Odgovor Grada Komiže (23.01.2020.)

PREDMET : Izrada prostornog plana lokalne razine za otok Biševo u cjelini – odgovor, daje se

Poštovani,

Svojim dopisom od 08.01.2020.g. pozivajući se na članak 85. Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19) izrazili ste želju za iniciranjem izrade prostornog plana lokalne razine za otok Biševo u cjelini.

Navedenim Zakonom o prostornom uređenju (u daljnjem tekstu – Zakon) u točki 6.4. navedeni su prostorni planovi lokalne razine koje donose gradovi i općine, i to: prostorni plan uređenja grada/općine, te generalni urbanistički plan i urbanistički plan uređenja kao prostorni planovi nižeg reda. Grad Komiža raspolaže Prostornim planom uređenja Grada Komiže , („Službeni glasnik Grada Komiže“ br. 10/06, 2/15 i 4/19 – pročišćeni tekst), – dalje u tekstu: PPU, a temeljem kojeg se donose urbanistički planovi uređenja za pojedina područja sukladno čl. 79. Zakona. Iščitavanjem odredbi članka 79. očito je kako nije moguće donošenje urbanističkog plana uređenja za područje cijelog otoka Biševa, te takva obveza ne može biti sadržana ni u PPU Grada Komiže. Na području otoka Biševa PPU-om je predviđeno donošenje Urbanističkog plana uređenja područja Napoje – Biševo.

Nadalje, kao primjer dobre prakse naveli ste donošenje prostornog plana područja posebnih obilježja značajnog krajobraza. U vezi toga. Zakon u članku 60. navodi prostorni plan područja posebnih obilježja kao prostorni plan državne razine, dok se člankom 68. navodi da se prostorni planovi područja posebnih obilježja donose obvezno za područje ZERP-a; epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske; nacionalnog parka i parka prirode određeno posebnim zakonom te za područja određena Državnim planom prostornog razvoja. Iz primjera koji ste naveli je također očito donošenje navedenog prostornog plana od strane županijske skupštine i to vjerojatno prema odredbama starog Zakona o prostornom uređenju i gradnji.

Iz svega prije navedenog očito je kako zakonski nije moguće donošenje prostornog plana lokalne razine od strane Grada Komiže za otok Biševo u cjelini.

S poštovanjem,

Pročelnik

Ante Jurić, dipl. iur.

Dopis Gradu Komiži od 8.1.2020.

Na temelju članka 85. Zakona o prostornom uređenju udruga Spasimo Bišòvo (za revitalizaciju i održivi razvoj otoka Biševa) koja zasad okuplja tridesetak vlasnika i suvlasnika zemljišta i nekretnina na otoku, ovim putem želi inicirati izradu prostornog plana lokalne razine za otok Biševo u cjelini.

Zaštita okoliša bez zaštite od upropaštavanja građenjem ne može se više smatrati zaštitom okoliša. Zadaća politike jest da zaštiti okoliš i stvori uvjete za stvaranje arhitekture visokih vrijednosti. Devastiranje građenjem društveni je i duhovni poremećaj, koji se tek kao posljedica ostvaruje u okolišu.

Stvoren je birokratski sustav u kojem se za projekte, koji nisu arhitektura i kojima se devastira okoliš, rabe nazivi – arhitektura, arhitektonski projekt i postupci, poslovi i propisi za arhitekturu, uvjeti iz urbanističkih planova, građevne dozvole itd. Zato, kada danas govorimo o ekološkim problemima, moramo početi govoriti i o devastiranju okoliša građenjem.

Razlozi donošenja prostornog plana lokalne razine

  • Prostornim planom lokalne razine užega područja mogu se propisati stroži kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu zahvata u prostoru, odnosno viši prostorni standardi od onih propisanih prostornim planom lokalne razine širega područja
  • Uvidom u  grafički dio Prostornog plana uređenja grada Komiže, na kartografskom prikazu broj 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA uočljivo je kao su u sredini otoka, naselje Napoje, definirana samo građevinska područja. Drugim riječima, otok Biševo nema definiranu namjenu prostora po načinu korištenja.
    Negativni primjer je prenamjena stare biševske škole u ostakljeni ugostiteljski objekt s osamdeset sjedećih mjesta (Projekt Centar za posjetitelje “Modra Špilja”). Tim se projektom “rekonstrukcije” staroj kamenoj jednokatnici povećava bruto građevinska površina za 350% (izračunato uvidom u projektnu dokumentaciju koju su članovi Udruge dobili na tek posredstvom vladinog povjerenika za informiranje);
  • Ruralna cjelina Napoje nije upisana u registar kulturnih dobara RH iako je za to predviđena konzervatorskom podlogom iz 2003. U Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Komiže (02/15) naselje Napoje smatra se dijelom ruralne cjeline Komiža:
    Članak 48. (8) UPU NASELJA NAPOJE – BIŠEVO Obuhvaća dio naselja Napoje na otoku Biševu, koje je zaštićeno kao nepokretno kulturno dobro – ruralna cjelina Grada Komiže;
  • Na kartografskom prikazu broj 4.9. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA, GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA BIŠEVO, na karti iz vremena Austrije nevješto su, nestručno i prilično nasumično označena građevinska područja;
  • Po važećoj prostornoplanskoj dokumentaciji Grada Komiže, nije utvrđena obveza donošenja urbanističkog plana uređenja za područje otoka Biševa;
  • Ne postoji konzervatorska podloga za otok Biševo niti je ikada obavljeno sustavno arheološko rekognosciranje; bespravni radovi koji su započeli početkom 2018. u neposrednoj blizini tisuću godina starog benediktinskog samostana pokazali su kako ovo područje nema nikakvu zaštitu s arheološkog i kulturološkog stajališta. Ovaj scenarij podsjeća na recentnu devastaciju arheološkog lokaliteta Martvilo na Visu iz 1986. kada su neoštećene isejske grobnice uništene u korist izgradnje sportskog centra hotela Issa.
  • Otokom Biševom trenutno prometuje tridesetak vozila, većinom neregistriranih, u različitim stupnjevima tehničke ispravnosti, većinu kojih koriste stanovnici otoka; Projekt Centar za posjetitelje “Modra Špilja” uveo bi dodatno opterećenje u vidu opskrbnih vozila i minibuseva koja bi se dostavljala hrana i prevozili turisti do samog restorana. Napominjemo kako se radi o požarnom putu širine niti 3m koji već sada služi kao poučna pješačka staza, biciklistička staza i dvosmjerna cesta. Ovo je posebno problematično u večernjim satima jer nema  javne rasvjete, a sami je put nepregledno obrubljen visokom makijom i šumom.
  • Prostorno planiranje je djelatnost od javnog interesa koja utječe na buduću prostornu raspodjelu aktivnosti, s namjerom stvaranja racionalnije teritorijalne organizacije, uravnoteživanja prostornog razvoja i zaštite okoliša, te ostvarivanja društvenih i gospodarskih ciljeva. Prostorno planiranje je važno za promicanje dugoročnoga i održivoga društvenog, teritorijalnog i gospodarskog razvoja te unaprjeđenja kvalitete života, uzevši u obzir pitanja zaštite okoliša. Naglašava potrebu stvaranja zajedničke strateške vizije prostornog razvoja temeljenog na učinkovitoj upotrebi resursa, dobrom upravljanju prostorom, javno-privatnim partnerstvima i učinkovitom donošenju odluka u vezi ulaganja. Ključni ciljevi prostornog planiranja jesu poboljšanje i zaštita prirodnih i kulturnih resursa uz očuvanje posebitosti konteksta kao čimbenika razvoja, kao i poticanje visokokvalitetnoga održivog turizma.
    Nepostojanje detaljnog prostornog plana lokalne razine omogućuje zlouporabu položaja zaposlenicima u birokraciji i stvara podlogu za korupciju (primjer u nastavku).

Paušalno tumačenje prostornoplanske dokumentacije na otoku Biševu

Dobar primjer ove pojave su tri potpuno različite građevinske dozvole za objekte koji se nalaze unutar ruralne cjeline Napoje, međusobno udaljeni tek 70-ak metara.

Iz urudžbenih brojeva da se primijetiti kako je isti referent izdao prve dvije građevinske dozvole u razmaku od mjesec dana, a uvidom u njihov sadržaj utvrđeno je nedosljedno primjenjivanje i tumačenje prostornih planova.

Djelatnici Grada Komiže uredno odobravaju ovakvu gradnju iako time grubo krše Zakon o gradnji i desetak članaka prostornoplanskih propisa.

Izvješće o stanju u prostoru za Grad Komižu

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja je poduzelo mjere iz svoje nadležnosti, te je postupajući po navedenom zahtjevu, od Grada Komiže, Jedinstvenog upravnog odjela 7. ožujka 2019. godine dopisom KLASA: 040-02/19-02/4, URBROJ: 531-05-2-3-19-2 , zatražilo da se očituje o navodima Udruga Spasimo Bišòvo, a glede bitnog navoda da Izvješće o stanju u prostoru Grada Komiže nije izrađeno od 2004. godine. Grad Komiža, Jedinstveni upravni odjel se očitovanjem KLASA: 040-01/19-01/01 URBROJ: 2190/02-03-19-02. od 21. ožujka 2019. godine očitovao o navedenom. Iz istog su uočene nepravilnosti u radu Jedinstvenog upravnog odjela, te je u tijeku postupka nadzora izdano Rješenje KLASA: UP/l-350-07/19-06/3, URBROJ:531-05-2-3-19-1 od 27. ožujka 2019. godine kojim se Gradu Komiži, Jedinstvenom upravnom odjelu nalaže postupanje u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju, kao i primjereni rok u kojem treba postupiti i dostaviti dokaze o postupanju.

Gradsko vijeće Grada Komiže na svojoj 19. sjednici održanoj 3. rujna 2019. godine donijelo je zaključak o prihvaćanju Izvješća o stanju u prostoru Grada Komiže za razdoblje od 2014. do 2018. godine, KLASA:021-05/19-03/40, URBROJ:2190/02-01-19-01.

Otok Biševo – područje zaštićenog krajobraza

Sukladno članku 123. stavku 3. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19) Građanska inicijativa “Spasimo Biševo”, koja djeluje s ciljem očuvanja kulturne, povijesne i prirodne baštine otoka Biševa, poziva Ministarstvo zaštite okoliša i energetike na očitovanje o suglasnosti s proglašenjem otoka Biševa značajnim krajobrazom Republike Hrvatske. Zahtjev se temelji na potrebi preventivne zaštite otoka Biševa uslijed potencijalno degradirajućeg smjera njegovog razvoja, a koju su prepoznali stanovnici i posjetitelji otoka.

Kombinacija kulturnih s prirodnim krajobrazima, te zanimljiva i raznolika obala, čine vrlo vrijedan prostor. Artikulirani rubovi između naselja, poljoprivrednih površina, te prirodnog površinskog pokrova, stvaraju dinamične, ali istovremeno i harmonične prostorne podjedinice. Unatoč tome što su poljoprivredne površine dosta zapuštene, što je posljednica depopulacije i deagrarizacije, velika kompleksnost otoka na maloj površini rezultirala je visokom konačnom ocjenom. Simbolička vrijednost prirodnih i kulturnih elemenata je od regionalnog značaja.

2006. godine prostornim se planom uređenja Grada Komiže za zaštitu predlaže otok Biševo u kategoriji zaštićenog krajolika zbog postojanja opasnosti od gubljenja vrijednosti krajobraza.

Elaborat o zaštiti koji su izradili stručni suradnici i članovi udruge Spasimo Bišòvo protokoliran je 24.09.2019. i još čeka pozitivno rješavanje nadležnog Ministarstva. Uvid u cijeli elaborat moguće je napraviti na web stranici https://spasimobisevo.org/zahtjev-za-proglasenjem-otoka-biseva-podrucjem-znacajnog-krajobraza.

Primjer dobre prakse: prostor Žutsko-sitske otočne skupine

Šibensko-kninska županija donijela je Prostorni plan područja posebnih obilježja značajnog krajobraza Žutsko-sitske otočne skupine (Gornjeg Kurnata), dijela jedinstvenog arhipelaga koji je za razliku od prostora Nacionalnog parka Kornati zaštićen u kategoriji značajnog krajobraza. Ovo je prvi Prostorni plan u Republici Hrvatskoj koji regulira isključivo prostor značajnog krajobraza na otočnom području, a za naglasiti je da se radi i o vrijednom NATURA 2000 području.

Promjenom tradicijskih obrazaca korištenja prostora Žutsko-sitske otočne skupine – pojavom turističkog korištenja priobalnog područja, napuštanjem stočarenja koje je u najvećoj mjeri oblikovalo kopneni krajolik otočja, te gubitkom organske veze između građevina uz obalu i pripadajućeg poljoprivrednog posjeda – javila se opasnost nestanka obilježja koji ovaj prostor čine iznimnim i u međunarodnim mjerilima. Stoga je za ovaj prostor Prostornim planom Šibensko-kninske županije i propisana obveza izrade prostornog plana područja posebnih obilježja, s ciljem razrješenja osnovne razvojne dileme: kako zaštititi kvalitetu prostora od devastacije prekomjernom, ili na drugi način neprimjerenom izgradnjom, ali istodobno omogućiti i unaprijediti njegovo tradicijsko gospodarsko korištenje uz integriranje turističkog posjećivanja kao komplementarne i važne gospodarske djelatnosti današnjice.

Javnim natječajem do idejnog rješenja prostornog plana

Preporuka je članova Udruge Spasimo Bišòvo da se transparentnim javnim arhitektonskim natječajem odabere najbolje idejno rješenje koje bi adekvatno dugoročno zadovoljilo potrebe ovog prostora.

Zaključak

Svako društvo i kolektiv razvija svijest i osjećaje o vrijednostima ambijenta. Iz toga se formira cilj: stvaranje novih i čuvanje starih vrijednosti u okolišu. Devastirani okoliš pokazuje kako se društvo izgubilo na putu do toga cilja. Umjesto da stvara vrijednosti, ono ih razara. Kolektiv pritom zapravo radi suprotno svojim željama.

Saniranje unutar granica otoka težak je problem zbog toga što ovisi o gospodarskim prilikama i promjenama stava, svijesti o stanju okoliša i raspoloženja stanovnika. Cilj je svakako je što prije dovesti stanovnike i vlasnike do odluke da se zone rekonstruiraju i saniraju. Pritom se mora računati i s otporom promjenama, pogotovo u generacijama koje su kuće i izgradile.

Velik problem u samom koncipiranju važeće prostornoplanske dokumentacije je bio zakonski okvir, koji ne prepoznaje specifičnosti i tradiciju načina korištenja vrijednog prostora poput otoka Biševa. Za potrebe novog Plana treba provesti opsežnu analitiku, te da se u nizu razgovora, sastanaka i rasprava pokuša pronaći najbolji način kako odgovoriti na nove izazove i načine korištenja ovoga vrijednog prostora, a da se zadrži njegova izvornost i ljepota kao trajna vrijednost. Poseban naglasak treba biti na tome da korisnici u Planu pronađu i određeni interes za život i održivo dugotrajno gospodarenje ovim prostorom.

Molimo gradonačelnicu Tonku Ivčević i nadležno Ministarstvo da nas izvijeste o zaključcima stručne analize u svrhu utvrđivanja osnovanosti pokretanja postupka za izradu prostornog plana otoka Biševa u cjelini.

OZNAKE

Gradonačelnica Komiže Tonka Ivčević | Otok Biševo | prostorno planiranje | sadašnjost (kategorija)

OSTAVITE SVOJ KOMENTAR