S druge strane leksički sustav podložan je fluktuaciji. Riječi zastarijevaju, gube svoju frekventnost i postaju stilistički obilježene. U isto vrijeme dolaze nove riječi, i dobivaju legitimitet leksičke norme. Ako je tome tako, ne znači li to da je identitet nekog jezika najmanje vezan za leksik, a mnogo više za jezično ustrojstvo na razini fonetskoj i fonološkoj te morfonološkoj i sintaktičkoj? Ako je tome tako, nije li paradoksalno da u hrvatskom jezikoslovlju postoji najveća briga oko očuvanja jezičnog identiteta hrvatskog jezika upravo na razini koja je najmanje važna za jezični identitet – na razini leksičkoj? Nisu li svi ti brojni razlikovni rječnici, koji su nastajali od osamostaljenja Republike Hrvatske, kao i velika većina svih rasprava o čistoći hrvatskoga jezika i rasprava o ugroženosti identiteta njegova, proizišli iz zaokupljenosti leksičkom razinom kao najvažnijim segmentom jezičnog sustava za obranu identiteta hrvatskoga jezika? Budući da je u prvom planu bila leksička razlikovnost prema srpskom jeziku, nije li čudno da se radije posegnulo za kovanicama ili oživljenicama (bez šanse da u govornoj praksi opstanu), negoli da bi se posegnulo za leksikom iz neiscrpna bunara maritimnog hrvatskog leksika koji je na hrvatsko-srpskom jezičnom prostoru najrazlikovniji segment leksika hrvatskoga jezika u odnosu na srpski?

Šesti niz pitanja

Veliki njemački pjesnik Goethe zapisao je: Jačina jednoga jezika ne ogleda se u tome da on tuđe od sebe odbija, nego u tome da ga apsorbira. Ne potvrđuje li ta Goetheova misao snagu hrvatskoga jezika upravo u njegovu maritimnom leksiku – onom njegovom segmentu ukupnog mu leksičkoga fonda za koji mnogi puristi misle da je najmanje hrvatski, da je zapravo tuđinski (najčešće talijanski) te da ga valja odstraniti kao strano tijelo? Ne bi li zapravo čudo bilo da su Hrvati došavši na jadranske obale iz dubine Azije imali vlastito nazivlje za maritimne pojmove? Budući da vlastitoga nazivlja nisu imali niti su mogli imati, nije li posve prirodno da su ga usvojili ponajviše od starosjedilačkog romanskog naroda na jadranskoj obali i otocima koji je imao bogat maritimni leksik?89 Nisu li oni, koji maritimni naš leksik tuđinskim drže, koji se zalažu za njegovu supsitituciju idioglotskim novostvorenim leksikom, upravo tim svojim stavovima pokazali svoje nerazumijevanje zakona mora – tog dinamičnog elementa velike slane vode koja ne razdvaja, nego spaja, koja ne udaljuje, nego približuje, koja ne izolira, nego povezuje?90 I, da se vratimo Goetheovoj sentenci, nije li upravo fonetskom i morfonološkom prilagodbom aloglotskog leksika, njegovim dakle pohrvaćivanjem pokazao hrvatski jezik u najvećoj mjeri svoju snagu i to sposobnošću adaptacije, prilagodbe, usustavljenja, homogenizacije heterogenog leksika aloglotskog podrijetla? Nije li upravo time hrvatski jezik pokazao da može asimilirati tuđe umjesto da bude asimiliran, da apsorbira umjesto da bude apsorbiran, da opstane umjesto da nestane? Ne uključuje li se tako hrvatski jezik upravo tim svojim maritimnim leksikom, svojim brojnim maritimonimijskim izoglosama u mediteranski lingua franca jezični univerzum? Nije li to u isto vrijeme potvrda pripadanja mediteranskom kulturnom i civilizacijskom drugu?

89 P. Skok kaže: Pređi naši, koji se već sedmog stoljeća pojavljuju na obalskom potezu Jadrana od Pulja do Valone, donesoše iz svoje močvarne postojbine od pomorskih izraza samo opću indoevropsku riječ more i opću slovensku lađa, a od ribarskih samo opću slovensku riječ riba, nekoliko zajedničkih slovenskih naziva za slatkovodne ribe i nekoliko isto takovih naziva za ribarske alate… (P. Skok, 1933, str. 5.)

90 O fenomenu aloglotskog karaktera hrvatskog maritimnog zoonimskog nazivlja, Vojmir Vinja kaže:

Zaustavivši se na jadranskoj obali mora, koje je tada bilo središte svijeta, brzo su prihvatili i usvojili zatečena imena, stvarali svoja, posuđivali od susjeda, miješali svoje i njegovo, i od svega toga izgradili svoj vlastiti sustav u kojem je bilo mjesta i za njihovo i za susjedovo, za staro i za novo. I kako more rastavlja i dijelo samo u očima onih koji su mu daleko, ubrzo su uvidjeli da ono spaja i ujedinjuje sve one koji na njemu i od njega žive. Ista prastara riječ koja je u grčkom označila more, Romanima je poslužila da kažu most, dok su je Slaveni uzeli da označe put. Za pomorca i primorca more je doista i put i most, dinamička i statička veza koja isključuje svako zatvaranje u sebe i svaku samodostatnost (V. Vinja, 1986. str. 38.)

Sedmi niz pitanja

Radoslav Katičić kaže: „Standardni jezik je priopćajni medij kojim jedna etnička grupa sudjeluje u suvremenoj međunarodnoj, što će ovdje reći nadetničkoj, civilizaciji, uključuje se u univerzalnu kulturu, i to u svim njihovim vidovima. Nacionalna kultura nije drugo do povijesno izrasli način, uključujući tu instrumentarij i sadržaje, na koji neko pučanstvo, neka etnička skupina, u karakterističnom slučaju upravo nacija sudjeluje u univerzalnoj kulturi, u nadetničkoj civilizaciji, i uključuje se u obje. Po tome je standardni jezik bitna sastavnica nacionalne kulture.“91

Kad je riječ o „sudjelovanju u nadetničkoj civilizaciji“ i „uključivanju u univerzalnu kulturu“ je li organski idiom, samim time što nije standardni jezik, što je zavisan od „spontanih govornih navika“92 za razliku od standardnog koji to nije, samim tim isključen iz sudjelovanja u nadetničkoj civilizaciji i kulturi? Može li se taj stav protegnuti i na maritimni prostor? Kako objasniti paradoks da insularna organska društvena zajednica, koja je s kopnene perspektive viđena kao izoliran prostor (lat. insula > tal. isola, europeizmi: izolacija, izolirati, izoliran), ima u svom jeziku vrlo visok postotak aloglotskog leksika? Nije li iznenađujuće da na otoku Visu, npr. nalazimo i do sedamdeset posto aloglotskih riječi u govoru starijih generacija koje nisu bile uključene u komunikacijske mreže suvremenih medija? Kako objasniti njihovo „sudjelovanje u nadetničkoj civilizaciji“ i uključivanje u „univerzalnu kulturu“ mediteranskog kruga, a s druge strane kako protumačiti beznačajan utjecaj nacionalnog standardnog jezika na formiranje maritimnog leksika na prostoru hrvatskog arhipelaga? Nije li sudjelovanjem organskih idima maritimnog hrvatskog prostora u nadetničkom civilizacijskom i kulturnom krugu Mediterana, kao i u procesu njihove kulturne i biološke simbioze s domicilnim dalmatskim etnosom na istočnoj obali Jadranskog mora, koje je, kako kaže V.Vinja, „tada bilo središte svijeta“, nije li upravo time taj organski idiom maritimnog svijeta na milenijskoj dijakronijskoj osi jezične povijesti ostvario taj golem posao posvajanja, fonološkog i morfonološkog prilagođavanja te stilističkog nijansiranja i semantičkog obogaćivanja posvojenog leksičkog blaga koje je na taj način postalo hrvatsko, ništa manje ni više nego koliko i taj insularni etnos pripada hrvatskom etničkom korpusu? Kako je onda moguće da taj leksički tezaurus, da ta škrinja jezičnog blaga ostane do danas neotvorena za hrvatsku standardnu leksikografiju?

Osmi niz pitanja

„Svaki je spontani jezik vezan za koje uže područje, za karakteristične situacije, određen način života te tako služi zacrtanim svrhama. Standardni jezik pak treba da obuhvati sve te svrhe i k tomu još neograničeno mnogo novih. To je moguće samo ako je nezavisan od svih spontanih govornih navika, ako se ne poistovjećuje s ograničenošću nikoje od njih.“93 Polazeći od stava R. Katičića o standardnom jeziku da je on jezik „kojim se mora sve moći kazati, a da se pritom ne govori rukama i ne pomaže izrazom lica“, Marko Samardžija ističe standardološku odrednicu – omnifunkcionalnost kao bitan atribut standardnoga jezika.94 Dakle standardni jezik, oslobađajući se od svoje podloge, dijalekatske osnovice, mora odgovoriti izazovu transetničkog sudjelovanja u univerzalnoj kulturi i civilizaciji, mora „moći sve reći“, mora moći preuzeti kompetencije organskih idioma, to jest „spontanih jezika“ kako kaže Katičić, koji su vezani za uže područje iskustva, mora moći biti ne samo polifunkcionalan već omnifunkcionalan, kako, slijedeći Katičićevu ideju, kaže Samardžija.

To ujedno znači da on, standardni jezik, preuzima u sebe i kompetencije organskog idioma koji u određenoj domeni „služi zacrtanim svrhama“, a sada sve te pojedinačne svrhe, ograničene parcijalnim iskustvom organskih zajednica, koje po definiciji, ne sudjeluju u transetničkoj kulturi i civilizaciji, standardni jezik preuzima da bi ostvario svoj temeljni princip – omnifunkcionalnost, tj. da bi se njime „sve moglo reći“. Ne pokazuju li zorno hrvatski dijalektalni rječnici da to baš nije tako idealno kako bismo htjeli da bude kad govorimo s pravom o standardnom jeziku kao prestižnoj i reprezentativnoj nacionalnoj vrijednosti kojom se uključujemo u transetničku, međunarodnu civilizaciju koja nameće imperativ polifunkcionalnosti standardnog idioma? Ne dokazuje li bitnu komunikacijsku nedostatnost standardnoga hrvatskoga jezika upravo muka pisaca dijalektalnih hrvatskih rječnika kada moraju opisno tumačiti brojne dijalektalne termine i izraze koji označuju opće pojmove maritimne kulturne sfere, jer leksičkih istoznačnica u hrvatskim rječnicima standardnoga hrvatskoga jezika ne mogu naći? Ne pokazuju li to zorno i knjige o moru prevedene sa stranih jezika na hrvatski jezik kada prevoditelji moraju opisno prevoditi pomorske ili ribarske termine, budući da je tim terminima hrvatski standardni jezik veoma siromašan unatoč činjenici što su organski idiomi čakavskih otočkih i priobalnih govora iznimno bogati maritimnom terminologijom?95 Zar ne bi bilo prirodno da i hrvatski jezični standardolozi posegnu za hrvatskim maritimnim leksikom koji tisuću godina živi u organskim čakavskim idiomima, budući da standardni jezik oskudijeva nazivljem za elementarne pojmove maritimnog svijeta? Zar nisu rječnici

91 Katičić, R. (1986), str. 77-78.

92 Katičić, R. (1986.), str.78.

93 Katičić, R. (1986), str. 78.

94 Samardžija, M. (1999)

95 Stepanić, ž., Maslek, J. (2006)

španjolskog, portugalskog, talijanskog, turskog, arapskog, grčkog i mnogih drugih jezika mediteranskog civilizacijskog kruga crpli svoju standardnu maritimnu terminologiju iz organskih idioma onih lokalnih društvenih zajednica koje su živjele s morem? Nije li na taj način hrvatski standardni jezik lišen svog prirodnog i, u mediteranskom kontekstu, iznimno bogatog maritimnog leksičkog blaga? Nije li i do danas u hrvatskoj leksikografiji na djelu vukovsko načelo o leksičkom purizmu kojim se mora sačuvati čistoća štokavskog idioma od kontaminacije čakavskim i kajkavskim leksikom?96

Ne pokazuje li upravo ta nedostatnost maritimnog leksika u hrvatskoj standardnoj leksikografiji da je čitava jedna kultura hrvatskog naroda koji živi uz more i od mora, da je ta maritimna, jadranska, mediteranska kultura hrvatskoga naroda odbačena, amputirana ili čak možda uopće i neprimijećena kao izvor, kao nepresušno vrelo iznimno bogate terminologije, kao nacionalna riznica leksika kojim se o moru „sve može reći“, da parafraziramo

R. Katičića, „a da se pritom ne govori rukama i ne pomaže izrazom lica“? Kako standardnim hrvatskim jezikom izraziti pojavnosti i pojmove vezane za brod, njegovu strukturu, gradnju i opremu, za navigaciju, ribolovne alate i tehnike, reljef obale, promjene na površini mora itd.? Ne pokazuju li zorno hrvatski čakavski rječnici s kakvim se teškoćama bore autori njihovi kada moraju objasniti značenje maritimnih termina na standardnom hrvatskom jeziku čitavim rečenicama kojima se muče dočarati forme, odnose, funkcije, i to najčešće bezuspješno jer je riječima teško, a najčešće nemoguće, dočarati predodžbu tijela referenta s kojim primatelj poruke nema iskustvo?

Ne pokazuje li zorno i Glosar ove knjige koliko je malo glosa maritimne terminologije komiškoga govora protumačeno jednom riječi koja bi bila semantički odgovarajuća tumačenoj? Zar ne bi bilo prirodno da prevoditelj s engleskog na hrvatski Hemingwayeva romana „Starac i more“97 rečenicu: „He fitted the rope lashings of the oars onto the thole pins…“ prevede: Zatakne štrope vesala na palce / škarme… umjesto rečenicom: „Namjesti užad za vesla na drvene kolčiće“? Zašto hrvatski mediteranizam štrop i hrvatski metaforični idioglotski maritimizam palac ili mediteranizam škaram ne bi bili neutralne, stilski neobilježene, riječi u kontekstu broda, ribolova, navigacije? Riječ „štrop“ koja na Mediteranu postoji od antičkih vremena, jednako je hrvatska koliko i talijanska (stroppo), portugalska (estroppo), katalonska (estrop), provansalska (estrop), francuska (estrope), malteška (stropp), marokeška (štréb), alžirska (uštrūnb), tuniška (štrób), egipatska (iśterunb), turska (stropa), grčka (στρóπος). U svim tim jezicima, kao i u čakavskim govorima duž istočne obale Jadrana ta riječ u svim je navedenim varijetetima istoga korijena98 kao i tisuće drugih mediteranizama koji su svojina mediteranskih jezika i kultura jednako kao i hrvatskog jezika i hrvatske maritimne kulture. čemu dakle

„užad za vesla“ umjesto „štrop“ čemu „drveni kolčić“ umjesto idioglotska riječ „palac“ ili pak isto tako udomaćena i uobičajena aloglotizma „škaram“?

Kako nam zorno pokazuju razni prijevodi Hemingweyeva romana Starac i more99, prevoditelji muku muče kako će prevesti engleski maritimizam gaff pa će radije upotrijebiti idioglotizme kao što su motka, kuka, letva, štap, prečka,oblica, negoli hrvatski maritimizam lantina. Nije li jednoznačna riječ lantina, koja označava motku, oblicu kojom se razapinje jedro komunikacijski djelotvornija od niza idioglotizama koji nisu terminološki specificirani te mogu označiti predmete posve različitih formi i funkcija? Ako mnogima termin lantina nije semantički transparentan, hoće li im transparentnije značenje dočarati idioglotizmi motka, kuka, letva, štap, prečka, oblica? Dajući pošto-poto prednost neterminologiziranom idioglotizmu nad terminologiziranim aloglotizmom, koji je k tome duboko ukorijenjen u hrvatskim organskim idiomima koji pripadaju maritimnoj hrvatskoj kulturi, zar time ne doprinosimo demediteranizaciji, demaritimizaciji hrvatske kulture? Ne njegujemo li time nijemost hrvatskoga standardnoga jezika pred univerzumom mora kojem je hrvatski narod prišao pred trinaest stoljeća i s kojim se srodio sudjelujući s drugim mediteranskim narodima u srodnom iskustvu određenom zakonima likvidnog elementa velike slane vode? Nije li naravno da je iz srodnosti iskustva proizišla i srodnost terminologije za pojavnosti te kulture određene morem? Nije li naravno da i onaj dio hrvatskoga naroda koji je udaljen od maritimnog prostora tu kulturu osjeća integralnim dijelom hrvatske nacionalne kulture, a shodno tome, da i maritimno nazivoslovlje posvaja, da ga uči i ugrađuje u jezični fundus standardnog hrvatskoga jezika

96 Branka Tafra, govoreći o vukovskom načelu koje je odredilo hrvatske standardološke procese, kaže sljedeće:

„Mjerilo ispravnosti jest novoštokavski ijekavski dijalekt i na taj su se kalup navlačile sve riječi. Hrvatski su vukovci imali vlast i moć da određuju što je pravilno, a što nije, a sve u skladu sa novoštokavskim kanonom. U tome su im od pomoći bili normativni priručnici: gramatika, pravopis, rječnik i savjetnici. Premda se o vukovcima obično ne govori kao o puristima, oni su također provodili jedan oblik purizma, ali ovaj put progoneći kajkavizme, čakavizme, uopće nenovoštokavske riječi. Oni su prekinuli višestoljetni kontinuitet tronarječnog prožimanja kao prihvatljivoga oblika razvoja hrvatskoga književnoga leksika.“ Tafra, B. (1999.) str. 275.

97 Stepanić, ž., Maslek, J. (2006)

98 Riječ je nastala prema lat. stroppum of grč. στρóπος uže, prema glagolu   okružiti, opasati, v. Cortelazzo, M. i Zolli, P. (2009), str. 1267.

99 Vidi Stepanić, ž., Maslek, J. (2006)

kojemu bi tada bilo mjesta i u hrvatskoj leksikografiji standardnoga jezika, u knjigama o moru na hrvatskom standardnom jeziku, kao i u čitankama za osnovnu i srednju školu? Kako hrvatski standardni jezik može zadovoljiti načelo omnifunkcionalnosti, tj. da, kako kaže R. Katičić, „obuhvati sve te svrhe (one koje ostvaruju pojedinačni organski idiomi, op. J.B.) i k tomu još neograničeno mnogo novih“ kad čitavu jednu kulturu sa svojim univerzalnim iskustvom mora i svojim bogatim tisućljenim jezičnim tezaurusom ostavlja izvan korpusa reprezentativne nacionalne kulture?

Deveti niz pitanja

Govoreći o purizmu R. Katičić kaže: „Nezaobilazan je kada se radi o jezičnoj kulturi. Bez njega kao produžetka refleksa jezičnog samoodržanja, kao načela reda i suvislosti, zapravo je i ne može biti, pa su čistunstvo u tome smislu i jezična kultura upravo sinonimi.“100 Ne sporeći se s Katičićem oko stava o purizmu kao sinonimu za jezičnu kulturu, jer on nipošto ne zagovara rigidni purizam, ipak moramo provjeriti ovaj stav na primjeru tekstova koje ovdje interpretiramo. Bez ustručavanja za ove se tekstove može reći da su oni nastali u idiomu čiji govornici nikakva purističkog osjećaja nemaju kada im je potrebno imenovati pojmove za koje u idioglotskom leksičkom fundusu nemaju riječi te posve prirodno posežu za riječima iz baštinjenog aloglotskog leksičkog tezaurusa koji je nastajao stoljećima u simbiozi s domicilnim dalmatskim etnosom, pod utjecajem venecijanske kulture i jezika, ili u susretu s drugim kulturama i jezicima koji im je omogućavala plovidba, dakle more kao likvidni element koji ne izolira već povezuje.

Možemo li dakle primijeniti jadnadžbu purizam = jezična kulture i na primjeru ovih maritimnih društvenih zajednica koje tako lako, bez osjćaja krivnje za ugrožavanje vlastita jezičnog identiteta prelaze jezične granice granice etnosa uključujući se u transetničku jezičnu zajednicu kakvu je na Mediteranu stoljećima predstavljao idiom lingua franca? Što bi ostalo od venecijanskoga ili genoveškog maritimnog vokabulara kada bi puristička metla pomela njihove aloglotizme? Što bi tek bilo s turskim maritimnim vokabularom kada bi se lišio aloglotizama budući da se najvećim dijelom oslanja na romansku leksičku podlogu prisvajajući posve lingua franca terminologiju?101 Što bi bilo s komiškim halijeutičkim leksikom kada bi iz njega bili izostavljeni termini dalmatske, vencijanske, grčke ili uopće lingua franca provenijencije? Hoćemo li dakle tim društvenim zajednicama, koje svoj kulturni identitet ne brane idioglotskim leksikom već sudjeluju bez osjećaja krivnje u transetničkoj kulturi, odreći brigu za svoj kulturni identitet ili pak „refleks jezičnog smoodržanja“? Ili još za razmišljanje poticajnije pitanje: ne pokazuju li ti maritimni organski idiomi nevjerojatnu sposobnost da posvoje, prilagode, udomaće tuđe i time obogate svoje izražajne sposobnosti a da pritom od svoga identiteta ne gube ništa? Nije li komiški govor potvrdio svoj mediteranski identitet time što je usvojio u svoj vokabular blizu sedamdeset posto aloglotskih riječi, a isto tako i u isto vrijeme nije li time potvrdio i svoj hrvatski identitet adaptirajući taj golem aloglotski leksički fond prema svojim vlastitim fonetskim, morfološkim, tvorbenim i sintaktičkim zakonitostima?

Deseti niz pitanja

Nije li čudno da u brojnim purističkim raspravama koje su posljednjih godina publicirane u hrvatskom jezikoslovlju i publicistici nema, koliko nam je poznato, niti jednog osvrta na halijeutičko nazivlje? Dok o purifikaciji pomorskog nazivlja postoji literatura još od 19. stoljeća s nastojanjima Bakarske pomorske škole da purificira pomorsko nazivlje102, halijeutičko nazivlje ostalo je izvan pažnje purista. Kako je moguće da sve do potkraj 20. st. kada se pojavio Rječnik hrvatskoga jezika Vladimira Anića, nazivi morskih riba prvi put ulaze u leksikografiju standardnoga hrvatskog jezika?

Ako je arbun (Pegallus erythrynus) talijanizam i lokalizam; bukva, girica (zašto deminutiv), sardela (zašto oznaka razg.?), srdelica – vrsta sitne morske ribe; inćun – reg, ušata, gavun, mol (bijela morska riba), grdobina, salpa, šnjur, bilizna, lica, figa, kavala, žutuga, knez, menula, tragal, tabinja, ugor, pagar, škarpun,

Kulen, kotlovina, mlinci, zašto nema lešade

12. ZAKLJUČAK

Veličina gubitka

Akceleracija vremena izazvana globalizacijskim procesima i suvremenom tehnološkom ekspanzijom udaljila nas je radikalno, u samo nekoliko posljednjih desetljeća, od izvora tradicionalnog iskustva, znanja i sustava

100 Katičić, R. (1986), str.73.

101 Vidi: Kahane, H. & R., Tietze, A. (1988).

102 Babić, B. (1870, 1875)

vrijenosti. Znanja i iskustva, koja su se akumulirala stoljećima neposrednim transferom kolektivnog pamćenja s generacije na generaciju, prestala su se prenositi i čuvati u kolektivnoj memoriji jer su ih zamijenili novi izvori informacija potrebnih za opstanak. Ovdje opisan svijet pučinskih ribara nije samo kulturnopovijesni, niti samo kulturnoantropološki podatak o insularnom svijetu komiških ribara. To je i aktualan podatak o veličini gubitka jedne vrste kulturnog obilja sadržana u jeziku, u običajima, u međuljudskim odnosima, u osjećanju ravnoteže unutar organske društvene zajednice.

Dijalektika odnosa posebnog i univerzalnog u jeziku

Ta promjena reflektirala se i u jeziku. U neglobaliziranom svijetu jezik je bio glavni znak identiteta, etničke posebnosti, lokalne pripadnosti. Ipak ovdje analiziran tekst pokazuje i dokazuje paradoksalnu činjenicu o insularnoj organskoj zajednici koja pripada transetničkoj kulturi, a da pritom ima vrlo izgrađen vlastiti kulturni identitet: običaje, sustav vrijednosti, jezik. Riječ je o dijalektičkom suodnosu izmeđe vlastitog i univerzalnog, između kulturalne posebnosti i kulturalne pluralnosti, riječ je o iskustvu koje bi moglo biti zanimljivo kao model adaptacije aloglotskog leksičkog inventara u vlastiti fonetski i morfološki gramatički sustav. Primjer autentičnog komiškog govora, reprezentativnog za prvu polovinu 20. stoljeća, pokazuje kako jezični sustav adaptira aloglotski leksik, a da pritom ne gubi vlastiti identitet.103 Taj proces nije ni od koga nametnut, ne događa se ni pod kakvom prisilom, događa se iz komunikacijske nužnosti, iz potrebe da se imenuju stvari i pojave za koje postoje nazivi stvoreni od onih koji su mnogo prije Hrvata na istočnoj obali Jadrana trebali stvarati nomenklaturu za imenovanje maritimnih pojmova baštineći od drugih i stvarajući vlastito. Petar Skok kaže: „Pređi naši, koji se već od sedmog stoljeća pojavljuju na obalskom potezu Jadrana od Pulja do Valone, donesoše iz svoje močvarne postojbine od pomorskih izraza samo opću indoevropsku riječ more i opću slovensku lađa, a od ribarskih samo opću slovensku riječ riba, nekoliko zajedničkih slovenskih naziva za slatkovodne ribe i nekoliko isto takovih naziva za ribarske alate“.104 Upravo adaptacijom aloglotskih termina, prilagodbom njihovom fonetskom i morfološkom sustavu čakavskog idioma pokazao je taj idiom hrvatskoga naroda snagu asimilacije tuđeg umjesto da bude asimiliran.

Endoetnički i egzoetnički purizam

Pri tumačenje leksika Vitaljićeva teksta hrvatskim standardnim jezikom suočili smo se s problemom insuficijencije ribarske i općenito maritimne terminologije. Tumačenja su uglavnom trebala biti opisna, ali s obzirom da je jezikom teško predočiti nepoznate stvari, pojave i pojmove ti su opisi više ili manje uspješni odnosno neuspješni u prenošenju potpune informacije o sadržaju tumačenoga leksema. Za razliku od mnogi europskih jezika koji su svoju tradicionalnu maritimnu nomenklaturu ugradili u svoje opće rječnike standardnoga jezika, hrvatski je standardni jezik lišen leksika iz čitave jedne svere nacionalne kulture, svere maritimne kulture koja uključuje ribarstvo, pomorstvo, brodogradnju, talasozoonimiju, tradicionalnu meteorologiju. Ta sfera iskustva hrvatskoga naroda iznimno je bogata leksikom koji je ostao izvan svere reprezentativne nacionalne kulture zbog dva bitna razloga: 1. zbog jezične politike koja je od vremena hrvatskih vukovaca u 19. st. pa do danas zazirala od čakavskog leksika zbog nikad osporenog principa čistoće standardne novoštokavštine, dakle zbog ranije jasno deklariranog, a danas prešutnog endoetničkog purizma u odnosu na čakavski i kajkavski leksički tezaurus, unatoč naglašenoj potrebi oficijelne jezične politike za razlikovnošću hrvatskog standardnog jezika u odnosu na srpski jezik; 2. zbog egzoetničkog purizma prema leksiku za koji se smatra da je talijanskog podrijetla i da njegovom uporabom biva ugrožen hrvatski kulturni i etnički identitet čime bi se na političkoj razini mogla probuditi stara iredentistička posezanja Italije prema maritimnom prostoru Hrvatske.

Jezik s raskrižja morskih putova

Ovdje prezentiran tekst pokazuje zorno veličinu gubitka koji nestaje u globalizacijskim procesima nestankom lokalnih idioma. Ovdje je riječ o idiomu komiškoga govora koji je danas sveden na jedva nekoliko tisuća govornika od koji bi jedva stotinjak njih (ukoliko ovo nije optimistička procjena) mogla bez upotrebe priloženoga glosara razumjeti Vitaljićev tekst bez većih teškoća. Taj idiom stvarao se i obogaćivao stoljećima. Bujala je njegova stilistička izražajnost, semantička iznijansiranost njegovih fonetskih, morfonoloških i sintaktičkih izražajnih mogućnosti, bujao je njegov leksik u živoj transetničkoj i transkulturalnoj komunikaciji na otoku kao raskrižju morski putova. činjenica da je ovaj tekst bilo moguće zabilježiti do prije dvadesetak godina pravo je čudo jer on pokazuje stanje komiškoga govora prve polovine 20. stoljeća, a utjecaj suvremenog hrvatskog jezika je minimalan na razini leksika. Razlog je tomu insuficijencija standardnog hrvatskoga jezika maritinim leksikom s jedne strane i s druge strane opstanak nekih oblika tradicionalnog ribolaova do danas.

Globalna glotofagija

103 Vidi Božanić. J. (2003). Iskustvo univerzalnosti kulture mora u hrvatskom maritimnom leksiku. Govor, časopis za fonetiku, Odjel za fonetiku hrvatskog filološkog društva, XX, 1-2, 39-46.

104 Skok, P. (1933) str. 5.

Jezik čuva jedinstveno iskustvo jednog svijeta. Gubitkom jednog idioma, ma kako malen bio, nestaje i jedan svijet koji je u njemu i po njemu postojao. Monolingvalna perspektiva svijeta izazvana globalizacijskim procesima, već je u Evropi dovela na UNESCO-vu „Red list of endengered languages“ stotinjak evropskih jezika kojima prijeti skori nestanak. Planetarna glotofagija uzima svoj danak uništavajući time jezični diverzitet svijeta. Na tom popisu nema čakavskog ni kajkavskog idioma hrvatskoga jezika. Nema ih zbog toga, pretpostavljamo, što im hrvatsko jezikoslovlje nije ni dalo status hrvatskih jezika, što oni kao posebni jezični sustavi u odnosu na štokavski, jesu. Kolika je ta posebnost jednog idioma hrvatskog čakavskog jezika s otoka Visa, Vitaljićev tekst zorno pokazuje. Niti jedna jedina Vitaljićeva rečenica u ovdje interpretiranu tekstu ne može se reći na standardnom hrvatskom jeziku bez prijevoda, ili preinaka, a pritom, često, mnoge semantičke i stilističke vrijednosti izraza ostaju neprevedene i neprevedive.

Oda radu

Vitaljićev tekst ima svoju dijalektološku, etnološku, kulturnoantropološku, ali i poetsku vrijednost. Ono je djelo usmene pripovjedne književnosti. To je oda radu! Na momente naracija se uzdiže do himničke uzvišenosti, zatim prelazi u furiozan ritam gomilanja pojmova koji stremi klimaksu. Pripovjedna struktura organizirana je prema naratološkim zakonitostima pripovijedanja. Igra perspektiva, prijelaz iz pozicije promatrača na poziciju aktanta, dijaloška, dramska struktura koja je interpolirana u naracijski tijek itd. Sve su to elementi koji pokazuju izniman Vitaljićev pripovjedački dar, a s druge strane i iznimnu razinu oralno-auralne kulture kojoj pripovjedač pripada. Analizirane stilske osobine Vitaljićeve priče to zorno dokazuju. Priložena analiza tek je zahvatila djelić ukupnog stilističkog bogatstva ovog gustog teksta koji završava rekvijemom za jedan nestali svijet i s njim nestali jezik u kojemu se Vitaljićeva priča ostvaruje. Poanta priče ipak ostavlja nadu da će njegova priča preživjeti bude li zapisana i protumačena. Ovaj rad zalog je toj nadi.

Summary

LINGUA HALIEUTICA

The author presents a document dating from the 1970s that records stories told by Ivan Vitaljić Gusla, a fisherman from the town of Komiza on the island of Vis. The text interpreted by the author contains exceptionally rich lexis, the fishing terminology which has been preserved through oral tradition, but is rather inadequately included in the corpus of Croatian lexicography and has remained, for the most part, uknown. This lexis is predominantly of alloglottic origin. It is a remnant of the former lingua franca idiom spoken by the Komizan fishermen. Since the lexis of the standard Croatian language cannot influence the fishermen language because it contains no technical terms for naming objects and phenomenae associated with traditional fishing, a part of this rich vocabulary in this area of human experience remains preserved in everyday practice of Komizan fishermen. The text interpreted in this paper shows the state of Komizan speech in the first half of the 20th century.

Analysis of this text shows the degree to which the world of Komizan fishermen is, on the one hand, unique and special, and on the other hand a part of the Mediterranean linguistic and experiential universe. The author reveals the power of this Croatian and Slavic idiom (the Komizan speech) to adapt the alloglottic lexis much more present in its fishing vocabulary than the idioglottic.

The author in the introductory study also analyzes the stylistic values of oral tradition, firstly the lexico-stylistic values of the idiom, but also interprets and evaluates poetic elements of oral tradition realized in the oral culture of an insular social community of the island of Vis.

Literatura
      • Babić, B. (1870). Morski riečnik hrvacko-srbski usporedjen sa italianskijem jezikom od jednoga pomorca, Trst, Apolonia i Kaprina
      • Babić, B. (1875). Mladi mornar ili put brodom iz Senja u Trst, Kraljevica
      • Bezić-Božanić, N. (1984). Stanovništvo Komiže, Logos, Split
      • Boerio, G. (1993). Dizionario del Dialetto Veneziano. Giunti, Firenca
      • Božanić, J. (1983). Komiška ribarska epopeja, „čakavska rič“ 1-2. str. 83 – 180
      • Božanić, J. (2007). Lingua franca in the Dalmatian fishing and nautical terminology. Structural Studies, Repairs and Maintenance of Heritage Architecture / C. A. Brebbia (ur.).Southampton, Boston, str. 11-22
      • Božanić, J. (2003.). Iskustvo univerzalnosti kulture mora u hrvatskom maritimnom leksiku.

„Govor”, časopis za fonetiku, Odjel za fonetiku hrvatskog filološkog društva, XX, 1-2, 39-46.

      • Božanić, J. (1997.). Nacrt glosara gajete falkuše. Zbornik radova znanstvenog skupa Tisuću godina ribarstva u Hrvata, održanog 1. listopada 1995. u Zadru, HAZU, Zagreb, str. 181 – 194
      • Božanić, J. (1996). Tradicionalna regata gajeta falkuša od Komiže do Palagruže, Zbornik Palagruža – jadranski dragul, Stručno-znanstveni skup Palagruža, povodom 100 godina meteoroloških mjerenja i motrenja na otoku Palagruži, u Splitu 28-30. lipnja 1995. godine; Split – Kaštela
      • Božanić, J. (1996). Onimikon Palagruže. Zbornik Palagruža – jadranski dragulj, Stručno- znanstvenoi skupp Palagruža, povodom 100 godina meteoroloških mjerenja i motrenja na otoku Palagruži, u Splitu 28-30 lipnja 1995. godine; Split – Kaštela
      • Božanić, J. (1996). Iskustvo vremena komiških ribara. “čakavska rič”, god. 24., br. 1-2, 1996, str. 7

– 94

      • Božanić, J. (1997) Lingua franca. Rječnik, str. 67 – 93 , Književni krug, Split
      • Božanić, J. (1998). Komiška ribarska epopeja II. “čakavska rič”, 1998, br 1-2, str. 69 – 172
      • Božanić, J (2002). Facende otoka Visa. – Prilog istraživanju leksika govorâ otoka Visa. Književni krug, Split
      • Božanić, J. (2006). Komiški dikcionar – A. “čakavska rič”, br. 1-2, str. 5-50
      • Božanić, J. (2007). Guc – Naratološka interpretacija zapisa jednog doživljaja mora. „čakavska rič“, XXXV, br. 1, str. 17 – 53
      • Božanić, J. (2008). Komiški dikcionar – B. “čakavska rič”, XXXVI, br. 1-2.
      • Cortelazzo, M. i Zolli, P. (2009). Dizionario etimologico della lingua italiana, VI. izdanje, Milano
      • Cifoletti, G. (1980). Il Vocabolario della Lingua Franca, Padova
  • D’Erco, Ricardo (1973) O ribolovu na istočnom Jadranu. Jadranski institut JAZU, Zagreb
  • Deanović, M. (1962). Lingvistički atlas Mediterana 1. dio: Anketa u Boki Kotorskoj, Rad JAZU. Odjel za filologiju, Zagreb
  • Deanović, M. (1966). Lingvistički atlas Mediterana 2.dio: Anketa na Visu (Komiži). Rad JAZU. Odjel za filologiju. Knjiga 14. str. 5-39., ur. P. Guberina, Zagreb
  • Deanović, M. (1967). Lingvistički atlas Mediterana 3. dio: Anketa u Salima na Dugom otoku, Rad JAZU, Odjel za filologiju, Zagreb
  • De Marchesetti, C. (1876) Descrizione dell’isola di Pelagosa, Bolletino della Societa Adriatica di Scienze Naturali, Trieste, str. 289
  • Doria, M. (1987). Grande dizionario del dialetto Triestino. Storico etimologico fraseologico. Il Meridiano, Trst
  • Dulčić, J. I Dulčić, P. (1985). Rječnik bruškoga govora. Hrvatski dijalektološki zbornik 7, svezak 2. JAZU, Razred za filologiju
  • Filipi, G. (1997). Betinska brodogradnja – etimologijski rječnik pučkog nazivlja. Šibenik: županijski muzej u Šibaniku
  • Fortis, A. (1984). Put po Dalmaciji, Globus. Zagreb
  • Geić, D. i Šilović, M.S. (1994). Rječnik trogirskog cakavskog govora, Muzej grada Trogira, Trogir
  • Glavinić, V. (2000). Vocabolario del dialetto istroveneto di Pola. Pula
  • Hraste, M. (1933). Osobine govora ostrva Visa. Zbornik A. Belića II., Beograd
  • Hraste, M., Šimunović, P., Olesch, R. I., II., III. (1979). čakavisch-Deutsches Lexikon. Böhlau, Verlag, Köln Wien
  • Itinerario di Giovanni Batista Giustiniano, Commisiones et relationes venetae, Tomus II annorum 1525 – 1558, Academiae Scientorum et Artium, Zagreb, 1877, pp. 222
  • Jal. A. (1848) Glossaire nautique, Pariz
  • Jugoslavenski registar brodova (1951). Brodska nomenklature, Srpsko-hrvatski, engleski i talijanski; Opis i nazivi sastavnih dijelova broda, brodske opreme, uređaja, pogonskih i pomoćnih strojeva, Izdavačko poduzeće „Pomorstvo“ Rijeka
  • Jurišić, B. (1962.). O našoj pomorskoj terminologiji, Pomorski zbornik povodom 20-godišnjice Dana mornarice i pomorstva Jugoslavije 1942-1962., gl. urednik Grga Novak, Vjekoslav Maštrović. Knj. 1, JAZU, Zagreb
  • Kahane, H. & R., Tietze, A. (1988). The Lingua Franca in the Levant. Turkish Nautical Terms of Italian and Greek Origin, ABC Kitabevi A.S., Istanbul, Ankara, Izmir
  • Katičić, R. (1986). Novi jezikoslovni ogledi. Školska knjiga, Zagreb
  • Marki, E. (1950). Vrijeme, praktična uputa u upoznavanje i proricanje vremena bez upotrebe sprava, Split.
  • Matvejević, P. (2006). Mediteranski brevijar, V.B.Z. studio, Zagreb
  • Novak, Grga (1961). Vis. Od VI. st. prije nove ere do 1941. godine, Zagreb, JAZU
  • Novak, G. (1952) Dokumenti za povijest ribarstva na istočnoj obali Jadranskoga mora, otoci Vis i Hvar, JAZU, Građa za gospodarsku povijest Hrvatske, knjiga 4., Zagreb
  • Novak, G. (1961). Stari Grci na Jadranskom moru, JAZU,”Rad” br. 322., Split
  • Roki Fortunato, A. (1997). Libar Viskiga Jazika, Toronto
  • Rosamani, E. (1975). Vocabolario Marinaresco Giuliano – Dalmata, Firenze
  • 37. Mardešić, A. V. (1993). Povijesna zrnca o otocima Viškog arhipelaga I., Matica hrvatska, Vis – Komiža
  • Mardešić-Centin, P. (1977). Rječnik komiškoga govora, Hrvatski dijalektološki zbornik, knjiga 4, ur. Finka, B. Str. 263 – 322
  • Miotto, L. (1991). Vocasbolario del dialetto Veneto-Dalmata, II. izdanje, izdavač LINT, Trst
  • Oreb,M. (1995). Papa Aleksandar III. na Visu, “Adrias”, Split 1995.
  • Paštrović, I. (1912). Ribarski priručnik 1913. Trst
  • Pinguentini, G. (1986) Nuovo dizionario del dialetto Triestino, Sel Bianco Editore
  • Putanec, V. (1976) Esej o jezičnom znaku i onomastici te o antroponimiji u Hrvatskoj, predgovor knjizi Leksik prezimena S.R.Hrvatske, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 1976.
  • Samardžija, M. (1999). Predgovor knjizi Norme i normiranje hrvatskoga standardnoga jezika, priredio M.Samardžija, Matica hrvatska, Zagreb
  • Skok P. (1933.). Naša pomorska i ribarska terminologija na Jadranu, Pomorska Biblioteka, Jadranska straža, Split
  • Skok, P. (1950). Slavenstvo i romanstvo na jadranskim otocima, Zagreb
  • Skok, P. (1971). Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, JAZU, Zagreb
  • Skračić, V. (1996). Toponimija vanjskog i srednjeg niza zadarskih otoka, Književni krug, Split
  • Stepanić, ž. (2004). U potrazi za (izgubljenim) hrvatskim pomorskim nazivljem. Knjigotisak, Zagreb
  • Stepanić, ž., Maslek, J. (2006). Pomorski i ribarski izrazi u romanu Ernesta Hemingwaya „Starac i more“, „Strani jezici“, god. 35, br. 2.
  • Stolac, D. (1998). Hrvatsko pomorsko nazivlje u 19. stoljeću, „Filologija“, HAZU, knj. 30/31, str. 133 – 146.
  • Stolac, D. (1998). Hrvatsko pomorsko nazivlje,; Božo Babić, njegovi prethodnici i nastavljači, Rijeka: Izdavački centar
  • Šimunović, P. (1977). čakavština srednodalmatinskih otoka, „čakavska rič“, br. 1.
  • Šimunović, P. (2006). Rječnik bračkih čakavskih govora. Brevijar, Supetar
  • Šimunović, P. (1985). Naša prezimena, porijeklo – značenje – rasprostranjenost, Nakladni zavod Matice hrvatske
  • Šimunović, P. (1986). Istočnojadranska toponimija, Logos, Split
  • Škarić, I. (1982). U potrazi za izgubljenim govorom, Školska knjiga-SN Liber, Zagreb
  • Šklovski, V. (1969). Uskrsnuće riječi. Stvarnost, Zagreb
  • Tafra, B. (1999). Povijesna načela normiranja leksika. U knjizi Norme i normiranje hrvatskoga standardnoga jezika, priredio M. Samardžije, Matica hrvatska, Zagreb
  • Turk, M., Opašić, M. (2008). Jezično posuđivanje i purizam u hrvatskome jeziku. “Suvremena lingvistika”, vol 65. No.1, str. 73.
  • Vidović, R. (1993). Jadranske leksičke studije, Književni krug Split
  • Vidović, R. (1984). Pomorski rječnik, Logos, Split
  • Vidović, R. (1992). Koine pomorskog anemonimijskog nazivlja, „čakavska rič“, 20, 1, 53-75.
  • Vidović, R. (1993). Dopune rječniku pomorskog nazivlja, Split, “čakavska rič” br. 1.
  • Vinja, V. (1985) Etimološki prilozi čakavskoj aloglotiji I., Split, “čakavska rič” br. 1.
  • Vinja, V. (1985) Etimološki prilozi čakavskoj aloglotiji II., Split, “čakavska rič” br. 2.
  • Vinja, V. (1987) Etimološki prilozi čakavskoj aloglotiji III., Split, “čakavska rič” br. 1.
  • Vinja, V. (1986). Jadranska fauna, Etimologija i struktura naziva I., II., Logos, Split
  • Vinja, V. (1998, 2003, 2004). Jadranske etimologije I., II., III., Školska knjiga Zagreb
  • Webster’s New Encyclopedic Dictionary, New York, 1993
  • Vuković, S. (2001). Ričnik selaškega govora, Laus, Split

Napomena: Ovaj rad realiziran je u sklopu autorova znanstvenog projekta „Halieutica Adriatica – filološka i antropološka istraživanja jadranske kulture“ pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa RH (šifra: 244-2440820-0630), a u okviru znanstvenog programa „Studia Mediterranea“ pri Centru za interdisciplinarna istraživanja STUDIA MEDITERRANEA, Filozofskog fakulteta u Splitu.

OSTAVITE SVOJ KOMENTAR