MINISTARSTVO KULTURE

UPRAVA ZA ZAŠTITU KULTURNE BAŠTINE KONZERVATORSKI ODJEL U SPLITU

KONZERVATORSKA PODLOGA PROSTORNIH PLANOVA UREĐENJA GRADOVA VISA I KOMIŽE

Uvodna napomena

Predmetna Konzervatorska podloga nastala je kao plod osuvremenjivanja rada Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture-Split, «Povijesne karakteristike prostora, spomenici, spomeničke i ambijentalne cjeline na području općine Vis», od 21. listopada 1983. godine, autora Zoraide Demori-Staničić i Katarine-Dinke Gjeldum, pod ravnateljstvom Davora Domančića. Autor arheološke topografije je dr. sc. Branko Kirigin. Posebno se zahvaljujemo viškoj udruzi «Lavurat za poja» koja nam je svojim temeljitim poznavanjem prostora otoka pružila neprocjenjivu pomoć. Prethodne studije, elaborate i topografije objedinio je te prilagodio tekućim zakonskim odredbama Ambroz Tudor.

I. POLAZIŠTA

Kulturno -povijesni pregled otoka Visa s naznakama osnovnih osobina razvoja graditeljstva i materijalne kulture u povijesnim razdobljima.

Geografske, ekološke i hidrološke osobine otoka Visa vrlo rano su omogućile egzistenciju čovjeka. Plodna polja u unutrašnjosti otoka oduvijek su bila pogodna za razvoj određenog broja poljoprivrednih kultura među kojima je oduvijek prednjačila vinova loza, dok je maslinarstvo napušteno početkom ovog stoljeća. Obale su bile dostupne ribolovu, a za život su presudni bili izvori vode kojih je na otoku bilo nekoliko.

Prethistorijske epohe na otoku Visu nisu istražene pa su ostaci iz paleolita, neolita, bakrenog i brončanog doba slučajni i rijetki. Dokaz za relativnu gustu naseljenost ovog kraja u prethistoriji su brojne gradine po otoku. Počeci ovih prapovijesnih naselja pojavljuju se potkraj mlađeg kamenog doba, a nalaze se na uzvišenim mjestima strateškog značenja. Uglavnom kružnog ili ovalnog oblika ograđene prstenastim bedemima sadržavale su nastambe uglavnom ilirskog stanovništva. Na važnim strateškim mjestima dominirajući cijelim pejzažem tvorile su cijeli sistem vizualno povezanih naselja, tvrđava i osmatračnica. Do sada ih je na otoku rekognoscirano nekoliko: na vrhovima Hum i sv. Vid, na brdu Gradac na sjevernoj obali otoka, južno od zaseoka Talež, na rtu Štracine. Pored gradina za prethistorijski period karakteristične su i gomile – tumuli koje se sastoje od nabacanog kamenja unutar kojeg su grobovi s prilozima. Takve su velike gomile istočno od sela Talež na brdu Susurac, između Čajnog polja, Žalo doca kao i bezbroj manjih po otoku među kojima je veliki broj onih koje su nastale krčenjem polja.

Navedene gradine kao naselja ilirskog stanovništva nalazile su se u unutrašnjosti otoka. Sudeći prema arheološkim nalazima ovo je stanovništvo vrlo rano održavalo trgovačke veze s grčkim plemenima. 397. godine prije naše ere vladar grčkog grada Sirakuze na Siciliji Dionizije Stariji poslao je na otok Vis grupu naseljenika s namjerom da osnuju grad koji bi s Ankonom i Numanom na talijanskoj obali Jadrana trebao postati strateško uporište sirakuških interesa. Pri osnivanju grada grčki su naseljenici izabrali uvalu na sjevernoj strani otoka koja ih je s poluotokom Prirovom i brežuljkom Gradinom podsjećala na gotovo identičnu geografsku situaciju u Sirakuzi.

Tako je na južnim padinama Gradine nastala snažna državica grčkog tipa – polis, koja je osnovala svoje kolonije na kopnu Tragurion i Epetion, trgujući s ilirskim oblastima. Kao rimski saveznik Issa je bila obavezna na lojalnost svom zaštitniku, ali 45.g. p.n.e. svrstavši se uz Pompeja u njegovom sukobu s Cezarom izgubila je status slobodnog grada. U pogledu svog urbanističkog razvoja u antici Issa pokazuje dvije faze. Stara grčka naseobina bila je na Gradini unutar bedema uz koje je bila nekropola i teatar. U rimsko doba naselje se proširuje i izvan bedema prema moru i preko starijih dijelova nekropole koja se sve više širila prema položaju današnjeg naselja. Iz tog su vremena i rimski teatar na Prirovu i raskošne terme s mozaicima.

U 5. st. n.e. Issa je pod vlašću Istočnorimskog carstva. U 10. st. spominje je kao hrvatski grad Konstantin Porfirogenet da bi pred kraj tog istog stoljeća bila razorena od Mlečana. Na starom mjestu naselje se više nije obnavljalo. Od srednjovjekovnog graditeljstva sačuvalo se nekoliko crkava u unutrašnjosti otoka dok tragovi srednjovjekovnih naselja naročito u Velom Selu nisu još utvrđeni.
Nakon 1278. godine kao sastavni dio hvarske komune Vis je podčinjen Veneciji. Zemlja je uglavnom bila u posjedu crkve i plemića. Naselja su u sredini otoka oko polja. Uz more u viškoj uvali hvarski plemići počinju graditi svoje ljetnikovce. Od arhitekture 15. st. s izrazitim gotičkim obilježjima sačuvalo se samo nekoliko okvira prozora ugrađenih u novije kuće kao i krune bunara. Hvarski plemići ljetnikovce podižu uglavnom u istočnom dijelu viške luke u Kutu. Pored ladanjske imali su i izrazitu gospodarsku funkciju s nizom gospodarskih prostorija, poglavito konoba, jer su hvarskim plemićima pripadala i prostrana imanja na Visu. Viški ljetnikovci predstavljaju značajnu osobitost graditeljskog nasljeđa na otoku i značajnu skupinu karakteristične morfologije unutar ladanjske arhitekture XVI i XVII st. u Hrvatskoj. Ograđeni su visokim dvorišnim zidovima i renesansnim portalima na kojima su po običajima vremena kao gesla uklesavani natpisi na hrvatskom i latinskom jeziku kao i obiteljski grbovi. Stambene kuće su jednostavne katnice oblika izduženog pravokutnika s prostranim dvorištima i terasama ograđenim balustradama stupića dvostruke kruške. Prostorije za stanovanje su na katu s renesansnim kamenim kaminima, ormarima i umivaonicima. Završavaju izrazitim profiliranim krovnim vijencem na nizu konzola. Oko njih su prostrani parkovi uređeni na način talijanskih renesansnih vrtova a dokumenti spominju i ribnjake. Smješteni su ili blizu mora gdje su imali vlastite gatove za pristajanje lađa ili dalje od mora prema polju. Iz njih se razvio i specifičan oblik ladanjsko-obrambene zgrade, višekatne kvadratne građevine poput kule s prsobranima na uglovima ali koje imaju rastvorene lože – vidikovce na vrhu pod šatorastim krovom. Među ostalim hvarskim plemićima svoje su ljetnikovce u Kutu na Visu imali i pjesnici Petar Hektorović, Marin Gazarović i Hanibal Lucić.

1483. godine u sukobu s Mlečanima napuljski kralj Ferdinand I napada Vis i pali naselja u unutrašnjosti otoka. Stanovništvo se naseljuje uz more. Tada se napučuje Vis i nastaje naselje Luka, a u Kutu među do tada odvojenim i udaljenim ljetnikovcima grade se katnice tvoreći stambene nizove i urbanizirano naselje. Tada nastaje i Komiža.

Zbog nesigurnog položaja izloženog otoka kojeg su često harali gusari u XVII i XVIII st. se stvara još jedan arhitektonski tip karakterističan za graditeljsko nasljeđe otoka. To su utvrde – kašteli, poput onih u Komiži i Visu i kule u unutrašnjosti otoka usred vinorodnih polja. Uglavnom su istog oblika, tlorisa pravilnog četverokuta visoke do tri kata, s nizom puškarnica i otvora za topove. Građene su od klesanog kamena s masivnim svodom u prizemlju dok su međukatne konstrukcije drvene. Pri vrhu su imale izbačene prsobrane na konzolama. Po poljima ih je sačuvano nekoliko, uglavnom ruševnih ili potpuno pregrađenih u stambene svrhe.

U XVIII stoljeću Mlečani na otok naseljuju novo stanovništvo iz Makarskog primorja radi obrade vinograda i ribarstva koji stvaraju veliki prihod. Otok se razvija, šire se Vis i Komiža, nastaju nova naselja. Grade se crkve, probijaju putevi i širi trgovina. Utemeljuje se prostorna organizacija cijelog otoka koja traje i danas. Vis i Komiža dobivaju pravu urbaniziranu strukturu s trgovima i ulicama. Grade se raskošne barokne palače istaknutih urbanističkih naglasaka, poput balkona i portala. Utemeljuje se određeni oblik stambene zgrade koji traje sve do naših dana. To je katnica gradskog tipa s krovom na dvije vode građena uglavnom u nizu i pročeljem okrenuta ulici. Građena je od klesanog obrađenog kamena s jednostavnim profilima otvora zatvorenih škurama. Krov je na dvije vode, s pokrovom od kanalice ili rjeđe kamene ploče, s luminarima. Zgrada ima uglavnom oblik izduženog pravokutnika sa stepeništem riješenim unutar objekta. Sela se u ovo vrijeme organiziraju oko vinograda, uglavnom na raskršćima. Osobitost tradicijskog graditeljstva ruralnog karaktera na Visu su dva tipa sela – zbijenog cjelovitog tipa poput Podstražja, na primjer, i raštrkanog sela kojeg čini niz odvojenih zaselaka – sklopova kuća jedne ili više obitelji. Sela su smještena na prisojnim stranama vezana uz obavljanje poslova u vinogradu (Podhumlje, Podstražje) ili uz more gdje se stanovništvo bavi ribolovom (Rukavac, Bargujac). Osobitost zbijenih sela građenih na blagim kosinama iznad polja jest da je većina zgrada paralelna s izohipsama i glavnim pročeljem orijentirana jugu, dok je tek poneka zgrada postavljena okomito. Na taj se način unutar naselja stvaraju poluzatvoreni prostori – dvorovi koji daju dojam razigranosti cjelovitoj slici naselja. Raštrkana sela sa zaseocima i manjim ruralnim sklopovima čine jedinstvenu zonu sa središtem sela u kojem je crkva, groblje, škola i zadruga. Zaselak čini više gospodarstava čije su obitelji srodnici pa se često i nazivaju po imenu nekog zajedničkog pretka (na pr. u Podhumlju Pri Ivcovo, Pri Marinkovo itd.) , ili pak ruralno – gospodarski sklop unutar veleposjeda jedne obitelji (na pr. Dojmi i Petrić u Podšpilju i Prikrstotovo u Podhumlju).

Ribarska naselja grupirana su uz more sa pristaništima za brodice i prizemnim kućicama za ostavljanje ribarskog alata, s velikim dugačkim halama tzv. “kanarijama” gdje se prerađivala riba. Ova su naselja danas postala zanimljiva vikend izgradnji te su izgubila izvorni izgled.

Za gradnju kuća i gospodarskih prostorija korišten je kamen. Za stojne kuće kamen se klesao u pravilne kvadre dok su gospodarski objekti građeni od grubo tesanog kamena. Za temelje zgrada i gradnju gustirni upotrebljava se zemlja crljenica koja se vadila u lokvi Kruševici u polju, a za zidanje zidova upotrebljava se vapno i pijesak. Pokrov je izvorno bio od kamenih ploča slaganih u pravilnim redovima.

Stambena kuća starijeg oblika koju možemo pratiti do u XVIII stoljeća je prizemnica tlorisa izduženog pravokutnika, podijeljena na niz prostorija od kojih je jedna konoba, a preostale spavaonice i kuhinja. Ovu je kuću u XIX st. zamijenila katnica također oblika izduženog pravokutnika s konobom u prizemlju, spavaonicama na katu, a ponegdje se kuhinja s kaminom i napom nalazila na tavanu. Pristup na kat je preko kamenih stepenica i balature. Krov je na dvije vode sa luminarima pokrivenim na jednu vodu. Prozori i vrata imaju okvire od isklesanog kamena. Prozori su zatvoreni škurama. Pravilo je na Visu da je uz stojnu kuću gustirna sagrađena iznad zemlje u koju voda dotječe s krovova preko kamenih oluka ili kanala. Na gustirnu se prilazi kamenim stepenicama a terasa je ograđena niskim zidom na kojem je jednostavna zidana kruna bunara četvrtastog oblika.

Osobitost je viškog sela i prizemnica namijenjena štali s krušnom peći. Gotovo je svako domaćinstvo u selu posjedovalo vlastitu peć, koja je vezana uz štalu uz zabatni zid kao dodatak polukružnog ili četvrtastog tlorisa.

Od gospodarskih objekata pored konoba u prizemlju stojne kuće nailazi se i na posebne zgrade namijenjene konobi, prizemnice unutar sklopova imućnih veleposjednika ili trgovaca vinom.

U vrijeme Napoleonskih ratova Vis ima važnu stratešku ulogu te se za njega bore Francuska, Austrija i Engleska. 1811. godine otok su zauzeli Englezi i organizirali ga kao svoje pomorsko uporište, podignuvši više karakterističnih utvrda na ulazu u višku luku. Grupa ovih utvrda kao George III, Robertson, Benthinks i Wellington tvore također izrazitu skupinu fortifikacijske arhitekture koja je osobitost samo Visa. Od 1815. Vis je u austrijskim rukama koja ga također utvrđuje. 1866.g. odigrala se kod Visa poznata viška bitka. Narodnjaci dobivaju upravu nad otokom 1886.g. koji se ekonomski razvija s konjukturnom trgovinom vinom i soljenom ribom te vlastitim parobrodarskim poduzećem. Od 1920. Vis je u sastavu kraljevine Jugoslavije do 23. travnja 1941. kada ga okupiraju Talijani. Nakon kapitulacije Italije otok postaje glavna pomorska baza i sjedište štaba mornarice NOVJ. 1944.g. otok se utvrđuje od mogućeg njemačkog desanta a stanovništvo evakuira. Nakon rata Vis bilježi veliku stopu iseljavanja stanovništva. Pojedina su sela gotovo napuštena, nekada obrađeni vinogradi zarasli u korov. Turizam predstavlja perspektivnu privrednu granu ali je usprkos brojnim komparativnim prednostima slabije razvijen nego na drugim susjednim otocima. Suvremna vikend izgradnja dobrano je načela stara ribarska mjesta uz more. Privredni centar otoka je Komiža s industrijom ribljih prerađevina i plastičnih proizvoda dok je Vis zadržao upravnu funkciju na otoku. U Visu i Komiži vršili su se novi građevinski zahvati. U Visu je sagrađen novi Dom JNA i nekoliko stambenih katnica koje su grubo ugrozile arheološko nalazište Isse, te suvremena zgrada Vinarije po nacrtu Stanka Fabrisa. U Komiži je sagrađen Spomen Dom palih boraca djelo Stjepana Planića i Dom JNA rad Ive Vitića, te zgrada novog hotela.

II. ANALIZE

Pregled pojedinačnih građevina i građevinskih sklopova te urbanih i ruralnih spomeničkih cjelina.

URBANE CJELINE

Vis

Vis je gradić smješten na sjeveroistočnoj obali istoimenog otoka, u dnu prostranog zaljeva. Naseljen još u prethistorijsko doba, svoj je puni procvat doživio u doba grčke kolonizacije Jadrana. Na grčki se polis Issu nastavlja i rimski grad. Iz razdoblja ranog srednjeg vijeka u Visu nam gotovo ništa nije poznato da bi se prvi tragovi gotičke izgradnje sporadično nalazili kao uzidani fragmenti u kućama u Kutu i Veloj Bandi u Luci. Pravo urbanizirano naselje Vis postaje u XVI i XVII stoljeću spuštanjem stanovništva iz unutrašnjosti otoka nakon što je Velo selo bilo popaljeno i spajanjem Kuta i Luke. Kut na istoku i Luka na zapadu viške uvale su do tada bile dva odvojena naselja. Uspostavljanjem puta uz more i gradnjom nove župske crkve na predjelu Spilice oba naselja se ujedinjuju.

Kut na istočnom dijelu uvale je nastao u XVI i XVII st. oko sklopova hvarskih plemića i bogatijih građana među koje se u XVIII-XIX te početkom ovog stoljeća uklapala izgradnja kuća gradskog tipa. Stvaraju se tako ulični nizovi s kućama na obje strane s manje ili više stilskih pojedinosti. Obalni dio Kuta s plokatom i stepeništem te crkvom sv. Ciprijana kao i dio oko njega nepravilnog rastera ulica nosi obilježja izgradnje gradskog tipa dok njegov najviši dio na istočnim strmim padinama ima odlike ruralne arhitekture XVIII i XIX st.

Luka je na zapadnoj strani uvale a sastoji se od tzv. Vele i Male Bande s tri duge paralelne prometnice od mora prema padinama, pružanja istok – zapad te niz manjih poprečnih smjera sjever – jug, koje na križištima stvaraju proširenja i trgove. Kuće su gradskog tipa, neke od njih reprezentativne palače s raskošno oblikovanim pročeljima i balkonima. Duž reprezentativne obale koja je u XIX i XX stoljeću dobila ulogu centra nastao je cijeli sklop zgrada neostilskih karakteristika. Mala Banda je bliža ruralnom sklopu i tradicionalnim oblicima viške arhitekture, tvoreći svoj mikrocentar oko crkve sv. Duha.

KOMIŽA

Komiža je smještena na zapadnoj obali otoka. Naseljena još u prapovijesti, o čemu svjedoče oskudni arheološki nalazi, spominje se u dokumentima još u XII st., ali prve tragove organiziranog naselja nalazimo u XVI stoljeću nakon doseljavanja stanovništva iz popaljenih sela u unutrašnjosti otoka. Komiški poluotočić koji sada završava lukobranom vjerojatno je najstariji dio naselja branjenog kaštelom, sudeći prema ostacima stambenih katnica iz XV stoljeća, poput one u neposrednoj blizini crkve Gospe od sedam žalosti. Dio naselja uz ovu crkvu svojim uskim i zbijenim uličicama, uz koje su s obje strane nastale visoke katnice s dvorištima iza visokih ukrašenih portala i balkonima raskošnih kamenih ograda, nosi odlike baroknog urbanizma. Sučelice ovom najstarijem dijelu Komiže razvilo se naselje Mala Banda drugačije prostorne organizacije. Uz nekoliko stilskih zgrada XVI i XVII stoljeća koje su zabatima okrenute moru, a neke sagrađene na samom morskom žalu što je osobitost Komiže, imaju odlike ladanjske arhitekture. U XIX st. su se na praznom prostoru među njima sagradile kuće dužim pročeljima okrenute moru. Poštujući uobičajena i zakonom određena pravila guste izgradnje, ove su se kuće urbanistički smještale i okupljale u nizovima tvoreći ulicu s malim okućnicama te konobama. Cijela Mala Banda s kućama, koje su se kasnije razvile poviše uličnog niza, ima karakter ribarskog naselja. Na spoju Male i Vele Bande formirao se gotovo zatvoreni trg – Škor, s palačom obitelji Zanchi. Vela Banda se organizira slično Maloj Bandi oko središnje ulice sa zgradama u nizu, a u XIX st. se kao upravno središte mjesta razvija obala pa je reprezentativna funkcija nametnula i reprezentativno oblikovanje volumena. Stoga ovaj dio ima gotovo gradski karakter dok se mala crkva Gospe od sedam žalosti koja se gradi unutar već artikuliranog sklopa ne može orijentirati po liturgijskim uobičajenim pravilima, već se prema zahtjevima prostora smješta na dnu ulice, kao završni akcent. Od Vele Bande prema polju proteže se glavna okomita prometnica prema župskoj crkvi i groblju, gdje se gustina izgradnje smanjuje prema polju. Ovaj dio Komiže zbog blizine polja i obradivih zemljišta kao i velikih okućnica ima ruralni karakter s izgradnjom XIX i XX stoljeća. Komiža je u novije vrijeme doživila zahvate suvremenog urbanizma poput izgradnje novog hotela, tvornice sardina, Doma kulture Stjepana Planića, Doma JNA Ivice Vitića.

RURALNE CJELINE

DUBOKA, zaselak Podšpilja. Tip je zbijenog zaseoka s dva reda kuća u nizu koje tvore kratki put. Kuće su građene u oblicima tradicionalne arhitekture Visa XIX st. s pročeljima okrenutim putu s kojeg se dižu balature. Niz gospodarskih prizemnih zgrada s krušnim pećima udaljen je od stambenih kuća.

POSELJE, tip zbijenog sela na kosoj padni iznad Velog polja. Na njegovom je mjestu u srednjem vijeku bilo najznačajnije viško naselje srušeno krajem XV stoljeća. Današnje selo nosi odlike pomalo već degradirane tradicijske arhitekture XIX stoljeća.

PODSTRAŽJE, tip zbijenog sela nad vinorodnim poljem. Stambene katnice nose odlike tradicijske izgradnje među kojima se provlače uski popločani putevi koji tvore slobodne prostore – male trgove među kućama. Kod nove izgradnje koja treba slijediti određenu tipologiju treba nastojati sačuvati oblik i sliku naselja ne narušavajući mu cjelovitost.

RUKAVAC, selo koje se sastoji od dva međusobno odvojena zaseoka. Uz more je Donji Rukavac, ribarsko naselje koje je novijom izgradnjom izgubilo na izvornosti. Treba nastojati sačuvati stari centar mjesta uz more i staru tvornicu sardina. Gornji rukavac smješten uz put zaselak je zbijenog tipa s katnicama XIX stoljeća i karakterističnim krušnim pećima. Odigrao je ulogu u NOB-u.

BURGUJAC, ribarsko naselje na isturenom rtu, na kojem su sačuvani sklopovi prizemnica pokriveni kamenom pločom koje su nekada služile za ostavljanje mreža i ribarskog pribora. Novijom izgradnjom selo je izgubilo ambijentalnu vrijednost. Stari ambijent treba čuvati štiteći prizemnice i krušnu peć na rtu ne dozvoljavajući nikakve dogradnje i pregradnje.

PODHUMLJE, tip raštrkanog sela koje čini više zaselaka uz vinograde (Priivcovo, Pribucatovo, Priciprotovo, Primarinkovo itd.). U zaseocima nalazimo sklopove katnica XIX st. s pratećim gospodarskim objektima te starijim prizemnicama.

KOSTIRNA, naselje uz staru cestu Vis – Komiža danas napušteno. Selo je raštrkanog tipa s nizom katnica i prizemnica. Zanimljiva je katnica vrlo izduženog oblika s nekoliko konoba u prizemlju, a glavnim pročeljem okrenuta sjeveru. Pripadala je obitelji Vitaljić.

OKLJUČNA, mjesto na sjevernoj strani Visa pored istoimene uvale. Selo je zbijenog tipa s karakterisnim katnicama i prizemnicama.

MARIJINE ZEMLJE, tip raštrkanog sela koje čini više zaselaka uz vinograde. Zaselci su organizirani kao stambeni sklopovi katnica.

BOROVIK, selo, raštrkanog tipa, smješteno na obroncima podno Huma sa zgradama tradicijske arhitekture otoka Visa XIX i početka XX stoljeća, kao i starijim prizemnicama koje su izgubile nekadašnju stambenu funkciju i ostale samo gospodarske zgrade. Kuće su samostalno stojeći objekti među vinogradima i vrtovima. Gospodarske prostorije odvojene su od stojnih kuća. Selo je uglavnom napušteno, a preostalo stanovništvo se bavi vinogradarstvom.

ŽENA GLAVA, tip zbijenog viškog sela na obroncima poviše polja Podšpilja. Kuće su samostalne ili u nizovima dužim fasadama okrenute jugu. Seoski put dijeli selo na dva dijela. Kuće su građene u tradicijskim oblicima arhitekture Visa XIX stoljeća. Do njih su uzdignute gustirne.

PODŠPILJE, je tip raštrkanog sela s velikim brojem zaselaka.

NAPOJE na Biševu, sklop stambenih i gospodarskih kuća u dva niza s dvorištem između. Glavnim pročeljem orijentirane su prema seoskom putu sa sjeverne strane. Dvorište je popločano kamenom s balaturama koje vode na prvi kat. Pri dnu sklopa su prizemne gospodarske zgrade s krušnim pećima.

Pored opisanih, ruralnim cjelinama prostora obuhvata Prostornih planova gradova Visa i Komiže svakako treba pridružiti slijedeće cjeline: Kunjanove-Serenjak, Talež, Gornja i Donja Žužeca, Stiniva, Plisko polje, Senova dolca, Vini buk, Zonkotovo, Pasika, Sv. Blaž, Mezuporat, Donja i Gornja Salbunara, Poje, Vela Gora, Milna i Tihobraće.

ARHEOLOŠKE CJELINE

Arheološka zona antičke Isse, osnovana je u prvoj polovini IV st. p.n.e. kada su sirakuški Dorani utemeljili grad u ovoj dobro smještenoj uvali uz brežuljak Gradinu. Grad je bio okrenut jugu, ograđen bedemima. Na ovom položaju uključivši i poluotok Prirovo nalazila se antička Issa koja je egzistirala do ranog srednjeg vijeka, da bi sve do XVIII st. služila kao kamenolom iz čijeg se kamena gradio Vis. Sondiranjima i istraživanjima otkrili su se sjeverni, istočni i zapadni gradski bedemi obilježeni gomilama na kojima se mjestimično s obju strana opaža lice zida. Južni su gradski bedemi nestali obrađivanjem zemljišta na terasastim padinama Gradine kao i trasiranju puteva. Kule i gradska vrata nisu utvrđeni.

Urbanistički raster grada pokazuju prema dosadašnjim zapažanjima pravilnost ortogonalne mreže longitudinalnih prometnica smjera sjever – jug koje se pod pravim kutem križaju s horizontalnim terasama za koje se pretpostavlja da mogu biti transverzalne prometnice.

Poluotok Prirovo uskom prevlakom spojen s Gradinom morao je imati istaknutu ulogu unutar značenja grada. Kako se sistematska arheološka i podmorska istraživanja još nisu vršila, nije utvrđen njihov odnos prema bedemima i sistemu fortifikacija na Gradini. Arheološkim istraživanjima u prošlom stoljeću utvrđeno je postojanje antičkog teatra – rimske građevine, nad kojim je u XVI stoljeću podignut samostan i crkva franjevaca konventualaca. Nad dijelom gledališta diže se samostan sa zvonikom. Orkestra i proskenij su u samostanskom vrtu, a na istočnoj polovini scene crkva. Krajnji, istočni dio teatra nalazi se ispod današnjeg groblja.

Terme, uništene potkraj II svjetskog rata nalaze se pri dnu Gradine. Sagrađene su u razdoblju rimske uprave nad Issom I do II st.n.e. kada rimski grad izlazi izvan perimetra grčkog. Djelomično su istražene 1963.g. pri čemu su otkriveni ostaci svlačionica, bazeni, kanali i hipokaustri, a od posebnog su značaja veliki mozaici. Arheološkim istraživanjima utvrđeno je i postojanje nekoliko isejskih nekropola. Najvažnija se nalazila na jugozapadnoj strani Gradine na položaju zvanom Mrtvilo gdje se u novije doba smjestilo nogometno igralište uništivši dio nalaza. Sistematskim arheološkim istraživanjima koja se vrše već više godina utvrđeno je da je nekropola počinjala uz donji dio zapadnog gradskog bedema. Druga nekropola nalazila se na sjeveroistočnoj strani Gradine, a istražena je u okviru izgradnje novog hotela. Utvrđen je veliki broj grobova i kontinuitet ukapanja od nekoliko stoljeća. Grobovi su pronađeni i u parku na izlasku iz Visa prema Komiži.

Arheološko područje Isse posebno je definirana arheološka zona najvišeg značaja od koje treba udaljiti svaku moguću izgradnju, respektirajući smještaj Isse unutar bedema kao i pejzažnu povezanost s prirodom. Potreba istraživanja cijele Isse pružit će mogućnost ne samo prezentacije ovog posebno vrijednog arheološkog područja već i uklapanje u životne potrebe mjesta, a posebno buduće turističke potrebe.

Otočje Palagruže, na iznenađenje mnogih znanstvenika, iznimno je arheološko područje koje čuva ukupnu kulturnu stratigrafiju srednjedalmatinskog područja od pretpovijesti do 20. stoljeća.

POJEDINAČNE GRAĐEVINE I GRAĐEVINSKI SKLOPOVI

JURAJ III, tzv. Fortica, koju su Englezi počeli zidati 1812. nad ulazom u višku luku. Tvrđava je niska i dugoljasta građevina kosih zidina, opkoljena jarkom, s dva unutrašnja dvorišta i unutrašnjom utvrdom s polukružnim otvorima za topove. U vrijeme austrijske vladavine je preuređena.

BENEDIKT, tzv. Torjun. Tvrđava je sagrađena u obliku dvokatne okrugle kule nadsvedena čvrstim svodom sa završnom terasom. Opkoljena je niskom višekatnom ogradom poput bastiona. Smještena je na zapadnoj strani uvale.

WELINGTON, engleska tvrđava sagrađena na Jurjevom brdu na istočnom ulazu u uvalu. Ima oblik okrugle kule.

HOST, ruševine baterije na otočiću pred lukom. Zgrada je dugačka prizemnica potpuno urušena.

MUSTER, župska crkva sv. Nikole u Komiži obuhvaća sklop građevina smješten na glavici iznad mjesta. U dokumentima se spominje kao benediktinski samostan potkraj XII stoljeća. Crkva i samostan sagrađeni su u XIII stoljeću na geografski dominantnom mjestu naseljenom u prapovijesti. Crkva je pregrađena i dograđena u XVI i XVII stoljeću kao i romanički zvonik – kula. Od pregrađenog samostana ostali su neki romanički ostaci, dok je klaustar išćezao, a visoka kula na južnom dijelu sklopa potječe iz XIII stoljeća i spada u najstarije utvrde u Dalmaciji. Obrambeni samostanski sklop pojačan je u XVII stoljeću niskom utvrdom razgranatog tlorisa Vaubanovog sistema bastiona. Svojom izrazitom monumentalnošću ovaj sklop dominira komiškom uvalom.

SV. SILVESTAR, crkva i kompleks u sredini otoka Biševa na visokom polju. Crkva se spominje sredinom XI st. ali je u toku stoljeća u malom osamljenom naselju mijenjala svoj oblik. Današnja crkva vjerojatno potječe iz XIV stoljeća presvedena gotičkim svodom, s pojasnicama i lezenama. S vanjske strane zidove crkve podupiru široki kontrafori pridodani vjerojatno u XVI stoljeću. Vjerojatno je od prvobitne crkve iz XI stoljeća ostala samo polukružna apsida sa središnjim prozorčićem. Crkva je sa sjevera i istoka ograđena samostanskim zidom u kojem su strijelnice. To su jedini vidljivi ostaci starog biševskog samostana kojeg su kao i onog susjednog u Komiži vodili benediktinci.

SV. VID, istoimeno brdo iznad Dračevog polja gdje se opažaju tragovi bedema, vjerojatno ostaci prethistorijske gradine. Na širokoj zaravni na vrhu podignuta je u XIV st. crkva sv. Vida koja je preinačivana u toku XVII st. kada su joj umetnuta nova vrata. Crkva i okolni prostor danas su zapušteni i oštećeni.

SV. DUH, nalazi se na brdu Humu sagrađenom na najvišem vrhu otoka. Unutar prethistorijske gradine utvrđene bedemima nalazi se kasnoantička građevina – osmatračnica sačuvana do visine svoda kojoj zidove podupiru široki kontrafori. Kasnije je pretvorena u crkvu posvećenu Sv. Duhu.

SV. NIKOLA U DOLU, jednobrodna crkva južno od ceste Vis – Komiža. Lađa je presvedena bačvastim svodom kao i kvadratična apsida. Crkva je građena na ruševinama kasnoantičke građevine od koje se sačuvao dio zida (“opus spicatum”) tokom XV stoljeća od čega je ostala polukružna luneta s trolisnom rozetom ugrađena u susjednu zgradu. Gotička je crkva u XVIII st. proširena prema istoku i zapadu. U unutrašnjosti je pod žbukom otkriven stariji crtež brodova. Južno od crkve dozidana je kuća stan pustinjaka.

CRKVA GOSPE I SV. MARGARITE, sagrađena je usred Poselja u XIV stoljeću, a produžena u XV. stoljeće. Ostatak najstarije crkve je sakristija sa gotičkim svodom. U XV stoljeću je crkva produžena prostranijom lađom da bi početkom ovog stoljeća kasnogotičko pročelje bilo srušeno, a crkva proširena neorenesansnom lađom oblika križ. Pri tom je podignut i zvonik odijeljen od crkve. Uz sjevernu stranu najstarijeg dijela Gospine crkve jednostavna je gotička crkva sv. Margarite pokrivena kamenom pločom s kvadratičnom presvedenom apsidom. Oko obje crkve bilo je staro groblje kasnije zatrpano.

SV. KUZMA I DAMJAN, je jednobrodna crkva sgrađena na brdu sjeverno od Poselja. Na pročelju je bila preslica, danas srušena. Crkva je bez apside presvedena bačvastim svodom. Sagrađena je u XVIII stoljeću u tradiciji gotike. Danas je oštećena i zapuštena.

SV. MIHOVIL, je jednobrodna crkva visoko nad Komižom na prijevoju puta Vis – Komiža. Spominje se kao benediktinski posjedu XII stoljeću, a u XIV stoljeću je pregrađena. Na zapadnom se pročelju diže gotički zvonik na preslicu. U unutrašnjosti su se na južnom zidu sačuvale plitke niše i lezene karakteristične za predromaničku arhitekturu, dok su one na sjsvernom zidu uništene u XVIII st. Ova crkva predstavlja vrlo važan srednjovjekovni spomenik na Visu.

SV.BLAŽ, crkva na brijegu na sjeverozapadnoj strani visoko iznad komiške uvale. Jednobrodna crkva s kvadratičnom apsidom i prekrivena kamenom pločom, građena je u XVI st.

GOSPA OD PLANICE, na putu Vis – Komiža u danas napuštenom naselju Kostirna, kružnog je tlocrta s kvadratičnom apsidom te pokruivena kupolom, što je dugo zbunjivalo istraživače. Po svojim stilskim karakteristikama je barokna, a među ukrasima i profilacijama naročito se ističe završni vijenac od poredanih stršećih opeka.

SV. ANTUN I SKLOP DOJMI, u zaselku Prigaliji koji pripada Podšpilju. Zajedno s imanjem obitelji Dojmi u neposrednoj blizini predstavlja ladanjski sklop. Crkva je jednobrodna bez apside pokrivena ravnim stropom. Na pročelju je zvonik na preslicu. Sklop Dojmi sastoji se od tri spojena objekta od kojih je samo istočni dio, konoba sačuvala stilske odlike baroka XVIII stoljeća dok je ostali dio u XIX stoljeću grubo preinačen. Srednji dio kao dvokatnica sa krovom na četiri vode vjerojatno je ostatak kule.Cijeli sklop je ograđen velikim vrtom sa zidanim stupovima odrine.

SV. ANTUN I SKLOP VISKOVIĆ, usred sela Oključne koja je kao obiteljska kapela pripadala utvrđenoj kući Visković. Sagrađena je u XVIII stoljeću u gotičkim oblicima i presvedena šiljastim svodom.

SV. MAGDALENA, mala kapela na padini nad Visom. Sagrađena u XVIII st. u duhu gotike.

KULA MLADINEO, iznad Borovika, uz put za Titovu špilju. Kula je dvokatnica snažnih zidova vezanih crvenicom u kojima je niz puškarnica i otvora za topove. Na sjeverozapadnom i jugoistočnom uglu postavljene su dvije okrugle stražarnice na konzolama.

ZONKOTOVA KULA, na sjevernoj strani polja između Podšpilja i Podhumlja. Uz visoku dvokatnu kulu s puškarnicama i otvorima za topove naslonio se sklop od tri katnice koje su danas u ruševnom stanju. Kula je građena od snažmih kamenih blokova. U prizemlju je presvedena bačvastim svodom a tu se nalaze i dvije krušne peći. Poviše kule je gustirna.

KOSTRIČIĆEVA KULA, na sjeverozapadnoj strani brežuljka sv. Vida a pripada Dračevom polju. Kula je dvokatna pretvorena u stambenu kuću, a uz nju je dodana prizemnica.

SKLOP PETRIĆ, uz cestu u Podšpilju predstavlja ladanjsko-gospodarski sklop viških veleposjednika. Stambene i gospodarske zgrade smještene su unutar zatvorenog prostranog dvorišta koji iza kuće prelazi u vrt sa zidanim stupovima odrine. Sklop ima oblik slova L, a stambeni se dio nalazi u dužem krilu na kojem je u sredini dograđena u XIX st. altana – vidikovac. Sklop ima dvije uzdignute gustirne. Gospodarske prostorije i konoba nalaze se nasuprot stojne kuće.

SKLOP MARDEŠIĆ, na cesti između Podhumlja i Podšpilja obuhvaća stambeno gospodarski kompleks i crkvu – mauzolej sv. Nikole. U prizemlju stambene katnice je konoba dok je kuhinja smještena u odvojenoj prizemnici na čijoj je terasi vidikovac. Sklop je ograđen visokim zidom s ulaznim portalom dok je s južne strane prostrani vrt sa stupovima odrine.

Pored opisanih, pojedinačnim građevinama i građevinskim sklopovima treba pridružiti sklopove Sćuline, Pipitovo, Pribusatovo te svjetionik Stončica.

TABELARNI PRIKAZ URBANIH I RURALNIH CJELINA

1 VIS VIS URBANA CJELINA RST-1406
2 KOMIŽA KOMIŽA URBANA CJELINA RST-1407
7225 VIS TIHOBRAĆE RURALNA CJELINA PREV. ZAŠTITA
7226 VIS MILNA RURALNA CJELINA PREV. ZAŠTITA
7227 VIS BURGUJAC RURALNA CJELINA PREV. ZAŠTITA
7228 VIS PODSTARŽJE RURALNA CJELINA PREV. ZAŠTITA
7229 VIS UV ALA RUKAVAC RURALNA CJELINA PREV. ZAŠTITA
7230 VIS DONJI RUKAVAC RURALNA CJELINA PREV. ZAŠTITA
7231 VIS GORNJI RUKAVAC RURALNA CJELINA PREV. ZAŠTITA
7232 VIS PLISKO POJE RURALNA CJELINA PREV. ZAŠTITA
7233 VIS MARINJE ZEMJE RURALNA CJELINA PREV. ZAŠTITA
7234 VIS STINIVA RURALNA CJELINA PREV. ZAŠTITA
7235 VIS DONJA ŽUŽECA RURALNA CJELINA PREV. ZAŠTITA
7236 VIS GORNJA ŽUŽECA RURALNA CJELINA PREV. ZAŠTITA
7237 VIS KUNJANOVE- SERENJOK RURALNA CJELINA PREV. ZAŠTITA
7238 KOMIŽA TALEŽ RURALNA CJELINA PREV. ZAŠTITA
7239 KOMIŽA DUBOKA RURALNA CJELINA PREV. ZAŠTITA
7240 KOMIŽA PODŠPILJE RURALNA CJELINA PREV. ZAŠTITA
7241 KOMIŽA ŽEJNA GLOVA RURALNA CJELINA PREV. ZAŠTITA
7242 KOMIŽA BOROVIK RURALNA CJELINA PREV. ZAŠTITA
7243 KOMIŽA ZONKOTOVO RURALNA CJELINA PREV. ZAŠTITA
7244 KOMIŽA PODHUMLJE RURALNA CJELINA PREV. ZAŠTITA
7245 KOMIŽA VINI BUK RURALNA CJELINA PREV. ZAŠTITA
7246 KOMIŽA SENOVI DULCI RURALNA CJELINA PREV. ZAŠTITA
7247 KOMIŽA KOSTIRNA RURALNA CJELINA PREV. ZAŠTITA
7248 KOMIŽA PASIKA RURALNA CJELINA PREV. ZAŠTITA
7249 KOMIŽA OKLJUČNA RURALNA CJELINA PREV. ZAŠTITA
7250 KOMIŽA SV. BLAŽ RURALNA CJELINA PREV. ZAŠTITA
7253 KOMIŽA SALBUNARA RURALNA CJELINA PREV. ZAŠTITA
7254 KOMIŽA PORAT RURALNA CJELINA PREV. ZAŠTITA
7255 KOMIŽA MEZUPORAT RURALNA CJELINA PREV. ZAŠTITA
7256 KOMIŽA NAPOJE RURALNA CJELINA PREV. ZAŠTITA
7257 KOMIŽA VELA GORA RURALNA CJELINA PREV. ZAŠTITA
7269 VIS POSELJE RURALNA CJELINA PREV. ZAŠTITA
7270 KOMIŽA GORNJA OKLJUČNA RURALNA CJELINA PREV. ZAŠTITA

TABELARNI PRIKAZ ARHEOLOŠKIH CJELINA I NALAZIŠTA

1 VIS VIS ARHEOLOŠKA ZONA ISSAE ARHEOLOŠKA ZONA RST-500
2 KOMIŽA BAČOKOVO ARHEOLOŠKI LOKALITET VILLA RUSTICA RST-995
3 KOMIŽA O. GALIJULA ARH. I HIDROARHEOLOŠKI LOKALITET ARH. I HIDROARHEOLOŠKI LOKALITET RST-1415
4 KOMIŽA PODŠPILJE ARH. LOKALITET PRAPOVIJESNA GRADINA TALEŽ I VELA GOMILA RST-994
5 VIS O. HOST ARH. LOKALITET HIDROARH. NALAZIŠTE RST-674
6 VIS HRID KRAVA ARH. LOKALITET HIDROARH. NALAZIŠTE RST-676
7 VIS U. SVITNJA ARH. LOKALITET HIDROARH. NALAZIŠTE RST-648
6838 VIS SREBARNA ARH. LOKALITET KAMENOLOM-GRČKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6839 VIS PODSELJE ARH. LOKALITET OSTACI NASELJA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6839- 1 VIS POLGOSPU ARH. LOKALITET SKELETNO GROBLJE PREV. ZAŠTITA
6840 VIS SV. VID ARH. LOKALITET GRADINA-PRAPOVIJEST PREV. ZAŠTITA
6841 VIS ZOPUŽE ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6842 VIS BRIGE ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6843 VIS OGRADA ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6844 VIS BAJTINA ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6845 VIS KURTELACIĆEVO ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6846 VIS STOMORSKO BARDO ARH. LOKALITET GOMILA PRETPOVIJEST PREV. ZAŠTITA
6847 VIS GARMICA ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6848 VIS GARMICA ARH. LOKALITET SKELETNO GROBLJE PREV. ZAŠTITA
6849 VIS BARŠĆON ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
6850 VIS BARŠĆON ARH. LOKALITET SKELETNO GROBLJE PREV. ZAŠTITA
6851 VIS SAPUNI ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
6852 VIS POLMIRJE ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-HELENIZAM RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6853 VIS POLMIRJE ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6854 VIS POLMIRJE ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE PREV. ZAŠTITA
RIMSKO DOBA
6855 VIS POLMIRJE ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE HELENIZAM-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6856 VIS BILICA ARH. LOKALITET GOMILA PRETPOVIJEST PREV. ZAŠTITA
6857 VIS VELO POJE ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. VIS ZAŠTITA
6858 VIS KUT AC ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6859 VIS VELO POJE ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6860 VIS VELO POJE ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6861 VIS VELO POJE ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6862 KOMIŽA SV. DUH ARH. LOKALITET GRADINA PRETPOVIJEST PREV. ZAŠTITA
6863 VIS GALIJA ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
6864 VIS KARVOVAC ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
6865 VIS LUCINI MIRI ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
6866 VIS KAMP ANEL ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
6867 VIS ZLOPOJE ARH. LOKALITET NATPIS RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6868 VIS ŠKARPUNIĆ ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
6869 VIS MOLO ZLOPOJE ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6870 VIS MOLO ZLOPOJE ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6871 VIS MOLO ZLOPOJE ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
6872 VIS MOLO ZLOPOJE ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6873 VIS JEŽE ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6874 VIS MEDVIJOK ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6875 VIS MIRINE
(MOLO JUBIŠĆE)
ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
6876 VIS MIRINE
(MOLO JUBIŠĆE)
ARH. LOKALITET GROB
RIMSKO DOBA
PREV . ZAŠTITA
6877 VIS BOROVO POJE ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
6878 VIS BOROVO POJE ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6879 VIS VELO JUBIŠĆE ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
6880 VIS VELO JUBIŠĆE ARH. LOKALITET CISTRENA RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6881 VIS VELO JUBIŠĆE ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6882 VIS MOLO VOŠĆICA ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
6883 VIS VELO VOŠĆICA ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
6884 VIS VELO VOŠĆICA ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6885 VIS VELO VOŠĆICA ARH. LOKALITET GROB
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
6886 VIS VELO VOŠĆICA ARH. LOKALITET CISTERNA RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6887 VIS VELO VOŠĆICA ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
6888 VIS VELO VOŠĆICA ARH. LOKALITET CISTERNA RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6889 VIS VELO VOŠĆICA ARH. LOKALITET CISTERNA RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6890 VIS MOLO VOŠĆICA ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
6891 VIS MOLO VOŠĆICA ARH. LOKALITET CISTERNA RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6892 VIS MOLO VOŠĆICA ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
6893 VIS MOLO VOŠĆICA ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6894 VIS ZABORJE ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
6895 VIS ZABORJE ARH. LOKALITET CISTERNA RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6896 VIS MILNA ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6897 VIS BARGUJAC ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6898 VIS ZARAVNICI ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6899 VIS MOLO VOŠĆICA ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
6900 VIS PLISKO POJE ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6901 VIS ZLOTNO STRONA ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
6902 VIS ZLOTNO STRONA ARH. LOKALITET GROB
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
6903 VIS ZLOTNO STRONA ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6904 VIS SV. VID ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6905 VIS MULOTOVO ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6906 VIS ZLOTNO STRONA ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6907 VIS PAŠURICA ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
6908 VIS PAŠURICA ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
6909 VIS PAŠURICA ARH. LOKALITET CISTERNA RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6910 VIS DRAČEVO POLJE ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6911 VIS SV. NIKOLA U DOLU ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
6912 VIS ODSUH ARH. LOKALITET NATPIS PREV .
(SV. NIKOLA U DOLU) RIMSKO DOBA ZAŠTITA
6913 VIS ODSUH ARH. LOKALITET GROB
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
6914 VIS BARDOROVICA ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6915 VIS ODSUH ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
6916 VIS KORIT A ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6917 VIS KOLENDINICA ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
6918 VIS MASLINE ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6919 VIS DOL ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
6920 VIS BARDOROVICA ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6921 VIS DOL ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
6922 VIS DOL ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
6923 VIS KOLENDINICA ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6924 VIS DOL ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
6925 KOMIŽA KOSTIRNA ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
6926 VIS JEŽE ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
6927 KOMIŽA MOLO BONDA ARH. LOKALITET CISTERNA RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTIA
6928 VIS KULA BOŽANIĆ ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
6929 VIS KULA BOŽANIĆ ARH. LOKALITET CISTERNA RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6930 VIS VALICA POVAR GOVEJE ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6931 VIS SV. MARIJA I MARGARITA (POSELJE) ARH. LOKALITET SREDNJI VIJEK PREV. ZAŠTITA
6932 KOMIŽA GRODAC ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6933 KOMIŽA NORPINA ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6934 KOMIŽA GRIZICE ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6935 VIS DRAČEVO POJE ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6936 VIS KONTEJA ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6937 VIS DRAČEVO POJE ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6938 VIS POD SUKIN ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
6939 VIS KONTEJA ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
GRČKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
6940 VIS KONTEJA ARH. LOKALITET NATPIS GRČKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6941 VIS KONTEJA ARH. LOKALITET NOV AC GRČKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6942 KOMIŽA BORJE ARH. LOKALITET GROBLJE RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6943 KOMIŽA SOLVETOVO ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6944 KOMIŽA SOLVETOVO ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
6945 VIS ROŠKE PEČE ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
6946 VIS POD SERENJOK ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
6947 KOMIŽA KONOPJICA ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6948 KOMIŽA KRIŠKOTOVO ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
6949 KOMIŽA KRIŠKOTOVO ARH. LOKALITET GROBLJE RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6950 VIS BAĆOKOVO ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
RST-995
6951 VIS BAĆOKOVO ARH. LOKALITET CISTERNA RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6952 KOMIŽA JAKOMETOVO PRI MIRINU ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
6953 KOMIŽA JAKOMETOVO PRI MIRINU ARH. LOKALITET GROB
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
6954 VIS TALEŽ
VELA GOMILA
ARH. LOKALITET GRADINA PRETPOVIJEST RST 994
6955 VIS PODIVIČICA ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
6956 KOMIŽA DUBOKA ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
6957 VIS POD PEČU ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6958 VIS POD PEČU ARH. LOKALITET CISTERNA RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6959 KOMIŽA BOROVIK ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6960 VIS MARINKOVO ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
6961 VIS MARINKOVO ARH. LOKALITET GROBLJE PREV. ZAŠTITA
6962 VIS MARINKOVO ARH. LOKALITET CISTERNA RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6963 KOMIŽA POD SMRIČJE ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6964 KOMIŽA POD SMRIČJE ARH. LOKALITET GROBLJE PREV. ZAŠTITA
6965 KOMIŽA KRUŠEVICA ARH. LOKALITET GOMILA PRETPOVIJEST PREV. ZAŠTITA
6966 KOMIŽA KRUŠEVICA ARH. LOKALITET GOMILA PRETPOVIJEST PREV. ZAŠTITA
6967 KOMIŽA KRUŠEVICA ARH. LOKALITET CISTERNA PREV. ZAŠTITA
6968 KOMIŽA GALIOLA ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6969 KOMIŽA KULA ZONKO ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6970 KOMIŽA ŠPANJULOVO ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
6971 KOMIŽA ŠPANJULOVO ARH. LOKALITET CISTERNA RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6972 KOMIŽA ŠPANJULOVO ARH. LOKALITET CISTERNA RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6973 VIS SMIDEREVO ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
6974 VIS VINO POJE ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6975 VIS VINO POJE ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6976 VIS VINO POJE ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
6977 VIS VINO POJE ARH. LOKALITET CISTERNA RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6978 VIS COJNO POJE ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
6979 VIS COJNO POJE ARH. LOKALITET SARKOFAG RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6980 VIS GRADAC ARH. LOKALITET GRADINA PRETPOVIJEST PREV. ZAŠTITA
6981 VIS OKJUCNA ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6982 VIS LORCA ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
6983 VIS DRAŠKOVCI ARH. LOKALITET GOMILA S GROBOM PREV. ZAŠTITA
6984 VIS GORNJA POJICA ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6985 VIS VELA GOMILA ARH. LOKALITET GOMILA PRETPOVIJEST PREV. ZAŠTITA
6986 VIS BOROVA NJIVA ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
6987 VIS POL BORCIĆA ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA PREV.
NALAZA-RIMSKO DOBA ZAŠTITA
6988 VIS KOMIŽA-CRKVA SV. DUH ARH. LOKALITET STAROKRŠĆANSKI NALAZI PREV. ZAŠTITA
6989 VIS KOMIŽA-BRIG ARH. LOKALITET NOV AC PREV. ZAŠTITA
6990 VIS TOVORSKA SPILA ARH. LOKALITET PRETPOVIJESNI NALAZI PREV. ZAŠTITA
6991 VIS KLISURA BRDA SV. BLAŽ ARH. LOKALITET PRETPOVIJESNI NALAZI PREV. ZAŠTITA
6992 VIS LOKVICA ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6993 VIS LOKVICA ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6994 VIS PODARICA ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6995 VIS VINOGRADIŠĆE ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6996 VIS VINOGRADIŠĆE ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6997 VIS VINOGRADIŠĆE ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
6998 VIS VINOGRADIŠĆE ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
6999 VIS BUDIKOVAC ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
7000 VIS DONJI VOLIJAK ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
7001 VIS GORNJI VOLIJAK ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
7002 VIS TIHOBRAĆE POJE (NAPOJE) ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
7003 VIS TIHOBRAĆE POJE (NAPOJE) ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
7004 VIS TIHOBRAĆE POJE (NAPOJE) ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
7005 VIS V AGONJ ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
7006 VIS TIHOBRAĆE POJE (NAPOJE) ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
7007 VIS TIHOBRAĆE POJE (NAPOJE) ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
7008 VIS GORNJA POJICA ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
7009 VIS GORNJA POJICA ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
7010 VIS GORNJA POJICA ARH. LOKALITET CISTERNA RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
7011 VIS GORNJA POJICA ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
7012 VIS GORNJA POJICA ARH. LOKALITET BUNJA (TRIM) PREV. ZAŠTITA
7013 VIS GORNJA POJICA ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
7014 VIS GORNJA POJICA ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
7015 VIS DONJA POJICA ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
7016 VIS DONJA POJICA ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
7017 VIS DONJA POJICA ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
7018 VIS KUPINOVICA ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
7019 VIS ZOPUŽE ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
7020 VIS RUDA ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
7021 VIS MORKOV A GLAVICA ARH. LOKALITET BUNJA (TRIM) PREV. ZAŠTITA
7022 VIS DRAČEVO POJE (JADRIJEVO) ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
7023 VIS GORNJA ŽUŽECA ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
7024 VIS DRAČEVO POJE ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
7025 VIS DRAČEVO POJE ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
7026 VIS GORNJA ŽUŽECA ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
7027 VIS DONJA ŽUŽECA ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
7028 VIS JEDIN ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
7029 VIS MARKINOVO BARDO ARH. LOKALITET GOMILA PRETPOVIJEST PREV. ZAŠTITA
7030 VIS MARINJE ZEMJE ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
7031 VIS MARINJE ZEMJE ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
7032 VIS MARINJE ZEMJE ARH. LOKALITET NATPIS RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
7033 VIS MARINJE ZEMJE ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
7034 VIS TALEŽ ARH. LOKALITET GRADINA PRETPOVIJEST PREV. ZAŠTITA
7035 VIS KOPAČINA ARH. LOKALITET GROBLJE PRAPOVIJEST PREV. ZAŠTITA
7036 VIS MOLO PRITIŠĆINA ARH. LOKALITET ŠPILJA PRAPOVIJEST PREV. ZAŠTITA
7037 VIS MOLO PRITIŠĆINA ARH. LOKALITET VAPNENICA PREV. ZAŠTITA
7038 VIS MRAMORNA SPILJA ARH. LOKALITET PRAPOVIJEST PREV. ZAŠTITA
7039 VIS ZALO DOLCA ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
7040 VIS ZALO DOLCA ARH. LOKALITET BUNJA (TRIM) PREV. ZAŠTITA
7041 VIS COJNO POJE ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
7042 VIS COJNO POJE ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
7043 VIS COJNO POJE ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA PREV.
NALAZA-RIMSKO DOBA ZAŠTITA
7044 VIS COJNO POJE ARH. LOKALITET GOMILA PRETPOVIJEST PREV. ZAŠTITA
7045 VIS KRAJICINA SPILA ARH. LOKALITET PRETPOVIJEST PREV. ZAŠTITA
7046 VIS SV. SILVESTAR BIŠEVO ARH. LOKALITET CRKVA
KASNA ANTIKA
PREV. ZAŠTITA
7047 VIS SV. SILVESTAR BIŠEVO ARH. LOKALITET NATPIS GRČKO DOBA PREV. ZAŠTITA
7048 VIS POJE BIŠEVO ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
7049 VIS POJE BIŠEVO ARH. LOKALITET GROB
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
7050 VIS POJE BIŠEVO ARH. LOKALITET GROB
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
7051 VIS POJE BIŠEVO ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA DONJA POJICA PREV. ZAŠTITA
7052 VIS PORAT BIŠEVO ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
7053 VIS NA GREBE ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
7054 VIS DUBOKA ARH. LOKALITET GROB PRAPOVIJEST PREV. ZAŠTITA
7055 VIS RAVNE PEČE ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
7056 VIS SV. ANDRIJA ARH. LOKALITET GOMILA PRETPOVIJEST PREV. ZAŠTITA
7057 VIS POD SV. ANDRIJU ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
7058 VIS POD SV. ANDRIJU ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
7059 VIS DRAGODID ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
7060 VIS DRAGODID ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
7061 VIS STONČICA ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
7062 VIS OSPEDOL ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
7063 VIS STONČICA ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
7064 VIS STONČICA ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
7065 VIS ŠTRACINE ARH. LOKALITET GRADINA PRETPOVIJEST PREV. ZAŠTITA
7066 VIS ŠTRACINE ARH. LOKALITET GOMILA PRETPOVIJEST PREV. ZAŠTITA
7067 VIS SAMOGRAD ARH. LOKALITET PRETPOVIJEST PREV. ZAŠTITA
7068 VIS MUSTER ARH. LOKALITET KASNA ANTIKA SREDNJI VIJEK PREV. ZAŠTITA
7069 VIS BRATOSAVAC ARH. LOKALITET GOMILA PRETPOVIJEST PREV. ZAŠTITA
7070 VIS KOMIŽA ARH. LOKALITET PRETPOVIJEST PREV. ZAŠTITA
7071 VIS BOROVIK ARH. LOKALITET NOVAC RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
7072 VIS KOMIŽA ARH. LOKALITET PRETPOVIJEST PREV. ZAŠTITA
7073 VIS VIS ARH. LOKALITET NOV AC HELENIZAM-SREDNJI VIJEK PREV. ZAŠTITA
7074 VIS VIS ARH. LOKALITET OSTAVA NOVCA RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
7075 VIS VIS ARH. LOKALITET NOV AC HELENIZAM-SREDNJI VIJEK PREV. ZAŠTITA
7076 VIS TOVARSKI BOD SVET AC ARH. LOKALITET ŠPILJA PRETPOVIJEST PREV. ZAŠTITA
7077 VIS POJE SVET AC ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
7078 VIS KRAJICINO SVET AC ARH. LOKALITET UTVRDA KASNA ANTIKA PREV. ZAŠTITA
7079 VIS MOLO PALAGRUŽA ARH. LOKALITET KAMENOLOM ANTIKA PREV. ZAŠTITA
7080 VIS JONKOVO NJIVA VELO ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
PALAGRUŽA
7081 VIS SALAMANDRIJA VELO PALAGRUŽA ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
7082 VIS SLAMANDRIJA VELO PALAGRUŽA ARH. LOKALITET NATPIS RIMSKODOBA PREV. ZAŠTITA
7083 VIS SALAMANDRIJA VELO PALAGRUŽA ARH. LOKALITET NATPIS RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
7084 VIS PALAGRUŽA ARH. LOKALITET KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA PREV. ZAŠTITA
7085 VIS POD VARTLE PALAGRUŽE ARH. LOKALITET NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE
RIMSKO DOBA
PREV. ZAŠTITA
7086 VIS ZOKAMICA ARH. LOKALITET HIDROARHEOLOŠKI NALAZ PREV. ZAŠTITA
7087 VIS STUPIŠĆE ARH. LOKALITET HIDROARHEOLOŠKI NALAZ PREV. ZAŠTITA
7088 VIS PIZDICA ARH. LOKALITET HIDROARHEOLOŠKI NALAZ PREV. ZAŠTITA
7089 VIS KNEŽ RAT ARH. LOKALITET HIDROARHEOLOŠKI NALAZ PREV. ZAŠTITA
7090 VIS KNEŽ RAT ARH. LOKALITET HIDROARHEOLOŠKI NALAZ PREV. ZAŠTITA
7091 VIS PLITKI RAT ARH. LOKALITET HIDROARHEOLOŠKI NALAZ PREV. ZAŠTITA
7092 VIS KAMIK OD ŽUKAMICE ARH. LOKALITET HIDROARHEOLOŠKI NALAZ PREV. ZAŠTITA
7093 VIS ROGAČIĆ ARH. LOKALITET HIDROARHEOLOŠKI NALAZ PREV. ZAŠTITA
7094 VIS ROGAČIĆ ARH. LOKALITET HIDROARHEOLOŠKI NALAZ PREV. ZAŠTITA
7095 VIS VELA SVITNJA ARH. LOKALITET HIDROARHEOLOŠKI NALAZ PREV. ZAŠTITA
7096 VIS HOST ARH. LOKALITET HIDROARHEOLOŠKI NALAZ PREV. ZAŠTITA
7097 VIS HOST ARH. LOKALITET HIDROARHEOLOŠKI NALAZ PREV. ZAŠTITA
7098 VIS HOST ARH. LOKALITET HIDROARHEOLOŠKI NALAZ PREV. ZAŠTITA
7099 VIS HOST ARH. LOKALITET HIDROARHEOLOŠKI PREV.
NALAZ ZAŠTITA
7100 VIS HOST ARH. LOKALITET HIDROARHEOLOŠKI NALAZ PREV. ZAŠTITA
7101 VIS HOST ARH. LOKALITET HIDROARHEOLOŠKI NALAZ PREV. ZAŠTITA
7102 VIS HOST ARH. LOKALITET HIDROARHEOLOŠKI NALAZ PREV. ZAŠTITA
7103 VIS STONCA ARH. LOKALITET HIDROARHEOLOŠKI NALAZ PREV. ZAŠTITA
7104 VIS STONCA ARH. LOKALITET HIDROARHEOLOŠKI NALAZ PREV. ZAŠTITA
7105 VIS VLAŠKA NJIVA STONCA ARH. LOKALITET HIDROARHEOLOŠKI NALAZ PREV. ZAŠTITA
7106 VIS PRIROVO ARH. LOKALITET HIDROARHEOLOŠKI NALAZHIDROARHEOLOŠKI NALAZ PREV. ZAŠTITA
7107 VIS PRIROVO ARH. LOKALITET HIDROARHEOLOŠKI NALAZ PREV. ZAŠTITA
7108 VIS VIŠKA LUKA ARH. LOKALITET HIDROARHEOLOŠKI NALAZ PREV. ZAŠTITA
7109 VIS SV. JURAJ ARH. LOKALITET HIDROARHEOLOŠKI NALAZ PREV. ZAŠTITA
7110 VIS KRAVA ARH. LOKALITET HIDROARHEOLOŠKI NALAZ PREV. ZAŠTITA
7111 VIS KRAVA ARH. LOKALITET HIDROARHEOLOŠKI NALAZ PREV. ZAŠTITA
7112 VIS STENJALO ARH. LOKALITET HIDROARHEOLOŠKI NALAZHIDROARHEOLOŠKI NALAZ PREV. ZAŠTITA
7113 VIS STENJALO ARH. LOKALITET HIDROARHEOLOŠKI NALAZ PREV. ZAŠTITA
7114 VIS DOBRA LUKA ARH. LOKALITET HIDROARHEOLOŠKI NALAZ PREV. ZAŠTITA
7115 VIS STRAČINE ARH. LOKALITET HIDROARHEOLOŠKI NALAZ PREV. ZAŠTITA
7116 VIS STONČICA ARH. LOKALITET HIDROARHEOLOŠKI NALAZ PREV. ZAŠTITA
7117 VIS STONČICA ARH. LOKALITET HIDROARHEOLOŠKI NALAZ PREV. ZAŠTITA
7118 VIS MOLO SMOKOVA ARH. LOKALITET HIDROARHEOLOŠKI NALAZ PREV. ZAŠTITA
7119 VIS GREBEN ARH. LOKALITET HIDROARHEOLOŠKI NALAZ PREV. ZAŠTITA
7120 VIS RUKAVAC ARH. LOKALITET HIDROARHEOLOŠKI NALAZ PREV. ZAŠTITA
7121 VIS ZOGLAVAC ARH. LOKALITET HIDROARHEOLOŠKI NALAZ PREV. ZAŠTITA
7122 KOMIŽA TALEŠKA ARH. LOKALITET HIDROARHEOLOŠKI NALAZ PREV. ZAŠTITA
7123 KOMIŽA PUNTA BIŠEVO ARH. LOKALITET HIDROARHEOLOŠKI NALAZ PREV. ZAŠTITA
7124 KOMIŽA BUMBUL ARH. LOKALITET HIDROARHEOLOŠKI NALAZ PREV. ZAŠTITA
7125 KOMIŽA POVLOV BUK SVET AC ARH. LOKALITET HIDROARHEOLOŠKI NALAZ PREV. ZAŠTITA
7126 KOMIŽA KAMIK SVET AC ARH. LOKALITET HIDROARHEOLOŠKI NALAZ PREV. ZAŠTITA
7127 KOMIŽA BARŠĆANOVICA SVET AC ARH. LOKALITET HIDROARHEOLOŠKI NALAZ PREV. ZAŠTITA
7128 KOMIŽA KOLAC SVET AC ARH. LOKALITET HIDROARHEOLOŠKI NALAZ PREV. ZAŠTITA
7129 KOMIŽA SLATINA SVET AC ARH. LOKALITET HIDROARHEOLOŠKI NALAZ PREV. ZAŠTITA
7130 KOMIŽA GALIJULA PALAGRUŽA ARH. LOKALITET HIDROARHEOLOŠKI NALAZ PREV. ZAŠTITA
7131 KOMIŽA PLIĆINA PUPAK PALAGRUŽA ARH. LOKALITET HIDROARHEOLOŠKI NALAZ PREV. ZAŠTITA
7132 KOMIŽA MOLO PALAGRUŽA ARH. LOKALITET HIDROARHEOLOŠKI NALAZ PREV. ZAŠTITA
7133 KOMIŽA STORO VLOKA PALAGRUŽA ARH. LOKALITET HIDROARHEOLOŠKI NALAZ PREV. ZAŠTITA
7133 KOMIŽA OTOČJE PALAGRUŽE ARH. ZONA PALAGRUŽE ARH. ZONA RST 1413

TABELARNI PRIKAZ POJEDINAČNIH GRAĐEVINA I GRAĐEVINSKIH SKLOPOVA

1 VIS VIS FORTIFIKACIJA TVRĐAVA JURAJ III. RST 501
2 VIS VIS FORTIFIKACIJA UTVRDA HOST RST 1420
3 KOMIŽ A KOMIŽA SAKRALNI SPOMENIK MUSTER RST 318
4 KOMIŽ A BIŠEVO SAKRALNI SPOMENIK SV. SILVESTAR RST 382
5 VIS POSELJE SAKRALNI SPOMENIK CRKVA GOSPE I SV. MARGARITE RST 321
6 KOMIŽ A KOMIŽA SAKRALNI SPOMENIK SV. MIHOVIL RST 319
7 KOMIŽ A KOMIŽA SAKRALNI SPOMENIK GOSPA OD PLANICE RST 318
8 VIS VIS INDUSTRIJSKA ARHITEKTURA SVJETIONIK STONČICA RST 1419
725 3 KOMIŽ A OKLJUČNA GRAĐEVINSKI SKLOP- SAKRALNI SPOMENIK SKLOP VISKOVIĆA I SV. ANTUN PREV . ZAŠTITA
725 4 KOMIŽ A BOROVIK GRAĐEVINSKI SKLOP SKLOP MLADINEO PREV . ZAŠTITA
725 5 KOMIŽ A DOL SAKRALNI SPOMENIK SV. NIKOLA PREV . ZAŠTITA
725 6 VIS POSELJE SAKRALNI SPOMENIK SV. KUZMA I DAMJAN PREV . ZAŠTITA
725 7 VIS DRAČEVO POLJE SAKRALNI SPOMENIK SV. VID PREV . ZAŠTITA
725 8 KOMIŽ A KOMIŽA- OKOLICA SAKRALNI SPOMENIK SV. BLAŽ PREV . ZAŠTITA
725 9 KOMIŽ A KOMIŽA- OKOLICA SAKRALNI SPOMENIK SV. DUH PREV . ZAŠTITA
726 0 VIS VIS- OKOLICA FORTIFIKACIJA TVRĐAVA WELINGTON PREV . ZAŠTITA
726 1 VIS DRAČEVO POLJE GRAĐEVINSKI SKLOP ŠĆULINE PREV . ZAŠTITA
726 2 VIS DRAČEVO POLJE GRAĐEVINSKI SKLOP PIPITOVO PREV . ZAŠTITA
726 3 KOMIŽ A PODHUMLJ E GRAĐEVINSKI SKLOP PRIBUSATOV O PREV . ZAŠTITA
726 KOMIŽ POŠPILJE GRAĐEVINSKI SKLOP PREV .
4 A SKLOP PETRIĆ ZAŠTITA
726 5 KOMIŽ A PODŠPILJE GRAĐEVINSKI SKLOP SKLOP MARDEŠIĆ PREV . ZAŠTITA
726 6 VIS VIS- OKOLICA SAKRALNI SPOMENIK SV. MAGDALENA PREV . ZAŠTITA
727 1 VIS DRAČEVO POLJE GRAĐEVINSKI SKLOP KOSTRIČIĆEV A KULA PREV . ZAŠTITA
727 2 VIS VIS- OKOLICA FORTIFIKACIJA KULA BENEDIKT- TORJUN PREV . ZAŠTITA
727 3 KOMIŽ A PODŠPILJE GRAĐEVINSKI SKLOP- SAKRALNI SPOMENIK SKLOP DOJMI I SV. ANTUN PREV . ZAŠTITA
727 4 KOMIŽ A POHUMLJE GRAĐEVINSKI SKLOP ZONKOTOVA KULA PREV . ZAŠTITA

III. SUSTAV MJERA ZAŠTITE Urbane cjeline

Urbana cjeline na području obuhvata Prostornih planova uređenja gradova Visa i Komiže jesu urbane cjeline Visa i Komiže. U skladu s obveznim naputkom Ministarstva kulture o sadržaju konzervatorskih podloga za planove prostornog uređenja i Pravilnikom o utvrđivanju mjera zaštite za kulturno-povijesne cjeline, a na temelju članka 55. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (N.N. 66/99) utvrđene su granice navedenih urbanih cjelina prema rješenjima o registraciji RST 1406 i RST 1407.

Ovim zonama odgovara režim potpune konzervatorske zaštite povijesne urbane strukture, pejsažnih obilježja te pojedinačnih građevina, unutar koje je potrebno očuvati sva bitna obilježja prostorne i građevne strukture, određene topografijom, povijesnom građevnom supstancom, te raznolikošću namjena i sadržaja.

Mjere zaštite i odredbe za provedbu:

  • sanacija i održavanje u povijesnom kontinuitetu očuvane urbane matrice, mjerila i slike naselja, povijesne graditeljske strukture, posebno vrijednih objekata i poteza, te postojeće i očuvane povijesne parcelacije
  • sanacija i održavanje svake zgrade koja je sačuvala izvorna graditeljska obilježja -restauracija svake zgrade koja je neprimjerenim zahvatima većim dijelom ili potpuno izgubila obilježja posebno vrijednog kulturnog dobra
  • održavanje i uređenje neizgrađenih površina i pripadajuće urbane opreme, vodeći računa o njezinim autentičnim elementima, kao što su javna rasvjeta, hortikulturna rješenja, uređivanje parcela, te predvrtova
  • sprječavanje nadogradnje ili dogradnje pojedinih zgrada ili pak neprimjerenih adaptacija kojima se bitno mijenja izvorna arhitektonska zamisao;
  • očuvanje karakterističnih rješenja krovova i sprječavanje bitnih promjena gabarita i oblikovanja, budući da su sio autentičnog arhitektonskog rješenja i mjerodavni kao peta fasada u karakterističnoj slici naselja;
  • principom postupnosti treba omogućiti odgovarajuću rekonstrukciju i ukidanje degradirajućih elemenata i sadržaja
  • nije dopuštena ugradnja graditeljskih elemenata i opreme koja nije u skladu s autentičnim elementima gradnje;
  • za sve zahvate potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara, bez obzira na postojanje ili ne postojanje rješenja o registraciji ili preventivnoj zaštiti pojedinačnog kulturnog dobra

Ruralne cjeline

Preventivno zaštićene ruralne cjeline u predmetnoj Konzervatorskoj podlozi tabelarno su i prikazane u poglavlju popisa nepokretnih kulturnih dobara. Ruralne cjeline prostora obuhvata predmetne Konzervatorske podloge većinom su zaseoci koji su unutar procesa mehaničke migracije i emigracije većim dijelom napuštena. Sačuvana su u više-manje izvornom stanje, što im daje spomenička obilježja. Zaštita ovih cjelina temelji se na očuvanju povijesne matrice naselja, njegove prostorne organizacije, smještaja u prirodnom okolišu, kao i na očuvanje tradicijske građevne strukture i karakteristične slike naselja.

Mjere zaštite i očuvanja kulturnih dobara ruralnih cjelina:

  • uvijetima uređenja i korištenja prostora potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri zadržati i revitalizirati matricu povijesne jezgre naselja, a izgradnju u neizgrađenim dijelovima jezgre realizirati interpolacijama na načelima tipološke rekonstrukcije. Pod tipološkom rekonstrukcijom podrazumijeva se izgradnja koje je unutarnjom organizacijom prostora, komunikacijom s javnim površinama, gabaritima i namjenom usklađena s postojećim okolnim povijesnim objektima, ne narušavajući siluetu i osnovne vizure te komunikacijske tijekove unutar povijesne jezgre.
  • posebno je potrebno očuvati odnos izgrađenog dijela povijesnih poluurbanih i ruralnih jezgri s neposrednim agrarnim okolišem i poljoprivrednim površinama unutar povijesnih jezgri.
  • ne preporučuje se izmjena strukture i tipologije postojećih objekata radi funkcionalog povezivanja u veće prostorne sklopove koje bi mogle dovesti do gubitka prostornog identiteta pojedinih građevina.
  • zaštita slike naselja, njegove matrice i karakterističnog mjerila
  • zaštita reljefa i specifičnih osobina pripadajućeg krajobraza
  • uređivanje svih vanjskih ploha objekata unutar povijesnih poluurbanih i ruralnih cjelina mora se temeljiti na korištenju isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i građevinskih materijala.
  • očuvanje autohtonih elemenata pejsaža – šuma, oranica, voćnjaka itd. -afirmiranje sadnje i njegovanja autohtonih pejsažnih vrsta;
  • zaštita i sanacija vodotoka i karakterističnih krajobraznih obilježja u sastavu naselja ili njihovoj blizini, te sprečavanje njihovog zagađivanja i degradacije njihovog prirodnog toka
  • održavanje karakteristične topografske forme i prostorne organizacije naselja -očuvanje prostornih detalja unutar naselja
  • spriječavanje unošenja stranih oblikovnih i građevinskih elemenata i njegovanje tradicijskog načina oblikovanja i građenja;
  • ograničavanje širenja naselja i zadržavanje zelenih prirodnih cezura među naseljima kako bi se zadržala njihova samosvojnost i povijesni identitet;

Za upravljanje graditeljskim nasljeđem u povijesnim jezgrama poluurbanih i ruralnih naselja preporuča se osnivanje specijaliziranih ustanova, zaklada i fondacija koje se financiraju temeljem propisa o zaštiti kulturnih dobara.

Područja arheološke baštine

Registrirani ili preventivno zaštićeni arheološki lokaliteti, arheološke cjeline Isse otočja Palagruže i arheološka zona prostora obuhvata predmetne Konzervatorske podloge tabelarno su i prikazane u poglavlju popisa nepokretnih kulturnih dobara.

Zaštita arheološke baštine odnosi se na zaštitu arheoloških nalazište, zona i cjelina koje su utvrđene predmetnom konzervatorskom podlogom. Zaštita arheološke baštine odnosi se i na neistražena i potencijalna nalazišta i zone koje su zaštićena odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99) u člancima 45, 46, 47, 48, 49, 50. a izvođač radova dužan je prekinuti radove i o nalazu izvjestiti tijelo nadležno za zaštitu kulturnih dobara.

Sukladno članku 44. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99) arheološke cjeline i nalazišta utvrđeni ovom konzervatorskom podlogom potrebno je istražiti kako bi se stvorili uvjeti za zaštitu i očuvanje kulturnog dobra.

Unutar arheoloških zona, unutar ili van postojećih naselja, potrebno je prilikom radova osigurati arheološki nadzor. Sukladno rezultatima arheološkog nadzora, nadležno konzervatorsko tijelo određuje daljnje postupanje. Prema članku 46 Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99) ono može biti sljedeće:

  • odbiti zahtjev i trajno obustaviti radove na tom nalazištu
  • dopustiti nastavak radova uz određivanje mjera zaštite arheološkog nalazišta
  • dopustiti nastavak radova određivanjem konzervatorskih uvjeta, odnosno izmjeniti rješenje o prethodnom odobrenju

Na područjima kojima se Prostornim planovima gradova Visa i Komiže predviđa izgradnja objekata unutar arheoloških zona, obvezuje se nositelj zahvata da osigura arheološko rekognosticiranje prostora prije početka bilo kakavih radova te sukladno rezultatima rekognosticiranja, zaštitna arheološka istraživanja. U slučaju prezentacije arheoloških nalaza in situ potrebno je izraditi detaljniji prostorni plan koji će definirati odnose između prezentiranih nalaza i predviđenih izgradnji.

Arheološka nalazišta koja su zaštićena kao pojedinačna kulturna dobra, što je tabelarno i kartografski iskazano u ovoj konzervatorskoj podlozi, štite se kao pojedinačna kulturna dobra. Radovi na samom lokalitetu ili u njegovoj neposrednoj blizini trebaju imati posebne uvjete i prethodno odobrenje prema člancima 60, 61, 62, 63, 64 Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99).

Područja zaštićenog krajolika

Zona kultiviranog krajolika na prostoru obuhvata Prostornih planova gradova Visa i Komiže prvenstveno je vezana uz povijesni proces bonifikacije krša i uređivanja polja. Njene granice donešene su u kartografskom prilogu predmetne Konzervatorske podloge. Navedeni proces posljedica je dugotrajne konjunkture monokulture vinove loze i masline. U kasnijim razdobljima, posebice u 19. i početkom 20. stoljeća razvijaju se kulture aromatičnog bilja. Kultivirani agrarni krajolik najčešće je oblikovan kao suhozidom omeđene terase na obroncima brda, te kao suhozidima označena parcelizacija polja.

Prema Članku 56. zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99), stavak 2, opći uvijeti zaštite i očuvanja podučja zaštićenog kultiviranog krajolika određenim ovom konzervatorskom podlogom su:

  • potrebno je očuvati od daljnje izgradnje u najvećoj mogućoj mjeri, te usmjeravati izgradnju objekata interpolacijama unutar izgrađenih struktura naselja
  • izuzetno se dozvoljava izgradnja pojedinačnih stambenih ili gospodarskih cjelina u agrarnom prostoru ruralnih naselja, ali na način da izgradnja ne izmjeni tradicionalne osobitosti šireg prostora (terase, suhozidi, vegetacija).
  • mjere pošumljavanja u agrarnom krajoliku neautohtonim vrstama dopuštaju se samo u neposrednoj provedbi mjera zaštite od erozije, dok se predjeli iznad terasasto kultiviranih obronka trebaju obogatiti pošumljavanjem autohtonim vrstama.

Preporuča se izrada Krajobraznog plana područja gradova Visa i Komiže u kojem će krajobrazi prostora, uključujući i naselja, biti analizirani i valorizirane te izložene mogućnosti njegovog uređivanja.

Područja etnološke baštine

Prostor obuhvata Prostornih planova uređenja gradova Visa i Komiže tijekom povijesti bio je u najvećem dijelu površine ruralni prostor, iako je urbaniziran već u najstarijem sloju urbanizacije u Hrvatskoj: helenističkom urbanizacijom poteklom iz Isse. Danas je u velikom dijelu sačuvana matrica tradicijskog građenja i oblikovanja prostora prvenstveno zbog zatvorenosti otoka poslije Drugog svjetskog rata, kao i emigracijskih procesa napuštanja otoka. Konzervatorskom podlogom zaštićena su i evidentirana etnološka područja i utvrđene prostorne međe zaštite.

Prema Članku 56. zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99), stavak 2, opći uvijeti zaštite i očuvanja podučja etnološke baštine određenim ovom konzervatorskom podlogom su:

  • područja etnološke baštine uređuju se revitaliziranjem tradicionalne mreže naselja u kojima se planskim pristupom revitaliziraju lokalne tradicije.
  • očuvanje etnoloških vrijednosti neposredno je vezano uz očuvanje vitaliteta naselja, te je stoga potrebno je kroz djelovanje ustanova, zaklada ili fundacija promovirati tradicionalne elemente u kulturnom stvaralaštvu stanovnika etnoloških područja, a razvoj gospodarskih djelatnosti vezati za radne običaje stanovnika (poljoprivredna proizvodnja, obrt, turizam na seljačkim domaćinstvima).
  • unutar područja etnološke baštine mogu biti uključena naselja morfološke, tipološke, strukturalne ili funkcionalne osobine tradicionalnog uređenja ruralnog prostora. Unutar područja etnološke baštine potrebno je uspostaviti posebne mehanizme nadzora građenja van građevinskih područja ili zona izgradnje u agrarnim područjima, te usmjeravati izgradnju objekata unutar područja tradicionalne izgradnje ruralnih naselja.
  • unutar područja etnološke baštine, svi zahvati na postojećim objektima kao i nova izgradnja mogu se izvoditi isključivo prema uvjetima za korištenje i uređenje prostora u važećim prostornom planskim dokumentima u koja trebaju biti ugrađeni ovdje izneseni opći uvijeti zaštite, a što se utvrđuje prethodnom suglasnošću na donošenje dokumenta prostornog uređenja (Članak 56).
  • propisuje mjera zaštite obvezne izrade detaljnije konzervatorske dokumentacije, kojom će se odrediti-inventarizirati posebno vrijedni prostori i građevine

Preporuča se formiranje etnoparka na jednoj od očuvanijih lokacija unutar područja etnološke baštine.

Pojedinačna kulturna dobra

Zaštitom pojedinačnih kulturnih dobara obuhvaćene su registrirane ili preventivno zaštićene pojedinačne građevine ili građevinski sklopovi. Popis registriranih i preventivno zaštićenih kulturnih dobara tabelarno je i kartografski prikazan u predmetnoj konzervatorskoj podlozi.

Rad na izradi popisa registriranih i preventivno zaštićenih kulturnih dobara trajan je proces. Kulturna dobra koja tijekom vremena budu upisana u popis registriranih i preventivno zaštićenih kulturnih dobara, a sada se ne nalaze u istom popisu, također su obuhvaćena mjerama zaštite ovdje određenim za pojedinačna kulturna dobra. Promjene u popisu biti će dostavljane nadležnim gradskim i županijskim tijelima.

Radnje koje bi mogle prouzročiti promjene na nepokretnom kulturnom dobru, promjene namjene zaštićenog kulturnog dobra, kao i promjene u zaštićenom okolišu kulturnog dobra, mogu se poduzimati samo uz posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara.

Nisu dopuštene radnje koje bi mogle narušiti integritet nepokretnog kulturnog dobra.

Zaštitu treba provoditi cjelovito što podrazumijeva istodobnu zaštitu same građevine i svih dijelova elemenata pripadajućeg prostora, odnosno parcele, u pravilu uz obavljanje uz očuvanje izvorne namjene i sadržaja u zaštićenim građevinama i pripadajućim parcelama.

Za sanaciju i provođenje zaštitnih radova na ugroženim odnosno oštećenim kulturnim dobrima potrebno je izraditi odgovarajuću arhitektonsko-građevinsku dokumentaciju postojećeg stanja sa prijedlogom sanacije i obnove, a prema konzervatorskim uvjetima nadležne službe zaštite.

Mjere zaštite i odredbe za provedbu.

Zaštićena pojedinačna kulturna dobra (registrirana i preventivno zaštićena), bez obzira na stupanj zaštite područja ili naselja u kojem se nalaze:

  • svi zahvati trebaju omogućiti očuvanje, sanaciju i obnovu izvornih arhitektonskih i tipoloških karakteristika, te parcele, u pravilu uz očuvanje izvorne namjene; -eventualna nova namjena mora se prilagoditi očuvanoj građevnoj strukturi;
  • sanacija i obnova svake zgrade mora se provoditi sukladno izvornom arhitektonsko- oblikovnom konceptu, uz očuvanje pripadajućih parcela, odnosno posjeda s kojima čine kvalitetnu cjelinu;
  • nisu dopuštene intervencije koje mogu ugroziti spomenički karakter, bilo da se radi o rekonstrukciji, nadogradnji, preoblikovanju ili prenamjeni u sadržaje koji nisu primjereni karakteru objekta odnosno karakteru šireg okoliša, kao niti preparcelacija;
  • nije dopuštena ugradnja i zamjena građevnih elemenata i materijala koji nisu primjereni povijesnom i spomeničkom karakteru objekta (PVC ili metalna stolarija, pokrov neprimjerenim crijepom i sl.), osim iznimno na onim građevinama u potezima ulica gdje su prizemlja javne namjene (lokali), a prema uvijetima izdanim od nadležnog konzervatorskog tijela.
  • nije dopušteno uklanjanje objekata u svrhu gradnje zamjenskih, osim iznimno pod uvjetima propisanim člankom 64. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
  • za sve zahvate na kulturnom dobru potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara. (Članak 60, 61, 62, 63 Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, NN 69/99)

Građevni sklopovi koji su zaštićeni kao pojedinačno kulturno dobro uređuju se isključivo temeljem detaljne planske dokumentacije i projekata, kojima prethode posebni uvijeti i prethodno odobrenje. Sakralni i civilni građevni sklopovi mogu mijenjati namjenu (metoda revitalizacije) tek temeljem izvršene konzervacije koja može uključivati metodu anastiloze, restauracije i tipološke rekonstrukcije ukoliko se takve metode potvrde kao poželjne u postizanju integriteta kulturnog dobra. Preporuča se raspisivanje arhitektonskih natječaja kao metoda za postizanje izvedbenih (glavnih) projekata uređenja građevnih sklopova. Arhitektonski natječaji u svojim propozicijama trebaju imati ugrađene gore određene mjere zaštite pojedinačnih kulturnih dobara.

OZNAKE

Ministarstvo kulture | Otok Biševo | prostorni planovi | Splitski konzervatorski zavod | sadašnjost (kategorija)

OSTAVITE SVOJ KOMENTAR