Na temelju odredbe članka 100. stavka 6. Zakona o prostornom uređenju  i  gradnji  (“Narodne novine” broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 55/12), i članka 29. i 79. Statuta Grada Komiže (“Službeni glasnik Grada Komiže” broj 6/09, 6/10, 2/13 i 4/13,) Gradsko vijeće Grada Komiže, na svojoj 13. sjednici održanoj 16. ožujka 2015. godine, donosi

O D L U K U

o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Komiže

I TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

/1/ Ovim Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Komiže mijenja se i dopunjuje Prostorni plan uređenja Grada Komiže (Službeni glasnik Grada Komiže, broj 10/06).

/2/ Izmjene i dopune izrađene su na temelju Odluke o izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Komiže (Službeni glasnik Grada Komiže, broj 06/08 i 01/10), a izradila ih je tvrtka Urban Design d.o.o., Zagreb.

/3/ Sastavni dio ove Odluke je elaborat “Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Komiže” koji sadrži:

  1. TEKSTUALNI DIO
    1. Odredbe za provođenje
  1. GRAFIČKI DIO

1.

KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

1.

Korištenje i namjena površina

1:25000

2.

INFRASTRUKTURNI SUSTAVI

2.1.

Promet

1:25000

2.2.

Elektroenergetika, pošta i telekomunikacije

1:25000

2.3.

Vodnogospodarski sustav

1:25000

3.

UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA

3.1.

Područja posebnih uvjeta korištenja

(prirodna i spomenička baština)

1:25000

3.2.

Područja posebnih ograničenja u korištenju

(tlo, vode i more)

1:25000

3.3.

Područja primjene planskih mjera zaštite

1:25000

4.

C.

GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

OBAVEZNI PRILOZI

1: 5000

  1. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1.0. OPĆE ODREDBE

Članak 2.

U Članaku 1. stavak (4) mjenja se broj „2020“ u „2025“.

Članak 3.

  1. U članku 2. stavak (1) mijenja se tekst „Prostorni plan uređenja Grada Komiže“ u

„Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Komiže“.

  1. U članku 2. mijenja se rimski broj I. u slovo A., rimski broj II. u slovo B.
  2. U članku 2. na kraju dodaje se tekst :

„4.1.

Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja

ugostiteljsko-turističke namjene – Barjaška (T2-1)

1: 5000

4.2.

Građevinsko područje naselja Komiža

1: 5000

4.3.

Građevinsko područje naselja Oključna

1: 5000

4.4.

Građevinsko područje naselja Borovik

1: 5000

4.5.

Građevinsko područje naselja Žena Glava

1: 5000

4.6.

Građevinsko područje naselja Podšpilje

1: 5000

4.7.

Građevinsko područje naselja Duboka

1: 5000

4.8.

Građevinsko područje naselja Podhumlje

Građevinsko područje izvan naselja

proizvodne namjene – Podhumlje (I1-2, I2-2)

1: 5000

4.9.

Građevinsko područje naselja Biševo

1: 5000

  1. Obaveznih priloga
    1. Obrazloženje Plana
    2. Dokumentacija“

Članak 4.

U članku 3. stavak (2) iza točke 2 dodaje se točka 3 : „Utvrđivanje planskih kriterija za turističko-ugostiteljske, poslovne i gospodarske“ .

Članak 5.

U članku 5. iza stavka (1) dodaje se stavak (2): “(2) Urbanistički plan uređenja  naselja Komiža obuhvaća zaštićenu kulturno-povijesnu urbanističku cjelinu naselja i kontaktno građevinsko područje.

Za područje kulturno-povijesne urbanističje cjeline grada Komiže izrađen je konzervatorski elaborat (T.D. 323-3).

Temeljem prethodno navedenog u ovaj Plan se ugrađuju:

  • nova granica obuhvata zaštićene povijesne cjeline,
  • granice zone A i zone B različitih režima zaštite

Odredbe za provođenje utvrđene ovom Odlukom, UPU-om „Naselje Komiža“ biti će razrađenije u skladu s pojedinim zonama unutar obuhvata UPU-a, posebno u odnosu na minimalnu veličinu građevinske čestice,  visinu  građevina,  koeficijent  izgrađenosti, koeficijent iskoristivosti, udaljenost od regulacijske linije, granice susjedne parcele i sl.“

Članak 6.

/1/ U članku 6. iza stavka (1) dodaje se stavak (2): „ (2) Do donošenja UPU-a naselja Komiža sve intervencije u zaštićenoj zoni provode se u skladu s mjerama zaštite cjeline uz prethodnu suglasnost nadležne konzervatorske službe.“

/2/ U članku 6. stavak (2) postaje stavak (3).

/3/ U članku 6. stavak (2) riječi „je u kartografskom prikazu“ zamjenjuju se riječima: „su u kartografskim prikazima“.

Članak 7.

/1/ U članku 7. stavak (1) iza riječi „namjenjen je za“ dodaju se: “ I Razvoj i uređenje površina naselja

II Razvoj i uređenje površina izvan naselja“.

/2/ U članku 7. stavak (1) iza riječi „Javna i društvena namjena (D)“ dodaje se točka 1.  koja glasi : „Znanstveno-istraživački centar – visoko učilište D6“ i točka 3. koja glasi : „ostalo (zdravstvo, edukacija, kultura)- unutar naselja Komiža“.

/3/ U članku 7. stavak (1) iza riječi „T2-turističko naselje“ dodaju riječi „T4- ugostiteljstvo“.

/4/      U  članku  7. stavak (1)  zamjenjuju se riječi  „športsko-rekreacijska – kupalište“ riječima:

„poslovna namjena (K1 – poslovna, pretežito uslužne djelatnosti)“.

/5/ U članku 7. stavak (1) iza riječi „Športsko rekreacijska namjena“ mijenja tekst i glasi :

    • „sportski centar – R6
    • kupalište – R7“.

/6/      U članku 7. stavak (1) iza riječi „Lukemijenja se tekst i glasi :

      • Luka za javni promet – osobiti međunarodni značaj: Komiža (znak)
      • Ribarska luka: Komiža (znak)
      • Luka posebne namjene:
        • Za potrebe državnih tijela: Komiža (znak)
        • Za sport i rekreaciju: Komiža (znak)
      • Granični pomorski prijelaz: Komiža (znak)
      • Turistički privez u obuhvatu izdvojene turističke zone „Barjoška“
      • Sidrište: Komiža, Mezuporat – Biševo, Porto – Biševo, , Oključna, (znak)“

/7/ U članku 7. stavak (1) iza naslova „II. RAZVOJ I UREĐENJE POVRŠINA IZVAN NASELJA“ dodaje se tekst : „ Izdvojeni dijelovi građevinskog područja naselja

izgrađeni dijelovi neizgrađeni dijelovi

Javna i društvena namjena (D)

  • meteorološka stanica D5
  • vjerska D7“.

/8/ u članku 7. stavak (1) iza riječi Gospodarska namjena brišu se riječi „uzgajalište akvakultura H“

/9/ U članku 7. stavak (1) iza riječi „Cestovne prometnice“ dodaje se iza riječi „lokalne“ riječ : „ nerazvrstane“.

/10/ U članku 7. stavak (1) brišu se riječi „Privezište (znak), sidrište (znak)“.

Članak 8.

Članak 11. mijenja se u cijelosti i glasi :

„Prema Uredbi o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku (NN 06/00) i odredbama Prostornog plana uređenja Splitsko-dalmatinske županije, na području ovog Plana nalaze se slijedeće građevine od važnosti za Državu i Županiju :

Područja i građevine od važnosti za Državu:

Cestovne prometne građevine:

Državna cesta D 117 : Komiža – Podhumlje – Vis, duljine 19,68 km, širine 7,0 m

Zrakoplovne građevine:

Helidrom – interventni

Pomorske građevine

Luka otvorena za javni promet  – osobit međunarodni  značaj: Komiža (luka  uključuje   i hidroavionsko pristanište)

Luka posebne namjene -za potrebe državnih tijela: Komiža

Ribarska luka – planirana: Komiža (luka za priobalnu i pučinsku flotu, a u zoni  kopnenih usluga moguće djelatnosti vezane na prometovanje ribom)

Slobodna carinska zona

Slobodna carinska zona: Komiža – Ravno

Građevine na zaštićenom području

Zaštićene  prirodne vrijednosti

Građevine i kompleksi za potrebe obrane: OUP HUM

OUP Rt Stupišće

tt 296 – Dragomi K OMIK tt 515 – Mali Hum.

Područja i građevine od važnosti za Županiju Cestovne prometne građevine:

Županijska cesta 6212 : dužine 9,93 km , širine 6,00 m

Pomorske građevine:

Luka otvorena za javni promet – Komiža

Vodne  građevine Vodoopskrbni sustav otoka Visa Zahvati voda

Izvorišta vode :

Korita  (Vis)  i  Pištica,  minimalne  izdašnosti  27,5  l/s,  instaliranog  kapaciteta  40  l/s, izgrađena 1957., obnovljena 1996. godine i dovršena obnova 2012. godine

K1 – Predio Brojkovice

Vodozaštita izvorišta

Korita.“

Članak 9.

U članku 12. dodaje se na kraju tekst : „ – očuvati suhozidne gradnje (međe i podzide), a one koje se  u  koridorima infrastrukture  moraju razgraditi  potrebno  je obnoviti  (prelocirati ili rekonstruirati).“.

Članak 10.

/1/ U članku 13. briše se broj stavka (1), a iza prve rečenice mijenja se tekst i glasi:

„(1) Organizacijom prostora luke otvorene za javni promet – osobiti međunarodni značaj

potrebno je omogućiti:

  • siguran manevar i privez brodova javnog prometa
  • neometan promet putnika i roba (međunarodni o domaći linijski) te prihvat boravka  ribarske flote uključujući opskrbu i lučki servis)
  • hidroavionski privez
  • održavati i uređivati stalni granični prijelaz l. kategorije
  1. Organizacijom luke posebne namjene – za potrebe državnih tijela u dijelu luke otvorene za javni promet potrebno je omogućiti:
  • pogodan  i siguran vez za plovila državnih tijela
  1. Organizacijom prostora   ribarske  luke omogućiti:
  • pogodan i siguran boravak brodova ribarske flote
  • opskrbu i popravak brodova
  • odvijanje lučkih kopnenih aktivnosti (iskrcaj i rukovanje ribom, snabdijevanje brodova, opskrbu i popravak brodova, skladištenje i preradu ribe i djelatnosti prometovanja i trgovanja ribom i sl.)
  • organizacija veletržnice ribe.“

Članak 11.

/1/ U članku 14. stavak (1) briše se broj stavka „(1)“.

Članak 12.

/1/ U članku 15. briše se broj stavak „(1)“.

/2/ U članku 15. zamjenjuju se riječi „zaštićeni dijelovi prirode“ riječima „područja zaštićenih prirodnih vrijednosti“.

Članak 13.

/1/ U članku 16. briše se broj stavak „(1)“.

/2/ U članku 16. briše se druga rečenica, a iza prve rečenice dodaje tekst : „Za vojne objekte utvrđene su zaštitne i sigurnosne zone.“

/3/ U članku 16. u trećoj rečenici nakon riječi „Zone posebne namjene“ dodaju se riječi:

„ i zaštitne i sigurnosne zone“ i brišu se riječi „br. 1. „Korištenje i namjena površina“ u mj. 1:25000 i“.

Članak 14.

/1/ U članku 17. briše se stavak (1) , a stavak (2) mijenja se u stavak (1) i dodaje se prva rečenica :

(1) Lokacije postojećih interventnih helidroma su Komiža (Dragomi Komik) i Biševo.“

Članak 15.

/1/ U članku 18. stavak (1) iza riječi „promet“ dodaje se riječ „osobiti“, iza riječi

„urbanističkog plana“ dodaje se riječ „uređenja“, briše se druga rečenica i dodaje „Luka posebne namjene za potrebe tijela unutarnjih poslova – Komiža“, iza riječi „ športsko“  briše  se „rekreativna“, brišu se riječi „Privezišta u smislu Uredbe maksimalno 10 vezova (Barjoška,Mezuporat) i dodaje tekst :“ Turistički privez Barjoška maksimalno 10 vezova samostalni je infrastrukturni objekt (ponton, mol i dr.) u funkciji dnevnog prihvata nautičkih, izletničkih i dr. plovila, a gradi se unutar obuhvata zone izdvojene ugostitetljsko turističke namjene i čini jedinstvenu funkcionalnu cjelinu te može zauzeti max. 20% obalne linije turističke zone.“, brišu se riji „Sidrišta: Komiža i Oključna“, a dodaje tekst :

“Sidrište je posebno obilježen morski akvatorij koji omogućuje sigurno sidrenje plovnih objekata. Sidrišta: Komiža, Mezuporat – Biševo, Porto – Biševo i Oključna.

LUKA OTVORENA ZA JAVNI PROMET – MEĐUNARODNI ZNAČAJ – LUKA KOMIŽA

(pod upravljanjem Lučke uprave SDŽ), maksimalni kapacitet 35 plovila (unutarnja strana lukobrana).

LUKA OTVORENA ZA JAVNI PROMET – MEĐUNARODNI ZNAČAJ – LUKA KOMIŽA –pod

upravljanjem Grada Komiže. U okviru ovog djela nalazi se sidrište za domicilno stanovništvo kapaciteta 90 sidrenih vezova.

LUKA POSEBNE NAMJENE – SIDRIŠTE NA DIJELU K.O. KOMIŽA – PREDIO „POL GOSPU“ –

kapacitet 40 sidrenih vezova (pod koncesijom u korist korisnika Nautičkog centra Komiža d.o.o.)

LUKA POSEBNE NAMJENE – SIDRIŠTE NA DIJELU K.O. KOMIŽA – PREDIO „LUČICA“ –

kapacitet 20 sidrenih vezova (pod koncesijom u korist korisnika Nautičkog centra Komiža d.o.o.)

LUKA POSEBNE NAMJENE – SIDRIŠTE NA DIJELU K.O. KOMIŽA – PREDIO „UVALA

MEZUPORAT“ – kapacitet 20 sidrenih vezova KOMIŠKI BAZEN ZA RIBARSKE POTREBE

Za sidrišta Porat – Biševo i Oključna nisu utvrđene granice lučkog područja (pomorskog dobra)“

/2/ U članku 18. stavak (2) mijenja se skraćenica „č.zem.“ u „k.č.br.“ , a brišu se riječi:

„1133 i na dijelu č.zem. 1131/7 sve“, brišu se alineje 5. i 6. i dodaje rečenica : „Izgradnja i uređenje ribarske luke temeljiti će se na donešenom Urbanističkom planu uređenja.“

/3/ U članku 18. stavak (3) alineja 2. ispred riječi „športsko“ dodaju se riječi „luka posebne namjene za potrebe državnih tijela i“, a iza riječi „športsko“ briše se riječ „rekreativna“.

Članak 16.

/2/  Ispred članka 19., a iza naslova „3.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA“ dodaje se podnaslov „3.2.1. NEPOSREDNA PROVEDBA“ ,

Članak 17.

/1/ U članku 20. stavak (1) iza riječi „površine“ dodaje se tekst : „stambene namjene te osnovni sadržaji naselja koji prate stanovanje ( trgovina dnevne potrošnje, igrališta kao i prometne, parkovne  površine, komunalni  sadržaji i  uređaji.“, brišu se riječi: „kapaciteta do  80 ležajeva“, iza riječi : „komunalni objekti i uređaji“ dodaje se tekst: „mješovite pretežito poslovne (prevladavajuće) namjene u kojima prevladava poslovna namjena (primarna namjena) te stambeni, javni i društveni, ugostiteljsko-turistički sadržaji, javni pješački prostori   i parkovi, šetnice, igrališta, prometne površine i komunalni objekti i  uređaji.“,  iza  riječi  vjerska (D7) dodaje se:

„-metereološka stanica (D5)

    • proizvodne zone I1, I2
    • poslovne zone K1“,

brišu se riječi : „- T1 – hotel Rogači – neizgrađena“ iza riječi „neizgrađena“ dodaje se „-T4- ugostiteljstvo“, dodaju se riječi: „ R6-2 – sportski centar – sportska dvorana“, a riječi:

„kupališta (R3)“ se zamjenjuju riječima: „R7-3 – kupalište“.

/2/ Na kraju članka 20. stavak (5) dodaje se tekst : „Granica 100 m od obalne crte  ucrtana je na kartografskom prikazu br.1 „Korištenje i namjena površina“ u mjerilu 1:25000, a na kartograskim prikazima br.4 “Građevinska područja naselja“ u mjerilu1:5000 ucrtane su granice 70m i 100m od obalne crte.“

Članak 18.

U članku 22. briše se znak stavka „(1)“ i zamjenjuje se riječ „Parceliranje“ sa riječima

„Formiranje građevinskih čestica“ u točki b) briše se skraćenica „DPU“.

Članak 19.

U članku 23.  briše se znak stavka (2),   riječ „definiranu“ mijenja se u riječ „definirane“, a   riječ „parcelaciju“ zamjenjuje se riječima „građevinske čestice“.

Članak 20.

Članak 24. briše se .

Članak 21.

Članak 25. briše se.

Članak 22.

Članak 26. briše se.

Članak 23.

U članku 27. briše se znak stavka (1) i zamjenjuju riječi u članku 27. stavak 2.“ riječima

„uvjetima gradnje ovih Odredbi“.

Članak 24.

U članku 28.  briše   se znak stavka (1) i rečenica „Visina potpornih zidova ne smije prijeći 1,5 m.“, brišu se stavci (2) i (3).

Članak 25.

Članak 29 mijenja se u cijelosti i glasi : „(1) Unutar građevinskog  područja  naselja stambene namjene površina mora biti zastupljena isključivo stambenom namjenom s sadržajima u funkciji stambene  namjene  (dječije  igralište,  odmorište,  park,  trgovina dnevne potrošnje) u najviše 10% površine.

  1. Unutar građevinskog područja naselja mješovite, pretežito stambene namjene mora biti više od 50% površine zone stambene namjene, a za zonu pretežito poslovne namjene mora biti više od 50% površine poslovne namjene.
  2. Unutar površine isključivih namjena ( D, T, I, K, R ) kako je navedeno u članku 20 . st. (1) nije dozvoljena stambena namjena površina. Dozvoljena je namjena površina u funkciji osnovne namjene (ugostiteljstvo, trgovina) u najviše 10% površine.“

Članak 26.

Ispred članka 30. mijenja se naslov „Izgrađenost građevinske parcele,  građevna  i regulacijska linija i udaljenosti od susjeda“ i glasi  :  „Uvjeti  gradnje“,  dodaje  se  tekst  i tablice kako slijedi :

„ (2) Opći i posebni uvjeti gradnje prikazani su u tablicama :

Izgrađeni dio naselja i ruralnih cjelina tablica 1

Opći uvjeti

Unutar građevinskih područja

Posebni uvjeti

zaštićena cjelina naselja Komiža

veličina građevinske čestice

100 – 800 m2

50 – 800 m2

kig maks. koeficijent izgrađenosti

0,50 samostojeće

0,60 dvojne

0,70 skupna gradnja – građevina u nizu

1,0

kis maks. koeficijent iskoristivosti

2,00 samostojeće

2,40 dvojne

2,80 skupna gradnja građevina u nizu

5,0

maks. broj etaža, katnost

5

Po+(S)P+3 (Pk)

5

Po+(S)P+3 (Pk)

visina maks.

13,0 m

13,0 m

min. udaljenost od javne prometne površine

min. 5,0 m

Iznimno u gusto izgrađenom prostoru naselja Komiža građevinu je moguće izgraditi na min. 3 m od ruba prometnice ili min. 1 m od ruba javne kolno-pješačke površine.

min. 1,0 m od ruba prometnice ili kolno-pješačke površine ili postojeća udaljenost

min. udaljenost od ruba građ. čestice

3,0 m za samostojeće

3.0 m za dvojne jednom stranom prislonjene na rub g.č. 2,0 m za pojedinačne građevine u nizu

Iznimno u gusto izgrađenom prostoru naselja Komiža, regulacijska i građevinska linija

mogu se poklapati.

Regulacijska i građevinska linija mogu se poklapati

Iznimno u ruralnim cjelinama kod ugrađenog  tipa  gradnje regulacijska i građevinska linija mogu se poklapati.

nagib krova

ravni ili kosi nagiba do 45°

ravni ili kosi nagiba do 45° ali u skladu s susjednim građevinama u zaštićenim cjelinama i unutar

izgrađenog građevinskog područja ruralnih cjelina ne dopušta se izvedba ravnih krovova

visina ogradnog zida

3,5 m

3,5 m

broj stambenih jedinica višestambene građevine

Maksimalno 20 stambenih jedinica/zgradi i prema uvjetima

POS -a – samo u naselju Komiža*

*Pri određivanju broja stambenih jedinica u UPU naselja Komiža moraju se poštivati maksimalni prostorni pokazatelji određeni Izmjenama i dopunama Prostornog plana grada Komiže.

Neizgrađeni dio naselja tablica 2

Opći uvjeti

Unutar građevinskih područja

Posebni uvjeti

veličina građevinske čestice

150 – 2000 m2 za

samostojeće građevine

150 – 600 za dvojne građevine

100     400m2 za

pojedinačne građevine u nizu

kig maks. Koeficijent izgrađenosti

0,30 samostojeće građevine

0,40 dvojne građevine

0,50 skupna gradnja – građevina u nizu

na izrazito strmim terenima, kod kaskadne gradnje, dozvoljava se kig max=0,4

kis maks Koeficijent iskoristivosti

1,20 samostojeće građevine

1,5 dvojne građevine

2,5 skupna gradnja – građevina u nizu

maks. broj etaža, katnost

4

Po+(S)P+2 (Pk)

maks. visina

11,0 m

udaljenost od javne prometne površine

min. 5,0 m

udaljenost od kolno pješačke prometnice – min. 2,0 m

udaljenost od granice građevinske čestice

3,0 m za samostojeće

3,0 m za dvojne građevine jednom stranom prislonjene na rub građevinske čestice

2,0 m za rubnu građevinu u nizu

Iznimno kod interpolacija regulacijska i građevinska linija mogu se poklapati

nagib krova

ravni ili kosi nagiba do 45°

Visina ogradnog

maks. 3,5 m

zida

broj stambenih

Maksimalno 20 stambenih

jedinica

jedinica/zgradi i prema

višestambene

uvjetima

građevine

POS -a – samo u naselju Komiža*

*Pri određivanju broja stambenih jedinica u UPU naselja Komiža moraju se poštivati maksimalni prostorni pokazatelji određeni Izmjenama i dopunama Prostornog plana grada Komiže.

Uvjeti gradnje na građevinskim česticama većim od 2000 m2

sa stalnim nasadom voćnjaka ili vinograda u građevinskom području naselja tablica 3

Veličina parcele

Koeficijent

izgrađenosti Kig

Koeficijent

Iskorištenosti- Kis (nadzemni)

Broj etaža

Najveća

dopuštena visina (m)

Minimalna ozelenjena površina (poljoprivredna

%)

Min. 2000m2

0.15

0.3

Po+S ili P+1

7.0

75%

Članak 27.

  1. Članak 31. mjenja se i glasi : „U povijesnoj urbanoj strukturi Komiže interpolacija je dopuštena samo u zoni B.

Dopušta se rekonstrukcija postojećih građevina i njihovo prilagođavanje suvremenim potrebama, te interpolacija.

Rekonstrukcija postojećih građevina i njihovo prilagođavanje suvremenim potrebama dozvoljava se uz manje fizičke intervencije u povijesne strukture. Prihvatljive su metode sanacije, konzervacije, restauracije, konzervatorske rekonstrukcije i prezentacije.

Do donošenja UPU-a rekonstrukcija postojećih građevina i njihovo prilagođavanje suvremenim potrebama provodit će se na temelju ovog Plana i prethodnih uvjeta nadležne službe za zaštitu kulturnih dobara.

Prizemlja i druge dijelove građevina je moguće uređivati za  poslovni  prostor  (trgovine,  servisi i usluge, ugostiteljsko turistički sadržaji, uredi i sl.) uz predhodno ishođenu suglasnosti nadležne službe za zaštitu kulturnih dobara.

  1. Interpolacija građevina je moguća temeljem UPU-a.
  2. Kod nove izgradnje u izgrađenom kontaktnom području (prvi red  objekata  do  granice zaštićene povijesne jezgre) pridržavati se sljedećih uvjeta izgradnje i uređenja prostora:
    • kod smještaja građevina na građevnoj čestici poštovati u najvećoj mogućoj mjeri tradicijsku dispoziciju građevina;
    • u oblikovanju novih građevina potrebno se prilagoditi postojećoj izgradnji;
    • strogo poštovanje tradicijskog pravokutnog tlocrta građevina;
    • izgleda krovišta (dvostrešno, uz iznimnu upotrebu jednostrešnih luminara ili krovnih prozora karakterističnih za otok Vis;
    • upotrebu tradicijskih građevnih materijala (drvo, kamen, žbuka) i primjerenog kolorita (preporučuju se svi tonovi oker boje, prljavo bijele, pompejanske crvene – boje zemlje);
    • korištenje tradicijskih detalja karakterističnih baš za otok Vis (a ne nekih imaginarnih

„dalmatinskih“ obilježja arhitekture) kao što su kamena balatura, kameni luk, terasa, drveni zatvori – škure i grilje, kameni pragovi oko prozora i sl. prema karakteristikama naselja sadržanim u Konzervatorskoj podlozi.“

Članak 32. briše se . Članak 33. briše se. Članak 34. briše se. Članak 35. briše se. Članak 36. briše se.

Članak 28.

Članak 29.

Članak 30.

Članak 31.

Članak 32.

Članak 33.

/1/ Članak 37. stavak (1) iza alineje 1. dodaje se nova alineja kako glasi: „U cilju  optimalizacije uređenja i zaštite povijesne strukture naselja  i  graditeljskog  nasljeđa,  izrađena je detaljna konzervatorska valorizacija – podloga za  uzradu  UPU-a koja  je utvrdila tri razine zaštite. Način uređenja prostora unutar povijesne jezgre mora biti unutar ograničenja koje proizlaze iz utvrđene razine zaštite, konzistentnosti pojedine  zone, razvojnih potreba i urbanih pravila utvrđenih u cilju stvaranja strukturalno i  oblikovno skladnih cjelina.“

/2/ Alineja 2. iza riječi „prostori“ dodaje se riječ „individualne“, iza riječi  „stambene“  dodaje se riječ “izgradnje“ i brišu se riječi „i turističke namjene“.

/3/ Alineja 4. zamjenjuje se tekstom kako slijedi : „U centralnom dijelu naselja moguća je prostorna interpolacija i uređenje novih urbanih višenamjenskih zona tzv. gradskih projekata sa podzemnim garažama , a uz maksimalno očuvanje zelenih površina.“.

/4/ Alineja 5. mijenja se i glasi: „Obalno područje planira se urediti  na  način  da  se  postojeća luka Komiža očuva i koristi kao luka za javni i međunarodni  promet i dodatno uredi i kao luka za potrebe državnih tijela i športska luka.

/6/ Na kraju članka dodaje se tekst :“U gospodarskoj zoni predjela uz tvornicu “Neptun” planira se izgradnja ribarske luke sa svim potrebnim servisima za brodove, a žala koja se danas koriste za odlaganje brodova koristit će se kao kupališta integrirana u urbanu strukturu Komiže uz postojeća kupališta Kamenice i Gusaricu. Potrebno je sačuvati postojeću i urediti planiranu mrežu pješakih komunikacija, sa posebnim naglaskom na uspostavi šetnice od kupališta Gusarica do plaže Kamenica u južnom dijelu zaljeva.“

Članak 34.

U članku 39., stavak /4/ mijenjase broj 25° u 45°.

Dodaje se na kraju stavak/7/ :Ne dozvoljava se postavljanje solarnih kolektora na krovove građevina unutar zone A i zone B zaštićene urbane cjeline grada Komiže, kao i na krovove pojedinačno zaštićenih građevina. Unutar vrijednih ruralnih cjelina  potiče  se  postava solarnih kolektora grupiranjem na površinama izvan izgrađenog tkiva stambeno- gospodarskih sklopova (na izdvojenim zapuštenim parcelama).

Izvan navedenih područja dozvoljava se montaža pločastih solarnih kolektora  za  zagrijavanje tople vode i fotonaponskih panela u ravnini krovne plohe ili  paralelno  sa nagibom krovne plohe s tim da gornja ploha kolektora ne može biti udaljena više od 15

cm od površine krova. Spremište tople vode povezane na kolektor obvezno mara biti ispod krovne plohe.

Na građevinama s ravnim krovom moguća je montaža pločastih solarnih kolektora i fotonaponskih panela  pod najvećim nagibom od 35° s time da  gornji rub  kolektora  može biti najviše 1,0 m od ravnine krovne plohe.

Članak 35. Članku 42. dodaje se novi stavci (4) i (5) :

„(4) Visina i vrsta ograde oko radne (slobodne carinske) zone «Ravno» mora biti sukladna posebnim propisima vezanim na uvjete uređenja slobodnih carinskih zona.

  1. U ruralnim cjelinama obavezno se moraju zadržati postojeći suhozidi ograda, a nove ograde moraju biti od kamena.“

Članak 36.

Ispred članka 43. mijenja se naslov na način da se iza riji „KIOSCIdodaju riječi

„URBANA OPREMA“, a na kraju se dodaje stavak (6) : „(6) Pravilnik o komunalnom redu, Odluka o kioscima i Plan rasporeda kioska na području zaštićene urbanističke ili ruralne cjeline mora imati suglasnost nadležne konzervatorske službe.“

Članak 37.

U članku 44. na kraju se dodaje novi stavak (4): „ (4) Predvidjeti reciklažno dvorište na području zona Rogači , Ravno i Lendava.“

Članak 38.

U članku 45. stavak (2) mijenja se i glasi : „(2) Otpadne vode iz domaćinstva upuštaju se u kanalizacijski sistem ili u propisno izgrađene vodonepropusne sabirne koje se mogu koristiti do izgradnje kanalizacijskog sustava uz obvezu priključenja na isti. Za područje ruralnih cjelina i sekundarnih stambeno-gospodarskih sklopova moguće je izgraditi izdvojeni kanalizacijski sustav.“

Članak 39.

U članku 46. , stavak (1) briše se druga rečenica .

Članak 40.

/1/ U članku 47. broj: „15,00“ zamjenjuje se brojem: „5,0“.

Članak 41.

U članku 48. dodaje se stavak (3) kako glasi :

„(3) Građevina se može graditi kao:

    1. slobodno stojeće građevine,
    2. dvojne građevine
    3. skupna gradnja građevina u nizu
    4. ugrađene ili poluugrađene građevine unutar zaštićene cjeline -zona B.

Članak 42.

Ispred članka 49. briše se naslov „Oblik stambene građevine“.

Članak 43.

Mijenja se članak 50. i glasi :“ Uvjeti gradnje u smislu maksimalno i minimalno dozvoljenih veličina građevinske čestice, kig-a, kis-a, visine, broja etaže određeni su u točki 2.2. Građevinska područja naselja, podtočki 2.2.1. Neposredna primjena, Uvjeti gradnje.“

Članak 44.

Članak 51. se briše.

Članak 45.

Članak 52. se briše.

Članak 46.

/1/ U članku 55. stavak (1) iza riječi „turističkom poslovanju i (ili) radu“ brišu se riječi „su tri ili više“ i dodaju se riječi „je najviše 20 “, a iza riječi „samostalnih“ briše se riječ „smještajnih“.

/2/ U članku 55. dodaju se novi stavak (2):

„(2) Ne dozvoljava se postavljanje solarnih kolektora na krovove višestambenih,  višestambeno poslovnih i poslovnih građevina unutar zone A  zaštićene  urbane  cjeline  grada Komiže, kao i na krovove pojedinačno zaštićenih građevina.

Izvan navedenih područja dozvoljava se montaža pločastih solarnih  kolektora  za  zagrijavanje tople vode i fotonaponskih panela u ravnini krovne plohe ili paralelno  sa nagibom krovne plohe   s tim da  gornja ploha kolektora  ne može biti udaljena više od 15    cm od površine krova. Spremište tople vode iz kolektora obvezno maraju biti ispod krovne plohe.

Na građevinama s ravnim krovom moguća je montaža pločastih solarnih kolektora i fotonaponskih panela max.nagiba 35 ° s time da gornji rub kolektora max. 1,0 m od ravne krovne plohe.“

Članak 47.

Briše se članak 56.

Članak 48.

Članak 57. mijenja se i glasi :

„3.2.2. POSREDNA PROVEDBA

  1. UPU NASELJA KOMIŽA

Obuhvaća cjelokupnu funkcionalnu cjelinu naselja Komiža i to:

    • zaštićenu kulturno-povijesnu urbanističku cjelinu naselja i
    • područje izvan zaštićene cjeline naselja, a unutar granice obuhvata Plana Zaštićena kulturno-povijesna urbanistička cjelina naselja Komiže

Zaštićena kulturno-povijesna urbanistička cjelina naselja Komiže podijeljena je u dvije zone  (A i B) različitog režima zaštite. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina i  građevina  definirane su u točki 7.2. ovog Plana.

Područje izvan povijesne jezgre, a unutar obuhvata UPU-a naselja Komiža

Za građevinsko područje u kontaktnom području zaštićene cjeline, a unutar granice obuhvata UPU-a potrebno je:

    • temeljem valorizacije prirodnih i stvorenih datosti, utvrditi način uređenja:
  • zone stambene namjene S
  • zone mješovite pretežito stambene namjene M1

– zone mješovite pretežito  poslovne  namjene  M2  s  javnom  i  društvenom,  stambenom, sportskom,  ugostiteljsko-turističkom  namjenom,  otvorenim  javnim prostorima i javnim zelenim površinama

  • zone isključive namjene – zone ugostiteljsko-turističke namjene (T), zone poslovne namjene (K), zone društvene namjene (D), zone sportsko-rekreacijske namjene (R)
  • odrediti kvalitetni način infrastrukturnog opremanja
  • odrediti kvalitetni način uređenja obalnog pojasa, pomorske infrastrukture i korištenja akvatorija u granicama obuhvata Plana.

Smjernice i uvjeti građenja za područje mješovite pretežito stambene i pretežito poslovne namjene definirane su u točki 3.2.1. ovog Plana.

Smjernice i uvjeti gradnje gospodarskih djelatnosti u građevinskom području naselja definirane su u točki 4.0. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti.

Smjernice i uvjeti gradnje društvenih  djelatnosti  u  građevinskom  području  naselja definirane su u točki 5.0. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti.

  1. UPU UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE ZONE NEPTUN-KAMENICA (T2-5, T2-6)

Smjernice i uvjeti građenja za turističku zonu Neptun (T2-5) i Kamenice (T2-6) definirani su u točki 4.0. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti.

  1. UPU RIBARSKE LUKE

Uvjeti uređenja za područje Ribarske luke Komiža definirani su Urbanističkim planom uređenja Ribarske luke (SG Grada Komiže 3/09).

  1. UPU NASELJA PODHUMLJE – SJEVER

Obuhvaća sjeverni dio naselja Podhumlje, koji je zaštićen kao nepokretno kulturno dobro – ruralna cjelina Grada Komiže (izvor: PPU Splitsko dalmatinske županije). Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina i građevina definirane su u točki 7.2. ovog Plana.

Smjernice i uvjeti građenja za područje mješovite pretežito stambene i pretežito poslovne namjene definirane su u točki 3.2.1. ovog Plana.

  1. UPU NASELJA PODHUMLJE – JUG

Obuhvaća južni dio naselja Podhumlje, koji je zaštićen kao nepokretno kulturno dobro –  ruralna cjelina Grada Komiže (izvor: PPU Splitsko dalmatinske županije). Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina i građevina definirane su u točki 6.3. ovog Plana.

Smjernice i uvjeti građenja za područje mješovite pretežito stambene i pretežito poslovne namjene definirane su u točki 3.2.1. ovog Plana.

  1. UPU NASELJA PODŠPILJE

Obuhvaća naselje Pošpilje, koje je zaštićeno kao nepokretno kulturno dobro    ruralna  cjelina Grada Komiže (izvor: PPU Splitsko dalmatinske županije). Mjere zaštite kulturno- povijesnih cjelina i građevina definirane su u točki 7.2. ovog Plana.

Smjernice i uvjeti građenja za područje mješovite pretežito stambene i pretežito poslovne namjene definirane su u točki 3.2.1. ovog Plana.

Smjernice i uvjeti gradnje gospodarskih djelatnosti u građevinskom području naselja definirane su u točki 4.0. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti.

  1. UPU NASELJA OKLJUČNA

Obuhvaća naselje Oključna, koje je zaštićeno kao nepokretno kulturno dobro – ruralna cjelina Grada Komiže (izvor: PPU Splitsko dalmatinske županije). Mjere zaštite kulturno- povijesnih cjelina i građevina definirane su u točki 6.3. ovog Plana.

Smjernice i uvjeti građenja za područje mješovite pretežito stambene i pretežito poslovne namjene definirane su u točki 3.2.1. ovog Plana.

  1. UPU NASELJA NAPOJE – BIŠEVO

Obuhvaća dio naselja Napoje na otoku Biševu, koje je zaštićeno kao nepokretno kulturno dobro – ruralna cjelina Grada Komiže (izvor: PPU Splitsko dalmatinske županije). Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina i građevina definirane su u točki 7.2. ovog Plana.

Smjernice i uvjeti građenja za područje mješovite pretežito stambene i pretežito poslovne namjene definirane su u točki 3.2.1. ovog Plana.

  1. UPU UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE ZONE BARJOŠKA (T2-1)

Smjernice i uvjeti gradnje gospodarskih djelatnosti u izdvojenom građevinskom području ugostiteljsko-turističke namjene izvan naselja, definirane su u točki 3.2.1. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti.

  1. UPU RADNE (SLOBODNE CARINSKE) ZONE RAVNO (I1-2, I2-2)

Smjernice i uvjeti gradnje gospodarskih djelatnosti u izdvojenom građevinskom području proizvodne namjene izvan naselja, definirane su u točki 4.0. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti.

Članak 49.

/1/ U članku 58. , stavak (1) dodaje se tekst ispred prve točke nabrajanja :

“- za stambenu i stambeno-poslovnu namjenu – izdvojeno građevinsko područje naselja Komiža“.

/2/ Na kraju članka 58 dodaje se novi stavak (4)i (5) :

“(4) Smjernice i uvjeti gradnje groblja definirane su u točki 6.0. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, naslovu Groblja, ovih odredbi.

  1. Smjernice i uvjeti gradnje građevina javnih i društvenih djelatnosti isključive namjene unutar građevinskog područja definirane su u točki 5.0. Uvjeti smještaja društvenih  djelatnosti, ovih odredbi.“

Članak 50.

Članak 59., stavak (3)mijenja se i glasi :

„(3) Građevine namijenjene obrani grade  se  na  području  zona  posebne  namjene  u  skladu s posebnim propisima .

Za vojne objekte definiraju se zaštitne i sigurnosne zone prema slijedećem:

    • OUP Hum – zona zabranjene gradnje 700 m od osi radara
    • OUP rt Stupišće – zona zabranjene gradnje 200
    • tt 296 – Dragomi Komik i
    • tt 515 Mali Hum – zona zabranjene gradnje – krug radijusa 600 metara.

Definicija zaštitne zone:

ZONA POSEBNE NAMJENE – ZONA ZABRANJENE GRADNJE

Potpuna zabrana bilo kakve gradnje, osim za potrebe obrane.

Za vojni objekt OUP rt Stupošće izdvaja se zona posebne namjene od neperspektivnog dijela vojne lokacije .

Na području zaštitne i sigurnosne zone za rt 296 Dragomi Komik potrebno je u postupku izrade plana užeg područja uskladiti zahtjeve obrane obzirom na zaštitu vojne lokacije i omogućavanja realizacie zatjeva lokalne zajednice.“

/2/ Članak 59, mijenja se naslov ispred stavka (4) tako da se brišu riječi „za prijavljeno poljoprivredno obiteljsko gospodarstvo“ , briše se stavak (4) a mijenja se stavak (5) :

Građevine za potrebe prijavljenog obiteljskog gospodarstva i pružanja ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu mogu se graditi uz slijedeće uvjete:

    • minimalna površina poljoprivrednog posjeda iznosi 3 ha
    • udaljenost građevine od obalne crte min. 50 m
    • maksimalna visina građevine je visina prizemlja, odnosno maksimalno 5,0 m od najniže točke uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine
    • maksimalna ukupna (bruto) površina građevine može iznositi do 400 m2 + 1000 m2 ukopanog podruma za površinu
    • minimalna udaljenost od susjedne čestice iznosi 10 m
  • ne može se graditi više odvojenih pojedinačnih građevina ukupno odgovarajuće površine.
  • odobrenje za građenje može se izdati samo na površinama koje su privedene svrsi i zasađene trajnim nasadima (maslina, vinova loza i sl.) u površini od najmanje 70% ukupne površine obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i seljačkog domaćinstva za pružanje ugostiteljsko turističke usluge
  • čestica treba imati pristup, a priključak na vodu, priključak na kanalizaciju, odnosno septičku jamu i električnu energiju treba riješiti prema lokalnim prilikama

Gospodarske građevine za vlastite potrebe u funkciji obavljanja djelatnosti poljoprivrede i stočarstva mogu se graditi uz slijedeće uvjete:

  • minimalna površina poljoprivrednog posjeda iznosi 3 ha
  • maksimalna visina građevine je visina prizemlja odnosno maksimalno 5,0 m od najniže točke uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine
  • maksimalna ukupna (bruto) površina građevine može iznositi do 400 m2+1000m2 ukopanog podruma
  • minimalna udaljenost od susjedne čestice iznosi 10 m
  • čestica treba imati pristup, a priključak na vodu, priključak na kanalizaciju, odnosno septičku jamu i električnu energiju treba riješiti prema lokalnim prilikama

Stambene građevine za vlastite potrebe u funkciji obavljanja djelatnosti poljoprivrede i stočarstva mogu se graditi prema slijedećim uvjetima :

  • može se graditi samo jedna stambena građevina maksimalne bruto tlocrtne površine 100 m2
  • moraju se graditi kao jedinstvene građevine i ne može se graditi više odvojenih pojedinačnih građevina ukupno odgovarajuće površine
  • stambene građevine ne mogu se graditi bez gospodarskih građevina
  • minimalna udaljenost od susjedne čestice iznosi 10 m
  • maksimalni broj etaža : podrum, prizemlje, kat i kosi krov (bez nadozida).

/3/ U članku 59. stavak (6) brišu se riječi „moraju se graditi izvan“, i dodaje se tekst „mogu se graditi na površinama:

    • poljoprivrednog zemljišta P2 (vrijedno obradivo zemljište),
    • poljoprivrednog zemljišta P3 (ostalo obradivo zemljište) i
    • PŠ (ostalo poljoprivredno i šumsko zemljište), a izvan područja:“

/4/ članak 59. na kraju stavka (8) dodaje se tekst :

Shodno Zakonu o vinu, registrirana poduza ili obrti za proizvodnju vina, mogu na parcelama minimalne veličine 0,5 ha (pod prijavljenom  vinogradarskom  kulturom),  udaljenim minimalno 1000 m od  obalne  crte  izgraditi  gospodarsku  građevinu degustacijsko – enološke namjene sa vinskim podrumom. Građevina navedene namjene može se graditi kao prizemnica najveće  tlocrtne  bruto površine 100 m2 i najveće visine     3,0 m od kote konačno uređenog terena oko građevine  do  vijenca  građevine.  Sljeme  krova mora biti usporedno s dužom stranicom građevine i obvezno  usporedno  sa slojnicama terena. U skladu s Planom višeg reda na snazi (PPSDŽ, Izmjene i dopune) moguće je izgraditi gospodarsku građevinu i  za  druge  kulture  (maslinovo  ulje,  eterična ulja ružmarina i lavande i sl.).“

/3/ članak 59. briše se podtočka e) Marikultura i stavak (13).

Članak 51.

Članak 61. mijenja se i glasi :

  1. Namjena : turističko-ugostiteljska, poslovna, javna, društvena, stambena, sportska, rekreativna, javne zelene površine i sl.

Opći uvjeti

gradski projekt „Centar“

veličina građevinske čestice

Min. 400 m2

Min. 400 m2

kig maks.

Koeficijent izgrađenosti

0,50

do 0,80

kis maks

2,5 nadzemni

do 3,2 nadzemni

Koeficijent

iskoristivosti kis

(3,0 ukupni)

(do 4,8 ukupni)

maks. broj etaža, katnost

Po1+Po2+P(S)+3 (Pk)

Po1+Po2+P(S)+3 (Pk)

maks. visina

14,0 m

14,0 m

udaljenost od

javne prometne površine

3,0 metra

1,0 m

udaljenost od ruba građevinske čestice

3,0 metra

Regulacijska i građevinska linija mogu se poklapati

nagib krova

ravni ili kosi nagiba do 45°

ravni ili kosi nagiba do 45°

Parkirališta i garaže

Prema normativima za pojedine djelatnosti

400 PGM

  1. Gradski projekt je predviđen kao centralni prometni, administrativni, trgovački i  poslovni centar Komiže, mješovite pretežito poslovne namjene, s javnim sadržajima i neizgrađenim i ozelenjenim javnim prostorima. Da bi se zadovoljio javni interes i zona integrirala s gradom Komižom i njezinim specificnim karakterom, nužno  je  poštivati  ekološke, povijesne, socijalne i prostorne značajke prostora.
  2. Smjernice za uređenje zone Gradski projekt „Centar“
  • Očuvanje pretežito zelene slike prostora, kvalitetnih stabala i zelenih površina;
  • U obuhvatu zone predviđa se novi  kolni  ulaz s istoka te uredenje autobusnog terminala    i javne garaže;
  • Moguće namjene i sadržaji zone: javne i društvene namjene D (upravni sadržaji, muzeji, galerije, prostorije udruga itd.), mješovite namjene-stambene i poslovne M2 (stambeno-poslovni i poslovni sadržaji s pratećim namjenama), ugostiteljsko-turisticka namjena T1 (gradski hoteli, hostel za mlade, turisticki info punkt, turističke agencije), sportska namjena R1 (sportska dvorana itd.), poslovna namjena (pošta, poljoprivredna zadruga, uredi, trgovine), autobusni terminal, podzemne garaže te  javne  otvorene  zelene, pješačke i kolne površine (javni tematski gradski park s urbanom opremom i izložbenim paviljonima, tržnica, ribarnica, dječja igrališta, autobusni terminal… itd.)
  • Minimalna veličina građevinske čestice za hotel iznosi 1000 m2 te za ostale namjene 400 m2;
  • Minimalna površina za javne parkove iznosi 5000 m2, u sklopu kojih je moguća gradnja više paviljona javne namjene (izložbeni, edukuacijski, sportski… itd), prizemnih, visine do 4,0 m;
  • Karakter zone je pješački (s nestambenim prizemljem građevina), javno dostupni, uz obvezno nastavljanje na postojeću pješačku mrežu bez ograđenih sadržaja;
  • Planira se gradnja jednog ili više hotela gradskog karaktera visoke kategorije i/ili hostela za mlade, ukupnog kapaciteta do 400 ležaja;
  • Planira se gradnja građevina mješovite namjene –  stambene  i  poslovne,  s nestambenim prizemljima. Građevine  se  predviđaju  kao  višestambene  do  20 stambenih jedinica.
  • Planira se gradnja jedne ili više garaža, ukupnog kapaciteta do 400 GM od čega je minimalno 100 GM za javne potrebe a ostalo za potrebe same zone. Moguć  je smještaj u dvije podzemne etaže;
  • Građevine je moguće izgraditi do ruba čestice, ako je rub čestice javna pješačka površina ili do ruba susjedne čestice ako na toj strani nema otvora te se planira gradnja susjedne gradevine naslanjanjem na tu gradevinu; ili minimalno 3m od ruba susjedne cestice;
  • Minimalna udaljenost gradevina od prometnih površina iznosi 5 m od glavnih cesta ili 3 m do kolno-pješačkih ulica;
  • Oblikovanje građevina se mora prilagoditi postojećem ambijentu, te uskladiti s krajobrazom i slikom naselja, uz korištenje tradicijskih materijala i načina gradnje;
  • Priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s posebnim uvjetima tijela državne uprave, javnih poduzeća i pravnih osoba s javnim ovlastima;
  • U sklopu gradskog projekta moguća je gradnja velikih cisterni za skupljanje kišnice za održavanje zelenih površina.
  • Gradnja, rekonstrukcija i uređenje građevina u zašticenoj cjelini Grada Komiže izvodi se prema posebnim uvjetima i prethodnom odobrenju nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara.

Izgradnja i uređenje zone mješovite pretežito poslovne namjene (Gradski projekt

„Centar“) temeljiti će se na Urbanističkom planu uređenja (UPU).

Gradski projekt „Centar“ mora imati prethodnu suglasnost nadležne konzervatorske službe budući da zona obuhvata zadire u zaštićenu zonu urbanističke cjeline.

Članak 52.

Briše se članak 62.

Članak 53.

Dodaje se novi članak 62a. iza naslova „Uvjeti  gradnje  gospodarskih  (turističkih)  djelatnosti u zonama isključive ili pretežito gospodarske namjene u okviru građevinskog područja naselja :

  1. Ovim Planom određene su površine ugostiteljsko-turističke unutar naselja kao:
    • Zona T1 – hoteli i prateći sadržaji unutar i/ili izvan naselja
    • Zona T2 – smještajne zgrade organizirane kao turističko naselje
    • Zona R – sporta i rekreacije koja obuhvaća sportske sadržaje (nogometna, tenis i druga igrališta s pratećim sadržajima) i
    • Zona kampa / ili rahle izgradnje za istraživanje sukladno konzervatorskim uvjetima unutar naselja Komiža. Kod kampa smještajne jedinice nisu  povezane  s  čvrstim  tlom.
  2. Za navedene je namjene neophodno ostvariti kvalitetu oblikovanja sukladne uvažavajući izvorna urbana i arhitektonska obilježja, uvažavajući mjere koje se odnose na: poboljšanja komunalne infrastrukture i zaštite okoliša, više kategorije te su položajem, veličinom, osobito visinom u skladu s obilježjem prirodnog krajolika.

Vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i javnih površina određena je u točki 3.1. Građevna područja za gospodarsku izgradnju, podnaslova: Uvjeti gradnje gospodarskih (turističkih) djelatnosti u zonama isključive ili pretežito gospodarske namjene u okviru građevinskog područja naselja, a razmjerno svakoj fazi građenja smještajnih zgrada.

  1. Unutar građevinskog područja naselja (mješovita namjena) mogu se graditi hoteli prema slijedećim uvjetima:
  • visina; najviše 14,0 m mjereno od najniže točke uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine
  • udaljenost građevine od ruba građevne čestice: najmanje H/2 gdje je H = visina građevine do vijenca
  • najmanja površina građevne čestice iznosi 400 m2 a najveća 2000 m2,
  1. Najveći koeficijent izgrađenosti (kig) za građevine iz stavka 3. ovog  članka  je  0,5  najveći koeficijent iskorištenosti (kis) je 0,8.
  2. Iznimno, unutar građevinskog područja naselja Komiža mogu se graditi hoteli i druge poslovne građevine prema sljedećim uvjetima:
  • uvjeti gradnje (max kis, kig, broj etaža, visina, udaljenost od javne prometne površine, udaljenost od ruba građevinske čestice) odgovaraju uvjetima izgradnje građevina unutar građevinskog područja naselja, definiranih u točki 2.2. ovih odredbi
  • veličina građevne čestice – do 2000 m2
  • maksimalna tlocrtna površina građevine – 400 m2
  • parkiranje vozila za više od 10 PM, za građevinu ugostiteljsko-turističke namjene u naselju Komiža, mora  biti uređeno u sklopu podruma građevine koja može imati  do   3 podzemne etaže.
  1. Rubno područje zone T2-6 prema istoku unutar radijusa od 250 m od zapadnog ruba spomeničke cjeline crkve i samostana sv. Nikole Muster mora biti zelena zona (nastavno na zonu „Z“ prikazanu na kartografskom prikazu namjene površina).“

Članak 54.

/1/ U članku 63. u prvoj alineji mijenja se broj  „1,25“  u  broj  „1,1“,  broj  „350“  u  „400“, dodaje se nakon riječi „ležajeva“ tekst(postojeći smještajni kapacitet iznosi 250 ležajeva i 5 apartmana), i dodaje se se nova alineja na kraju prve :  „Novoplanirano  povećanje smještajnih kapaciteta iznosi 130 – 150 ležajeva.

/2/ U drugoj alineji iza druge točke dodaje se treća : „Ruševna građevina nekadašnje tvornice Mardešić u turističkoj zoni hotela Biševo nalazi se unutar zone A zaštićene cjeline i mora se obnoviti u zatečenim gabaritima u skladu s posebnim uvjetima nadležne konzervatorske službe.“ , u četvrtoj točki mijenja se broj „0,3“ u „0,5“, i „0,8“ u „2,4“, briše se točka 7, dodaje se nova točka iza točke 6 : „Dozvoljena je gradnja dvoetažne podzemne garaže kapaciteta cca 200 PGM.“ i nova točka iza točke 8 :“Odvodnja otpadnih voda riješena je izgradnjom zasebnog kanalizacijskog sustava s uređajem za pročišćavanje, a uspostavom javne kanalizacijske mreže morat će se spojiti na istu.“

Članak 55.

Članak 64. mijenja se i glasi :

„Turističko naselje Rogači – nova izgradnja – u naselju Komiža – T2-3

Obuhvat zone: 0,70  ha Maksimalni kapacitet: 80 ležajeva

Namjena: ugostiteljsko-turistička – turističko naselje, prateći kompatibilni poslovni, trgovački i sportsko-rekreacijski sadržaji.

Smjernice za uređenje zone:

    • Zona je u potpunosti neizgradena s starim stablima Rogača koje je potrebno u  najvećoj mjeri zaštiti i urediti.
    • Uređenje i oblikovanje ugostiteljsko-turističkih građevina okruženih visokim zelenilom na način da se uklope u ambijent načinom i materijalima gradnje.
    • Minimalna veličina građevinske čestice – 500 m2.
    • Maksimalni koeficijent izgrađenosti iznosi – kig max. = 0,15, a maksimalni koeficijent iskoristivosti iznosi – kis max. = 0,30.
    • Maksimalna katnost iznosi Po+(S)P+1, tj. 6,0 m do vijenca  građevine  od  najniže točke uređenog terena uz građevinu.
    • Moguća je fazna gradnja turističkog naselja na način da se proporcionalni dio centralnih sadržaja gradi s vilama-apartmanima.
    • Najmanje 60% površine svake građevne čestice mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.
    • Parkiranje se rješava u skladu s uvjetima definiranim u poglavlju: Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, podnaslov Prometne površine.
    • Vodoopskrbu zone potrebno je riješiti priključkom na mjesni vodoopskrbni sustav. Odvodnju otpadnih voda moguće riješiti priključkom na javnu kanalizacijsku mrežu čiji je kapacitet potrebno provjeriti i po potrebi povećati.

Izgradnja i uređenje turističke zone temeljiti će se na Urbanističkom planu uređenja (UPU).

Ugostiteljstvo – u naselju Komiža – T4

Smjernice za uređenje zone:

  • U okviru zona ugostiteljsko-turističke namjene T4 – ugostiteljstvo, moguća je rekonstrukcija postojećih građevina ili nova gradnja jedne ili više građevina koje čine funkcionalnu cjelinu, ugostiteljskih građevina bez smještaja s pratećim sportsko- rekreacijskim sadržajima (caffe barovi, restauranti, suvenirnice, turisticke agencije, vidikovci te pratećih sadržaja uređenih plaža: svlačionice, spremišta, sanitarije itd.).
  • Na građevinskim parcelama veličine 80-800 m2 propisani su sljedeći uvjeti izgradnje:
  • kig max. = 0,5
  • kis max. = 1,50
  • maksimalan broj etaža – Po+(S)P+1
  • maksimalna dopuštena visina građevina – 7,0 m
  • Na građevinskim parcelama veličine 80-800 m2 propisani su sljedeći uvjeti izgradnje:
  • kig max. = 0,4
  • kis max. = 1,60
  • Maksimalan broj etaža – Po+(S)P+2
  • Maksimalna dopuštena visina građevina – 10,0 m
  • Potrebno je osigurati min. 1 PM na 200 m2 bruto površine građevine ugostiteljske namjene, na javnim parkirališnim površinama u neposrednoj blizini čestice.
  • Vodoopskrbu zone potrebno je riješiti priključkom na mjesni vodoopskrbni sustav. Odvodnju otpadnih voda moguće riješiti priključkom na javnu kanalizacijsku mrežu.
  • Za rekonstrukciju postojećih gradevina primjenjuju se odredbe ovog članka ili ukoliko se radi o građevinskoj čestici čija je veličina manja ili je izgrađenost te katnost veća od propisane, zadržava se postojeća veličina čestice, postojeća izgrađenost te postojeći broj etaža građevine. Kod rekonstrukcije postojećih građevina može se zadržati postojeća udaljenost od javne prometne površine te ruba čestice.
  • Gradnja i uređenje građevina u zaštićenoj cjelini Grada Komiže izvodi se prema posebnim uvjetima i prethodnom odobrenju nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara.“

Članak 56.

/1/ U članku 65. u prvom podnaslovu se dodaje na kraju oznaka   „-5“, dodaje se treća    alineja : „Namjena : turističko-ugostiteljska, prihvat gospodarskih  djelatnosti  za  ribarsku  luku“ , mijenja se točka 8. :“ Parkiranje se rješava u skladu s  uvjetima  definiranim  u poglavlju: Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, podnaslov Prometne površine“.

/2/ U drugom podnaslovu se dodaje oznaka „-6“, dodaje se četvrta točka : „Plažu je potrebno opremiti plažnim objektima uz mogućnost izgradnje po jednog ugostiteljskog objekta u svakoj prirodnoj uvali, maksimalne tlocrtne površine do 100 m2 i visine prizemlja;“

/3/ Iza zadnje točke dodaje se četvrta alineja :“  Rubno područje zone T2-6 prema istoku unutar radijusa od 250 m od zapadnog ruba spomeničke cjeline crkve i samostana sv. Nikole Muster mora biti zelena zona (nastavno na zonu „Z“ prikazanu na kartografskom prikazu namjene površina).“

/4/ Na kraju pete alineje dodaje se : “, kojim će se odrediti manja izgrađenost u sjevernom dijelu zone T2-6 – Kamenice.“

Članak 57.

U članku 66. alineja 1, treći red , broj „4,6“ mijenja se u „7,3“.

U članku 66. u zadnjoj rečenici briše se riječ „članka“ i  dodaje  :“  poglavlja  „Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih  infrastrukturnih  sustava“,  podnaslov „Prometne površine“.“

Članak 58.

/1/ U članku 67. u podnaslovu se riječi: „T2“ mjenjaju u: „T2-1“.

/2/ U članku 67. alineja 1. drugi red mijenja se broj „950“ u „600“, , briše se točka 3, točka

  1. broj „10“ mijenja se u „11,0m“, mijenja se točka 6:“ Broj vezova jednog ili više priveza može iznositi najviše 20% ukupnog broja smještajnih jedinica s tim da se ti vezovi ne mogu prenamjeniti u marinu.“, briše se tekst točke 11.: „Osigurati javni pješačko-kolni pristup do obale/mora na svakih 150 m, širine najmanje 5,5 m“, u predzadnjoj točki  mijenja se riječ i  broj „članka 77“ u “za određenu turističku kategoriju;“,

/3/ Iza članka 67 dodaje se podnaslov: “ Uvjeti gradnje za gospodarske zone isključive namjene na području građevinskog područja naselja“ i novi članak 67a.

Članak 59.

„Članak 67a.

Poslovna zona – pretežito uslužna – u naselju Komiža – K1

Smjernice za uređenje zone:

    • U okviru zone poslovne namjene, moguća je rekonstrukcija postojećih građevina ili nova gradnja jedne ili više građevina koje čine funkcionalnu cjelinu, poslovne, trgovačke i uslužne namjene s pratećim kompatibilnim ugostiteljskim, sportsko- rekreacijskim sadržajima
    • Maksimalna veličina građevinske čestice – 400 m2.
    • Maksimalni koeficijent izgrađenosti iznosi – kig max. = 0,5, a maksimalni koeficijent iskoristivosti iznosi – kis max. = 2,00.
    • Maksimalna katnost iznosi Po+(S)P+2, tj. 10,0 m do vijenca građevine od najniže točke uređenog terena uz građevinu.
    • Potrebno je osigurati min. 1 PM na 200 m2 bruto površine građevine poslovne namjene, na javnim parkirališnim površinama u neposrednoj blizini čestice.
    • Vodoopskrbu zone potrebno je riješiti priključkom na mjesni vodoopskrbni sustav. Odvodnju otpadnih voda moguće riješiti priključkom na javnu kanalizacijsku mrežu.
    • Za rekonstrukciju postojećih građevina primjenjuju se gore navedene odredbe ili ukoliko se radi o građevinskoj čestici čija je veličina manja ili je izgrađenost te katnost veća od propisane, zadržava se postojeća veličina čestice, postojeća izgrađenost te postojeći broj etaža građevine. Kod rekonstrukcije postojećih građevina može se zadržati postojeća udaljenost od javne prometne površine te ruba čestice.
    • Gradnja i uređenje građevina u zaštićenoj cjelini Grada Komiže prema posebnim uvjetima i prethodnom odobrenju nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara.

Proizvodna zona – pretežito zanatska – Uljara, naselje Podšpilje – I2-1

Obuhvat zone: 0,5 ha

Za rekonstrukciju, sanaciju i  dogradnju  postojeće  građevine gospodarske  namjene  (uljara u Podšpilju) propisuje se:

Veličina parcele min

Koeficijent izgrađenosti – Kig

Koeficijent iskorištenosti – Kis

Najveći broj etaža

Najveća dopuštena visina (m)

400

0,60

1,2

Po+P+1

7,0

800-1600 m2

0,40

1,2

Po+P+1

7,0

  • Najmanje 20% površine svake građevne čestice mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo;
  • Prometna cirkulacija unutar zone gospodarske namjene ostvaruje se internim prometnicama minimalne širine kolnika 3,0 m;
  • Povezivanje na javnu cestu ostvaruje se prometnicom minimalne širine 4,0 m;
  • Parkiranje vozila se mora riješiti unutar zone  gospodarske namjene,  prema normativima iz točke 5.0. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, podnaslov Prometne površine.
  • Vodoopskrbu zone potrebno je riješiti priključkom na mjesni vodoopskrbni sustav. Odvodnju otpadnih voda moguće riješiti priključkom na javnu kanalizacijsku mrežu čiji je kapacitet potrebno provjeriti i po potrebi povećati.“

Članak 60.

U članku 68. dodaje se novi stavak (2):

„Građevine javnih i društvenih djelatnosti mogu se smještavati:

  • unutar građevinskih područja naselja (mješovita namjena),
  • u zonama isključive namjene u okviru građevinskog područja naselja.“

Članak 61.

Briše se članak 69.

Članak 62.

Briše se članak 70.

Članak 63.

/1/ U članku 71., stavak (1) iza riječi „građevina“ dodaje se riječ „javnih i“, a oznaka „H/2“ zamjenjuje se brojkom „3,0“,

/2/ Mijenja se stavak (3) i glasi : “Parkiranje se rješava u skladu s uvjetima definiranim u poglavlju: Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, podnaslov Prometne površine.“

/3/ Iza članka 71. dodaje se podnaslov i novi članci 71a. i 71b. kako slijedi :

„Uvjeti smještaja građevine javnih i društvenih djelatnosti unutar građevinskih područja naselja mješovite namjene (M)

Članak 71a.

  1. Unutar građevinskog područja mješovite namjene moguća je gradnja javnih i društvenih sadržaja:
  • u sklopu građevina druge namjene
  • kao samostalnih građevina.
  1. Uvjeti gradnje su kako slijedi :
    • minimalnapovršina građevinske čestice mješovite namjene s javnim ili društvenim sadržajem u prizemlju P=100 m2
    • Minimalna površina građevinske čestice višestambene građevine mješovite namjene s javnim ili društvenim sadržajem iznosi P= 600 m2.
    • koeficijent izgrađenosti , kig=0,50
    • koeficijent iskorištenosti( nadzemni) , kis=1,5
    • broj etaža = Po+P+2
    • najveća dopuštena visina (m) , V=10,0 m
    • Minimalna udaljenost građevina je 3,0 m od ruba prometnica, izuzev kod gusto izgrađenih zona gdje nije moguće ostvariti navedeni uvjet – prema postojećem i ostvarivom
  2. Rekonstrukcija i nadogradnja postojećih građevina javne i društvene  namjene moguća je prema navedenim uvjetima ili uz 100% povećanje  BRP (ugrađeni  objekti) uz  uvjet da ne prelazi zadanu katnost Po+P+2.

Uvjeti smještaja građevine javnih i društvenih djelatnosti isključive namjene unutar građevinskog područja isključivenamjene (D)

Članak 71 b.

Uvjeti gradnje

Način gradnje

Koeficijent izgrađenosti- kig

Koeficijent iskorištenosti- kis

Broj etaža

Najveća dopuštena visina

(m)

slobodnostojeće poluugrađene

0,50

2,0

Po+(S)P+2

14,0

ugrađene

0,80

3,2

Po+(S)P+2

14,0

Slobodno stojeće jaslice,vrtići, škole i sl.

0,40

1,6

(S)P+2

14,0

Sportsko-rekreacijska namjena – naselje Komiža – R6-2 i R5-3

  1. Moguće je graditi jednu ili više građevina koje čine funkcionalnu cjelinu namjenjenih za sport i rekreaciju s  pratećim ugostiteljskim, poslovnim, trgovackim i  javnim sadržajima  čija površina ne smije preći 25% od ukupne građevinske brutto površine građevina.
  2. Za gradnju građevina sportsko-rekreacijske namjene R, propisuje se:
    • Uvjeti gradnje za zonu sportskog centra – R6-2 (0,60 ha):
      • planira se gradnja sportske dvorane s pratećim sadržajima ugostiteljstva, trgovinama sportske opreme, sportskim i javnim udrugama itd. te otvorenim sportskim igralištima
      • maksimalni koeficijent izgrađenosti iznosi – kig max. = 0,20
      • maksimalni koeficijent iskoristivosti iznosi – kis max. = 0,40
      • maksimalna katnost iznosi Po+P+1, tj. 12,0 m do vijenca građevine od najniže točke uređenog terena uz građevinu.
      • minimalno 10% površine zone mora biti ozelenjeno
      • oblikovanje građevina se  mora  prilagoditi  postojećem  ambijentu,  te  uskladiti s krajobrazom i slikom naselja uz korištenje tradicijskih materijala i načina gradnje. Posebnu pozornost potrebno je voditi o vizuri s mora.
      • Potrebno osigurati 1 PM na 100 m2 bruto građevinske površine građevine
      • Vodoopskrbu zone potrebno je riješiti priključkom na mjesni vodoopskrbni sustav. Odvodnju otpadnih voda moguće riješiti priključkom na javnu kanalizacijsku mrežu.
      • Obavezna je izrada prostorno-programskog rješenja i sukladno izrada stručne podloge.
  • Uvjeti uređenja za zonu kupališta – R5-3 (0,65 ha):
    • dozvoljava se uređenje i održavanje prirodnih plaža, opremanje plažnim sadržajima, uređenje sanitarnih čvorova, tuševa, garderoba,  spremišta  za plažne rekvizite, rampa za pristup invalida itd.
    • moguće je uređenje platoa za sunčališta – maksimalne tlocrtne površine 8m2
  • u zoni javnog kupališta osim ambulantne sezonske usluge moguće je ostvariti građevine pratećih uslužnih djelatnosti ( spremišta za rekvizite kupališta, ugostiteljsko-trgovački sadržaji manjeg kapaciteta i sl.).
  • Vodoopskrbu zone potrebno je riješiti priključkom na mjesni vodoopskrbni sustav. Odvodnju otpadnih voda moguće riješiti priključkom na javnu kanalizacijsku mrežu.
  • Obavezna je izrada prostorno-programskog rješenja i sukladno izrada stručne podloge.“

Članak 64.

Članku 72. dodaje se na kraju novi stavak koji glasi : „ (3) Izgradnju infrastrukture planirati tako da se očuvaju suhozidne gradnje (međe i podzidi), a one koje se u koridorima infrastrukture moraju razgraditi potrebno je obnoviti (dislocirati ili rekonstruirati).“

Članak 65.

Članak 73. stavak (1), iza riječi „donošenja“ briše se riječ „detaljnog“ i dodaje riječ

„urbanističkog“.

Članak 66.

U članku 75. , stavak (1) zamjenjuju se brojevi „10, 9 i 5“ s brojevima „3,0 , 3,0 i 1,0“, zamjenjuju se riječi „metara“ oznakom „m“.

Članak 67.

/1/ U članku 77. skraćenica „PM“ mijenja se u „PGM“, stavak (1) točka 1, broj: „1,5“ mijenja se u: „1“, Ispravak broja stavka „(5)“ u „(4)“

/2/ U članku 77. iza stavka (4) dodaju se novi stavci (5) – (10) (5) kako glasi :

„(5) Parkiranje se rješava u skladu s uvjetima definiranim u poglavlju: Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, podnaslov Prometne površine.

  1. Parkiranje za novoplanirane gradske sadržaje i potrebe stanovnika i korisnika gradske jezgre, potrebno je riješiti izgradnjom 4 javne garaže ukupnog kapaciteta cca 900-1000 parkirališnih mjesta. Garaže mogu imati maksimalno dvije etaže-podzemne, nadzemne ili kombinirano, što će se utvrditi projektnom dokumentacijom.

Točna lokacija i kapacitet pojedine javne garaže utvrditi će se UPU-om naselja Komiža,

  1. Normativi iz stavka 1. ovog članka ne odnose se na prenamjenu, rekonstrukciju i nadogradnju građevina unutar zone zaštićene  urbane  cjeline,  već  se  parkirališna  mjesta za te građevine osiguravaju na uređenim parkiralištima izvan gradske jezgre.
  2. UPU-om naselja Komiža potrebno je predvidjeti autobusni terminala za loklani promet Komiža -Vis sa komplementarnim sadržajima.
  3. Kolni pristupi građevinama moraju se dimenzionirati po posebnim propisima za pristup vatrogasnim vozilima.
  4. Na području ruralnih cjelina (bez obzira na stupanj zaštite) promet u mirovanju potrebno je predvidjeti izvan tradicijske strukture (parkirališta na prilazu naselju).  Ne odobrava se pretvaranje tradicijskih građevina u garaže.

Na području zaštićene cjeline grada Komiže u zoni A ne prihvaća se unošenje  novih  struktura i neprikladnih sadržaja kao što su garaže.“

Članak 68.

Mijenja se članak 78. i glasi :

„ Prostornim planom uređenja Grada Komiže utvrđene su luke:

    • Luka otvorena za javni promet – osobiti međunarodni  značaj: Komiža (luka  uključuje   i hidroavionsko pristanište)
    • Luka posebne namjene – za potrebe državnih tijela
    • Ribarska luka – planirana: Komiža (luka za priobalnu i pučinsku flotu, a u zoni  kopnenih usluga moguće djelatnosti vezane na prometovanje ribom)
    • Sportska luka Komiža (isključivo unutar granica naselja)
    • Turistički privez Barjoška maksimalno 10 vezova samostalni je infrastrukturni objekt (ponton, mol i dr.) u funkciji dnevnog prihvata nautičkih, izletničkih i drugih plovila, a gradi se unutar obuhvata zone izdvojene ugostiteljsko turističke namjene i čini jedinstvenu funkcionalnu cjelinu te može zauzeti max. 20% obalne  linije turističke zone
    • Sidrište je posebno obilježen morski akvatorij koji omogućuje sigurno sidrenje plovnih objekata. Sidrišta: Komiža, Mezuporat – Biševo, Porto – Biševo i Oključna

Planom se dopuštaju zahvati na kopnu i moru u cilju maritimne zaštite luke, osiguravanja sigurnog priveza, te poboljšanja uvjeta i sigurnosti korištenja luka.

LUKA OTVORENA ZA JAVNI PROMET – MEĐUNARODNI ZNAČAJ – LUKA KOMIŽA

Duljina pristanišne obale 175 m, površina pristanišne obale 2270 m2, površina akvatorija 33 255 m2 (pod upravljanjem Lučke uprave SDŽ), maksimalni kapacitet 35 plovila (unutarnja strana lukobrana).

LUKA OTVORENA ZA JAVNI PROMET – MEĐUNARODNI ZNAČAJ – LUKA KOMIŽA – preostali

dio 552,3 m, površina pristanišne obale 2487 m2, površina akvatorija 41704 m2. (u privitku nacrt) – pod upravljanjem Grada Komiže. U okviru ovog djela nalazi  se  sidrište  za domicilno stanovništvo kapaciteta 90 sidrenih vezova.

LUKA POSEBNE NAMJENE – SIDRIŠTE NA DIJELU K.O. KOMIŽA – PREDIO „POL GOSPU“ –

morska površina 6.800 M2 – kapacitet 40 sidrenih vezova (pod koncesijom u korist korisnika Nautičkog centra Komiža d.o.o.)

LUKA POSEBNE NAMJENE – SIDRIŠTE NA DIJELU K.O. KOMIŽA – PREDIO „LUČICA“ – morska

površina 5.000 M2 – kapacitet 20 sidrenih vezova (pod koncesijom u korist korisnika Nautičkog centra Komiža d.o.o.)

LUKA POSEBNE NAMJENE – SIDRIŠTE NA DIJELU K.O. KOMIŽA – PREDIO „UVALA MEZUPORAT“

, morska površina 4500 m2 – kapacitet 20 sidrenih vezova

KOMIŠKI BAZEN ZA RIBARSKE POTREBE 1.086 površina kopnenog dijela, 62.538 m2 površina morskog dijela /NN 72/11.

Za sidrišta Porat – Biševo i Oključna nisu utvrđene granice lučkog područja (pomorskog dobra)

  1. Ribarska luka planira se na kopnenom dijelu i to na dijelu pomorskog dobra te na dijelu k.č.br. 1609/1, K.o. Komiža.

Ostali dio luke planira se na akvatoriju koji obuhvaća obalni pojas i akvatorija od poluotoka Bod, uključujući cijelu uvalu „Mlin“. Na dijelu akvatorija Planom se dopušta oblikovanje obale za potrebe izgradnje potrebnih sadržaja luke.

U kopnenom dijelu luke i dijelu obale koja se oblikuje planira se smjestiti sve sadržaje koja ribarska luka treba imati, i to: izgradnja veletržnice ribe, benzinska crpka i servisi, rekonstrukcija postojeće ceste, izgradnja opskrbne ceste, te  pješačkih  površina  i  parkirališta.

Na dijelu akvatorija planira se izgradnja glavnog lukobrana, sekundarnog lukobrana i pristanišnih gatova.

Izgradnja i uređenje ribarske luke temeljiti će se na donešenom Urbanističkom planu uređenja.

Ribarska luka planira se južno od bivše tvornice „Neptun“ na površini od 6,69 ha, od koje je veći dio u moru (na morski dio otpada 43 110 m2). Širina područja u smjeru istok zapad iznosi najviše cca 300 m, a u smjeru sjever jug najviše cca 300 m. Kapacitet luke je za cca 170 vezova.

  1. Luka otvorena za javni promet proteže se od postojećeg lukobrana prema zapadnom dijelu luke i čini postojeću izgrađenu obalu.

U okviru luke otvorene za javni promet planirana je luka posebne namjene za potrebe državnih tijela i športska luka.

Planom se dopušta preuređenje obale gradnjom novih dijelova obale i rekonstrukcijom postojeće.

Gradnja novih dijelova obale vršiti će se prema Urbanističkom planu uređenja koji se treba temeljiti na maritmnoj i hidrografskoj studijii uz provođenje postupka procjene utjecaja na okoliš.“

Članak 69.

/1/ U članku 79. stavak (1) mijenja se u cijelosti i glasi : „(1) Infrastruktura mobilne elektroničke komunikacije i dogradnja iste ne smije se graditi u  zonama  zaštićene graditeljske i prirodne baštine i u vizurama navedenih  zaštićenih  zona  (vizure  s  mora prema naselju) Lokacije istih mogu se izgrađivati u suglasnosti ministarstva kulture, uprave  za zaštitu kulturne baštine i uprave za zaštitu prirodne baštine.“

/2/ U članku 79. stavak (2) na kraju iza riječi „objektima“ zamjenjuje se točka zarezom i dodaje tekst: “osim na području zaštićene povijesne jetgre grada Komiže.“

/3/ U članku 79. dodaje se stavak (4) kako glasi : „(4) Elektoničke komunikacijske vodove polagati:

  • za gradove i naselja gradskog obilježja podzemno u zoni pješačkih staza ili zelenih površina
  • za izgrađenu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje javnih komunikacijskih usluga putem elektroničkih komunikacija, planirati dogradnju, odnosno rekonstrukciju te eventualno proširenje radi implementacije novih tehnologija i/ili lokacija odnosno potrebe novih operatora, vodeći računa o pravu zajedničkog korištenja od strane svih operatora
  • novu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje javne komunikacijske usluge putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova , odrediti ovisno o

pokrivenosti područja radijskim signalom svih davatelja usluga i budućim potrebama prostora, planiranjem postava osnovnih postaja i njihovih antenskih sustava na antenskim prihvatima na izgrađenim građevinama ili rešetkastim i/ili jednocijevnim stupovima, bez detaljnog definiranja (točkastog označavanja) lokacija vodeći  računa o mogućnosti pokrivanja tih područja radijskim signalom koji će se emitirati antenskim sustavima smještenim na te antenske prihvate uz načelo zajedničkog korištenja od strane svih operatora gdje god je to moguće.

(5 )Lokaciju postave baznih postaja potrebno je usaglasiti s nadležnim konzervatorskim odjelom kako bi se izbjegle moguće devastacije i štete na kulturnoj baštini, posebno arheološkim lokalitetima.“

Članak 70.

/1/ Članak 80. mijenja se i glasi :

  1. U grafičkom dijelu elaborata ovog Plana prikazano je rješenje elektroopskrbe na kartografskom prikazu list broj 2.2. pod naslovom „Elektroenergetika, pošta i telekomunikacije u mjerilu 1:25000.
  2. Za napajanje teritorija Grada Komiže potrebno je izgraditi /rekonstruirati slijedeće:
    • Izgraditi TS 110/20(10) kV Vis, instalirane snage 2×10(20) MVA (u konačnici 2x20MVA)
    • Izgraditi dalekovod DV-KB110kV Stari Grad – Vis
    • Izgraditi 5 trafostanica TS 10-20/04 kV, instalirane snage 630 kVA
    • Zamijeniti TS 10/04 kV „Komiža 1“ i „Komiža 2“
    • Rekonstruirati TS 10/04 kV „Komiža5“ i „Komiža 7“ sa 400 na 630 kVA
    • Realizirati izgradnju-rekonstrukciju (prema planovima HEP-a) KB-DV 10(20) kV vezu „Vis-Podstražje-Podhumlje-Komiža“.
    • Izgraditi KB 20(10) rasplet za interpolaciju planiranih trafostanica u postojeću 10 kV mrežu
    • Izgraditi javnu rasvjetu ulične mreže unutar naselja.
  1. Planom su određeni slijedeći zaštitni pojasevi za postojeće i planirane nadzemne dalekovode:

Nadzemni dalekovodi

Postojeći

Planirani

DV 220kV

50 m

70 m

DV 110kV

40 m

50 m

DV 35 kV

30 m

30 m

DV 10kV

15 m

15 m

Planom su određeni slijedeći zaštitni pojasevi za podzemne elektroenergetske vodove:

Podzemni kabeli

Postojeći

Planirani

KB 110kV

5 m

10 m

KB 35 kV

2 m

5 m

KB 20 (10) kV

2 m

5 m

  1. U zaštitnim pojasevima nadzemnih dalekovoda nije dozvoljena gradnja ni rekonstrukcija objekata bez prethodne suglasnosti nadležne elektroprivredne organizacije.
  1. Rješenjem elektroopskrbe predviđa se polaganje kabelskih vodova 35, 10(20) i NN (0.4 kV) u pravilu pod zemljom, u profile ulica i prometnica.
  2. Unutar prometnica u koje se polažu elektroenergetski vodovi potrebno je  osigurati  planski razmještaj instalacija – u pravilu jednu stranu prometnice za energetiku, drugu za telekomunikacije i vodoopskrbu, a sredina ceste za kanalizaciju i oborinske vode.
  3. Korištenje i uređenje prostora unutar zaštićenih koridora dalekovoda  treba biti u skladu    s posebnim propisima i uvjetima nadležnih tijela i pravnih osoba s javnim ovlastima.
  • Prostor ispod dalekovoda , u pravilu, nije namjenjen za gradnju stambenih građevina, rekonstrukciju stambenih građevina kojom se povećava visina građevina ili građevina  u kojima boravi više ljudi. Taj prostor se može primarno koristiti za vođenje prometne i ostale infrastrukture i u druge svrhe u skladu s pozitivnim zakonskim propisima i standardima.
  • U grafičkom dijelu elaborata označeni su raspored  i  približne  lokacije  trafostanica  te  trase priključnih kabela 10(20)  kV. Točne  lokacije i  broj  planiranih trafostanica,  dalekovoda i kabela odredit će se u idejnom rješenju za lokacijsku dozvolu.
  • Mikro lokacije trafostanica TS 10(20)/04 kV moguće je odrediti u okviru predviđenih ili susjednih čestica uz ograničenje u smislu udaljenosti od prometnica i granica parcele od minimalno 1,0 m.
  • Predviđa se mogućnost izgradnje manjih infrastrukturnih građevina (TS 20(10)/04kV) bez dodatnih ograničenja u smislu udaljenosti od prometnica i granica parcele, te mogućnosti izgradnje istih unutar zona koje planom nisu predviđene za izgradnju (zelene površine, parkovi i sl.).
  • Građevinska čestica predviđena za trafostanice mora biti minimalno 7×6 m sa omogućenim prilazom kamiona, odnosno dizalici.
  • Širina kabelskih kanala ovisi o broju i naponskom nivou paralelno položenih kabela.
  • Dubina kabelskih kanala iznosi 0,8 m u slobodnoj površini ili nogostupu, a pri prelasku kolnika dubina je 1,2 m.
  • Na mjestima prelaska preko prometnica kabeli se provlače kroz PVC cijevi promjera Ø 110, Ø 160, odnosno Ø 200 ovisno o tipu kabela (JR, nn, VN).
  • Prilikom polaganja kabela po cijeloj dužini kabelske trase obavezno se polaže  uzemljivačko uže Cu 50 mm2.
  • Elektroenergetski kabeli polažu se, gdje god je to moguće, u nogostup  prometnice stranom suprotnom od strane kojom se polažu telekomunikacijski kabeli. Ako se moraju paralelno voditi obavezno je poštivanje minimalnih udaljenosti (50 cm). Isto vrijedi i za međusobno križanje s tim da kut križanja ne smije biti manji od 45°.
  1. Lokacije trafostanica su dane u Planu orjentacijski, a konačna lokacija (smještaj) će se odrediti u postupku ishođenja lokacijske dozvole kroz idejni projekt.
  2. Osim prethodno navedenih uvjeta svaka izgradnja elektroenergetskih  građevina  mora biti usklađena sa odredbama iz slijedećih zakona i propisa:
  1. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 6/07)
  2. Zakona o zaštiti od požara (NN 92/10)
  3. Zakona o zaštiti na radu (NN 59/96
  4. Pravilnika o zaštiti na radu pri korištenju električne energije (NN9/87)
  5. Pravilnik o tehničkim normativima za elektroenergetska postrojenja nazivnog napona iznad 1000 V, (SL 04/74, 13/78)
  6. Pravilnik o tehničkim normativima za  izgradnju  nadzemnih  elektroenergetskih  vodova nazivnog napona od 1kV do 400 kV (SL 65/88)
  7. Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu niskonaponskih mreža i pripadnih transformatorskih stanica (SL 38/77)
  1. Pravilnik o tehničkim normativima za električne instalacije n.n. (SL 53/88)
  2. Pravilnik o zaštiti od elektromagnetskih polja (NN 204/03)
  3. Pravila i mjere sigurnosti pri radu na elektroenergetskim postrojenjima (HEP Bilten 03/92)
  4. Granskih normi Direkcije za distribuciju HEP-a:
  • N.033.01 Tehnički uvjeti za izbor i polaganje elektroenergetskih  kabela  nazivnog  napona 1kv do 35kv
  • N.070.01 Tehnički uvjeti za izvođenje kućnih priključaka individualnih objekata
  • N.070.02 Tehnički uvjeti za izvedbu priključaka u višekatnim stambenim objektima.

Električna mreža javne rasvjete

  1. Električna mreža javne rasvjete unutar naselja i građevinskih područja izvan naselja napajat će se iz postojećih i planiranih  trafostanica  preko  kabelskih  razvodnih  ormara  javne rasvjete. Tip i vrsta stupova javne rasvjetei pripadnih rasvjetnih tjela, kao i precizni razmaci odredit će se prilikom izrade glavnog projekte javne rasvjete prometnica.“

Članak 71.

Iza članka 81. dodaje se novi naslov i novi članak 81a. kako glasi:

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

  1. Glavni pravci razvoja elektroenergetskog sustava su u izgradnji proizvodnih i prijenosnih objekata koji koriste obnovljive izvora energije (energiju vode, energiju  sunca,  energiju  vjetra, biomasu i dr.).
  2. Na obalnom i otočkom području ne mogu  se  graditi  proizvodni  elektroenergetski objekti koji dijelom ili u cjelini ne koriste obnovljive izvore energije.

Otok Vis u cjelini kao i otok Biševo i ostali otoci na području Grada Komiže, imaju dobre preduvjete za korištenje obnovljivih izvora energije. Prosječna godišnja insolacija 2700 sati,a prosječna godišnja brzina vjetra iznosi 5.4 m/sec što ih  svrstava među najosunčanija i najvjetrovitija područja Hrvatske, a stručno se procjenjuje da 1kW instaliranih fotovoltnih sunčanih panela godišnje proizvede 1,2-1,4 MWh električne energije.

  1. Konzervatorski uvjeti

Nije dozvoljeno postavljanje solarnih kolektora i fotonaponskih panela na krovove građevina unutar zone zaštićene kulturno povijesne urbanističke cjeline Komiže, kao ni na krovove pojedinačno zaštićenih građevina. Unutar vrijednih ruralnih cjelina potiče se postava solarnih kolektora grupiranjem na površinama izvan izgrađenog tkiva stambeno- gospodarskih sklopova (u pravilu na izdvojenim parcelama).

(5) Uvjeti zaštita prirode

Provoditi mjere zaštite područja ekološke mreže  propisane  Uredbom  o  proglašenju ekološke mreže (NN 109/07) te očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti i zaštite prirodnih vrijednosti. Svi planovi, programi i/ili zahvati koji mogu imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitosti područja ekološke  mreže  podliježu  ocjeni  prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05,139/08 i 57/11.) i važećeg Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti planova, programa i zahvata za ekološku  mrežu (NN 118/09).“

Članak 72.

U članku 82. Iza stavka (2) dodaju se novi stavci (3), (4), (5), (6), (7) i (8) kako slijedi:

„ (3) Zbog ograničenih kapaciteta postojećih resursa pitke vode, prije planiranja većih ugostiteljsko-turističkih zona na području Grada Komiže obavezno je izvršiti provjeru mogućnosti vodoopskrbe planiranog sadržaja sa nadležnim stručnim službama Hrvatskih voda u Splitu.

  1. Potrebno je donijeti plan etapne sanacije vodoopskrbne mreže u cilju smanjenja velikih gubitaka vode u sistemu.
  2. Potrebno je izraditi hidrogeološku studiju cijelog područja u  smislu  sagledavanja  ukupnih vodnih zaliha i u smislu određivanja točnih granica i kategorija vodozaštitnih zona.
  3. Zaštita izvorišta vode za piće je prioritetan zadatak. Radi očuvanja i poboljšanja kakvoće i zaštite količine vode postojećih i potencijalnih resursa vode za piće određuju se područja zona zaštite izvorišta i način postupanja u tim zonama, a shodno Pravilniku o vodozaštitnim zonama.
  4. Na području Grada Komiže potrebno je osim izvorišta „Kuti“ zaštitit i izvorište„Pizdica“,

„Brajkovica -K1“ kao i potencijalni vodonosnik u priobalnom pojasu južno od Komiže.

I. zona se utvrđuje radi zaštite građevina i uređaja za zahvaćanje voda.

I. zona obuhvaća neposredno naplavno područje zahvata vode, krški izvor, kaptažu, crpne stanice, postrojenja za preradu vode, građevine za pogon, održavanje i čuvanje, uključivo i mjesta umjetnog napajanja krških vodonosnika bez obzira na udaljenost od zahvata vode.

  1. zona mora biti ograđena.
    • U I. zoni, zabranjuju se sve aktivnosti osim onih koje su vezane za eksploataciju, pročišćavanje i transport vode u vodoopskrbni sustav.
    • U I.B zoni može se dozvoliti građenje nužnih prometnica, uz obaveznu kontroliranu odvodnju oborinskih voda i tehnička rješenja osiguranja prometa.
  1. Radi zaštite podzemnih i površinskih voda određuju se dvije osnovne skupine zaštitnih mjera:
    • mjere zabrane i ograničenja izgradnje na osjetljivim područjima
    • mjere za spriječavanje i smanjivanje onečišćenja.
  1. Mjere zabrane i ograničenja izgradnje na osjetljivim područjima određene su u okviru zona sanitarne zaštite izvorišta voda za piće. Osnovna mjera za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja je izgradnja sustava za odvodnju  i  uređaja  za  pročišćavanje otpadnih voda, što se utvrđuje županijskim Planom za zaštitu voda.
  2. Prioritet je izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda naselja bez kanalizacije u područjima neposrednog utjecaja na podzemne vode koje prihranjuju izvorišta vode za piće većih javnih vodoopskrbnih sustava.
  3. Saniranje zatečenog stanja u zonama zaštite izvorišta vode za piće treba provoditi na osnovi cjelovitih programa za slivno područje.
  4. U slučaju izvanrednih onečišćenja provode se mjere temeljene na državnom i županijskom Planu za zaštitu voda.“

Članak 73.

/1/ U članku 83. mijenja se stavak (1) u cijelosti i glasi:

„(1) Postojeći kanalizacijski sustav grada Komiže potrebno je dograditi tako da bi se u konačnici sastojao od postojećeg gravitacijskog kolektora s pripadajućim sekundarnim kolektorima, tlačnog cjevovoda od postojeće crpne stanice do planiranog uređaja za pročišćavanje na konačnom lokalitetu kod tvornice “Neptun”, crpne stanice kod hotela “Biševo” kojim bi se sve otpadne vode od hotela te dijela okolnih objekata upuštale u

gravitacijski kolektor, te planiranog konačnog podmorskog ispusta  duljine  982  m  i difuzorom duljine 58,3 m. U tijeku je rekonstrukcija kritičnih točaka sustava, a u pripremi je projektna dokumentacija za izgradnju uređaja za pročišćavanje odgovarajućeg stupnja i proširenje kolektorske mreže te rekonstrukcije postojeće crpne stanice.“

/2/ U članku 83. stavak (3) iza riječi „biopročišćavanjem“ dodaju se riječi „ili drugim primjerenim prečistačima.“

/4/ U članku 83. mijenja se stavak (5) kako glasi : „ Do realizacije sustava javne odvodnje moguća je realizacija pojedinačnih građevina s prihvatom otpadnih voda u vodonepropusne sabirne jame i odvozom putem ovlaštenog pravnog subjekta ili izgradnjom vlastitih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda te ispuštanjem pročišćenih otpadnih voda u prirodni prijemnik, a sve ovisno o uvjetima na terenu uz suglasnost i prema uvjetima Hrvatskih voda.“

/5/ U članku 83. mijenja se stavak (6) i glasi : “ Tehnološke otpadne vode potrebno je svesti na nivo kvalitete komunalnih otpadnih voda prije ispuštanja u sustav sanitarne odvodnje.“

/6/ U članku 83. briše se stavak (7), a stavak(8) postaje stavak (7).

Članak 74.

Ispred članka 84. mijenja se naslov i glasi :“ UREĐENJE VODA I ZAŠTITA VODNOG REŽIMA“.

Članak 75.

/1/ U članku 84. Iza alineje 1. brišu se alineje 1-6 i dodaje tekst kako glasi : „Zaštita od štetnog djelovanja voda povremenih bujičnih vodotokova i oborinskih odvodnih kanala, kada može doći do plavljenja, ispiranja , podrivanja ili odronjavanja zemljišta i drugih sličnih štetnih pojava te posredno do ugrožavanja života i zdravlja ljudi i njihove imovine te poremećaja u vodnom režimu, provoditi će se izgradnjom zaštitnih i regulacijskih vodnih građevina, odnosno tehničkim i gospodarsklim održavanjem vodotoka, vodnog dobra i regulacijskih i zaštitnih i vodnih građevina, koje se provodi prema programu uređenja vodotoka i drugih voda u okviru Plana upravljanja vodama.

  1. U svrhu tehničkog održavanja, te radova građenja, uz bujične tokove treba osigurati inundacijski pojas minimalne širine od 3,0 m od gornjeg ruba korita, odnosno ruba ćestice javnog vodnog dobra. U  inundacijskom  pojasu  zabranjena  je  svaka  gradnja  i  druge radnje kojima se može onemogućiti izgradnja i održavanje vodnih građevina, na bilo koji  način umanjiti protočnost korita i  pogoršati  vodni  režim,  te  povećati  stupanj  ugroženosti od štetnog djelovanja vodotoka.
  2. Svaki vlasnik, odnosno korisnik objekta ili parcele smještene uz korito vodotoka ili česticu javnog vodnog dobra, dužan je omogućiti nesmetano izvršavanje radova na čišćenju i održavanju korita vodotoka te ne smije izgradnjom predmetne građevine ili njenim spajanjem na komunalniu infrastrukturu umanjiti propusnu moć vodotoka, niti uzrokovati eroziju u istom, a za vrijeme izvođenja radova ne smije niti privremeno odlagati bilo kakvi materijal u korito vodotoka.
  3. Postojeća neregulirana korita povremenih bujičnih vodotokova i oborinskih kanala potrebno je regulacijskim radovima povezati i urediti na  način  da  se  u  kontinuitetu sprovedu oborinske i druge površinske vode do uljeva u more, a sve u skladu  s   vodopravnim uvjetima i ostalim aktima i planovima predviđenim Zakonom o vodama. Projektno rješenje uređenja korita sa svim posebnim objektima, maksimalno smjestiti na česticu „javno vodno dobro“iz razloga izbjegavanja imovinsko-pravnih  sporova  kao  i razloga prilagodbe uređenja važećoj prostorno-planskoj dokumentaciji, a koje će

istovremeno omogućiti siguran i blagovremen protok vodotoka, te održavanje i čišćenje istog.

Dimenzioniranje korita treba izvršiti za mjerodavnu protoku  dobivenu  kao  rezultat  hidroloških mjerenja ili kao rezultat primjene nekih od empirijskih metoda.

  1. U iznimnim slučajevima, u svrhu osiguranja i formiranja što kvalitetnijeg prometnog koridora, ne isključuje se regulacija vodotoka u obliku odgovarajuće natkrivene armirano- betonske kinete (minimalne propusne moći 100-god velikih voda) i na način  koji  će  omogućiti njeno što jednostavnije održavanje i čišćenje (natkrivanje izvesti pomičnim armiranobetonskim pločama duž što više dionica i sa što više revizijskih okana). Trasu regulirane natkrivene kinete u sklopu prometnice u pravilu postaviti uz jedan od rubova prometnice ili ispod samog pločnika kako bi ostao  osiguran  pojas  za  česticu  javnog  vodnog dobra. Izradu projektnog rješenja treba uskladiti sa stručnim službama Hrvatskih voda. Na mjestima gdje trasa prometnice poprečno prelazi preko bujičnih vodotoka i odvodnih kanala predvidjeti mostove ili propuste takvih dimenzija koji će  nesmetano  propustiti mjerodavne protoke.
  2. Potrebno je predvidjeti i rekonstrukciju postojećih propusta zbog male propusne moći ili dotrajalosti. Također treba predvidjeti oblaganje uljeva i izljeva novoprojektiranih ili rekonstruiranih propusta u dužini min. 3,0 m, odnosno izraditi tehničko rješenje eventualnog upuštanja „čistih“ oborinskih voda u korita vodotoka kojim će se osigurati zaštita korita od erozije i neometan protok vodotoka. Detalje upuštanja oborinskih voda investitor treba usuglasiti sa stručnim službama Hrvatskih voda. Tijekom izvođenja radova potrebno je osiguirati neometan protok kroz korito vodotoka.

Na mjestima gdje prometnica prelazi preko reguliranog korita vodotoka (trapezno obloženo korito, betonska kineta i sl.) konstrukciju i dimenzije osnovnih elemenata mosta ili propusta sa svim pripadnim instalacijama treba odrediti na načinm kojim se ne bi umanjio projektirani slobodni profil korita, kojim će se osigurati statička stabilnost postojeće betonske kinete, zidova ili obaloutvrde, odnosno kojim se neće poremetiti postojeći vodni režim. Os mosta ili propusta postaviti što okomitije na uzdužnu os korita, a širina istog treba biti dovoljna za prijelaz planiranih vozila. Konstrukcijsko se rješenje mosta ili propusta treba funkcionalno i estetski uklopiti u sadašnje i buduće urbanističko rješenje tog prostora.

  1. Polaganje objekata linijske infrastrukture (kanalizacija, vodovod, električni i telekomunikacijski kablovi i td.) zajedno sa svim oknima i ostalim pratećim objektima uzdužno unutar korita vodotoka, odnosno čestice javnog vodnog dobra nije dopušteno. Vođenje trase paralelno sa reguliranim koritom vodotoka izvesti na minimalnoj udaljenosti kojom  će  se  osigurati  statička i hidraulička stabilnost reguliranog korita, te nesmetano održavanje ili buduća rekonstrukcija korita. Kod nereguliranih korita, udaljenost treba biti minimalno 3,0 m od gornjeg ruba  korita,  odnosno  ruba  čestice  javnog  vodnog  dobra  zbog osiguranja inundacijskog pojasa za buduću regulaciju.  U  samo  određenim  slučajevima udaljenost polaganja se može smanjit, ali to bi trebalo utvrditi posebnim vodopravnim uvjetima i za svaki objekt posebno.

Poprečni prijelaz pojedinog objekta linijske infrastrukture preko korita vodotoka  po mogućnosti je potrebno izvesti iznad u okviru konstrukcije mosta  ili  propusta.  Mjesta prijelaza izvesti poprečno i po mogućnosti što okomitije na uzdužnu os korita.

Ukoliko instalacija prolazi ispod korita, investitor je dužan mjesto prijelaza osigurati na način da je uvuče u betonski blok čija će gornja kota biti 0,50 m ispod kote reguliranog ili projektiranog dna vodotoka.

Kod nereguliranog korita, dubinu iskopa rova za kanlizacijsku cijev treba usuglasiti sa stručnom službom Hrvatskih voda. Na mjestima prokopa obloženog korita vodotoka ili

kanala,izvršiti obnovu obloge identičnim materijalom i na isti način. Teren  devastiran radovima na trasi predmetnih instalacija i uz njihovu trasu, dovesti u prvobitno stanje kako  se ne bi poremetilo površinsko otjecanje.“

Članak 76.

/1/ U članku 85. stavak (1) dodaje se rečenica : „ Točnu lokaciju zone groblja potrebno je odrediti nakon izvlaštenja potrebnih katastarskih čestica.“

/2/ U članku 85. iza stavka (1) dodaju se stavak (2) i (3) kako glasi :

“(2) Za planianu zonu groblja obvezna je izrada Detaljnog plana uređenja u skladu sa pozitivnom regulativom, nakon što se izradi Program uređenja groblja (za period od 30 godina) i provede postupak izvlaštenja zemljišta. Planom je potrebno predvidjeti potrebne prateće sadržaje i komunalnu infrastrukturu.

(3) Širenje groblja može se ostvariti u smjeru suprotnom od građevinskih zona (postojećih i planiranih) uz prethodnu izradu detaljnog plana uređenja u skladu sa zakonskom regulativom.“

Članak 77.

Briše se članak 87.

Članak 78.

/1/ U članku 88. stavak (1) mijenjaju se brojevi „70/05“ u „80/13“.

/2/  U članku 88. Stavak (2) mijenja se kako glasi : Sukladno Zakonu o zaštiti prirode za planirani zahvat koji sam ili sa drugim zahvatom može imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže  provodi  se  Ocjena  prihvatljivosti  za ekološku mrežu.“

Članak 79.

/1/ U članku 89. mijenja se stavak /1/ točka 2 i glasi : „ – za planirane zahvate u prirodi, koji sami ili sa drugim zahvatima mogu imati bitan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže sukladno Zakonu o zaštiti prirode provodi se Ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu“.

/2/ Iza članka 89. dodaju se novi članci 89a., 89b. i 89c. kako glasi :

Članak 89a.

  1. Poseban značaj, odredbama ove Odluke, daje se zaštiti cjelokupne prirode na području Grada Komiže koja se provodi:
  • osiguravanjem racionalnog korištenja prirodnih dobara uz što manje narušavanje ravnoteže prirodnih faktora
  • sprječavanjem štetnih zahvata u prirodi i osiguravanje neometanog razvoja prirode;
  • Izradom i provedbom mjera zaštite prirodnih vrijednosti.
  1. Zaštićene prirodne vrijednosti kategoriziraju se sukladno važećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13)
  2. Na području Grada Komiže nalaze se, sukladno Upisniku zaštićenih prirodnih vrijednosti, koji vodi nadležno državno tijelo za poslove zaštite prirode (Ministarstvo kulture), sljedeće prirodne vrijednosti:

Zaštićene prirodne vrijednosti

Redni broj

Naziv lokaliteta zaštićenog dijela prirode

Općina/grad

Kategorija zaštite

Godina proglašenja

Registarski broj

33.

Medvidina pećina (Biševo)

Grad Komiža

Spomenik prirode (geomorfološki)

1967

404

34.

Modra špilja (Biševo)

Grad Komiža

Spomenik prirode (geomorfološki)

1951

33

41.

Otočić Brusnik

Grad Komiža

Spomenik prirode (geološki)

1951

34

42

Otok Jabuka

Grad Komiža

Spomenik prirode (geološki)

1958

36

Pregled predloženog lokaliteta za kategorizaciju zaštićenih prirodnih vrijednosti

Redni broj

Naziv predloženog lokaliteta za zaštićeni dio prirode

Općina / grad

Prijedlog za kategorizaciju

11.

Otok Sv. Andrija

Grad Komiža

značajni krajobraz

  1. Područje otoka sv. Andrije mora se zaštititi planskim mjerama do njegove zakonske zaštite.
  2. Grad Komiža nalazi se u području ekološke mreže (smatraju se područja Natura 2000). Ekološka mreža Republike Hrvatske uspostvaljena je temeljem „Uredbe o ekološkoj mreži“ (NN 124/13). Područje Grada važno je područje za divlje svojte i  staništa  i važno  područje za ptice.
  3. Ovim Izmjenama i dopunama PPU Grada Komiže ugrađuju se smjernice  za  mjere  zaštite prirode iz elaborata Državnog zavoda za zaštitu prirode «Podaci o vrstama, staništima, zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže RH s prijedlogom mjera zaštite za potrebe izmjena i dopuna Prostornog plana uređanja Grada Komiže.
  4. Strogo zaštićenim vrstama , sukladno članku 151. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13) proglašavaju se divlje zavičajne vrste koje su ugrožene ili su usko rasprostranjeni endemi ili divlje vrste koje se štite propisima EU i međunarodnim ugovorima. Sukladno navedenom Zakonu temeljem članak 247. zaštićenim vrstama se smatraju vrste kako je navedeno u Pravilniku o roglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 99/09).
  1. Zaštićene i ugrožene vrste na području Grada Komiže : Sisavci
    • Dugokrilni pršnjak (miniopterus schreibersi) – šišmiš
    • Dobri dupin (Tursiops truncatus).

Ptice

    • Eleonorin sokol (falcoeleonorae)
    • Sivi sokol (falcoperegrinus)
    • Zmijar (Circaetusgalolicus)
    • Gregula (puffinusyelkouan).

Gmazovi

      • Glavata želva ( Caretta caretta)
      • Lastovska gušterica (Podarcis mellisellensis) ssp.n.

Leptiri

      • Veliki kozlinčev plavac (Glaucopsyche alexis)
      • Obični lastin rep
      • uskršnji leptir

Strane (alohtone) vrste

    • Zabranjeno je unositi strane vrste u prirodu osim u slučajevima kad ne predstavljaju opasnost za bioraznolikost, zdravlje ljudi i ne ugrožavaju gospodarske djelatnosti.

Ugrožena i rijetka staništa

    • bušici, bušici i maslenici
    • Kamenjarski pašnjaci i suhi travnjci eu – i stenomediterana
    • ljeti listopadne šikare
    • stenomediteranske čiste vazdazelene šume i makija crnike
    • morski bentos (naselja posidonije,infralitoralna čvrsta dna i stijene, cirkalitoralni pijesci, cirkalitoralna čvrsta dna i stijene)
    • stijene – točila (dalmatinske vapnenačke stijene, ilirsko-jadranska , primorska točila
    • morska obala (biocenoza gornjih i donjih stijena mediolitorala)

Mjere zaštite

Mjerama zaštite kako je navedeno u stručnoj podlozi Državnog zavoda za zaštitu prirode treba očuvati, obnoviti i sanirati staništa osiguranjem prirodnih, fizikalnih i kemijskih svojstava za područja kako slijedi:

      • A Površinske kopnene vode i močvarna staništa
      • B Neobrasle i slabo obrasle kopnene površine
      • C – D Travnjaci, cretovi, visoke zeleni i šikare
      • E Šume
      • F,G i K Morska obala, more i kompleksi staništa (estuariji, lagune i velike plitke uvale i zaljevi)
      • H Podzemlje
      • I Kultivirane nešumske površine i staništa s korovnom i ruderalnom vegetacijom
      • J Izgrađena i industrijska staništa
      • K Morska staništa.
      1. PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE RH

Članak 89b.

  1. Ekološka mreža   RH propisana je Zakonom o zaštiti prirode, a proglašena je „Uredbom   o ekološkoj mreži“ (NN 124/13), te predstavlja sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja važnih za ugrožene vrste i staništa. Uredbom o proglašenju ekološke mreže propisane su i smjernice za mjere zaštite svakog područja ekološke mreže.

Područja Ekološke mreže sukladno EU ekološkoj mreži NATURA 2000 podijeljena su na:

    • područja važna za divlje svojte i stanišne tipove, (potencijalna «SAC» područja- Special Areas of Conservation) te
    • međunarodno važna područja za ptice (potencijalna «SPA» područja – Special Protection Areas).

Ekološki koridor je ekološka sastavnica ili niz takvih sastavnica koji omogućavaju kretanje populacijama živih organizama od jednog lokaliteta do drugog.

Područja važna za divlje svojte i stanišne tipove koja su uz šifru područja  označena  numerički kao i sva međunarodno važna područja za ptice, predstavljaju potencijalna  područja NATURA 2000.

Sukladno mehanizmu EU Direktive o staništima, Zakon o zaštiti prirode propisuje da se dijelovi ekološke mreže mogu štititi kao  posebno  zaštićena  područja  ili  provedbom  planova upravljanja, kao i kroz postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu svakog ugrožavajućeg zahvata. Negativno ocijenujen zahvat se može odobriti samo u slučajevima prevladavanja javnog interesa i uz Zakonom utvrđene kompenzacijske uvjete. Važan mehanizam je i  mogućnost sklapanja  ugovora  s vlasnicima ili ovlaštenicima prava  na područjima ekološke mreže, uz osiguranje poticaja za one djelatnosti koje doprinose očuvanju biološke raznolikosti.

  1. Područja ekološke mreže Grada Komiže obuhvaćaju slijedeće:

Važna područja za divlje svojte i stanišne tipove

    • HR 2000941 Svetac
    • HR 2000942 Otok Vis
    • HR 2000943 Palagruža
    • HR 2001097 Biševo kopno
    • HR 3000097 Otok Vis – podmorje
    • HR 3000098 Biševo more
    • HR 3000099 Brusnik i Svetac
    • HR 3000100 OtokJabuka – podmorje
    • HR 3000121 Palagruža – podmorje I
    • HR3000122 Otočić Galijula
    • HR 4000008 Jabuka
    • HR 4000009 Brusnik
    • HR 3000469 Viški akvatorij

Međunarodno važna područja za ptice

  • HR 1000039 Pučinski otoci
      1. MJERE ZAŠTITE PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE RH

(Uredba o ekološkoj mreži (NN 124/13)

Članak 89c.

  1. Opisi područja i smjernice za mjere zaštite ekološke mreže RH na području  Grada Komiže nalaze se u Obaveznim prilozima tekstualnog dijela Izmjena i dopuna  PPUG  Komiže.
  2. Mjere zaštite područja ekološke mreže će se provoditi sukladno Uredbi o ekološkoj mreži (NN 124/13) te donijeti i provoditi Plan upravljanja  s  ciljem  očuvanja  svakog područja ekološke mreže te očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti i zaštite prirodnih vrijednosti. Svi planovi, programi i/ili zahvati koji mogu imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitosti područja ekološke mreže podliježu ocjeni prihvatljivosti zahvata za

ekološku mrežu sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13) i članku 3. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti planova, programa i zahvata za ekološku mrežu (NN 118/09).  Od zahvata     koji mogu imati negativan utjecaj na području ekološke mreže posebice treba izdvojiti planirane solarne elektrane, luke, planiranu marikulturu i razvoj turističkih zona. Izvršiti inventarizaciju vrsta i staništa te provoditi praćenje (monitoring) kvalifikacijskih vrsta  i stanišnih tipova u pojedinim područjima ekološke mreže.

  1. Temeljem članka 21. Zakona o zaštiti prirode, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode , Uprava za zaštitu prirode utvrđuje slijedeće uvjete i mjere zaštite prirode :
    • planiranje stambenih, gospodarskih, sportsko-rekreacijskih , turističkih i ostalih zona , proširivanje postojećih građevinskih područja i planiranje zahvata  izvan  građevinskih  odručja , planirati na način da njihova izgradnja ne uzrokuje gubitak rijetkih i ugroženih stanišnih tipova te gubitak staništa strogo zaštićenih biljnih i životinjskih svojti
    • uređenjepostojećih i širenje građevinskih i turističkih područja planirati na način da se očuvaju postojeće krajobrazne vrijednosti
    • pri oblikovanju građevina (posebno onih koje koje se mogu graditi izvan  naselja)  koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima i tradicionalnoj arhitekturi
    • pri odabiru lokacije za smještaj postrojenja za  proizvodnju  energije  iz  obnovljivih izvora uzeti u obzir prisutnost ugroženih i rijetkih stanišnih tipova, zaštićenih i/ili ugroženih vrsta flore i faune , elemente krajobraza i ciljeve očuvanja ekološke mreže
    • osigurati pročišćavanje otpadnih voda koje se ulijevaju u more
    • očuvati povoljnu građu i strukturu morskog dna , obale i priobalnog područja
    • posebno voditi brigu o zaštiti morskoh staništa (Posidonia oceanica)
    • očuvati područja prekrivena autohtoniom vegetacijom
    • postojeće šume zaštititi od prenamjene i krčenja.“

Članak 80.

U članku 91. dodaje se na kraju alineja kako glasi : „e) aktivnosti navodnjavanja poljoprivrednih površina na području Grada Komiže, moraju biti usuglašene sa stručnim službama Hrvatskoh voda, Split, odnosno važećim planovima navodnjavanja Splitsko- dalmatinske županije (Plan navodnjavanja otoka Visa).“

Članak 81.

/1/ Članak 93. mijenja se i glasi :

„/1/ U skladu s najnovijim podacima koje je dostavila Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Splitu, kao i dopunom iz Izmjena i dopuna PPSDŽ, na području obuhvata Plana nalaze se slijedeća nepokretna  kulturna  dobra  na  koja  se  odnose  odredbe Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03,  87/09, 88/19, 61/11, 25/12) i promjenama u Registru kulturnih dobara RH:

Broj

Kulturna dobra

Preventivno zaštićena dobra

Status zaštite

1. Z-5094

Urbanistička cjelina grada Komiže

NEP(C)

2. Z-5822

Kaštel

NEP(P)

3. Z-5861

Spomenički sklop crkve i samostana

sv.Nikole Muster

NEP(P)

4. Z-5353 (RST-319)

Crkva sv. Mihovila

NEP(P)

5. Z-5857

Crkva sv. Andrije na Svecu

NEP(P)

6. Z-5695

Crkva Blažene Djevice Marije

(Gospe od Planice) NEP(P)

  1. RST-0317-1966. Crkva sv. Marije Gusarice NEP(P)
  2. RST-0554-1971. Ruševine crkve sv. Andrije NEP(P)
  3. RST-0613-1972. Crkva sv. Silvestra NEP(P)
  4. RST-373 Kuća Zanchi NEP(P)
  5. RST-318 Crkva i samostan Sv. Nikole, Komiža
  6. RST-994 Komiža– Podšpilje, arheološki lokalitet, prapovijesna gradina Talež i Velika gomila
  7. RST-0400-1969 Kuća  File i  Andrije Sviličić (spomenik NOB) NEP(P)
  8. RST-0405-1969 Kuća Kordić (spomenik NOB) NEP(P)
  9. RST-0406-1969 Kuća  Sviličić (spomenik NOB) NEP(P)
  10. RST-0407-1969 Kuća Borčić (spomenik NOB) NEP(P)
  11. RST-0410-1970 Kuća  Luke i Ante Mladineo  (spomenik NOB) NEP(P)
  12. RST-0442-1970 Kuća Mate Sviličića (spomenik NOB) NEP(P)
  13. RST-0443-1970 Kuća  Nikole  Sviličića (spomenik NOB) NEP(P)
  14. RST-0444-1970 Kuća Luke Borčića (spomenik NOB) NEP(P)
  15. RST-0445-1970 Kuća Blaža Kinkušića (spomenik NOB) NEP(P)
  16. RST-0446-1970 Kuća Petra i Mate Mladineo (spomenik NOB) NEP(P)
  17. RST-0447-1970 Kuća Pavla Mladineo (spomenik NOB) NEP(P)
  18. RST-0503-1972. Sklop kuća Marinković NEP(C)
  19. Z-6140 Lokva Krušovica NEP(P)
  20. Z-55037 Kulturni krajolik otočja Palagruža NEP(K)
  21. P-32-47 Podmorska arheološka zona otoka

Visa, Brusnika, Sveca i Biševa NEP(C)

  1. P32-55 Podmorska arheološka zona otoka

Palagruže NEP(P)

  1. RST-1415, 17/5-95 Otočić Galijula NEP(C)
  2. RST-0995-1978. Rimska villa rustica na nalazištu

Bačokovo NEP(P)

  1. RST-1413-1995. Otok  Palagruža sa svjetionikom NEP(P)
  2. Z-18 Ostaci potonulog broda „Teti“ NEP(P)
  3. Z-232 Antički brodolom NEP(P)
  4. Z-233 Antički brodolom NEP(P)
  5. Z-3 Novovjekovni brodolom NEP(P)
  6. Z-78 Antički brodolom NEP(P)
  7. Z-80 Ostaci trgovačkog broda NEP(P)

/2/ MJERE ZAŠTITE U SKLADU SA ZAKONOM O ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA

Pojedinačno zaštićena nepokretna kulturna dobra

Na pojedinačno zaštićena kulturna dobra primjenjuju se slijedeće metode i postupci : konzervacija vrijednih arhitektonsko oblikovnih elemenata, građevinska sanacija, izvornim tehnikama i materijalima – sukladno izvornim strukturama, redovito održavanje u okviru izvornih gabarita i oblikovanja, očuvanje karakteristične prostorne organizacijei opremeinterijera. Ove metode odnose se i na pripadajuće parcele i kvalitetne elemente njihova uređenja. Ovim se zgradama ne smiju mijenjati gabariti, čime se  isključuje  mogućnost tlocrtnog širenja , nadogradnje, promjene gabarita i geometrije krovišta.

Zgrade ove vrijednosne kategorije trebaju se obnavljati metodom restitucije ili restauracije, prema konzervatorskim smjernicama ili na temelju prethodno izrađene konzervatorsko restauratorske studije zgrade. ovisno o valorizaciji pojedine zgrade, nadležni Konzervatorski odjel odredit će potrebne postupke.

Upravni postupak 

Za sve građevinske zahvate na pojedinačno zaštićenim kulturnim dobrima potrebno je ishoditi prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara.

Mjere zaštite urbanističke cjeline grada Komiže, kulturnog krajolika Palagruža i  spomeničke cjeline crkve i samostana sv. Nikole Muster

Mjere zaštite Kulturnog krajolika Palagruže (mjere su navedene u Rješenju Klasa: 612-08/13- 06/0059, Ur. broj: 532-04-01-04/12-13-1 od 18.03.2013.).

Utvrđuje se slijedeći sustav mjera zaštite kulturnog dobra iz točke1. ovog Rješenja:

    • na području zaštićenog kulturnog krajolikakoji je utvrđen kao kulturno dobro i unutar prostornih međa određenih Rješenjem , bez prethodnog odobrenja nadležnog tijela, nisu dopušteni građevinski i drugi radovi koji bi mogli narušiti integritet krajolika
    • ako se prilikom dopuštenih radova eksploatacije područja kulturnog krajolika nađu ostaci građevina ili predmeti , nalaznik je dužana o tome obavijestiti nadležno tijelo i nadležni muzej, a predmete predati nadležnom muzeju
    • istraživanje i iskapanje nalaza dopušteno je samo uz  prethodno  odobrenje  nadležnog  tijela i uz uvijet da se svi nalazi nakon dovršenja i iskapanja stručno konzerviraju, a pokretni nalazi predaju na čuvanje nadležnom uzeju
    • podruje kulturno krajolika, a koje je utvrđeno svojstvo kulturnog dobra ili dijelovi tog područja mogu biti predmet kupoprodae samo pod uvijetima iz članka 36.-40. Zakoa o zaštiti i očuvanu kultirnih dobara
    • u području zaštitnog pojasa 200 m od obale ne dopušta se nikakva ronilačka aktivnost bez prethodne suglasnosti nadležnog tjela
    • svjetionik može biti prenamjenjen u turističke svrhe. Pritom je potrebno  u  ptpunosti zadržati osnovnu izvornu dispoziciju prostorija, uz minimalnu prilagodbu novoj funkciji, sačuvati izadržati u funkciji gustirnu s krunom u prizemlju svjetionika, a obnovu planirati uz zadržavanje svih elemenata prostora s početka 20. stoljeća (unutarnja i vanjska stolarija, kameni podovi)
    • ne dopušta se nova eksploatacija kamena
    • crkvicu sv.Mihovila potrebno je arheološki prezentirati
    • gustirne je potrebno obnoviti i staviti u funkciju
    • građevine iz 1. i 2. svjetskog rata potrebno je zadržati u prostoru
    • potrebno je obnoviti ukupne tradicijske gradnje (suhozida) te nisu dopuštena nikakva rušenja
    • ne dopušta s nova gradnja ni na kopnu ni na moru , što uključuje  bilo  koju  vrstu pristaništa: sidrišta-bove, pontonsko pristanište, betonsko pristanište, gat
    • dopušta se povećanje kapaciteta prihvata otpadnih voda (septička jama)
    • nije dopušteno unošenje neautohtonih bilnih i životinjskih vrsta
    • za uređenje Vele Palagruže potrebno je izraditi konzervatorski elaborat.

Mjere zaštite spomeničke cjeline crkve i samostana sv. Nikole Muster

(mjere su navedene u Rješenju , klasa : 612-08/12-06/0289; Ur.br.: 532-04-01-01/6-12-1 od 18.7.2012.)

Spomeničku cjelinu tvore katastarske čestice k.č.br. 1699/1, 1966/2, 1696, 1698/1, 1691, 1694, 1692, 1702/2, 7835/1, 1576/3, 1576/2, 1576/4, 1576/1, 1560/7, 1560/8, 1560/10, 1560/4,

1560/3, 1561, 46, 9999, 1559, 1558, 1560/1,1555, 1580, 1579, 1582, 7831/1, 7831/2, 1693,

1695, 1560/2, 1556/2, 631, 632, 633 te je u grafičkom dijelu potrebno naznačiti cijelu zonu.

Utvrđuje se slijedeći sustav mjera zaštite kulturnog dobra iz točke 1. ovog Rješenja :

  • zaštitni i drugi radovi na kulturnom dobru iz točke 1. i unutar prostornih međa iz točke 2. izreke ovog Rješenja mogu se poduzeti samo uz prethodno odobrenje nadležnog tijela
  • vlasnik kao i drugi imatel kulturnog dobra dužan je provoditi mjere zaštite koje se odnose na održavanje predmetnog kulturnog dobra , a odredi ih nadležno tijelo
  • unutar područja zaštićenog kulturnog dobra primjenjuje se potpuna zaštita svih arheoloških i povijesnih struktura. Unutar ove zone nisu dopušteni nikakvi građevinski  zahvati, kao ni ostale aktivnosti koje mogu narušiti integritet lokaliteta
  • bez traženja prethodnog odobrenja nadležnog tijela vlasnik (imatelj) kulturnog  dobra može obrađivati tlo, radi sadnjepoljoprivrednih kultura. Ako se prilikom dopuštenih radova eksploatacije tla nađu arheološki ostaci građevina ili predmeti, nalaznik je dužan o tome obavijestiti nadležno tijelo i nadležni muzej, a predmete predati nadležnom muzeju
  • arheološko istraživanje i iskapanje nalaza dopušteno je samo uz prethodno odobrenje nadležnog tijela i uz uvijet da se svi nalazi nakon dovršenih istražvanja i iskapanja stručno konzerviraju, a pokretni nalazi predaju na čuvanje nadležnom muzeju
  • građevinski radovi na groblju dozvoljeni su samo unutar postojećih gabarita groblja
  • predmetno kulturno dobro ili njegovi dijelovi mogu biti predmet kupoprodaje samo pod uvjetima iz članka 36.-40. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Mjere zaštite kopnenih arheoloških lokaliteta

Temeljem članka 45. i 46. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11 i 25/12), u slučaju pronalaska arheološkog nalazišta ili nalaza (pri izvođenju građevinskih ili bilo kojih drugih radova), izvođač je dužan odmah prekinuti radove i o tome obavijestiti nadležno tijelo tj. Konzervatorski odjel u Splitu  koje  dalje  postupa prema odredbama Zakona.

Mjere zaštite za zaštićeni kopneni arheološki lokalitet Rimska villa rustica na nalazištu Bačokovo:

  • Na području zaštićenog arheološkog lokaliteta koji je utvrđen kao kulturno dobro i unutar prostornih međa određenih rješenjem, bez prethodnog odobrenja  nadležnog  tijela, nisu dozvoljeni radovi koji bi mogli narušiti integritet lokaliteta.
  • Ako se prilikom dopušteni radova eksploatacije područja arheološkog lokaliteta nađu ostaci građevina ili predmeti , nalaznik je dužan o tome obavijestiti naadležno tijelo i nadležni muzej, a predmete prdati nadležnom muzeju.
  • Istraživanje lokaliteta i iskapanje nalaza dopušteno je samo uz prethodno odobrenje nadležnog tijela i uz uvijet da se svi nalazi nakon dovršenih istražvanja i iskapanja stručno konzerviraju, a pokretni nalazi predaju na čuvanje nadležnom muzeju.
  • područje arheološkog lokaliteta za koje je utvrđeno svojstvo kulturnog dobra ili dijelovi tog područja mogu biti predmet kupoprodaje samo pod uvjetima iz članka  36.-40. Zakona o zaštiti i očvanju kulturni dobara.

Mjere zaštite podmorskih arheoloških lokaliteta

Unutar područja zaštićenih podmorskih lokaliteta i zona  nije  dozvoljeno  samostalno ronjenje. Ronjenje je dozvoljeno isključivo uz nadzor ronilačkih centara koji imaju koncesiju za obavljanje podvodnih aktivnosti izdanu od strane Ministarstva kulture ili uz posebnu

dozvolu Konzervatorskog odjela u Splitu. Također za pojedine podmorske arheološke lokalitete i zone vrijede sve pojedinačne mjere  zaštite  naedene  u  rješenjima  o  preventivnoj zaštiti ili utvrđivanju svojstva predmetnih kulturnih dobara.

Rušenje i zamjenska gradnja na području zaštićenih cjelina

Na području zaštićenih cjelina u skladu s odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara nije dozvoljeno rušenje niti zamjenska gradnja.

/3/ Na području obuhvata PPUG Komiža nalaze se slijedeća dobra koja imaju značaj za lokalnu zajednicu, a temeljem valorizacije koju  provodi  nadležno  tijelo  mogu  biti predložena za upis u Registar kulturnih dobara RH ili mogu biti proglašena dobrima od lokalnog značaja :

Ruralne cjeline

    • Podhumlje
    • Podšpilje
    • Oključna
    • Duboka
    • Kostirna
    • Borovik
    • Žena Glava
    • Biševo-Napoje

Kulturni krajolici

    • Rudina – Dragodid
    • Sokolica (Podhumlje)

Pojedinačne građevine i sklopovi:

Crkva sv. Duha na Humu Crkva sv. Roka u Komiži Crkva sv. Blaža

Crkva Gospe od Sedam Žalosti u Komiži Kula Mladineo, Borovik

Zonkotova kula

Kula Mladineo u Komiži Kuća Molinari u Komiži Sklop Foretić u Komiži Lučki ured u Komiži Zadružni dom u Komiži Čitaonica u Komiži

Sklop Visković s crkvom sv. Ante, Oključna Crkva Sv. Ante i sklop Doimi u Komiži

/4/ Izrada konzervatorskih podloga radi zaštite i očuvanja kulturno-povijesnog identiteta urbanih i ruralnih cjelina za obuhvat zaštićenih urbanih, urbano-ruralnih i ruralnih cjelina potrebno je izraditi konzervatorsku podlogu i to bez obzira na pravni stupanj zaštite (Z ili P). Izradi Urbanističkog plana uređenja za cjelovite zone treba prethoditi arheološko rekognosticiranje terena ili izrada konzervatorske podloge ukoliko nadležno tijelo utvrdi da

je potrebno. Temeljem rezultata arheološkog rekognosticiranja terena i (ili) konzervatorske podloge nadležno će tijelo utvrditi mjere zaštite područja koje je potrebno uvrstiti u UPU.

Članak 82.

/1/ Članak 94. u tekstualnom dijelu podnaslova „URBANE CJELINE“ mijenja se i glasi :

„Kulturno-povijesna urbanistička cjelina naselja Komiža

      • Komiža – Urbana cjelina , RST-1407
  1. Kulturno-povijesnoj urbanističkoj cjelini naselja Komiže utvrđeno je svojstvo spomenika kulture i određen upis u Registar nepokretnih spomenika kulture Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Splitu (RST-1407).

Na području kulturno-povijesne urbanističke cjeline  Komiže  utvrđene  su    rješenjem Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine Klasa: UP-I-612-08/11-06/0177 Urbroj: 523-04-01-01/3-11-1, Zagreb 31. ožujak 2011.

    • Zona A (potpuna zaštita povijesnih struktura) i
    • Zona B (djelomična zaštita povijesnih struktura)
    • ZONA  A – (potpuna zaštita povijesnih struktura)

Ova zona obuhvaća na sjeveru crkvu sv. Marije Gusarice, nadalje prema jugu prati liniju obale sa šljunčanim plažama i kućama izgrađenim na samom  žalu  te  istočno  lice Mornarske ulice, gusto izgrađenu zonu Male Bande, područje uz trg Škor,Luku  i  Velu  Bandu- najstariji dio grada na poluotočiću te nadalje  teče  cestom  prema  jugu obuhvaćajući Mali Bodak, a završava na sjevernom rubu  poluotočića  pred  crkvom  sv.  Roka. U njoj je potpuno očuvana povijesna matrica i  povijesnin  graditeljski  fond  grada. Zona A obuhvaća i obalni pojas – prirodne šljunčane plaže koje imaju dijelom sačuvanu  povijesnu funkciju istezališta za brodove i koje  zajedno  s  izgrađenom  povijesnom strukturom Komiže tvore jedinstvenu povijesnu i prostornu cjelinu u kojoj se zabranjuje nova izgradnja da bi se sačuvao identitet grada.

Sustav mjera zaštite u zoni A

U zoni „A“ valoriziraju se svi povijesni slojevi kao integralni dio kulturnog dobra nastao njegovim povijesnim razvojem, te se stoga nalaže cjelovita zaštita povijesnih vrijednosti uz poštivanje tradicije i funkcije prostora i njegovih sadržaja.

Intervencije na postojećem građevinskom fondu

Sve građevinske intervencije potrebno je strogo kontrolirati tr se stoga  dozvoljavaju samo  one koje se odnose na sanaciju i održavanje postojećeg stanja uz minimalne zahvate u povijesne strukture (sanacija, konzervacija, konzervatorska rekonstrukcija, prezentacija). Pri rekonstrukciji  građevina  obavezna  je  upotreba  tradicijskih  građevnih  materijala,  oblikovnih elemenata i detalja. Posebno se nalaže čuvanje izvorne vanjske stolarije, a u slučaju izvedbe novih zatvora, prozorske mje otvore potrebno zatvoriti stolarijom  s  dvostrukim ostaklenjem s škurama ili griljama, a vrata zatvoriti stolarijom. Krovove je potrebno pokriti kupom kanalicom. U slučaju da valorizacija građevine to dopušta drvene međukatne konstrukcije kamenih kuća mogu se izvesti kao postojeće ili kao konstrukcije spregnute  od  drvenih  greda  i  ploča  od  laganog  betona.  Građevine  je  potrebno obnavljati zajedno s ograđenim dvorištima s kojima predstavljaju jedinstvenu cjelinu. Ne dozvoljava se povećanje katnosti postojećih građevina (iznimno u slučaju prilagodbe nakadašnjih gospodarskih potleušica-staja, kuhinja, spremišta suvremenoj  namjeni  ukoliko  to dozvoljavaju postojeći tlocrtni gabariti), a dozvoljava se prenamjena visokih potkrovlja u

stambeni prostor uz zadržavanje postojeće geometrije i  nagiba  krovišta  i  izgradnju  luminara oblikovanog prema tradicijskom modelu (zidani, jednostrešni).

Ne dozvoljava se povećanje tlocrtnih gabarita postojećih građevina. Ne dozvoljava se cijepanje čestica, niti objedinjavanje manjih građevinskih čestica u veće.

Moguće je prilagođavanje novih funkcija i sadržaja suvremenim potrebama.

Odstupanje od navedenog moguće je samo u izmimnim slučajevima kod kojih će se temeljem konzervatorske podloge donijeti drugačije mjere zaštite.

Ne dopušta se postavljanje novih instalacijskih elemenata – vjetrenjača, solarnih kolektora, vanjskih jedinica klima uređaja na ulična pročelja i kose krovne plohe.

Rušenje i zamjenska gradnja

U zoni A nije dozvoljeno rušenje povijesnih struktura niti zamjenska gradnja.

Interpolacije i nove strukture

U zoni A nisu dozvoljene interpolacije. Ne prihvaća se unošenje novih struktura  i  neprikladnih sadržaja (otvoreni bazeni, garaže)

Uređenje javnih površina parterna obrada ulica i trgova

Za uređenje javnih površina potrebno je ishoditi posebne uvjete i predhodnu suglasnost nadležnog konzervatorskog odjela. Ne dopušta se zamjena izvorne (tradicijske) parterne obrade od oblutaka (kogula) suvremenim materijalima.

Uređenje obale

Obavezno je očuvanje obalne crte bez zasipanja mora i promjene geometrije obale

na svim djelovima na kojima je očuvana prirodna geomorfologija (šljunkovite plaže i stjenovite obale) obzirom na djelom očuvanu povijesnu funkciju plaža kao istezališta za brodove.

  • ZONA B – (djelomična zaštita povijesnih struktura) Sjeverni dio zone B

Ova zona obuhvaća rahlu povijesnu strukturu Male Bande na sjeverozapdnom dijelu povijesne jezgre grada. U njoj je zatečena karakteristična povijesna matrica – mreža ulica (puteva), povijesna parcelacija i tradicijska gradnja s kraja devetnaestog i prve polovice dvadesetog stoljeća različitog stupanja očuvanosti.

Južni dio zone B

Ova zona obuhvaća prostor zaleđa Luke na spoju Male i Velike Bande s najstarijom plantažom agruma zasađenom početkom dvedesetog stoljeća iza Zadruge, područje Vele Bande istočno od poluotoka uz povijesni put (ulicu) koja kroz Selo“ vodi prema poljoprivrednim površinama Ville te prostor južno od  poluotoka  do  neposredne  okolice  crkve sv. Roka. U njoj je zatečena karakteristična  povijesna  matrica    mreža  ulica  (puteva), povijesna parcelacija i tradicijska gradnja s kraja devetnaestog i prve polovice dvadesetog stoljeća različitog stupanja očuvanosti. U njoj se uvjetuje zaštita i očuvanje osnovnih elemenata povijesne planske matrice.

Sustav mjera zaštite u zoni B

U zoni B valoriziraju se svi povijesni slojevi pretežito izgrađeni krajem devetnaestog i u prvoj polovici dvadesetog stoljeća. Ugroženost graditeljskog fonda u zoni je naročito  izražena uslijed različitih procesa uvjetovanih promjenama  u  načinu  privređivanja  i  utjecajem turizma čime je započeo proces devastacije urbanističke cjeline.

Intervencije na postojećem građevinskom fondu

U zoni B prihvatljive su sve intervencije koje ne narušavaju vizure i cjelovitost uličnih poteza (sanacija, konzervacija, konzervatorska rekonstrukcija, rekompozicija, rekonstrukcija uz

povećanje katnosti ili povećanja tlocrtnih  gabarita)  u  skladu  s  valorizacijom  same građevine i njezine neposredne okolice. Za svaki pojedini objekt  unutar  ove  zone  donositi će se zasebna odluka nadležnog  konzervatorskog  odjela,  a  ujedno  je  potrebno  ishoditi sve potrebne akte za odobrenje bilo kakve intervencije.

U zoni B nije dopuštena zamjenska gradnja. Izuzetno je moguća na mjestu ruševnih tradicijskih građevina i ruševina i to u njihovom izvornom tlocrtnom gabartitu i katnosti, a  mora biti tipološki usklađena s okolinom i i poštovati osnovne karakteristike prostora. Ne  dozvoljhava se uvođenje netipičnih oblikovnih elemenata (terase u krovištu, krovne terase

  • ravni krovovi), a moguće je izvođenje balkona i luminara sukladno tipološkom obrascu cjeline. Povijesne građevine potrebno je obnavljati cjelovito, bez obzira na vlasničku strukturu te nije dopušteno povećanje katnosti i preoblikovanje geometrije krovišta samo na dijelu građevine.

Nije dopušteno objedinjavanje manjih građevina u veće.

Moguće je prilagođavanje novih funkcija i sadržaja suvremenim potrebama.

Ne dopušta se postavljanje novih instalacijskih elemenata – vjetrenjača, solarnih kolektora, vanjskih jedinica klima uređaja na ulčična pročelja i kose krovne plohe postojećih građevina.

Interpolacije

Za svaku novu građevinu unutar zone B donositi će se zasebna odluka nadležnog konzervatorsjog odjela, a ujedno je potrebno ishoditi potrebne  akte  za  odobrenje  bilo  kakvih intervencija.

Interpolacije moraju poštovati zatečenu graditeljsku strukturu i položaj na parceli (ugrađena gradnja na već formiranim uličnim potezima i u sklopu stambeno-gospodarskih nizova) što je potrebno definirati prostorno-planskom dokumentacijom. Gradnja otvorenih bazena na podrulju zone B nije dopuštena.

Zaštitni i drugi radovi na području kulturno-povijesne  urbanističke  cjeline  naselja  Komiže unutar prostornih međa zone zaštite, mogu se poduzeti u skladu sa sustavom mjera zaštite ovog stavka, samo uz prethodno odobrenje nadležnog tijela.“

/3/ Članak 94. u tekstualnom dijelu podnaslova „RURALNE CJELINE“ mijenja se stavak (2) do alineje „a)“ kako glasi : „(2) U poglavlju popisa nepokretnih kulturnih dobara tabelarno su prikazane zaštićene ruralne cjeline Grada Komiže (izvor: PPU Splitsko dalmatinske županije) i ruralne cjeline predložene za zaštitu.

    • Komiža Biševo Napoje, Ruralna cjelina
    • Komiža Podhumlje Podhumlje Ruralna cjelina
    • Komiža Podšpilje Uz kulu Giaconi Ruralna cjelina
    • Komiža Oključna Oključna Ruralna cjelina.

Ruralne cjeline na prostoru obuhvata Plana većinom su zaseoci koji su unutar procesa mehaničke migracije i emigracije većim dijelom napuštena. Sačuvana su u više-manje izvornom stanju, što im daje spomenička obilježja. Zaštita ovih cjelina  temelji  se  na očuvanju povijesne matrice naselja,  njegove  prostorne  organizacije,  smještaja  u prirodnom okolišu, kao i na očuvanje tradicijske građevne strukture i karakteristične slike naselja.

Mjere zaštite:“

/3/ U Članku 94. iza podnaslova „PODRUČJA ARHEOLOŠKE BAŠTINE“ dodaje se još jedan podnaslov koji glasi „Komiža – Palagruža, Arheološka zona, RST -1413“.

/4/ U Članku 94. , stavak (3) iza riji “Palagredodaje se oznaka „(RST1413)“.

/5/ U Članku 94. , stavak (3) druge alineje a) iza riječi „dobara“ briše se tekst „(NN 69/99) u člancima 45, 46, 47, 48, 49, 50“.

/6/ U Članku 94. stavak (3) treće alineje b) ispred riječi „Zakona“ dodaje se riječ

„Temeljem“, a iza riječi „dobara“ briše se tekst „(NN 69/99)“.

/7/ U Članku 94. stavak (3) četvrte alineje c) iza riječi „Prema“ briše se tekst „članku 46.“ , a iza riječi „dobara“ briše se tekst „(NN 69/99)“.

/8/ U Članku 94. , stavak (3) šeste alineje e) iza riječi „prema“ briše se tekst „članku 46.“ , a iza riječi „dobara“ briše se tekst „člancima 60, 61, 62, 63, 64“, a tekst „(NN69/99)“ zamjenjuje se riječima „na snazi“.

/9/ U Članku 94. stavkak (3) iza šeste alineje e) dodaje se tekst kako slijedi : „(f) Palagruža  na otoku Palagruža registrirana je arheološka zona (RST-1407) u površini od 0,26 km2.“.

/10/ U članku 94. , stavak (4) mijenja se alineja d):

„d) Projekt COAST (podržan od UNDP-a i Globalnog fonda za okoliš (GEF) usmjeren je na čuvanje i održivo korištenje krajobrazne raznolikosti na dalmatinskoj obali  putem  održivog razvitka obalnog područja.

Najvažniji cilj pokretanja projekta COAST je da se istraže i preporuče modeli razvitka hrvatskih obalnih područja koji neće utjecati na smanjenje  biološke  i  krajobrazne  raznolikosti, putem izrade krajobraznih područja. (Za područje (Lot) 2 otoci Vis i Biševo).

Elaborat „Inventarizacija, vrednovanje i planiranje obalnih  krajobraza  Dalmacije“  za  područje otoka Visa i Biševa izrađen je 2009 g. Tim elaboratom  obuhvaćeno  je Biševo,  zaljev Komiže, Rudine i Oključna.“

/11/ U članku 94. stavak (5) iza riječi „Prema“ briše se tekst „Članku 56.“, a iza riječi

„dobara“ briše se tekst „(NN 69/99), stavak 2“.

/12/ U članku 94. stavak (5) peta alineja d) iza riječi „uređenja“ briše se tekst „(Članak 56)“.

/13/ U članku 94. stavak (6) deseta alineja i) briše se riječ „članak 64“ i mijenja riječ Zakon“ u riječ „Zakonom“, a jedanajsta alineja (j) iza riječi „dobara.“ briše se tekst „(Članak 60, 61, 62, 63 Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, NN 69/99)“.

Članak 83.

/1/  U članku 95. stavku (1) iza riječi „deponijdodaje se riječ Šćeće“, a na kraju stavka

  1. dodaje se tekst „(potencijakna reciklažna dvorišta na lokacijama Rogači,Ravno, Lendave).“

/2/ Dodaje se stavak (3) :

„(3) Sustav sakupljanja komunalnog otpada poboljšati će se slijedećim mjerama:

    • Sakupljanje komunalnog otpada treba biti pokriveno 100% stanovništva
    • Otpad se treba pri prikupljanju i odlaganju obavezno razvrstavati po vrstama u za to određene i postavljene posude
    • Na javnim pješačkim i zelenim površinama potrebno  je  osigurati  posude  za odlaganje otpada i njihovo pravovremeno pražnjenje
    • Mjere i način sakupljanja otpada sa brodica i brodova u postojećim i planiranim lukama (luka otvorena za javni promet, luka nautičkog turizma, ribarska luka i športsko-rekreativna luka) utvrditi će se odgovorajućim odlukama i aktima lokalne samouprave.“

/3/ U članku 95. iza stavka (2) dodaje se stavak (3) kako glasi: „Realizacijom Centra za gospodarenje otpadom na nivou Županije na području otoka, izvan granica  grada Komiže organizirat će se reciklažno dvorište i transfer stanica za odvoženje otpada s otoka na kopno koja će se locirati u okviru postojećih ili planiranih gospodarskih zona (potencijakna reciklažna dvorišta na lokacijama Rogači,Ravno, Lendave).“

Članak 84.

/1/ Ispred članka 96. mijenja se naslov u cjelosti i glasi „8.0. MJERE ZAŠTITE I SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ“

/2/ U članku 96. Stavak (1) iza riječi „Na“ briše se riječ „cijelom“ i iza riječi „neposredno ili“ briše se riječ „možebitno“ i zamjenjuje riječju „posredno“ .

/2/ U članku 96. mijenja se stavak (2) u cijelosti i glasi: „Mjere za sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš moraju se sustavno provoditi.“

/3/ U članku 96. iza stavka (2)  dodaje se stavak (3)  kako  glasi  : „Predmetne mjere temelje se na elaboratu „Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša  od katastrofa i velikih nesreća za Grad Komižu“, kolovoz 2011. godine, izrađenom po tvrtki Atesti i zaštita d.o.o., Kaštel Novi.“

Članak 85.

U članku 97. stavak (1) točka 4 iza riječi „zaštite od buke“ brišu se riječi „u skladu s Odredbama za provođenja Prostornog plana Splitsko dalmatinske županije.“

Članak 86.

U članku 98. iza stavka (1) dodaje se stavak (2) :

„(2) Zaštita šuma i šumskog zemljišta odredit će se sljedećim mjerama:

  • Održavati postojeće šume putem očuvanja i pravilnog gospodarenja
  • Djelovati na očuvanju šuma u reprezentativnim ekološkim sustavima i krajobrazima
  • Ostvariti razvitak šumskog zemljišta i šuma zasađenih u neindustrijske svrhe radi podržavanja ekološko prihvatljivih programa pošumljavanja novih i već pošumljenih područja
  • Povećati površinu zaštitnih šuma
  • Stimulirati aktivnosti šumarstva radi ozelenjavanja gradskih, rubnih gradskih, seoskih naselja, turističkih područja namijenjenih uljepšavanju izgleda naselja, krajobraza, rekreacije i proizvodnje.“

Članak 87.

U članku 99. dodaje se stavak (2) .

“ (2) Prostornim planom uređenja  Grada  Komiže  treba  poljoprivrednoj  proizvodnji namijeniti zemljišta koja se melioracijama i agrotehnikom mogu poboljšati  do  većih  bonitetnih kategorija i površina većih od 2000 m2. Svaki melioracijski zahvat na području Grada Komiže mora biti u skladu s «Planom melioracijskih zahvata na području županije Splitsko-dalmatinske» odnosno proveden u suradnji s nadležnom službom.

Za očuvanje i korištenje preostalog kvalitetnog zemljišta za poljoprivrednu i stočarsku svrhu moraju se odrediti sljedeće:

  • Smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljoprivredne svrhe
  • Poticati i usmjeravati proizvodnju zdrave hrane
  • Prednost dati tradicionalnim poljoprivrednim granama koje imaju povoljne preduvjete za proizvodnju (vinogradarstvo, maslinarstvo, itd.)
  • Temelj poljoprivrede u Županiji trebaju biti obiteljska poljoprivredna gospodarstva.“

Članak 88.

Dodaju se članci 100a.-100m. :

„Članak 100 a.

Mjere koje slijede temelje se na  elaboratu  „Procjena  ugroženosti  stanovništva, materijalnih  i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za Grad Komižu“, kolovoz 2011. godine, izrađenom po tvrtki Atesti i zaštita d.o.o., Kaštel Novi.

ZAŠTITA TLA

  1. Sadašnji prostor odlagališta komunalnog otpada Grada Komiže neposredno utječe na onečišćenje tla ispod odlagališta direktnim curenjem procjedne vode u krško podzemlje, uslijed nepostojanja vodonepropusnog sloja. U toku je sanacija predmetne lokacije temeljem projektne dokumentacije. Nakon sanacije odlagališta potrebno je, prema pravilima struke, spriječiti prodiranje kišnice u tlo i sušenja tla u cilju zaustavljanja mikrobioloških procesa i prestanka curenja procijedne vode u podzemlje .
  2. UPU-om „Radne (bescarinske) zone Ravno“ treba utvrditi smjernice zaštite okoliša, posebice tla.

Članak 100 b.

ZAŠTITA VODA

  1. Najvažnija stavke zaštite voda je zaštita izvorišta pitke vode „Korita“odnosno striktno provođenje mjera l. i ll. zone sanitarne zaštite .
  2. Na području obuhvata Plana ne postoje stalni vodotoci, ali postoje lokalni izvori vode (gustirne, bunari, crpke i cisterne) koje služe za opskrbu vodom i moraju biti izgrađeni i održavani shodno važećim propisima. Navedeni izvori vode koji moraju  biti  udaljeni  od izvora mogućih zagađenja, kao što su fekalne jame, gnojišta, kanalizacijski vodovi i okna, otvoreni (stalni ili povremeni) vodoci, bare i sl.
  3. Radnje na provođenju zaštite voda potrebno je izvršavati prema Državnom planu za zaštitu voda. Izvršavanje Programa zaštite voda treba provoditi postupno, kako bi se omogućilo praćenje utjecaja radnji na stanje kakvoće vode (i mora), te na temelju rezultata ocijenila potreba provođenja daljnjih radnji.
  4. Za sve postojeće i planirane zahvate (djelatnosti) unutar zona sanitarne  zaštite izvorišta za piće, koje su ograničene ili zabranjene temeljem važećeg  Pravilnika o uvjetima  za utvrđivanje zona sanitarnih izvorišta , moraju se primjeniti odredbe istog, odnosno svih budućih zakonskih i podzakonskih akata te Odluka vezanih za vodozaštitne zone. Potencijalne lokacije takvih zahvata prikazanih u ovom Planu nisu konačne i dozvoljene ukoliko ne udovoljavaju navedenom uvjetu.

Članak 100 c.

ZAŠTITA MORA

  1. More je osjetljivi prirodni i eko-sustav te je stoga potrebna sustavna skrb. Gospodarenje i zaštita mora i podmorja na području Grada Komiže ouhvaća otoke i teritorijalne vode sve do državne granice Republike Hrvatske na moru.

Morsko područje Grada Komiže razvrstava se u dvije kategorije:

    • U prvu kategoriju svrstano je more u zaštićenim područjima (područja vrijedne  prirodne baštine) i obalno more visoke kakvoće
    • U drugu kategoriju svrstano je more na području veće zagađenosti obalnog dijela (i kanalizacijski ispusti).

Zaštita mora  od  onečišćenja  s  kopna  provodi  se  ograničenjem  izgradnje  uz  obalu  i  mjerama za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja  sa  kopna.  U  vrlo  osjetljivim  područjima gdje je more visoke kakvoće, a namijenjeno je ili će se  koristiti  za  marikulturu  potrebno  je planski ograničiti aktivnosti i izgradnju građevina uz obalu i na moru. Marikulturu u takvim područjima treba uskladiti s prijemnom sposobnosti mora na osnovi ciljanih istraživanja. Usklađenim i kontroliranim razvojem obvezno  je  održati  postojeću  kakvoću  mora  na  područjima gdje je obalno more namijenjeno kupanju, sportu i rekreaciji.

  1. Mjere za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja s kopna su:
    • Izgradnja javnog sustava za odvodnju  otpadnih  voda  s  uređajem  za pročišćavanje otpadnih voda
    • Izgradnja središnjih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda po aglomeracijama
    • Prioritete gradnje uskladiti s  planom  provedbe  vodno-komunalnih  direktiva  vezano na referentne godine (kraj 2018., 2020. i 2023)
    • Obvezno  je  kompletiranje  mehaničkog  (primarnog)   stupnja   pročišćavanja uključujući i izvedbu odgovarajućih građevina za taloženje (s aeracijom)  prije podmorske dispozicije, čime bi se uskladili s «Direktivom Vijeća Europe o tretiranju otpadnih voda naselja (gradskih otpadnih voda) 91/.271/EEC. Viši  stupanj pročišćavanja treba  prioritetno  izgraditi  na  komunalnim  uređajima  s  najvećim teretom onečišćenja
    • Obrada i zbrinjavanje mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda treba rješavati u sklopu sustava za pročišćavanje otpadnih voda i/ili u sklopu sustava gospodarenja otpadom na razini Županije.
  2. Radi spriječavanja onečišćenja obalnog mora uzrokovanog pomorskim prometom i lučkim djelatnostima treba provoditi sljedeće mjere zaštite:
    • U marinama i lokalnim lukama instalirati uređaje  za prihvat i obradu sanitarnih   voda s brodica, kontejnere za  odlaganje  istrošenog  ulja,  ostatka  goriva  i zauljenih voda
    • U marinama i lokalnim lukama postaviti kontejnera za prihvat otpada s brodica
    • Odrediti način servisiranja brodica na moru i kopnu
    • Nabava specijalizirane opreme i obuka  djelatnika  za  njeno  korištenje(plivajuće zaštitne brane, spremnici, disperzanti i sl.) za sprječavanje širenja  i  uklanjanje  mogućih onečišćenja s površine mora.
  3. Mjera za sprječavanje i smanjivanje onešišćenja s kopna :
  • Izgradnja kanalizacijskog sustava sa uređajem za pročišćavanje otpadnih voda i ispuštanjem pročišćenih voda podmorskim ispustom u podmorje dalje od obale.
  1. U slučaju onečišćenja mora naftnim derivatima, primjenjuje se važeći Plan  intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora, a za onečišćenja razmjera manjeg  od  2000  m3 primjenjuje se Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora Splitsko-dalmatinske županije, obzirom da Grad Komiža nema osposobljene kadrove ni potrebnu opremu.

Članak 100 d. ZAŠTITA ZRAKA

Na području Grada Komiže nema evidentiranih značajnih zagađivaća zraka, može se zaključiti da je zrak na području Grada Komiže l. kategorije.

Zaštitu zraka potrebno je provoditi sukladno Zakona o zaštiti zraka.

Radi poboljšanja kakvoće zraka određuju se sljedeće mjere i aktivnosti za mobilne izvore:

  • Proširiti pješačke zone, graditi podzemne garaže i unaprijediti javni gradski

putnički promet

  • Novi autobusi moraju prometovati po normama EURO II. i EURO III
  • Treba učestalije obaviti inspekcije onečišćenja zraka za vozila gradskog javnogprometa, dostavna teretna vozila, te sva vozila starija od 5 godina
  • Uvoditi po potrebi pješačke zone, te zone ograničenog i smirenog prometa
  • Treba osigurati protočnost prometnica
  • Treba odrediti uvjete za velike brodove na privezu te
  • Ispunjavati obveze o emisijama onečišćujućih tvari u zrak u skladu s preuzetim međunarodnim ugovorima.

Članak 100 e.

ZAŠTITA OD BUKE

  1. Grad Komiža dužan je provoditi zaštitu od buke sukladno važećem Zakonu o zaštiti od buke (NN 20/03) i Pravilniku o najviše dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj  ljudi borave i rade (NN 145/04), te je potrebno izraditi kartu buke.
  2. Zaštita od buke na području obuhavata Plana provoditi će se primjenom sljedećih mjera:
    • Sprečavanje nastajanja buke
    • Utvrđivanje i praćenje razine buke
    • Otklanjanje i smanjivanje buke na dopuštenu razinu.
  3. Gradsko vijeće Komiže mora donijeti Odluku o ulicama, dijelovima ulica i naselja , trgovima i drugim lokacijama namijenjenim održavanju javnih skupova i organizaciji  razonode, zabavnih i športskih priredbi na otvorenom ili u zatvorenom prostoru za stanovništvo i goste gdje postoji mogućnost prekoračenja dopuštenih  razina  buke. Obavljanje gospodarske djelatnosti kojom se stvara buka iznad dozvoljene dopuštena je isključivo u izdvojenimhgrađevinskim područjima gospodarske namjene.
  4. Istraživanje i ispitivanje buke obavlja se radi utvrđivanja ugroženosti okoliša. Program ispitivanja određuje se Planom za zaštitu od buke. Programom treba utvrditi nulto stanje, obaviti istraživanja na područjima koja su posebno osjetljiva, provesti monitoring, te uspostaviti sustav zaštite okoliša od prekomjerne buke.

Članak 100 f.

MJERE POSEBNE ZAŠTITE

PLAN URBANISTIČKIH MJERA ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA I RATNIH OPASNOSTI

  1. Urbanističke mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti sadržavaju imeđu ostalih:
  • Sklanjanje stanovništva
  • Mjere zaštite od požara
  • Mjere zaštite od poplava ili bujica
  • Mjere zaštite od požara, eksplozija, prometnih nezgoda i slično
  • Zaštita od rušenja – gradnja objekata na način da je njihova međusobna udaljenost minimalno H1/2+H2/2+5m , gdje su H1 i H2 visine objeka
  • Prometnice projektirati izvan zone rušenja (vanjski rub prometnica od objekta treba biti udaljen minimalno ½ visine objekta)
  • Osigurati alternativni izvor pitke vode
  • Zaštita od potresa.

Urbanističke mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti temelje se prvenstveno na odredbama i smjernicama važećeg Zakona o zaštiti i spašavanju kao i na odrednicama ostalih pozitivnih Zakona i Pravilnika koji reguliraju ovu problematiku.

Kriteriji za provedbu mjera zaštite ljudi, prirodnih i materijalnih vrijednosti temelje se na geografskim osobitostima, demografskim osobitostima, dostignutom stupnju razvoja gospodarstva, infrastrukture i svih društvenih djelatnosti, kao i na stalnom procjenjivanju ugroženosti ljudi i područja prirodnim nepogodama, tehničko-tehnološkim i ekološkim nesrećama i povredljivošću na eventualna ratna razaranja.

  1. Mjere posebne zaštite sastoje se iz osnovnih i specifičnih mjera i zahtjeva.

Osnovne mjere i zahtjevi zaštite i spašavanja u najvećoj mjeri sadržane su u načelima i mjerama planiranja prostora.

Specifične mjere i zahtjevi zaštite i spašavanja općenito obuhvaćaju:

    • Mjere kojima se osigurava zaštićenost stambenih, poslovnih i drugih građevina, smanjuje njihova izloženost i povredljivost od razaranja (manja visina građevina,  manja gustoća izgrađenosti, više zelenih površina,  veća  udaljenost  između  građevina i slično)
    • Mjere koje omogućavaju učinkovitiju evakuaciju, izmiještanje, spašavanje, zbrinjavanje, sklanjanje i druge mjere zaštite i spašavanja ljudi
    • Mjere koje omogućavaju elastičan prijelaz iz jednog u drugi  oblik prometa  i kretanja  (iz optimalnih u izvanredne uvjete)
    • Mjere koje omogućavaju lokalizaciju i ograničavanje dometa posljedica pojedinih prirodnih nepogoda i drugih incidentnih – izvanrednih događaja i
    • Mjere koje  omogućavaju  funkcioniranje  i  obnavljanje  građevina  u  slučaju  oštećenja (protupotresno i protupožarno projektiranje i slično).

Članak 100 g.

SKLANJANJE STANOVNIŠTVA

  1. Ugroženost od ratnih razaranja i terorizma teško je u cijelosti sagledati obzirom na različite mogućnosti neprijateljskih djelovanja. Da bi građanima osigurali minimalnu zaštitu, potrebno je izgraditi skloništa, u skladu s Pravilnikom o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu.Prema kriteriju važećeg Pravilnika naselje Komiža se svrstava u 4. stupanj ugroženosti, iako trenutačno u naselju Komiža ima manje od 2000 stanovnika. U ljetnoj sezoni broj od 2000 stanovnika je najmanje udvostručen. Grad Komiža dužan je na svome teritoriju osigurati uvjete za sklanjanje ljudi, materijalnih i drugih dobara. U tu svrhu treba utvrditi zone ugroženosti. Sva skloništa osnovne zaštite moraju biti dvonamjenska i trebaju se koristiti i u mirnodopske  svrhe. U slučaju ratnih opasnosti trebaju se u roku od 24 sata osposobiti za potrebe sklanjanja. Za zaštitu i sklanjanje ljudi i materijalnih dobara potrebno je osigurati zaklone i skloništa po opsegu zaštite:
  • zaklone otpornosti 30 kPa
  • dopunske zaštite otpornosti 50 kPa
  • osnovne zaštite otpornosti 100 do 300 kPa.

U pojasu udaljenosti do 100 metara od građevine od značaja za RH grade se skloništa osnovne zaštite otpornosti 100 kPa, a u pojasu 100 do 650 metara udaljenosti grade se otpornosti 50 kPa.

Sklanjanje ljudi osigurava se prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama što se utvrđuje

detaljnim planovima uređenja (UPU, DPU) za pojedina područja Grada Komiže, te posebnim planovima.

  1. Skloništa osnovne i dopunske zaštite projektiraju se kao dvonamjenske građevine s prvenstvenom mirnodopskom funkcijom sukladno  osnovnoj  namjeni  građevine  s minimalnim zahtjevima:
  • Svjetla visina minimalno 2,8 metara
  • Kolni prilaz prema glavnom ulazu ili rezervnom izlazu
  • Ulaz direktno u prostor preko mirnodopske hermetičke stijene ili vrata
  • Mokri sanitarni čvorovi (u objektu ili neposredno uz  njega  s  fleksibilnom  izvedbom  priključka na vodovod i kanalizaciju
  • Priključcima za telefon i antenske priključke
  • Izdvojenim mjerilima za potrošnju
  • Posebnim vodovima za rasvjetu i druge namjene
  • Kao pomoćne prostore u funkciji osnovne namjene građevine.

Lokacija pojedinog skloništa (kao dvonamjenskog objekta) utvrduje se u postupku izdavanja lokacijske dozvole, te treba biti planirana tako da je pristup omogućen i u uvjetima rušenja građevine u kome je smješteno. Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 metara od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.

Izgradnja skloništa u utvrđenim zonama obvezne izgradnje u Gradu Komiži je uvjetna

jer je ograničena  trenutnim nepostojanjem zakonske podloge njihove izgradnje. Sklanjanje ljudi osigurava se izgradnjom skloništa osnovne i dopunske zaštite, te prilagođivanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi, u područjima (zonama) obvezne izgradnje skloništa. Po prestanku pravne snage postojećih prostornih planova, zone obvezne izgradnje skloništa utvrdit će se novim Prostornim planovima koji uređuju prostor Općina i Gradova, a prema Elaboratu kriterija za izgradnju skloništa i drugih objekata za zaštitu za područja bivših općina Splitsko- dalmatinske županije, i posebnim zahtjevima obrane i civilne zaštite sukladno važećim zakonima i pravilnicima.

Obveza izgradnje skloništa po zonama utvrđenim elaboratima kriterija za  područja  bivših općina Splitsko-dalmatinske županije i dosadašnjim prostornim, provedbenim i detaljnim urbanističkim planovima, utvrđuje se kao planska obveza neovisno od obveza investitora građevina (Izmjenom Zakona o unutarnjim poslovima,a ostala je samo obveza planiranja izgradnje skloništa) unutar zone obvezne izgradnje skloništa).

U postupku izdavanja lokacijske dozvole ili izdavanja izvatka iz plana, kao uvjeti  iz plana  se propisuje i obveza izgradnje skloništa ili zaklona, ukoliko je planom  predviđena  izgradnja u obuhvatu tražene građevinske čestice. Skloništa osnovne zaštite otpornosti 100 kPa i skloništa dopunske zaštite otpornosti 50 kPa, kao građevine namijenjene zaštiti ljudi i tvari potrebnih za preživljavanje u skloništu u vrijeme autonomije skloništa u zaštitnom režimu sklanjanja, grade se prema prostornim planovima utvrđenim  područjima  Splitsko- dalmatinske županije i elaboratima kriterija za područja bivših općina Splitsko-dalmatinske županije,

Uzimajući u obzir racionalnost izgradnje, vrstu i namjenu  građevine,  prosječan  broj ljudi koji borave i rade ili su u poslovno-uslužnom odnosu u  građevini,  ugroženosti  građevine, geološko-hidrološke uvjete građenja i slično,a temeljem posebnih zahtijeva  obrane i važećih Pravilnika o tehničkim normativima za skloništa  i  Pravilnicima  koji  propisuju uvjete lociranja skloništa (Pravilnik o kriterijima za određivanje gradova i

naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu i Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora).

Skloništa u zonama obvezne izgradnje skloništa ne bi trebalo  graditi  ukoliko  je sklanjanje osigurano u već izgrađenom  skloništu, u  građevinama  za privremenu  uporabu,  u neposrednoj blizini skladišta zapaljivih tvari, ispod zgrada viših od 10 nadzemnih etaža, u području zahvata zone plavljenja nizvodno od hidro-energetskih akumulacija i bujica, te u područjima s nepovoljnim geološko-hidrološkim uvjetima.

Kod planiranja i gradnje podzemnih javnih, komunalnih i sličnih građevina, dio kapaciteta neophodno je prilagoditi zahtjevima sklanjanja ljudi, ukoliko u zoni takve građevine sklanjanje nije osigurano na drugi način.

Skloništa osnovne i dopunske zaštite obvezno se planiraju, projektiraju i grade kao dvonamjenski objekti s mirnodopskom namjenom u skladu s opredjeljenjima i interesima investitora ili projektantskim smjernicama prostornih i urbanističkih planova.

Takve dvonamjenske objekte, kao i skloništa kojima nije bilo moguće odrediti mirnodopsku namjenu, moguće je projektirati kao višenamjenske poslovne prostore s minimalnim zahtjevima: svijetla visina minimalno 2,80 metara, kolni prilaz prema glavnom ulazu ili rezervnom izlazu, ulaz direktno u prostor preko mirnodopske hermetičke stijene ili vrata, mokri sanitarni čvorovi (u objektu ili neposredno uz njega) s fleksibilnom izvedbom priključka na vodovod i kanalizaciju, priključcima za  telefon  i  antenske  priključke,  izdvojenim mjerilima za potrošnju i posebnim vodovima za rasvjetu druge namjene, ili kao pomoćne prostore u funkciji osnovne namjene građevine.

Lokacija pojedinog skloništa (kao dvonamjenskog objekta), utvrđuje se u postupku izdavanja lokacijske dozvole, te treba biti planirana tako da je pristup omogućen i u uvjetima rušenja građevina u kome je smješteno.

  1. Skloništa s kapacitetima i drugi objekti za sklanjanje

Skloništa građena za takvu svrhu (atomska skloništa i sl.) u Gradu Komiži nema, ali ima objekata koji mogu poslužiti kao zakloni, u građevinama  koje  su  razvrstane  u  građevine tipa ”C” (građevine s armiranobetonskim i čeličnim skeletom).

Objekti pogodni za sklanjanje ljudi :

Objekti pogodni za zaklone

Broj ljudi cca

Hotel ”Biševo”

200

Spomen dom

100

Dom bivše JNA

50

Zgrada Dječjeg vrtića

50

Jedna stambena zgrada u ul. M. Gupca

60

Jedna stambena zgrada u ul. Gurnji put

60

Jedna stambena zgrada ”Pod rogoce”

50

Izvor podataka: Grad Komiža

Kapaciteti za zbrinjavanje (smještajni i za pripremu hrane) :

Osnovni kapaciteti za zbrinjavanje (smještajni i za  pripremu  hrane)  se  nalaze  u  hotelu  ”Biševo”, koji raspolaže  s  260  ležaja.  Osim ovih hotelskih objekata,  za  nužni  smještaj  mogu  se koristiti i sportska dvorana i škola: sportska dvorana (cca 200 osoba)  i  škola  (cca  200  osoba). Kapaciteti za pripremu hrane, uglavnom su oni s kojima raspolažu navedeni hoteli.

Uz ovo bi se moglo računati i na još cca 100 obroka u manjim privatnim ugostiteljskim objektima (konobe, bistroi, pizzerije).

Članak 100 h.

MJERE ZAŠTITE OD POPLAVA I BUJICA

  1. Na prostoru Grada Komiže štetno djelovanje imaju tri bujična toka koji se strmo spuštaju prema moru. Bujične vode se povremeno pojavljuju samo za vrijeme velikih kiša. Imaju karakter brdskih bujica i poplavljuju prizemlja građevina uz obalu.

Evidentirani bujični tokovi na području Grada Komiže su:

    • Bujica Neptun, od područja Brojkovica do mora, dužine oko 2 km, površine oko 0,15 km² te 4 ugrožena stambena objekta. Broj ljudi koji će biti ugrožen u tim objektima je 13.
    • Bujica Potok, od predjela Lokvica do mora, dužine oko 2,5 km, površine oko 0,18 km², te 10 ugroženih stambenih objekata. Broj ljudi koji će biti ugrožen u tim objektima je 22.
    • Bujica hotel Biševo, od predjela Norpina do mora, dužine oko 1,5 km, površine oko 0,12 km², te 5 ugroženih stambenih objekata. Broj ljudi koji će biti ugrožen u tim objektima je 14.*

Gornji dio sliva bujica čine površine gdje prevladava kultura alepskog bora. Srednji dijelovi sliva bujica probijaju se kroz terasaste površine nekada  zasađene  poljoprivrednim  kulturama, a danas su većinom zapuštene.

Donji dijelovi toka bujica prolaze kroz naselja gdje su vodotokovi uglavnom uređeni ali nedostatnog kapaciteta odvodnje. Ukupno sagledavajući, bujični vodotoci ne predstavlju ozbiljne ugroze. Navedene bujice ne mogu izazvati katastrofe i velike nesreće, ne plave učestalo zgrade, a ako plaver to je samo u donjem toku.

Moguća su mjestimično zatrpavanja korita bujica, zatrpavanje vodopropusta i aktiviranja odrona može se sanirati putem redovnih snaga zaštite i spašavanja u roku nekoliko sati.

Prostorni raspored srednje godišnje količine oborine na području otoka Visa karakteriziraju manje količine oborina, s maksimum u području Grada Komiže (do 1500 mm), a srednja godišnja količina oborina se kreće od 1000 do 1500 mm.

Pregled ugroženih područja i objekata djelovanjem bujica

Bujica (predio

Broj stanovnika

Kritična infrastruktura

Promet

Vodoopskrba odvodnja

Opskrba elektr. energ.

Telekomun. sustavi

Spomenici kulture

Objekti društvenih djelatnosti

Bujica Neptun

13

Državna cesta D-117 Županijska cesta Ž-6212 Gradska prometnica

Magistralni cjevovod Lokalni cjevovodi Lokalna kanalizacija

1 TS 10/04

kV

Telefonski kablovi

3 civilna obj.

Bujica Potok

22

Državna cesta D-117 Gradska prometnica

Magistralni cjevovod Lokalni cjevovodi Lokalna kanalizacija

1 TS 10/04

kV

Telefonski kablovi

12 civilnih objekata   1 Spomen objekt

Pekarnica kruha Poštanski ured Grad Komiža Kino dvorana Biblioteka

Galerija

Bujica

14

Gradska

Lokalni

1 TS 10/04

Telefonski

1 skralni obj.

Hotel

Hotel

prometnica

cjevovodi

kV

kablovi

5 civilna

Biševo

Biševo

Lokalna

objekta

kanalizacija

Izvor podataka: Grad Komiža

U proteklih 10 godina nije proglašena elementarna nepogoda, iako je uslijed bujica bilo plavljenja prizemnih dijelova građevina (bujica Potok), te nanesena i manja materijalna šteta. Grad Komiža raspolaže dovoljnim ljudskim i materijalnim potencijalima za obranu od bujica, premda nema formiran tim CZ opće namjene, ali uz ljudske potencijale DVD-a, ukupne snage dostatne su za učinkovitu obranu od bujica.

  1. Mjere zaštite od štetnoga djelovanja bujica obuhvaćaju djelovanja i mjere za obranu od poplava, a podrazumijevaju:

Građevinske mjere zaštite od bujica uključuju obavljanje svih potrebnih radova gospodarskog i tehničkog održavanja bujica i vodnih građevina te sustavnog obavljanja tehničkog promatranja ključnih vodnih građevina, te je sukladno tome potrebno:

  • izvršiti pošumljavanje u gornjem dijelu bujica; ne dozvoliti gradnju u zahvatu bujica te spriječiti izazivanje erozije tla zbog gradnje puteva, stambenih i drugih objekata.
  • U suradnji s nadležnim resorom utvrditi konkretne mjere koje treba poduzeti na koritu  bujice u kritičnom području gornjeg i  srednjeg  toka,  produbljivanje  i  proširenje  korita koje je sve pliće zbog  dugogodišnjih  nanosa  šljunka  te  uređenje,  čišćenje  i  održavanje. Utvrditi gdje su kritične  točke  mogućeg  izazivanja  odrona  i  klizišta izazvanih djelovanjem bujica.
  • Kod gradnje  novih  prometnica  napraviti  detaljna  hidrološka  i  hidrografska ispitivanja te na temelju istih izgraditi odvodnju s ciljem zaštite postojećih krajobraza, stambenih i drugih građevinskih objekata, prometnica i pojedinih dijelova naselja. Poprečni prijelaz pojedinog objekta linijske infrastrukture preko korita vodotoka po mogućnosti je potrebno izvesti iznad u okviru konstrukcije mosta ili propusta. Mjesto prijelaza izvesti poprečno i po mogućnosti što okomitije na uzdužnu os korita.
  • Negrađevinske mjere zaštite od poplava sastoje se od provedbi mjera  zaštite  od bujica  i  korištenje preglednih pedoloških karata  s  erozivnim i  poplavnim područjima  i vodotocima.
  • Općenite mjere zaštite odnose se na zaštićene prirodne vrijednosti sukladno važećim propisima.

Članak 100 i.

  1. Zaštita od štetnog djelovanja voda povremenih bujičnih vodotokova i oborinskih odvodnih kanala, kada može doći do plavljenja, ispiranja , podrivanja ili odronjavanja zemljišta i drugih sličnih štetnih pojava, te posredno do ugrožavanja života i zdravlja ljudi i nihove imovine, te poremećaja u vodnom režimu, te će se provoditi izgradnjom zaštitnih i regulacijskih vodnih građevina, odnosno tehničkim i gospodarsklim održavanjem vodotoka, vodnog dobra i regulacijskih i zaštitnih i vodnih građevina koje se provodi prema programu uređenja vodotoka i drugih  voda u okviru Plana upravljanja vodama. U svrhu tehničkog održavanja, te radova građenja, uz bujične tokove treba osigurati inundacijski pojas minimalne širine od 3,0 m od gornjeg ruba korita, odnosno ruba ćestice javnog vodnog dobra. U inundacijskom pojasu zabranjena je svaka gradnja i druge radnje kojima se može onemogućiti izgradnja i održavanje vodnih građevina, na bilo koji način umanjiti protočnost korita i pogoršati vodni režim, te povećati stupanj ugroženosti od

štetnog djelovanja vodotoka. U posebnim slučajevima se inundacijski pojas može smanjiti, ali to bi trebalo utvrditi vodopravnim uvjetima za svakim objekt posebno.

  1. Svaki vlasnik, odnosno korisnik objekta ili parcele smještene uz korito vodotoka ili česticu javno vodno dobro dužan  je omogućiti nesmetano  izvršavanje radova na čišćenju      i održavanju korita vodotoka, ne smije izgradnjom  predmetne  građevine  ili  njenim spajanjem na komunalniu infrastrukturu umanjiti propusnu moć vodotoka, niti uzrokovati eroziju u istom, te za vrijeme izvođenja radova ne smije niti privremeno odlagati bilo kakvi materijal u korito vodotoka.
  2. Postojeća neregulirana korita povremenih bujičnih vodotokova i oborinskih kanala potrebno je regulacijskim radovima povezati i urediti na način  da  se u  kontinuitetu sprovedu oborinske i druge površinske vode do uljeva u more, a sve u skladu  s   vodopravnim uvjetima i ostalim aktima i planovima predviđenim Zakonom o vodama.
  3. Projektno rješenje uređenja korita sa svim posebnim objektima treba maksimalno smjestiti na česticu „javno  vodno  dobro“  iz  razloga  izbjegavanja  imovinsko-pravnih sporova kao i razloga prilagodbe uređenja  važećoj  prostorno-planskoj  dokumentaciji,  a  koje će istovremeno omogućiti siguran i blagovremen protok vodotoka, te održavanje i čišćenje istog.
  4. Dimenzioniranje korita treba izvršiti za mjerodavnu protoku dobivenu kao rezultat hodroloških mjerenja ili kao rezultat primjenhe nekih od empirijskih metoda.

U iznimnom slučajevima, u svrhu osiguranja i formiranja  što  kvalitetnijeg  prometnog koridora , ne isključuje se regulacija vodotoka u obliku odgovarajuće natkrivene armiranoi-betonske kinete  (minimalne propusne moći  100-god velikih voda) i na način koji  će omogućiti njeno što jednostavnije održavanje i čišćenje (natkrivanje izvesti pomičnim armiranobetonskim pločama duž što više dionica i sa što više revizijskih okana).

Trasu regulirane natkrivene kinete u sklopu prometnice u pravilu postaviti uz jedan od rubova prometnice ili ispod samog pločnika kako bi ostao osiguran pojas za česticu javnog vodnog dobra. Izradu projektnog rješenja treba uskladiti sa stručnim službama Hrvatskih voda.

Na mjestima gdje trasa prometnice poprečno prelazi preko bujičnih vodotoka i odvodnih kanala predvidjeti mostove ili propuste takvih dimenzija koji će nesmetano propustiti mjerodavne protoke.

  1. Ako je potrebno predvidjeti i rekonstrukciju postojećih propusta zbog male propusne moći ili dotrajalosti. Također treba predvidjeti oblaganje uljeva i izljeva novoprojektiranih ili rekonstruiranih propusta u dužini min. 3,0 m, odnosno izraditi tehničko rješenje eventualnog upuštanja „čistih“ oborinskih voda u korita vodotoka kojim će se osigurati zaštita korita od erozije i neometan protok vodotoka. Detalje upuštanja oborinskih voda investitor treba usuglasiti sa stručnim službama Hrvatskih voda.

Tijekom izvođenja radova potrebno je osiguirati neometan protok kroz korito vodotoka.

  1. Na mjestima gdje prometnica prelazi preko reguliranog korita vodotoka ( trapezno obloženo korito, betonska kineta i sl.) konstrukciju i dimnezije osnovnih elemenata mosta ili propusta sa svim pripadnim instalacijama treba odrediti na načinm kojim se ne bi umanjio projektirani slobodni profil korita, kojim će se osigurati statička stabilnost postojeće betonske kinete, zidova ili obaloutvrde, odnosno kojim se neće poremetiti postojeći vodni režim. Os mosta ili propusta postaviti što okomitije na uzdužnu os korita, a širina istog treba biti dovoljna za prijelaz planiranih vozila. Konstrukcijsko se rješenje mosta ili propusta treba funkcionalno i estetski uklopiti u sadašnje i buduće urbanističko rješenje tog prostora.
  1. Nije dopušteno polaganje objekata linijske infrastrukture (kanalizacija, vodovod, električni i telekomunikacijski kablovi i td.) zajedno sa svim oknima i ostalim pratećim objektima uzdužno unutar korita  vodotoka,  odnosno  čestice  javnog  vodnog  dobra. Vođenje trase paralelno sa reguliranim koritom vodotoka izvesti na minimalnoj udaljenosti kojom  će  se  osigurati  statička i hidraulička stabilnost reguliranog korita, te nesmetano održavanje ili buduća rekonstrukcija korita. Kod nereguliranih korita, udaljenost treba biti minimalno 3,0 m od gornjeg  ruba  korita,  odnosno  ruba  čestice  javnog  vodnog  dobra  zbog osiguranja inundacijskog pojasa za buduću  regulaciju.  U  samo  određenim  slučajevima udaljenost polaganja se može smanjit, ali to bi trebalo utvrditi posebnim vodopravnim uvjetima i za svaki objekt posebno.
  2. Poprečni prijelaz pojedinog objekta linijske infrastrukture preko korita vodotoka po mogućnosti je potrebno izvesti iznad u okviru konstrukcije mosta  ili  propusta.  Mjesta prijelaza izvesti poprečno i po mogućnosti što okomitije na uzdužnu os korita.

Ukoliko instalacija prolazi ispod korita, investitor je dužan mjesto prijelaza osigurati na način da je uvuče u betonski blok čija će gornja kota biti 0,50 m ispod kote reguliranog ili projektiranog dna vodotoka.

  1. Kod nereguliranog korita, dubinu iskopa rova za kanlizacijsku cijev treba usuglasiti sa stručnom službom Hrvatskih voda. Na mjestima prokopa obloženog korita vodotoka ili kanala, izvršiti obnovu obloge identičnim materijalom i na isti način. Teren devastiran radovima na trasi predmetnih instalacija i uz njihovu trasu, dovesti u prvobitno stanje kako se ne bi poremetilo površinsko otjecan

Plimni val

  1. Pri visini plimnog vala 1 m (iznad srednje plimne crte) procjenjuje se, da bi more ušlo   u oko 25 stambenih i gospodarskih objekata u kojima bi bili oštećeni  uređaji i namještaj, te  bi nakon povlačenja mora bilo nužno ispumpavanje i čišćenje, a ljudskih žrtava ne bi bilo.    Na području Grada Komiže u poslijednjih 10 godina nije zabilježen značajniji plimni val koji  bi uslijed razlijevanja i plavljenja obale i građevina uz obalu nanio štete.

Članak 100 j.

ZAŠTITA OD POŽARA

  1. Pri projektiranju mjera zaštite od požara , kod donošenja dokumenata prostornog uređenja treba voditi računa posebno o:
    • mogućnosti evakuacije i spašavanja ljudi, životinja i imovine
    • sigurnosnim udaljenostima između građevina ili njihovom požarnom odjeljivanju
    • osiguranju pristupa i operativnih površina za vatrogasna vozila
    • osiguranju dostatnih izvora vode za gašenje, uzimajući u obzir postojeća i nova naselja, građevine, postrojenja i prostore te njihova požarna opterećenja i zauzetost osobama.
  2. Mjere zaštite od požara projektirati u skladu s pozitivnim hrvatskim i preuzetim propisima koji reguliraju ovu problematiku, a u dijelu posebnih propisa gdje ne  postoje hrvatski propisi koriste se priznate metode proračuna i modela.
  • Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 142/03)
  • Pravilnik o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljavati u slučaju požara (NN 29/2013)
  • Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 08/06)
  • Garaže projektirati prema austrijskom standardu za objekte za parkiranje  TR  VB N106.
  • Stambene zgrade projektirati prema austrijskom standardu TR VB N 115/00.
  • Uredske zgrade projektirati prema austrijskom standardu TRVB N 115/00 odnosno američkim smjernicama NFPA 101/2009
  • Trgovačke sadržaje projektirati  u  skladu  s  tehničkim  smjernicama;  austrijskim  standardu TR VB  N  138  (prodajna  mjesta  građevinska  zaštita  od  požara)  ili  američkim smjernicama NFPA 101 (izdanje 2009.)
  • Sportske dvorane projektirati u skladu s američkim smjernicama NFPA 101 (izdanje 2009)
  • Obrazovne ustanove projektirati u skladu s američkim smjernicama NFPA 101 (izdanje 2009)
  • Izlazne puteve iz objekta projektirati u skladu s američkim smjernicama  NFPA  101 (izdanje 2009)
  • Sprinkler uređaj projektirati prema njemačkim smjernicama VDS (Verband der Sacherversicherer e V.Koeln 1987.)
  • Za projektiranje izlaza i izlaznih puteva treba koristiti američke standarde NFPA 101 (Life safety code, izdanje 2009.)
  • Marine projektirati sukladno američkoj normi NFPA 303 Fire Protection Standard for Marinas and Boatyards 2000 Edition ili Europian Guideline CFPA – E No 15:2010 F fire safety in Guest Harbours and Marinas.
  • Sve druge mjere zaštite od požara definirane su važećim hrvatskim i preuzetim propisima koji reguliraju ovu problematiku te ih sukladno tome treba primjeniti , a u dijelu posebnih propisa gdje ne postoje hrvatski propisi koriste se priznate metode proračuna i modela prema članku 25. stavak 3. Zakona o zaštiti od požara (NN 92/210).

3) Za zahtjevne građevine potrebno je ishoditi posebne  uvjete  građenja  Policijske uprave Splitsko-dalmatinske kojim se utvrđuju posebne mjere zaštite od požara, te na osnovu istih izraditi elaborat zaštite od požara koji će biti podloga za izradu glavnog projekta .

  1. U slučaju da će se u objektima stavljati u promet, koristiti i  skladištiti  zapaljive  tekućine i plinovi potrebno je postupiti  sukladno  odredbama  članka  11.  Zakona  o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95, 56/2010).
  2. Planom „Procjena ugroženosti od požara za Grad Komižu“(tvrtka Atest i zaštita, Kaštel Novi, ožujak 2012., mišljenje MUP-a od 8.5.2012., pod brojem 511-12-18-14-12/3-12-12-P.K.) određeni su slučajevi ugrozbe:
    • sve vrste objekta gdje boravi veći broj ljudi
    • prometna sredstva
    • tehnološka postrojenja i ostali dijelovi infrastrukture gdje se  pojavljuju zapaljive tvari ( plinovi, tekućine i krutine)
    • veliki šumski požari.

Potrebno je naglasiti mogućnost ugrožavanja većeg broja ljudi i imovine u slučaju većeg šumskog požara. Ugroženost dobara i ljudi od večih šumskih požara naglašena je u sušnim periodima, a osobito ljeti. Priobalni dio Države i globalna potencijalna opasnost  od požara (procjena žestine požara) kreće se u rasponu jedinica od 3,01-20,00. Otok Vis je u sredini opterećenja (veliki utjecaj vjetra ), a procjena potencijalne opasnosi je 8,01-10,00.

  1. Obavezno se moraju primjeniti mjere i uvjeti iz prethodno navedenog plana kako je Zaključkom navedeno:

Na osnovi prikaza postojećeg stanja, obrade podataka i prijedloga organizacijskih i tehničkih mjera, mogu se izvesti slijedeći temeljni zaključci:

Provedba mjera zaštite od požara na području Grada Komiže ne zadovoljava u potpunosti stvarne potrebe. Nedostaci se ogledaju u nedovoljnoj infrastrukturi, veličini potrebnih snaga i sredstava koja osiguravaju minimalne uvjete vatrozaštite:

    • nedovoljan broj i razmještaj postrojbi i vatrogasaca na cjelokupnom području Grada,
    • nedostatak hidrantske mreže, tehnički dotrajale i  dijelom  neispravne  hidrantske  mreže,
    • neuređena (neobilježena) crpilišta za vatrogasnu vodu za mogućnost crpljenja vatrogasnim vozilima.
    • otežan i/ili nemoguć pristup vatrogasnih vozila i tehnike u djelove stare gradske jezgre,
    • neprovođenje svih propisanih zakonskih i podzakonskih mjera zaštite od požara i tehnoloških eksplozija pojedinih pravnih subjekata.

Grad Komiža predstavlja jedno požarno područje sa jednom požarnom zonom iz čijeg se centara može intervenirati u roku od 15 minuta od vremena dojave požara.

Dostignuti zadovoljavajući nivo protupožarne zaštite na području Grada Komiže uz potrebnu dogradnju temeljem predloženih organizacijskih i tehničkih mjera u točki 4. ove procjene može zadovoljiti potrebe.

Obzirom na gornje ocjene, za potrebe Grada Komiže potrebno je:

    • osigurati da se odgovarajući subjekti svih djelatnosti u svezi utvrđenog stanja  i  provedbe mjera opisanih i navedenih u točki 3. i 4.,  ubrzaju i usklade sa Zakonom o  zaštiti od požara, Zakonom o vatrogastvu i odgovarajućim podzakonskim propisima, te provesti niže navedene mjere :
    • u toku rješavanja vodoopskrbe na području Grada obavezno planirati i izvesti hidrantsku mrežu.
    • postojeću hidrantsku mrežu koja ne odgovara tehničkim propisima dovesti u tehnički ispravno stanje (cjevovod, tlak i protok vode moraju zadovoljiti tehničke propise i stvarne proračunske potrebe za vatrogasnom vodom).
    • inzistirati kod pravnih osoba u gradu Komiža na provedbi propisanih mjera zaštite od požara navedenih u prijedlogu tehničkih mjera zaštite od požara i tehnoloških eksplozija ove Procjene.
  1. Elemente građevinskih konstrukcija i materijala, protupožarne zidove, prodore cjevovoda, električnih instalacija te okna i kanala kroz zidove i stropove,  ventilacijske  vodove, vatrootporna i dimno nepropusna vrata i prozore, zatvaraće za zaštitu od požara, ostakljenja otporna prema požaru, pokrov, podne obloge i premaze projektirati i izvesti u skladu s hrvatskim normama HRN DIN4102 odnosno priznatim pravilima tehničke prakse prema kojima je građevina projektirana. Za ugrađene materijale pribaviti  ispravu  od ovlaštene pravne osobe o požarnim karakteristikama.
  2. U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4 metra ili manje, ako se dokaže uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i dr. da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornim najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti minimalno 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1,0m van krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.
  1. Na području Grada Komiže postoje gospodarski objekti koji koriste lakozapaljive i eksplozivne tvari, kao i pravne osobe kod kojih postoje smještajni kapaciteti lakozapaljivih i eksplozivnih tvari. Prema podacima navedenim u Planu intervencija u zaštiti okoliša Splitsko-dalmatinske županije i Izvješću o analizi Operativnih planova intervencija u zaštiti okoliša pravnih/fizičkih osoba s područja SDŽ, na području Grada  Komiže postoje  tvrtke koje koriste opasne tvari. Prema istim dokumentima postoje  tvrtke  koje  koriste  opasne tvari, a nisu izradile Plan intervencija u zaštiti okoliša, odnosno tzv. ”unutarnji plan”.
  1. Zahtjevi zaštite i spašavanja odnose se na:
  • Tehnološke procese u kojima se koriste ili proizvode zapaljive tekućine i plinovi ili eksplozivne tvari, mogu se obavljati samo  u  građevinama  ili njenim dijelovima  koji  su izgrađeni sukladno važećim propisima koji uređuju predmetnu problematiku.
  • Lokacije gdje se proizvode, skladište, prerađuju, prevoze, sakupljaju ili  obavljaju  druge radnje s opasnim tvarima  ne  preporučuje  se  gradnja  objekata  u  kojem boravi veći broj osoba. (dječji vrtići, škole, sportske dvorane, trgovački centri, stambene građevine i dr.).
  • Nove objekte koji se planiraju graditi u kojima se pojavljuju opasne tvari potrebno je locirati gdje ne ugrožavaju stanovništvo te obvezati vlasnike istih na uspostavu  sustava za uzbunjivanje i uvezivanje na nadležni ŽC 112.
  • Za potrebe gašenja požara u hidrantskoj mreži treba, ovisno o broju stanovnika, osigurati potrebnu količinu vode i odgovarajućeg tlaka. Prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža, ukoliko ne postoji treba predvidjeti vanjsku hidrantsku mrežu sukladno propisima, naročito se naglašava nedostatak hidranata na odlagalištu otpada.
  • Za gašenja požara na građevinama ili otvorenom prostoru treba planirati odgovarajuće vatrogasne pristupe, prilaze i površine za operativni rad vatrogasnih vozila.
  1. Mjere zaštite primjenjuju se sukladno važećem Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora te Pravilniku o postupku  uzbunjivanja stanovništva  te drugim pozitivnim zakonskim propisima  iz područja zaštite i spašavanja.
  2. Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u prometu

Zahtjevi zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja Grada Komiže:

  • Uz D-117 u dužini od jedan kilometar potrebno je spriječiti daljnji razvojnaselja
  • Stanovništvo educirati za postupanje za slučaj nesreće s opasnimtvarima.

U detaljnije dokumente prostornog uređenja Grada Komiže ugraditi mjere zaštite sukladno Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora , Pravilniku o postupku uzbunjivanja stanovništva te drugim pozitivnim zakonskim propisima iz područja zaštite i spašavanja.

  1. Sklanjanje ljudi u slučaju opasnosti od požara odvijat će se sukladno prehodno navedenim odredbama o sklanjanju stanovništva .

Članak 100 k. VATROBRANI POJASEVI

    1. Određivanje zone zaštite od požara vatrobranim pojasevima, ovisno je o požarnom opterećenju, a obavlja se prema tablici. Vatrobrani pojasevi, odnosno požarne zapreke mogu biti ulice, parkovi i drugi slobodni prostor gdje nije dopuštena izgradnja

POŽARNO OPTEREĆENJE

GJ/M2

RED POŽARNE ZAPREKE

ŠIRINA POŽARNE ZAPREKE

Vrlo visoko

veće od 4

I.

Hv1+hv2+20m

Visoko

veće od 2

II.

Hv1+hv2+10m

Srednje

od 1 do 2

III.

Hv1+hv2 + 5m

Nisko

manje od

IV.

Visina višeg objekta

    1. Stručnom sanacijom odlagališta komunalnog otpada Grada Komiže na lokaciji, provedba zaštite od potencijalnih požara biti će provedena sukladno preventivnim principima za takve objekte.

Članak 100 l.

ZAŠTITA OD POTRESA

  1. Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje treba provoditi sukladno Zakonu o građenju i pozitivnim tehničkim propisima.
  2. Područje Grada Komiže nalazi se u zoni VIII stupnja intenziteta potresa MSK ljestvice. Za tu je zonu potrebno osigurati zaštitu od potresa VIII stupnja MSK ljestvice, što je potres koji može izazvati lakše do srednje teške posljedice. Prostor na kojem se nalaze objekti  starije gradnje spada u zonu jake ugroženosti od potresa, dok prostor nove izgradnje predstavlja zonu male ugroženosti od potresa. Kategorizacija zona ranjivosti od potresa određuje se na bazi izgrađenosti zemljišta, te vrste konstrukcije objekata neotpornih na dinamičke utjecaje.  Proračun  rušenja  definira  domet  urušavanja  objekata/ruševina  (d), koji može iznositi do H/2 (pola visine objekta) u svakom presjeku objekta. Prostor izvan dometa ruševina je realan prostor pristupa građevini. Zaštita od potresa definira se kroz mogućnost pristupa objektima, vodoopskrbu, te kroz razne tehničke mjere.
  3. Da bi se spriječile teže posljedice potresa potrebno je planirati i projektirati rekonstrukciju/obnovu i izgradnju građevina otpornih na predviđenu jinu potresa, tako da se predvide otporne za nove građevine, te ugradnja pojačanih konstruktivnih rješenja u povijesne kamene građevine ili u nove građevine građene prije 1964. godine. Zgrade građene nakon 1964. godine u načelu su otporne na potres jačine VIII stupnja MSK ljestvice. Planirani objekti moraju biti projektirani za stupanj više od najvećeg povratnog potresa tj. za potres IX stupnja po MSK ljestvici.
  4. Za Grad Komiža primjenjuju se mjere zaštite od katastrofa i velikih nesreća, prvenstveno potresa prema važećem. Zakonu o prostornom uređenju i gradnji, sukladno važećem Zakonu o zaštiti i spašavanju te Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora .

Članak 100 m.

ZAŠTITA OD RUŠENJA

  1. Prometnice unutar novih dijelova naselja moraju se projektirati tako da udaljenost građevina od prometnice bude jednaka ili veća od pola visine zgrade, kako eventualno urušavanje zgrade ne bi zasulo prometnicu i onemogućilo evakuaciju ljudi i pristup interventnih vozila.
  2. Prilikom rekonstrukcije starijih građevina koje nisu izgrađene po protiv potresnim propisima (povijesna jezgra Komiže) mora se statičkim proračunom analizirati i dokazati otpornost tih građevina na moguća  potresna  djelovanja,  odnosno  lokacijskim  i građevinskim dozvolama treba uvjetovati ojačavanje konstrukcije građevine  sukladno važećim zakonima, propisima i normama.
  3. Grad Komiža je gušće naseljen uz more i prometnicu D-117 kojom u lokalnom tranzitu

prolaze cisterne sa zapaljivim i opasnim tvarima. Manjim dijelom svoje dužine (oko 2 km) ugrožavaju stanovništvo u slučaju nesreće, sudara i prevrtanja, zapaljenja ili istjecanja opasnih tvari pri transportu.

  1. Zahtjevi zaštite i spašavanja su:
  • Uz D-117 u dužini od jedan kilometar potrebno je spriječiti daljnji razvojnaselja,
  • Stanovništvo educirati za postupanje za slučaj nesreće s opasnimtvarima
  •           Primijeniti mjere zaštite sukladno Pravilniku  o  mjerama  zaštite  od  elementarnih  nepogoda  i  ratnih  opasnosti  u  prostornom  planiranju   i   uređivanju prostora, Pravilniku o postupku uzbunjivanja stanovnte drugim pozitivnim zakonskim propisima iz područja zaštite i spašavanja.
  1. Sklanjanje stanovništva odvijat će se sukladno članku 29. Zakona o zaštiti i spašavanju. Grad Komiža je dužan osigurati uvjete za sklanjanje građana. Provedba  ove  mjere  definirana je u Pravilniku o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima     se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (NN 2/91), Pravilniku o tehničkim normativima za skloništa (NN 53/91), Pravilnik o  mjerama  zaštite  od  elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiraju i uređivanju prostora (NN 82/05.), te u skladu sa ovom Procjenom ugroženosti i navedenim mjerama zaštite i spašavanja.“

Iza članka 96. dodaju se novi naslovi i novi članci od 93.-97., a kako glasi :

Članak 89.

/1/ U članku 101. stavak (1) iza teksta „1. Urbanističkog plana uređenja naselja Komiža“ briše se riječ „, koji“, a briše se tekst „Do izrade UPU-a moguće je ishođenje lokacijskih dozvola za gradnju na izgrađenom dijelu građevinskog područja na česticama manjim od 5.000 m2 temeljem odredbi ovog Plana.“

/2/ U članku 101. stavak (1) iza teksta „2. Urbanističkog plana uređenja ugostiteljsko turističke zone Neptun-Kamenica“ oznaka „T2“ zamjenjuje se oznakama „(T2-5, T2-6)“.

/3/ U članku 101. stavak (1) iza riječi „3. Urbanističkog plana uređenja ribarske luke“ tekst:

„Do izrade UPU-a nije moguće ishođenje lokacijskih dozvola“ zamjenjuje se tekstom: „Plan je na snazi (SG Grad Komiža 3/09)“.

/4/ U članku 101. stavak (1) iza teksta „4. Urbanističkog plana uređenja  ugostiteljsko  turističke zone Barjaška“ dodaje se oznaka „(T2-1)“.

/5/ U članku 101. stavak (1) iza teksta „5. Urbanističkog plana uređenja radne (slobodne carinske) zone Ravno“ dodaje se oznaka „(I1-2, I2-2)“.

/6/ Članak 101. stavak(1) iza teksta „8. Urbanistički plan uređenja područja Podšpilja

Do izrade UPU-a nije moguće ishođenje lokacijskih dozvola.“ dodaje se tekst kako glasi:

„9. Urbanistički plan uređenja Oključna

Do izrade plana nije moguće ishođenje lokacijske dozvole

10. Urbanistički plan uređenja Napoje – otok Biševo

Do izrade plana nije moguće ishođenje lokacijske dozvole

Smjernice za izradu prostornih planova užih područja (UPU) određene su u točki 3.2. Građevinska područja naselja, podtočki 3.2.2. Posredna provedba, ovih Odredbi.“

/7/ U članku 101., stavak (4) briše se riječ „privezišta“.

Članak 90.

/1/ U članku 102. stavak (1) zamjenjuju se riječi „Program mjera za unapređenje stanja u prostoru“ sa riječima „Odlukama o izradi svakog plana“, briše se u cijelosti stavak (2).

/3/ U članku 102. stavak (3) postaje stavak (2)

Članak 91.

Briše se članak i naslov ispred članka 106. : „10.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni“

Briše se članak 107. Briše se članak 108.

Članak 109 mijenja se i glasi :

Članak 92.

Članak 93.

Članak 94.

„(1) Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Komiže izrađene su u četiri (4) izvornika ovjerena pečatom Gradskog vijeća Grada Komiže i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Komiže.

  1. Izvornici Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Komiže čuvaju se u pismohrani Grada Komiže, u Jedinstvenom upravnom odjelu, u pismohrani Splitsko- dalmatinske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, u Javnoj ustanovi – Zavodu    za prostorno uređenje Splitsko-dalmatinske županije i Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja.
  2. Stupanjem na snagu ove Odluke prestaju važiti sljedeći dijelovi elaborata iz članka 2. Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Komiže (Službeni glasnik Grada Komiže“, br. 10/06):
    • u tekstualnom dijelu:

– Obrazloženje u dijelovima koji su ovim Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Komiže izmijenjeni

  • Odredbe za provođenje u dijelovima koji su ovim Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Komiže izmijenjeni
  • u grafičkom dijelu:
  • svi kartografski prikazi

Članak 95.

  1. Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Grada Komiže“.

Klasa: 021-05/15-03/11 Predsjednik:

Urbroj: 2190/02-01-15-01 Edo Bogdanović

Komiža, 16. ožujka 2015.

OSTAVITE SVOJ KOMENTAR