Područje otoka Visa

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) svjetska je mreža UN-a za razvoj koja zagovara promjene i povezivanje država sa znanjem, iskustvom te potencijalima kako bi se građanima omogućilo da izgrade bolji život. UNDP djeluje u 166 zemalja.

Program UNDP-a u Hrvatskoj obuhvaća razvojne inicijative kao što su: lokalni razvoj i jačanje institucionalnih kapaciteta, zaštita okoliša i racionalno korištenje energije, podrška najranjivijim skupinama u društvu, uključivanje privatnog sektora u proces razvoja te jačanje hrvatskog pravosuđa i sigurnosti građana.

Globalni fond za okoliš (GEF) osnovan je 1991. godine kako bi se pomoglo zemljama u razvoju i zemljama s ekonomijama u tranziciji da osiguraju sredstva za programe i projekte zaštite okoliša.

 

Autorski tim: dr. sc. Miro Dragičević (voditelj), mr. sc. Sandra Lisjak, Miroslav Villi, Zoran Kasum, mr. sc. Branko Bogunović,

Stjepko Devčić

 

Projekt COAST

Očuvanje i održivo korištenje biološke i krajobrazne raznolikosti na dalmatinskoj obali putem održivog razvitka

obalnog područja

Plan razvoja ekološkog i ruralnog turizma

Područje otoka Visa

Lipanj 2009. godine

Summary

Development plan for eco / rural tourism of the island Vis that is presented here is a pragmatic and a conceptual frame for the efficient development and management of the development process for this type of tourism.

Following the standard international procedure of regional and destination planning in tourism, Horwath HTL provided an objective frame for the development potential of this area, and gave the concrete development suggestions that are in line with the recent experiences of similar global destinations.

In this context, the summary of key analysis / results is presented as follows.

Project context and situational analysis

The area of the project includes two administrative entities (Town of Vis and Town Komiža), and is located in Split-Dalmatia County. The island of Vis belongs to a tourism cluster of (middle) Dalmatia, and therefore its future tourism development must be placed in the context of development of a wider region of (middle) Dalmatia tourism cluster. In order for destinations / sub-regions of this cluster to play on a global tourism market, they need to jointly position themselves under the cluster brand, whilst at the same time, each of these destinations embarks the process of building their own tourism destination image, with professionally shaped products, activities and experiences, based on their own key values. This process has already been defined in the Master plan of tourism development for Split-Dalmatia County, where development guidelines have been set for each destination of this tourism region.

Situational analysis for the island of Vis shows that the geographical position, natural heritage, landscape and cultural values, as well as the ecologically clean environment are the key values of this destination as well as the great base for tourism development.

Main barriers to the development are the lack of an integral concept and development strategy, nor the active development policy, unfavourable demographic structure, transport isolation, which place Vis in a very unfavourable economic position. Additionally, infrastructural and communal barriers, unfavourable economic conditions, institutional barriers, and the inadequate state development policies (subventions, tax relief, and other types of support to the island economy) must be noted as key disadvantages of the area.

In terms of tourism, the situational analysis identified that the years long isolation of the island limited its tourism development. Today the whole island has around 3.000 tourism beds, whilst 77% of the total is made by private accommodation facilities. There are only three hotels on the island of Vis (2* and 3* category). The island of Vis is a highly seasonal destination – around 90% of the total tourism traffic is realised in the period from June to September. There are few events organised on the island (boat race, international theatre carnival, cultural summer of Vis), but they are not widely known nor strongly promoted. Even though the island produces typical agricultural products (lemon, palms, etc.), the alternative types of tourism (agrotourism, health and wellness tourism, etc.) have not been a part of the offer. There are no major investments on the island, apart from some domestic and foreign small scale investments in privately owned properties (holiday homes), thus a majority of existing facilities remain unused (e.g. factory, army facilities. Etc.). SME business is growing at a slow pace, and is mainly focused on the food and beverage facilities.

It is clear that the island of Vis is at the very beginning of its tourism development, and this Plan therefore suggests a concept for its integral tourism development, whilst putting the focus to the eco / rural projects development.

Key stakeholders evaluation

In order to evaluate the interests and attitudes of the key stakeholders in tourism of the island of Vis, a series of interviews and a workshop have been perfonned. The key stakeholders are: local government (Town of Vis and Town of Komiža), Tourism boards of Vis and Komiža, hotels, Museum of the Town of Vis, tourism / travel agencies, food and beverage facilities, local entrepreneurs, associations, cooperatives, and private accommodation owners. Key stakeholders generally agree that tourism development must be based on the sustainable principles, based on the small and medium scale businesses development as well as the large external investments. According to their opinions, the tourism development must integrate the agriculture and cultural and historical identity values.

Identified attitudes and interests also include a strong focus on rural tourism products development, which will be based on the local family initiatives, as well as larger domestic investments. Furthermore, the key barriers to tourism development currently are human resources and lack of financial initiatives in support.

Competition analysis

Competition analysis is done in order to provide a wider context for the current situation evaluation, as well as for the identification of a development strategy. Competitive destinations in this case are other similar islands along the Croatian coast, and their general as well as the economic situation, which are of a similar size (around 90 km2), of a similar geography and similar position.

Considering the uniqueness of each of the Croatian islands, there are not many islands that satisfy all the criteria, so the analysis includes the following island destinations: Lošinj, Rab, Lastovo and Mljet.

In relation to the analysed competitive island destinations, Vis has few future tourism development options, where the optimal option for Vis is its own development way. in order to transform the current uncertainty and latent conflicts into an advantage, which can only be done through a high value strategy and sustainable tourism model, that efficiently combines cultural and natural values with the agro production, fishing and mariculture as well as the recreation on the island.

Global tourism trends analysis

Global trends in relation to the development and growth of tourism demand, travel, preferences and destinations, combined with the trends of the experiential structuring related to the destination development indicate that the island of Vis needs to use its key values. This includes the advantage of island’s distance from the land (feeling of exclusivity / isolation), rich natural historic and cultural heritage, which need to be integrated in the tourism offer of a whole destination, according to the sustainable development principles.

SWOT analysis and key strategic advantages and barriers to the tourism development

SWOT analysis (strengths, weaknesses, opportunities and threats) for the purpose of this Plan was done based on the evaluation of the following elements:

KEY INTERNAL STRENGTHS AND WEAKNESSES FOR THE ISLAND OF VIS STRENGTHS AND WEAKNESSES

NATURAL, SOCIAL AND ECONOMICAL PROFILE OF THE AREA DESTINATION PERFORMANCE

DESTINATION MARKETING DESTINATION TOURISM SERVICES

LOCAL COMMUNITY AND PUBLIC SERVICES STAKEHOLDERS AND PARTNERSHIPS

TOURISM DEVELOPMENT

KEY EXTERNAL OPPORTUNITIES AND THREATS FOR THE ISLAND OF VIS OPPORTUNITIES AND THREATS

INDUSTRY TRENDS COMPETITORS

LEGAL / POLITICAL ENVIRONMENT

SOCIO-CULTURAL ENVIRONMENT

ECONOMICAL ENVIRONMENT

ENVIRONMENT

TECHNOLOGY

The conducted SWOT analysis indicates that the island of Vis is facing more than twice as large intensity of weaknesses than the strengths, which is an expected result, considering the destination is currently at the beginning of its professional and competitive tourism development. Furthermore, the island of Vis needs to use the larger number of opportunities in the external environment to its advantage, because in this way it uses current external processes in order to create internal development advantages. However, regardless of the relatively favourable position in relation to the current processes, tourism development od Vis must be based on the minimalisation of its own weaknesses, because an intelligent development of a tourism destination cannot be based only on accentuating internal strengths and using the opportunities from the external environment.

Based on all the previous analysis, the following key strategic advantages and barriers to a tourism development of the island of Vis have been identified:

Key strategic advantages Key strategic barriers
Very attractive tourism area from the perspective of global trends and interests Problem of creating a clear tourism development vision for the times to come
Attractiveness of natural, cultural, historic and rural attractions of the island Lack of clearly formed and focused tourism products
Start up position / advantages Lack of tourism infrastructure
Inadequate general infrastructure
Benchmark analysis

In a process of creating a destination development plan, it is essential to set development guidelines for the distribution of destination’s resources. This is the reason why destinations are evaluated in relation to other destinations which have already developed a similar growth model and development strategy. In order to provide an insight into destinations that can relate their development logic to the planned development of the island of Vis, three island destinations have been analysed – Sardinia, Elba and Faial (Azores). Even though these destinations are in different phases of development process, these islands provide a good example of the use of the local resources and integration of heritage and autochthonous production.

The analysed island destinations are relevant examples for the island of Vis, because they are under the influence of the Mediterranean culture, they are mainly based in the Mediterranean basin (because of the similar climate, European markets and tourism trends), they have well preserved and rich natural resources as well as the cultural heritage. Additionally, these destinations developed agriculture and integrated it into a rural tourism offer, whilst they used differentiated products to create a variety of tourism activities on offer during the whole year.

Key strategic principles

The rational image of the future of a tourism destination, or its tourism vision must be based on the realistic strategic principles and key guidelines for its future growth. The island of Vis is a tourism destination at a very beginning og its tourism development, and as such it needs to provide appropriate answers to the challenges of a globalisation. In this conteyt, key strategic principles for the island of Vis are.

/. Start up position as a resuit of the absence of a mass tourstification (as an advantage and/or a challenge to local and national political elite)

2.    Lack of the local capacity as an answer to globalisation processes

3.    Adriatic stopover

4.    Inherited urban concentration

5.    Necessity of an organic growth/development, considering the protection and improvement of natural and cultural attractiveness of the island, as well as negotiating platform for external investors

Vision and positioning

Vision and market positioning in current global tourism market are complex creations, based on the ever changing tourism market conditions, changes in tourist behaviour, and finally because of the continuous pressure of competitive destinations / regions. Vision is created for both today’s and tomorrow’s markets, and it forms a unique emotional relationship with future markets.

Market positioning on the other hand highlights the physical as well as the emotional aspects of a destination that need to be integrated in the area and agreed upon by the local community, in order to create a successful development.

Thus, the tourism vision for the island of Vis is as follows:

Island of Vis uses tourism to revitalise its area and generate the economic growth, which is done by restructuring its space and innovative high value tourism offer that highlights the identity as well as natural and socio-cultural characteristics of the island.

The island of Vis is the hideaway island, which builds its authenticity and exclusivity on the sustainable development principles.

Vis revitalises its two urban poles (Vis and Komita), innovatively restructures the island interior, and designs its coastal areas.

Tourism development of Vis is based on creation of a integrated tourism value chain, which is embedded into historic attractiveness of the island and its tradition through fishing, olive growing, lemon production, wine production, as well as through the valorisation of key identity symbols such as Falkuša, Modra Spilja, etc.

To identify its market positioning starting point, island of Vis must first rely on its key tourism fascinations, which are the base for future creation of the unique selling points, which must be agreed on and deliverd to the tourism market by integrated tourism policy.

Island of\’is – key fascinations

_History and culture_

Tradition and island’s lifestyle Untouched island idyll Passionate experience of the sea

Tourism destination Vis is geographically, naturally and culturally positioned in an environment that with its key characteristics makes a tourism cluster of Middle Dalmatia (Split-Dalmatia County). Therefore, the tourism positioning of Vis must be viewed and shaped in the context of of the whole tourism cluster of Middle Dalmatia positioning. Strategic positioning of destinations within the Split-Dalmatia County is defined in the Tourism master plan of Split-

Dalmatia County, where the island of Vis is positioned as ‘the hideaway island’. The term ‘hideaway’ is used in its widest sense and represents a sanctuary as well as the place of the spiritual and cultural revitalisation, which presupposes the complete high value tourism change development.

Vis is a hideaway island which offers following key experiences:

•    Relaxation in a hidden beauty of sea and bays

•    Meeting point, activities and events in Vis and Komiia

•    Exciting experience of the sea and fishing tradition

•    Traditional island lifestyle

•    Island history and culture

•    Activities in the idyllic island ambiance

 

Considering all of the above, the proposed positioning statement for the island of Vis is as follows.

Experiential structuring and tourism products

 

In addition to the basic support to product development, the above proposed positioning statement serves as a framework for the experiential structuring of the island Vis (and Biševo), where all the experience in the future tourism offer are placed in the space itself, and later on will be shaped in a form of professional and competitive tourism products.

1. Urban centres (Vis and Komiža) – start the process of urban revitalisation and rehabilitation and take on the role of two island hubs

2. Viško polje – revitalises agriculture and offers experiences of tradition and nature

3.    Vis plateau – urban / value revitalisation and rehabilitation of villages on the plateau offering eco / rural experiences of islands lifestyle

4.    Coastal ring – rehabilitation and development programme of beaches for the experience of exclusivity and tranquillity

5.    Island Biševo – equipment programme to create the sanctuary for nature lovers and a visit point of protected natural heritage (Modra špilja, and other caves)

In this context, the proposed tourism products for Vis and Biševo are:

1.    Holiday and relaxation by the sea

2.    Nautical tourism

3.    Rural tourism

4.    Special interests

Evaluation of the accommodation capacities growth volume

Tourism development, apart from defining the vision and tourism products presupposes a qualification, or a projection of a quantity of future accommodation capacities, in accordance with area’s potentials and limits. This also means that capacities need to provide a positive business results, they need to be in line with contemporary tourism trends as well as they have to be appropriately supported by human potentials.

Projections of growth scenarios are shown in the following table, and are based on accommodation capacities as planned in Land use plans. They are also based on the tourism traffic, tourism income and tourism volume in relation to the resources. Reference years are 2007 (starting year) and 2020 (final year).

2007 2020. WITHOUT CHANGE 2020. REALIZED 25% OF LAND USE PLAN 2020. REALIZED 50% OF LAND USE PLAN 2020. REALIZED 100% OF LAND USE PUN
population 3.637 3.637 3.637 3.637 3.637
area in km2 90 90 90 90 90
accomodation capacity (beds) 3.078 3.078 4.309 5.539 8.000
accomodation capacity (hotels) 619 619 1.539 2.460 4.300
arrivals 28.804 56.174 78.639 141.521 233.600
overnights 192.361 280.868 471.836 707.607 1.168.000
arrivals (hotels and resorts) 14.724 16.945 60.833 74.825 130.792
overnights (hotels and resorts) 75.701 101.671 365.000 448.950 784.750
occupancy of the total acc. 17,1% 25.0% 30,0% 35.0% 40,0%
occupancy of hotel acc. 33.5% 45.0% 50,0% 50.0% 50,0%
overnights – CAGR 27.9% 33.5% 38.1% 44,0%
beds per km2 34 34 48 62 89
arrivals per inhabitant 8 15 22 39 64
overnights per inhabitant 53 77 130 195 321
hotel ovmights per inhabitant 21 28 100 123 216
toursim rev. in HRK 24.942.729 99.707.963 234.502.244 427.040.975 829.280.000
toursim rev. in € (direct) 3.513.060 14.043.375 33.028.485 60.146.616 116.800.000
toursim rev. per overnight (direct) 18 50 70 85 100
doubled number of inhabitants SCENARIJ 1 SCENARIJ 2 SCENARIJ 3 SCENARU 4
arrivals per inhabitant 8 11 19 32
overnights per inhabitant 39 65 97 161
hot. ovmights per inhabitant 14 50 62 108

Development scenarios 2, 3 and 4 assume the development of new hotels and tourism resorts, as well as other types of high value accommodation in rural / eco tourism – for example -agrotourism, rural holiday houses, rural family hotels, rural bed and breakfast, and rural resorts.

Implementation of these plans depends on infrastructural improvements, improvements in transport networks, as well as the significant population increase.

Competitiveness and investments

In the context of this plan, and based on the stakeholders interviews, workshop results, site inspection as well as our expert opinion, the key projects that will build a competitive position of this destination on a tourism market are:

COMPETITIVENESS ACCOMMODATION TOURISM INFRASTRUCTURE AND ATTRACTIONS EDUCATION AND MANAGEMENT
Gastronomy specialisation Agrotourism Olive oil and wine tasting Education in tourism
Complementary offer Rural holiday house Viewpoints system TourFuture (education of local community about tourism)
Tourism information system Rural ‘bed & breakfast’ Panoramic road Destination management organisation
Integrated tourism signalisation system Rural family hotel Fishing museum ‘Komiža’ Organisation for rural tourism development and management
Small bay beaches development programme Rural resort Interpretation centre ‘Vis -hideaway island’
Waterfront revitalisation Healthy food programme for a tourism market
Eco labels Walking, trekking and cycling paths concept
Private accommodation quality development School of Vis cuisine
Standardisation and quality systems in rural tourism Watersports centre
Urban conversion (Vis and Komiža) Ethno village Dragodid
Interpretation centre ‘Military history of Vis’
Island tours
Marketing plan

Strategic approach to marketing of the island of Vis is related to two existing documents that have dealt with this area – Tourism master plan of Split-Dalmatia County, which is an official document of the County from 2006, and the Strategic marketing plan of Croatian tourism 2008-2012, which will be an official document of the Croatian National Tourism Board.

Taking into account the results from both documents, the recommendations must be taken as a starting platform for a detailed marketing activities elaboration in this Plan.

Thus, a summary of integrated marketing activities for the island of Vis is presented below:

Integrated marketing communication system for Vis

Brand creation Promotional tools and materials Communication activities Monitoring
✓ Logo ✓ Brochures ✓ Sales improvement Quality standards of brochures and
General brochures Fairs other promotional materials
Brand name Product brochures Special promotional activities
✓ Term Rural accommodation brochures Specific attraction brochures Direct marketing

✓ Public relations

✓ Contents quality of web page in relation to correct and up-to-date
✓ Protected Colours ✓ Promotional materials Press trips information
Familiarisation trips ✓ Quality of fairs
Tourism map Newsletters
Itinerary maps based on products Press conferences
Tour guide News, notifications
✓ Website ✓ Advertising
Press (newspapers, magazines)
Souvenirs and autochthonous Internet advertising
products ✓ Organisation of sminars and workshops

Investments and concluding remarks

Development plan for eco / rural tourism of the island of Vis, located in the Split-Dalmatia County, is at its core focused on rural and eco tourism projects. Considering transitional processes in Croatia, and the process of shifting responsibilities for development and investments from the central to the local/regional level, this County still does not have necessary instruments for tourism investment support in its own hands.

This indicates the need for a Tourism master plan definition for this area, which represents the essential framework for the entrepreneurship in tourism, in order to initiate the interest of domestic and foreign investors. Considering that Split-Dalmatia County defined the Tourism master plan for the integral area of the County, the following step is the destination planning within the tourism cluster of the County. Not only does the tourism master plan provide investors with a clear picture of an area and its development projects, but it also indicates a level of dedication to the process of development and investments of its initiator (the County).

Significant eco / rural tourism product for the island of Vis requires significant investments into the infrastructure, as well as few coastal projects designated in the Land use plans. In addition to this a touristification of the two urban centres (Komiža and Vis) is necessary.

In this context, this Plan is viewed as a pre-phase or a pre-plan for a serious master plan of the island, as well as the initiation of entrepreneurship’s activities by a bottom up principle, which can create additional synergies for eco/rural initiatives.

Sažetak

Ovdje izloženi Plan razvoja eko / ruralnog turizma za otok Vis predstavlja pragmatičan, ali i konceptualan okvir za efikasan razvoj i upravljanje procesom razvoja ove vrste turizma.

Vodeći se standardnom internacionalnom procedurom regionalnog i destinacijskog planiranja u turizmu, Horwath HTL je, koliko je to bilo moguće, objektivizirao razvojni potencijal ovog područja, te dao konkretne razvojne prijedloge koji prate recentna iskustva sličnih destinacija u svijetu.

U tom kontekstu se ovdje izlaže sažetak ključnih nalaza / prijedloga ovog Plana.

Kontekst projekta i situacijska analiza

Područje obuhvata projekta uključuje dvije administrativne cjeline (grad Vis i grad Komiža), a nalazi se na području Splitsko-dalmatinske Županije. Otok Vis se nalazi u turističkom klasteru (srednja) Dalmacija, i prema tome svoj budući turistički razvoj treba biti stavljen u kontekst razvoja šire regije turističkog područja (srednje) Dalmacije. Da bi destinacije / subregije unutar ovog turističkog područja (klastera) mogle igrati na globalnom tržištu, nužno je da se zajednički pozicioniraju pod krovnom markom cijelog turističkog područja (klastera), a svaka od njih također gradi svoj imidž turističke destinacije sa profesionalno oblikovanim proizvodima, sadržajima i iskustvima, temeljem svojih ključnih vrijednosti. Ovaj proces je već definiran Glavnim planom razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije, pa tako svaka destinacija već ima svoje odrednice i smjernice razvoja koje u procesu oblikovanja svoje ponude slijedi i dalje definira.

Situacijska analiza otoka Visa pokazuje da su geoprometni položaj, prirodna bogatstva obalnog prostora, krajobrazne i kulturološke vrijednosti te ekološki praktički nezagađen okoliš ključne vrijednosti ovog prostora i izvrsna osnova za razvoj turizma.

Osnovni ograničavajući čimbenici razvoja su nepostojanje cjelovite koncepcije i strategije razvoja, odnosno aktivne razvojne politike, zatim nepovoljna demografska osnovica, prometna izoliranost, koja još uvijek Vis stavlja u neravnopravnu gospodarsku poziciju. Ovdje svakako treba navesti i infrastrukturne i komunalne nedostatke, zatim nepovoljno stanje gospodarstva, institucionalno-sistemska ograničenja, te na kraju i neadekvatnu državnu politiku razvoja (subvencije, porezne olakšice i druge beneficije prema otočkom gospodarstvu i stanovništvu).

Što se turizma tiče, u okviru situacijske analize identificirano je da je dugogodišnja zatvorenost otoka prema posjetiteljima ograničavala razvoj turizma. Danas je turizam vrlo slabo razvijen -na primjer, na cijelom otoku ima ukupno oko 3.000 turističkih kreveta, a dominiraju privatni smještajni kapaciteti sa preko 77% ukupnog smještajnih kapaciteta otoka. Na otoku posluju samo tri hotela nižih kategorija (2* i 3*). Otok Vis je izrazito sezonalna destinacija – približno 90% ukupnog turističkog prometa se ostvaruje u periodu od lipanja do rujna. Na otoku se organiziraju događaji kao što su regata, internacionalni karneval kazališnih amatera i kulturno ljeto Visa, ali nisu izrazito poznati niti jasno promovirana na tržištu. Iako otok ima značajnih prednosti u poljoprivredi (limun, rasadnik palmi, bilje i sl.) alternativni oblici turizma kao što je agroturizam, kulturni ili zdravstveni turizam nisu do sad bili u ponudi. Na otoku nema ozbiljnijih investicija, osim nekoliko stranih i domaćih investicija u privatne kuće za odmor tako da je veći dio postojećih objekata neiskorišteno (npr. tvornica ribe, vojni objekti). Malo i srednje poduzetništvo se polako razvija na Visu, ali je uglavnom fokusirano na razvoj ugostiteljske ponude.

Jasno je dakle da je otok Vis na samom početku svog turističkog razvoja i u tom smislu se ovim planom predlaže koncept njegovog cjelokupnog turističkog razvoja, a naglasak se stavlja na razvoj eko / ruralnih projekata kao glavni fokus Plana.

Evaluacija ključnih interesnih subjekata

U svrhu evaluacije interesa i stavova ključnih interesnih subjekata u turizmu na otoku Visu provedena je radionica i niz intervjua sa ključnim subjektima. To su lokalne vlasti (Gradovi Vis i Komiža), Turističke zajednice Vis i Komiža, Hoteli, Muzej grada Visa, turističke / putničke agencije, ugostiteljski objekti, lokalni obrtnici, udruge i zadruge te iznajmljivači privatnog smještaja. Ključni subjekti uglavnom se slažu u mišljenju da razvoj turizma treba temeljiti na principima održivosti, ali uz razvoj malog i srednjeg poduzetništva, te većih eksternih investicija. U turistički razvoj, smatraju, svakako treba integrirati poljoprivrednu proizvodnju i kultumo-povijesne identitetske vrijednosti.

Identificirani stavovi i interesi također uključuju snažno usmjerenje na razvoj proizvoda ruralnog turizma, koji će se bazirati na lokalnim obiteljskim inicijativama, ali i većim domaćim investicijama. Prema mišljenju ključnih subjekata, ljudski resursi i nedostatak financijskih poticaja za razvoj turizma glavni su ograničavajući faktori turističkog uzleta otoka Visa.

Analiza konkurenata

Analiza konkurencije izvodi se kako bi se dao širi kontekst za ocjenu situacije promatranog subjekta i/ili kako bi se identificirale moguće razvojne strategije. Pod konkurencijom se u ovom slučaju podrazumijevaju drugi slični otoci na hrvatskom Jadranu te njihova opća i gospodarska situacija, a koji su slične veličine (oko 90 km2), sa sličnom geografijom i sličnim prometnim položajem.

Budući da zbog jedinstvenosti svakog pojedinog otoka na hrvatskom Jadranu nema mnogo otoka koji zadovoljavaju sve navedene kriterije, pa su stoga ovdje analizirani otoci Lošinj, Rab, Lastovo i Mljet.

U odnosu na analizirane konkurente, otok Vis ima nekoliko razvojnih opcija u pogledu budućeg turističkog razvoja, s time da je optimalna ona gdje otok Vis traži svoj put i sadašnju situaciju neizvjesnosti i latentnih sukoba okreće u vlastitu prednost ali samo u slučaju izbora strategije visokih vrijednosti i provedbe modela održivog turizma koji na efikasan način spaja lokalne kulturne i prirodne vrijednosti s otočkom agroproizvodnjom, ribarstvom i marikulturom s rekreacijom na moru i u zaleđu otoka.

Analiza globalnih trendova u turizmu

Globalni trendovi u odnosu na razvoj i rast turističke potražnje, putovanja, ponašanje i preferencije turista, te destinacije suočeni sa trendovima iskustvenog strukturiranja vrijednosti koje su povezane sa razvojem destinacija upućuju da destinacija otoka Visa treba koristiti svoje ključne vrijednosti. To svakako uključuje prednosti udaljenosti od kopna (osjećaj ekskluziviteta / izoliranosti), bogatstva prirodnih i kulturoloških vrijednosti, bogatstva povijesnog nasljeđa, te ih je stoga potrebno integrirati u turističku ponudu cjelokupne destinacije, sljedeći pritom principe održivog razvoja.

SWOT analiza i ključne strateške prednosti i barijere turističkog razvoja

Analiza snaga, slabosti, mogućnosti i prijetnji (strengths, weaknesses, opportunities and threats -SWOT) za potrebe ovog Plana izvedena je temeljem evaluacije sljedećih elemenata:

KLJUCNE INTERNE SNAGE I SLABOSTI DESTINACUE VIS SNAGE I SLABOSTI

PRIRODNI. SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRUČJA

PERFORMANSE DESTINACUE_

DESTINACIJSKI MARKETING_

TURISTIČKE USLUGE DESTINACUE_

LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE_

INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA_

TURISTIČKI RAZVOJ

KLJUCNE EKSTERNE MOGUĆNOSTI I PRIJETNJE DESTINACUE VIS MOGUĆNOSTI I PRIJETNJE

TRENDOVI INDUSTRIJE_

KONKURENTI_

PRAVNO/POLITIČKO OKRUŽENJE SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE EKONOMSKO OKRUŽENJE

OKOLIŠ_

TEHNOLOGIJA

Izvedena SWOT analiza upućuje na sljedeće da je destinacija otoka Visa suočena sa više od dva puta većim intenzitetom slabosti od intenziteta snaga, što je i očekivan rezultat, obzirom da se destinacija Vis nalazi na početku izgradnje profesionalne i konkurentne turističke industrije. Nadalje, otok Vis mora iskoristiti prednost većeg broja mogućnosti u okruženju u odnosu na prijetnje, jer na taj način trenutne procesi u svom okruženju koristi za stvaranje vlastite prednosti u razvoju. Međutim, bez obzira na relativno povoljnu poziciju u odnosu na trenutne procese u okruženju, razvoj turizma destinacije Vis potrebno je temeljiti na minimaliziranju vlastitih slabosti, jer se inteligentan razvoj turističke destinacije ne može temeljiti samo na akcentuiranju unutarnjih snaga i korištenju prilika iz vanjskog okruženja.

Temeljem svih prethodnih analiza, definirane su sljedeće ključne strateške prednosti i barijere turističkom razvoju destinacije otoka Visa, koje definiraju pristup i smjernice njenog budućeg razvoja u turizmu.

Ključne strateške prednosti Ključne strateške barijere
Izrazito atraktivan turistički prostor sa stajališta globalnih trendova i interesa Problem stvaranje jasne vizije turističkog razvoja za nadolazeće razdoblje
Atraktivnost prirodnih, kulturno-povijesnih u ruralnih atrakcija otoka Nedostatak jasno oblikovanih i fokusiranih turističkih proizvoda
Pozicija / prilike početnika Nedostatak turističke infrastrukture
Neadekvatna opća infrastruktura
Analiza oglednih primjera u praksi

Pri izradi razvojnog plana određene destinacije potrebno je postaviti smjernice razvoja u okviru kojih destinacija treba strateški rasporediti svoje resurse. Stoga se ciljana destinacija promatra u odnosu na destinacije koje su već razvile sličan model rasta i strategiju razvoja. Kako bi se stekao uvid u destinacije koje svojom logikom razvoja odgovaraju planiranoj razvojnoj logici otoka Visa, analizirane su tri destinacije – Sardinija, Elba, Faial (Azorsko otočje). Iako u različitim fazama razvojnoga puta, ova tri otoka pružaju dobar primjer upotrebe lokalnih resursa i integracije nacionalnih običaja i autohtone proizvodnje.

Ove su destinacije relevantne za usporedbu i primjer razvoju otoka Visa jer su to otočke destinacije pod utjecajem Mediteranske kulture i običaja, uglavnom su smještene u Sredozemlju (zbog slične klime, europskog tržišta, trendova turista), imaju očuvane i bogate prirodne resurse, te kulturnu baštinu. Uz to razvile su agruikulturu, te je integrirale u ruralnu turističku ponudu, a diferenciranim proizvodima kreirale su rannovrsnu ponudu tijekom cijele godine.

Strateška uporišta

Racionalna slika budućnosti jedne turističke destinacije, to jest njena turistička vizija mora biti izvedena iz realnih strateških uporišta, odnosno objektivizacije ključnih odrednica na kojima destinacija gradi svoju budućnost. Otok Vis je turistička destinacija na samom početku svog turističkog razvoja i stoga mora dati odgovarajuće odgovore na izazove globalizacije. U tom smislu, strateška uporišta otoka Visa su:

6.    Početna pozicija zbog izostale masovne turistifikacije (a kao prednost i/ili izazov lokalnim političkim elitama i Hrvatskoj u cjelini

7.    Nepostojanje lokalnog kapaciteta za odgovor otoka na globalizacijske procese

8.    Jadranski stopover

9.    Povijesno nasljeđena urbana koncentracija

10.    Nužnost organskog rasta, a s obzirom na očuvanje i unapređenje prirodnih i kulturnih atraktivnosti otoka, te kao pregovaračka platforma sa vanjskim igračima / investitorima

Vizija i pozicioniranje

Vizija i tržišno pozicioniranje u današnjem globalnom turističkom svijetu su jedinstveno kompleksne kreacije, s obzirom na promjenljive uvjete na turističkom tržištu, na promjene u uzorcima ponašanja gostiju, te na kraju i zbog konstantnog pritiska konkurentskih destinacija / regija. Vizija se kreira kako za današnje tržište, tako i za buduće tržište, te zajedno sa pozicioniranjem tvori jedinstvenu cjelinu, i kreira jedinstvenu emocionalnu vezu sa budućim tržištem. Tržišno pozicioniranje, s druge strane naglašava koji fizički, ali i emocionalni aspekti destinacije / regije moraju biti integrirani u prostoru i prihvaćeni od lokalne zajednice kako bi razvoj bio uspješan, odnosno prihvaćen od strane turističkog tržišta.

Prema tome, vizija razvoja otoka Visa je:

Otok Vis turizmom revitalizira prostor i generira gospodarski rast, a to čini restrukturiranjem prostora i inovativnom turističkom ponudom visoke vrijednosti, čime naglašava identitet te prirodne i socio-kulturne značajke otoka.

Vis je otok skrovište, koji svoju autentičnost i ekskluzivnost gradi na održivim principima razvoja.

Vis revitalizira dva urbana pola razvoja (Vis i Komita), inovativno restrukturira unutrašnjost otoka, te oprema svoj obalni prostor.

Turistički razvoj otoka Visa temelji se na kreiranju cjelokupnog lanca vrijednosti koji je utkan iu povijesnu atraktivnost otoka i njegovu tradicionalnost kroz. ribarstvo, maslinarstvo, uzgoj limuna, vinarstvo, te upotrebu ključnih simbola ovih vrijednosti kao što su npr. Falkuša, Modra Spilja, itd.

Kako bi identificirala početnu točku tržišnog pozicioniranja, destinacija otoka Visa se najprije mora osloniti na ključne turističke fascinacije otoka, koje se promatraju kao okvir za izgradnju dugoročnih jedinstvenih prodajnih prijedloga koje zajednička turistička politika destinacije mora prihvatiti i isporučiti tržištu u realno sagledivom vremenskom okviru.

Otok Vis – ključne fascinacije

Povijest i kultura Tradicija i život otoka Idila netaknutog otoka Vatreni doživljaj mora

Destinacija Vis nalazi se u geografskom, prirodnom i kulturološkom okruženju koje svojim ključnim značajkama i karakteristikama čini turistički klaster Srednje Dalmacije (Splitsko-dalmatinska županija), te je stoga turističko pozicioniranje otoka Visa potrebno promatrati i oblikovati u kontekstu pozicioniranja cjelokupnog turističkog klastera Srednje Dalmacije.

Strateško pozicioniranje destinacija unutar područja Splitsko-dalmatinske županije, definirano je Glavnim planom razvoja turizma SDŽ, i unutar njega, destinacija Vis se pozicionira kao ‘Otok skrovište’. Kontekst ‘skrovišta’ uzet je u najširem smislu, a predstavlja svojevrsno utočište i mjesto kulturne i duhovne revitalizacije i pretpostavlja izgradnju turističkog lanca visoke vrijednosti.

Vis je otok skrovište koji nudi sljedeća ključna iskustva:

•    Odmor i opuštanje u skrivenoj ljepoti mora i uvala

•    Mjesto susreta, aktivnosti i događanja u Visu i Komiti

•    Uzbudljiv doživljaj mora i ribarske tradicije

•    Tradicionalnog otočkog života

•    Povijesti i kulture otoka

 

Uzimajući sve navedeno u obzir, prijedlog turističkog pozicioniranja je kako slijedi:

Iskustveno strukturiranje i turistički proizvodi

 

Osim temeljne potpore za razvoj proizvoda, gore navedeni prijedlog pozicioniranja također služi kao okosnica iskustvenog strukturiranja prostora Visa i Biševa, gdje se u okvir prostora ‘pretaču’ iskustva koja će Vis pružati svojim gostima, a kasnije se ta ista iskustva izražavaju profesionalno oblikovanim konkurentnim proizvodima.

6.    Urbani centri (Vis i Komiža) – kreću u proces urbane revitalizacije i rehabilitacije i nbsp;preuzimaju ulogu dva otočka ‘hub-a’, to jest centra organiziranja cjelokupnog turističkog iskustva otoka i morskog areala ove destinacije

7.    Viško polje – revitalizira agrikulturu i nudi iskustvo uranjanja u tradiciju i prirodu

8.    Viški plato – urbano / vrijednosno revitalizira i rehabilitira lanac sela na platou i time nudi eko / ruralno iskustvo života na otoku

9.    Obalni pojas – rehabilitacijom i programom razvoja / opremanja plaža pruža doživljaj ekskluzivnosti i mira

10.    Otok Biševo – programom opremanja, ovaj prostor je utočište za ljubitelje prirode i vizitacijski punkt zaštićenih prirodnih rijetkosti (Modra i ostale špilje)

U tom kontekstu, prijedlog turističkih proizvoda, a s obzirom na njihov razvojni potencijal, za Vis i Biševo temelji se na:

•    Odmoru i opuštanju uz more

•    Nautičkom turizmu

•    Ruralnom turizmu

•    Specijalnim interesima

Evaluacija opsega rasta smještajnih kapaciteta

Razvoj turizma, osim postavljanja vizije i izbora turističkih proizvoda podrazumijeva i kvalifikaciju, odnosno količinu budućih smještajnih kapaciteta, koja mora biti u skladu sa mogućnostima i ograničenjima prostora, mora ostvarivati pozitivan poslovni rezultat, u skladu sa suvremenim turističkim trendovima, te mora imati dostatnu podršku ljudskog potencijala.

Scenariji procjene rasta koji se prikazuju u sljedećoj tabeli, temelje se na smještajnim kapacitetima predviđenim u prostornim planovima, te turističkom prometu, zaradi od turizma, i turističkom volumenu u odnosu na resurse. Referentne godine su 2007. (polazna godina) i 2020. (ciljna godina).

2007 SCENARIJ 1

2020. BEZ PROMJENE

SCENARIJ 2

2020. REALIZIRANO 25% PP-A

SCENARIJ 3

2020. REALIZIRANO 50% PP-A

SCENARIJ 4

2020. REALIZIRANO 100% PP-A

stanovništvo 3.637 3.637 3.637 3.637 3.637
površina u km2 90 90 90 90 90
smještajni kapaciteti (kreveti) 3.078 3.078 4.309 5.539 6.000
smještajni kapaciteti (hoteli) 619 619 1.539 2.460 4.300
dolasci 28.804 56.174 78.639 141.521 233.600
noćenja 192.361 280.868 471.836 707.607 1.168.000
dolasci (hoteli i tur. naselja) 14.724 16.945 60.833 74.825 130.792
noćenja (hoteli i tur. naselja) 75.701 101.671 365.000 448.950 784.750
zauzetost ukupnog smještaja 17,1% 25,0% 30,0% 35,0% 40,0%
zauzetost hotelskog smještaja 33,5% 45,0% 50,0% 50,0% 50,0%
noćenja – CAGR 3.2% 7,8% 11,5% 16,2%
kreveta po ćetvomom kilometru 34 34 48 62 89
dolazaka po stanovniku 8 15 22 39 64
noćenja po stanovniku 53 77 130 195 321
hot. noćenja po stanovniku 21 28 100 123 216
tur. phhod u HRK 24.942.729 99.707.963 234.502.244 427.040.975 829.280.000
tur. phhod u € (direktni) 3.513.060 14.043.375 33.028.485 60.146.616 116.800.000
tur. phhod po noćenju (direktni) 18 50 70 85 100
udvostručenje broja stanovnika SCENARIJ 1 SCENARIJ 2 SCENARIJ 3 SCENARIJ 4
dolazaka po stanovniku 8 11 19 32
noćenja po stanovniku 39 65 97 161
hot. noćenja po stanovniku 14 50 62 108

Scenariji razvoja 2,3 i 4 pretpostavljaju razvoj novih hotela i turističkih naselja, te razvoj drugih vrsta smještaja visoke kvalitete u ruralnom/eko turizmu, kao na primjer agrotirzama, ruralnih kuća za odmor, ruralnih obiteljskih hotela i bed&breakfasta, te ruralnih resorta.

Realizacija ovih planova ovisi o rješavanju infrastrukturnih problema na kvalitetan način, poboljšanju prometne povezanosti i dostupnosti otoka, te znatnijem povećanju broja stanovnika na otoku.

Konkurentnost i investicije

U kontekstu ovog Plana, a temeljem razgovora sa ključnim subjektima, rezultata sa radionice, obilaska terena, te našeg ekspertnog mišljenja, ključni projekti koji će graditi konkurentsku poziciju ove destinacije na turističkom tržištu i koji su detaljno elaborirani u ovom planu su:

PROJEKT

KONKURENTNOSTI

PROJEKTI

SMJEŠTAJNIH

KAPACITETA

PROJEKTI TURISTIČKE INFRASTRUKTURE 1 ATRAKCIJA PROJEKTI EDUKACIJE 1 UPRAVLJANJA
Specijalizacija gastronomske ponude Agroturizam Kušaonica vina i maslinovog ulja Projekt edukacije u turizmu
Razvoj komplementarne ponude Ruralna kuća za odmor Sustav vidikovaca TourFuture (edukacija lokalnog stanovništva u turizmu)
Turistički informativni sustav Ruralni ‘bed & breakfast’ Panoramska cesta Destinacijska menadžment organizacija
Integrirani sustav turističkog označavanja Ruralni obiteljski hotel Ribarski muzej ‘Komiža’ Organizacija za razvoj i upravljanje ruralnim turizmom
Program opremanja malih plaža u uvalama Ruralni resort Interpretacijski centar Vis – otok skrovište’
Revitalizacija šetnice / rive uz more Program zdrave hrane za turističko tržište
Eko oznake kvalitete Koncept pješačkih, planinarskih i biciklističkih staza
Projekt razvoja kvalitete privatnog smještaja Škola viške kuhinje
Projekt standardizacije i sustava kvalitete u ruralnom turizmu Centar za sportove na vodi
Urbana konverzija (Vis i Komiža) Etno selo Dragodid
Interpretacijski centar Vojna povijest Visa’
Ture otoka
Marketing plan

Pristup strateškom promišljanju marketinga za područje otoka Visa proizlazi iz dva već postojeća dokumenta koji su obuhvatili predmetno područje – Glavni plan turizma Splitsko-dalmatinske županije, službeni dokument Splitsko-dalmatinske županije od 2006. godine te novi Strateški marketing plan hrvatskog turizma 2008-2012, koji će uskoro biti prihvaćen kao službeni dokument Hrvatske turističke zajednice za navedeni period.

Uzevši u obzir rezultate iz oba dokumenta, a prvenstveno vodeći računa o otoku Visu, preporuke dane u oba dokumenta moraju se uzeti kao početna platforma za detaljniju razradu marketing aktivnosti u ovom projektu.

U tom smislu, sažeti prikaz sustava integriranih marketinških aktivnosti za otok Vis je kako slijedi:

Sustav integrirane i marketinške komunikacije \ fis
Stvaranje tržišne marke s Logo ^ Ime marke Termin * Zaštitne boje Promotivni oblici i materijali ■s Brošure

Opće brošure Brošure proizvoda Brošure seoskih domaćinstava Broušure specifičnih atrakcija

✓’ Promotivni materijali

Plakati, letci

Turistička karta

Karte Itinerara s obzirom na

proizvode

Turistički vodič

v Internet stranica Suveniri i autohtoni proizvodi

Aktivnosti vezane uz komunikaciju

s Unaprjeđenje prodaje Sudjelovanje na sajmovima Posebne promocljske akcije Olrektnl marketing

✓    Odnosi s javnošću Novinarska putovanja AgencIJska putovanja Newsletter

Tiskovne konferencije Obavijesti, novosti

   Oglašavanje

Tisak (novine, časopisi)

Internet oglašavanje

s Organizacija seminara i radionica

Praćenje provedenih aktivnosti

S Standard kvalitete tiska brošura i ostalih promotivnih materijala

■z Kvaliteta sadržaja Internet stranice s obzirom na ažurnost i točnost

Kvaliteta nastupa na sajmovima

Investicije i zaključni prijedlozi

Projekt razvoja eko i ruralnog turizma na prostoru destinacija otoka Visa, koji je smješten u Splitsko-dalmatinskoj Županiji, u svojoj je osnovi fokusiran na razvoj eko i ruralnih projekata. Uzimajući u obzir tranzicijske procese u Hrvatskoj, odnosno proces prijenosa odgovornosti za razvoj i investicije sa centralne na lokalnu/regionalnu razinu, ova županija još uvijek nema potrebne instrumente pripreme investicija u turističkoj djelatnosti u svojim rukama. U tom kontekstu se za područje obuhvata ovog projekta nameće potreba definiranja master plana turizma kao jedinog i esencijalnog okvira za poduzetništvo u turizmu a kako bi se inicirao interes domaćih i stranih investitora. Obzirom daje Splitsko-dalmatinska Županija definirala i prihvatila Glavni plan razvoja turizma za cjelokupno područje Županije, sljedeći korak je planiranje destinacija unutar turističkog klastera koje obuhvaća prostor Županije. Osim što turistički master plan nekog prostora osigurava investitorima jasnu sliku područja i projekata za razvoj, on također pokazuje razinu posvećenosti i uvjerljivosti inicijatora procesa razvoja i investicija (Županija).

Za ozbiljniji razvoj eko / ruralnog proizvoda područja destinacije otoka Visa, potrebna su značajna ulaganja ne samo u infrastrukturu nego i nekoliko značajnijih obalnih projekata na lokacijama naznačenim prostornim planom te napose značajna turistifikacija dva glavna centra ovog prostora, to jest Komiže i Visa.

U tom je kontekstu ovaj Plan promatran kao pretfaza ili prednacrt za ozbiljni master plan ovog otoka, ali i kao inicijacija poduzetničkih aktivnosti odozdo prema gore koje temeljem uspješne prakse mogu stvoriti dodatne sinergije za eko/ruralne inicijative.

1. Uvod

Plan razvoja eko / ruralnog turizma za područje LOT 2, odnosno otoka Visa sa Biševom dio je šireg COAST projekta, čiji je sveobuhvatni generalni cilj održivost razvoja hrvatske obale sa zaštitom biološke i krajobrazne raznolikost utkane u razvojni put.

Osnovna strategija projekta je prepoznati i ukloniti prepreke koje trenutno priječe preobrazbu gospodarskih sektora u smjeru održivosti, kroz poticanje razvojnih inicijativa koje u konačnici omogućavaju gospodarski prosperitet i kvalitetu života. To će se činiti tako da se:

■    identificira a potom i ponudi iješenja kojima se može ograničiti i dokinuti postojeći obrazac interesa, pokretačkih sila i okolnosti koji razvoj gura u smjeru gdje se, radi ostvarivanja značajne kratkoročne dobiti, resursi – prije svega sam prostor sa svojom iznimnom biološkom i krajobraznom raznolikošću i na njoj temeljenoj atraktivnosti -troše neracionalno i neodrživo, a da se istovremeno narušava društvena kohezija te priječi i raznolikost a time i vitalnost samog razvoja;

■ identificiraju i potiču razvojne inicijative koje gospodarski prosperitet i kvalitetu života grade na način da iznimnu biološku i krajobraznu raznolikost i na njoj temeljenu atraktivnost prepoznaje, čuva i održivo koristi kao jednu od osnovnih komparativnih razvojnih prednosti regije.

Prema tome, cilj je da se na području četiri dalmatinske županije sustavno i kontinuirano utječe na aktivnosti i prakse gospodarstva u turizmu, poljoprivredi, ribarstvu i marikulturi – i izravno i posredno kroz utjecaj na bankarski sektor, odnosno dostupnost investicijskog kapitala – a kako bi ih se potaklo da u svoje prakse uključe održivo korištenje dobara i zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti kao temeljne, globalno značajne vrijednosti područja Dalmacije.

Osnovni očekivani rezultati COAST projekta su:

■    Demonstracija društveno-gospodarskog razvitka koji čuva i održivo koristi biološku i krakjobraznu raznolikost / vrijednost / atraktivnost, u sektorima turizma, ribarstva, marikultura i poljoprivrede – na četiri odabrana demo područja: Lot 1 – Pelješac sa posebnim naglaskom na Ston i Dubrovačko primorje; Lot 2 – Otoci Vis i Biševo; Lot 3 – šire područje ušća rijeke Krke; i Lot 4 – Otok Pag (JI dio Zadarske županije) i obalno područje Novigrada/Karina, što je vidljivo na sljedećoj mapi.

■    Poboljšanje uvjeta za ‘zelene investicije’ (investicije koje čuvaju i održivo koriste postojeću biološku i krajobraznu raznolikost kao svoju glavnu resursnu osnovu), na području četiri županije.

■    Poboljšanje usklađenosti i provedbe propisa i praksi ključnih sektora na području četiri županije u odnosu na održivo korištenje i zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti.

* Na nacionalnoj razini uspostavljeno ozračje koje prepoznaje, uvažava, podržava, institucionalizira i širi održivi razvoj uz razumno korištenje i zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti.

Zadaci i procedure

2.1 Zadaci

Temeljem javnog natječaja koji je proveden u veljači / ožujku 2008. godine, Program Ujedinjenih naroda za razvoj Hrvatska (UNDP Hrvatska) je odabrao ponudu Horwath HTL (Honvath Consulting Zagreb) te tvrtki povjerila izradu projekta Plan razvoja eko / ruralnog turizma za demo područja projekta LOT 1 (Općine Dubrovačko primorje i Ston) i LOT 2 (Otoci Vis i Biševo).

Osnovni ciljevi COAST projekta su:

identificiranje, te ponuda rješenja kojima se može ograničiti i dokinuti postojeći obrazac interesa, praksi i okolnosti koji razvoj usmjerava u smjeru, gdje se zbog ostvarivanja značajne kratkoročne dobiti, resursi neracionalno i neodrživo troše, a da se pri tome negativno utječe i na društvenu koheziju, te na raznolikost a time i vitalnost gospodarskog razvoja

# identificiranje i poticanje razvojne inicijative koje gospodarski prosperitet i kvalitetu života grade na način da iznimnu biološku i krajobraznu raznolikost i na njoj temeljenu atraktivnost prepoznaje, čuva i održivo koristi kao jednu od svojih osnovnih komparativnih razvojnih prednosti regije.

Ključni ciljevi samog ‘Plana razvoja eko i ruralnog turizma u demo područjima destinacije Ston i Dubrovačko primorje i destinacije otoka Visa (Lot 1 i Lot 2)’ su:

da se istraži i izvijesti o trenutnom stanju i trendovima turističkog razvoja,

<# da se istraži i izvijesti o potencijalima i ograničenjima te praktičnim idejama projekta kao i mjerama podrške za održivi razvoj turizma.

Ugovorom sklopljenim u svibnju 2008. godine, specificirana je lista projektnih zadataka, čiji se prijedlozi / rezultati predstavljaju ovim izvještajem. Projektni zadaci i njihovi segmenti prikazani su u sljedećoj šemi, a u ovom Izvještaju obrađuje se područje LOT 2, odnosno otoci Vis i Biševo:

SITUACIJKA ANALIZA IDETIFIKACIJA MOGUĆNOSTI ZA RAZVOJ

ANALIZA POTRAŽNJE

–    Turistički promet – dolasci, noćenja, sezonalnost, vrste smještaja, itd.

ANALIZA KLJUČNIH SUBJEKATA

–    Kroz sastanke i intervjue

ANALIZA KONKURENCIJE

TRENDOVI

SWOT ANALIZA

I

ANALIZA PONUDE

   Prirodni faktori- geografska situacija, veličina, klima, geološka situacija, voda. krajolik, flora i fauna .

   Prostorne mogućnosti i ograničenja • analiza: prostornih planova, tur. strategija, master planova. ROP. PORO. lokalnih planova, itd.

   Socio-ekonomiski faktori – ekonomska struktura, socio-demografska struktura, politička i administrativna struktura

   Infrastruktura i usluge • (voda. plin, el. energija, itd.), transport, usluge (komercijalne, zdravstvene, itd.)

•    Kulturni faktori- povijest, tradicija, lokalni proizvodi, položaj lokacija, spomenici i mjesta od interesa, atrakcije, ture. zabava, događaji, itd.

–    Tur. infrastruktura – šetnice, biciklističke staze, jahanje, ostale sportske i rekreacijske aktivnosti

   Smještaj • ukupni kapacitet, struktura, kvaliteta, itd.

   Hrana i piće – kapacitet, lokalna distribucija, kvaliteta, itd.

   Lokalno stanovništvo – svijest, očekivanja, kontribucija razvoju, itd.

   Lokalne tur. zajednice – aktivnosti, budžet, itd.

–    Turistički marketing – ponuda, cijene, kanali distribucije, komunikacijski instrumenti, strategije, itd.

–    Obuka u turizmu

–    Suradnja lokalnih turističkih ponuđača

 

LOKALNA STRATEGIJA ODRŽIVOG TURIZMA
BENCHMARK ANALIZA

–    Benchmarking okvir

–    Analiza destinacija (proizvodi, poslovni modeli, ključni faktori uspjeha, itd.)

KLJUČNI PROJEKTI KONKURENTNOSTI • Identifikacija konkurentskih nedostataka

– Selekcija i specifikacija ključnih projekata izgradnje konkurentnosti

STRATEŠKI KONCEPT RURALNOG / EKO / ZELENOG RAZVOJA

–    Strateški kontekst

–    Vizija i pozicioniranje

–    Razvoj proizvoda

MARKETING STRATEGIJA

–    Marketinško pozicioniranje

–    Proizvodi i tržišni segmenti

–    Elementi diferenciranja

• Ključni strateški marketinški prijedlozi

KLJUČNI PROJEKTI ODRŽIVOG RAZVOJA 1 MJERE UPRAVLJANJA

– Kapacitet, sadržaji, aktivnosti, ključni prijedlozi za upravljanje posjetiteljima i kvalitetom, standardi za poduzetnike, itd.

 

 

KLJUČNE STRATEŠKE SNAGE I BARIJERE BUDUĆEG ODRŽIVOG RAZVOJA U TURIZMU

2.2 Procedure

U svrhu dobivanja pouzdanih rezultata, prijedloga i rješenja, vezano na prethodno navedene zadatke, za potrebe ovog projekta proveden su standardne metodološke i radne procedure karakteristične u međunarodnoj praksi planiranja i razvoja turističkih destinacija. Osim sekundarnih i terenskih istraživanja, za potrebe ovog projekta izvedena su i dodatna istraživanja pomoću intervjua i radionica sa ključnim interesnim subjektima, s ciljem dodatne argumentacije za različita problemska područja, kao i provjeru primjerenosti predloženih rješenja. Osim toga, radni tim Horwath Consultinga održao je nekoliko internih radionica u svrhu iznalaženja optimalnih rješenja za postavljene zadatke ovog projekta.

Prema tome, program istraživanja uključuje:

SEGMENT PROJEKTA

 

AKTIVNOST

 

SVRHA

 

a)    Prikupljanje i analiza postojećih statističkih podataka i baza podataka različitih institucija

1. ANALIZA PONUDE    (Općine Vis i Komiža, Županija Splitsko-

dalmatinska, Ministarstvo okoliša, prostornog planiranja i izgradnje, Hrvatski zavod za statistiku, Hrvatska gospodarska komora, itd.).

b)    Analiza prostorno-planerskih dokumenata na županijskoj i lokalnoj razini.

c)    Prikupljanje, analiza, ocjena i interpretacija svih relevantnih grafičkih (mape) reprezentacija prostora.

d)    Terensko istraživanje atrakcija i recentnih projekata u ruralnom turizmu otoka Visa.

e)    Prikupljanje i analiza postojećih turističkih podataka i baza podataka različitih institucija (Gradovi Komiža i Vis, Županija Splitsko-dalmatinska, Turističke zajednice destinacija, Ministarstvo turizma. Hrvatski zavod za statistiku, Hrvatska gospodarska komora, Institut za turizam itd.), te razgovori sa ključnim subjektima u turizmu predmetnih područja

f)    Prikupljanje i analiza postojećih statističkih podataka i baza podataka, različitih institucija (Gradovi Komiža i Vis, Županija Splitsko-dalmatinska, itd.) te do sada izrađenih strateških i ostalih planova vezanih na utjecaj turističkih aktivnosti i razvoja na okoliš predmetnog područja

 

Evaluacija geografskih, prirodnih, socio-demografskih,    kulturnih, političko-pravnih, ekonomskih i , prostorno-planerskih,    karakteristika područja obuhvata.

 

Identifikacija i analiza turističke ponude, uključujući smještajnu ponudu, ponudu hrane i pića, turističke resurse i atrakcije, postojeće aktivnosti turističkog marketinga, postojeće poticajne programe vezane na tur. razvoj, itd.

 

Ocjena utjecaja tur. aktivnosti na okoliš

 

g) Terensko istraživanje vezano na analizu i evaluaciju trenutne situacije na području predmetnih regija, a vezano na utjecaj turističkih aktivnosti i razvoja na okoliš predmetnih područja

2.    ANALIZA POTRAŽNJE h) Prikupljanje i analiza postojećih statističkih podataka i baza podataka različitih institucija (Gradovi Komiža i Vis, Županija Splitsko-dalmatinska, Turističke zajednice destinacija, Ministarstvo turizma, Hrvatski zavod za statistiku, Hrvatska gospodarska komora, Institut za turizam itd.)

3.    ANALIZA KLJUČNIH i) Interaktivna radionica po televoting

SUBJEKATA    (biračkom)    sistemu    koja uključuje sve subjekte u turizmu ovih područja, kao i lokalnu zajednicu otoka Visa.

 

Identifikacija    i analiza turističke potražnje, uključujući broj turističkih dolazaka i    noćenja, sezonalnost destinacije, vrste smještaja, zauzetost i sl.

 

Komunikacija ključnih pitanja tur. razvoja predmetnih područja sa svim relevantnim subjektima: općinama, direktorima lokalnih tur. zajednica, hotelijerima, tur. agencijama, Udrugom vlasnika privatnog smještaja, predstavnicima zaštićenih područja, predstavnicima javnih službi, predstavnicima lokalne zajednice, itd.

 

4. ANALIZA KONKURENCIJE

 

5. TRENDOVI U TURIZMU

 

6. SWOT ANALIZA

 

7. BENCHMARK ANALIZA

 

8. KLJUČNI PROJEKTI KONKURENTNOSTI

 

9. STRATEŠKI KONCEPT ODRŽIVOG RAZVOJA

 

j)    Semi-strukturirani intervjui sa ključnim subjektima privatnog i javnog sektora, ključnim donosiocima odluka, te nevladinim organizacijama na Visu.

k)    Prikupljanje i analiza statističkih podataka i baza podataka vezanih uz razvoj turizma u odabranim turističkim destinacijama / otocima koji su u konkurentskom krugu predmetnim područjima (npr. Konkurentske destinacije za otok Vis su Mljet i Lastovo, te Lošinj i Rab)

l)    Prikupljanje i analiza podataka i baza podataka vezanih uz ključne trendove u turizmu u svijetu

 

m)    Temeljem svih prethodnih analiza izvršiti će se konačna analiza snaga, slabosti, mogućnosti i prijetnji za predmetna područja ovog projekta

n)    Prikupljanje i analiza statističkih podataka i baza podataka vezanim na razvoj održivog turizma u odabranim (oglednim destinacijama) – Ministarstva turizma, Ruralis Svjetska turistička organizacija, Mintel, Tourism Intelligence International, Turističke organizacije odabranih destinacija, itd.)

o)    Telefonski intervjui sa ključnim / relevantnim subjektima turističkog razvoja odabranih oglednih destinacija

p)    Terensko istraživanje razine konkurentnosti na području predmetnih regija.

 

q) Terensko istraživanje mogućnosti pozicioniranja na području predmetnih regija

 

r) Interaktivna radionica po televoting (biračkom) sistemu koja uključuje sve subjekte u turizmu ovih područja, kao i lokalnu zajednicu otoka Visa.

 

Komunikacija projekta i identifikacija ključnih mišljenja kao i prikupljanje podataka vezanih uz svijest, očekivanja, kontribuciju razvoju turizma, te ostale odrednice projekta. Identifikacija mišljenja i stavova ključnih subjekata i donosioca odluka na predmetnim područjima, vezano na mogućnosti i željeni smjer tur. razvoja te potencijala rasta na Pelješcu i Visu.

Prikupljanje i analiza informacija vezanih uz prostorne, socio-demografske,    ekonomske,

karakteristike ove destinacije, te njihove razvojne, odnosno poslovno-upravljačke modele u turizmu

Analiza ključnih trendova u svrhu smjernica za budući razvojni model predmetnih područja ovog projekta

 

Identifikacija ključnih strateških snaga i barijera budućeg održivog razvoja u turizmu predmetnih područja ovog projekta

 

Prikupljanje i analiza informacija vezanih uz razvojne, poslovne i upravljačke modele održivog turizma odabranih oglednih destinacija, u svrhu identifikacije optimalnog razvojnog modela za predmetna područja ovog projekta

Identifikacija trenutne razine konkurentnosti predmetnih područja. Metodologija se temelji na Porterovom dijamantu konkurentnosti.

Identifikacija ključnih elemenata održivog razvoja, vizije i pozicioniranja na tur. tržištu i razvoja proizvoda za predmetna područja projekta.

Prikupljanje / provjera podataka, mišljenja i stavova vezano na viziju i pozicioniranje, identifikacija ključnih prednosti i barijera, definiranje portfelja proizvoda, identifikacija potencijalnih projekata u turizmu.

 

Prijedlog ključnih projekata razvoja uključujući kapacitete, sadržaje, aktivnosti, prijedloge za upravljanje posjetiteljima i kvalitetom, standardima za poduzetnike, itd._

 

10. MARKETING STRATEGIJA

 

s)    Interaktivna radionica po televoting (biračkom) sistemu koja uključuje sve subjekte u turizmu ovih područja, kao i lokalnu zajednicu otoka Visa.

t)    Evaluacija svih prethodnih analiza

 

11. KLJUČNI PROJEKTI RAZVOJA I MJERE UPRAVLJANJA

 

u) Evaluacija svih prethodnih analiza

 

12. INVESTICIJSKA STRATEGIJA

 

v) Evaluacija svih prethodnih analiza

 

13. KLJUČNI PRIJEDLOZI PROJEKTA

 

w) Evaluacija svih prethodnih analiza

 

Prikupljanje / provjera podataka, mišljenja i stavova vezano na marketinško pozicioniranje predmetnih područja, ključne proizvode i tržišne segmente, te elemente diferenciranja, zaključno sa ključnim strateškim marketinškim prijedlozima

Prijedlog ključnih projekata razvoja uključujući    kapacitete,    sadržaje,

aktivnosti, prijedloge za upravljanje posjetiteljima i kvalitetom, standardima za poduzetnike, itd.

Prijedlog modela investicija i financiranja    (opća    evaluacija

investicija, dinamika investiranja i alokacija investicija), te identifikacija izvora financiranja

Ključni prijedlozi projekta, te prijedlozi za formiranje partnerstva_

 

3. Kontekst projekta

3.1. Područje obuhvata projekta

Područje aktivnosti, prikazano na sljedećoj mapi, uključuje dvije administrativne cjeline (grad Vis i grad Komiža), a nalazi se na području Splitsko-dalmatinske Županije. Ključne značajke tog prostora u smislu površine, naselja i broja stanovnika prikazane su u sljedećim tabelama:

Kartogram 3-1: Grad Vis i Grad Komiža

VIS

Županija

Stanovništvo (2001) Površina (km2) Naselja

Splitsko – Dalmatinska

1.960

52

 

Županija

Stanovništvo (2001) Površina (km2) Naselja

Splitsko Dalmatinska

1.677

48

 

Brgujac, Dračevo Polje, Marinje Zemlje, Milna, Plisko Polje, Podselje, Podstražje, Rogačić, Rukavac, Stončica i Vis

Podšpilja (s naseljima Borovik, Duboka, Podhumlje, Podšpilje i Žena Glava), selo Oključna na sjevernom dijelu otoka, te manji otoci Biševo, Brusnik, Jabuka, Palagruža i Svetac.

3.2. Otok Vis u širem kontekstu regije

Otok Vis se nalazi u turističkom klasteru (srednja) Dalmacija, i prema tome svoj budući turistički razvoj treba biti stavljen u kontekst razvoja šire regije turističkog klastera (srednje) Dalmacije.

Kartogram 3-2: Turistički klaster srednje Dalmacije

Da bi destinacije / subregije unutar ovog turističkog klastera mogle igrati na globalnom tržištu, nužno je da se zajednički pozicioniraju pod krovnom markom cijelog turističkog klastera, a svaka od njih također gradi svoj imidž turističke destinacije sa profesionalno oblikovanim proizvodima, sadržajima i iskustvima, temeljem svojih ključnih vrijednosti. Ovaj proces je već definiran Glavnim planom razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije, pa tako svaka destinacija već ima svoje odrednice i smjernice razvoja koje u procesu oblikovanja svoje ponude slijedi i dalje definira.

Kartogram 3-3: Otok Vis u turističkom klasteru srednje Dalmacije

4. Situacijska analiza

4.1 Temeljna kvalifikacija područja

Kartogram 4-1: Otok Vis – Situacija

 

Otok Vis, ukupne površine od 102,3 km2, smješten na krajnjem jugu Splitsko-dalmatinske župan čine gradovi Komiža i Vis. Uz otok Vis površine 90,3 km2 (dužine 17 km i širine 8 km, s dužinom obale od 77 km) nalaze se i otoci Biševo (5,8 km2), Sveti Andrija (4,3 km2) te ostali manji otoci i otočići površine 1,9 km2. Stanovništvo je tradicionalno koncentrirano u dva otočna grada: Vis i Komiža, dok je ostatak raspršen u petnaestak naselja u unutrašnjosti otoka.

Komiža je smještena na zapadnoj obali otoka. Naseljena još u prapovijesti, spominje se u XII st., a prve tragove organiziranog naselja nalazimo u XVI stoljeću.

Vis, smješten na sjeveroistočnoj obali otoka, u dnu prostranog zaljeva naseljen još u prethistorijsko doba, puni procvat doživio je u doba grčke kolonizacije Jadrana. Na grčki se polis Issu nastavlja i rimski grad. Pravo urbanizirano naselje Vis postaje u XVI i XVII stoljeću.

Klimatske značajke

’’Jadranski tip” mediteranske klime koji ima vruća i suha ljeta te blage i vlažne zime. Budući da isturen na pučinu Srednjeg Jadrana maritimni utjecaji dolaze više do izražaja što se očituje u srednjim temperaturama zimskih mjeseci i temperaturnim amplitudama.

Prosječne temperature: godišnja temperatura zraka 16,2 °C; najhladniji mjesec; 8,8°C; najtopliji mjesec 24,0°C, Temperatura mora ljeti uz obalu 22-26°C.

Godišnja količina oborina 832 mm

Najučestaliji vjetrovi su jugo, bura i maestral. U ljetnim jutarnjim satima česte su «bonace». Geološke i seizmičke značajke

Otok Vis je nepotopljeni gomjokredni antiklinorij izrađen od nekoliko nizova vapnenačkih i vapnenačko – dolomitskih grebena koji se pružaju u smjeru zapad – istok. Sastoji se od dva grebena izdvojena dvjema udolinama. Sjeverni, uži i stnniji. dostiže visinu od 514 m (Zagrebenja), ispresijecan je brojnim poprečnim strmim dolinama. Prevladavaju kraški vapnenački prostori sa škraparima, ponikvama i kraškim uvalama. Obala je strma, kamenita i nepristupačna s vapnenačkim klifovima. Južni prostraniji greben, u zapadnom dijelu izgrađen od vapnenaca. Tu se nalaze uzvišenja (Hum 587, Sv. Duh 564 i Orlovica 566 m.n.m.) Postepeno se spušta prema istoku pa su padine prema

jugoistočnoj i istočnoj obali blaže i položitije. Jugoistočna i istočna obala usječene su u dolomitima i dolomitiziranim vapnencima, dobro su razvedene i na njima su nastale brojne šljunčane plaže.

Otok Biševo izgrađeno je uglavnom od gornjo krednih čistih i dolomitiziranih vapnenaca. Tu su blaži oblici reljefa unutrašnjeg dijela otoka gdje se nalaze manja polja prekrivena plodnim zemljištem. Na zapadnoj obali u uvalama nastale su šljunčane i pješčane plaze.

Otok Vis pripada VI potresnoj zoni Merkalijeve skale.

Tla; Geološko-petrografski sastav i klimatske prilike u geološkoj prošlosti utjecali su na stvaranje i raspored tala na otoku. Plodnošću se posebno ističu smeđa i primorska tla i crvenice, nastale na vapnenačko – dolomitskim terenima. Smeđa tla prekrivaju polja središnjeg dijela otoka, dok crvenice prekrivaju manja polja kraških vapnenačkih terena, kraške uvale i ponikve.

U Komiškoj zavali rasprostranjena su antropogena vrtna tla, minerogeno karbonantna tla na diluvijalnim ilovinama, tla na eruptivima i terasirana tla na silikatnim pijescima. Sva ova tla se ističu velikom plodnošću.

Najplodnija tla na otoku Biševu su minerogeno karbonantna pjeskovita tla koja se po svojim svojstvima približavaju varicama dolomitskih terena Visa i salbunastim tlima na kvartamim pjescima.

Kartogram 4-2: Pokrov zemljišta

%
v ../

•C .

jgf 1
Hi li”.** • pvrtl fm Up ipt. w U. ■
H f-yJi – ■ 1*- i ■
_ y-4 ■i ^ u r in
ni.H tT’KHt’W.fcC.
¥-r j- *. t v I I ,M. H.‘* k-%
Kl.« u i iLi

Izvor: AZO; Corine Land Cover, 2001.

 

Vegetacija; Prirodni biljni pokrov otoka Visa i pripadajućih manjih otoka sačinjavaju mediteranska zimzelena vegetacija, predstavljena makijom i garigom, šume alepskog bora i kamenjare. Najveće prostranstvo zauzima garig – degradirana biljna zajednica makije – koji prekriva najveći dio vapnenačkih vapnenačkih površina sjevernog otočnog grebena, uzvišenja i strme padine zapadnog dijela otoka te neobrađene dijelove Biševo, Sveca i ostalih otočića.

Makiju i garig u dijelovima do 300 m.n.m sačinjavaju svi članovi: šmrca, mirta, “borovica, planika, zelenika, crnika, somina, a u većim visinama dolaze samo crnika, zelenika, smrič (borovica) i somina

Šume alepskog bora rasprostiru se na padinama Širokog brda iznad Komiže, na Stupišću, u Pretišćini, Dubokoj, Veloj i Maloj Travnoj.

Škrapari i strmiji dijelovi vapnenačkih padina obrasli su zakržljalim bodljikavim biljem te mirišljivim i ljekovitim biljem: drača, pelin, smilje, bosilje, kadulja).

More; More je najvrjedniji prirodni resurs otoka. Raspolaže s velikim biološkim bogatstvima (ribe, glavonošci, rakovi, školjkaši). Lovišta bijele ribe su obalne zone otoka, a plave ribe površinski dijelovi Viškog kanala i pučine Srednjeg Jadrana jugoistočno, južno, jugozapadno i zapadno od otoka Visa.

Temperaturna svojstva, prozirnost i čistoća mora uz živopisne uvale sa žalima značajni su elementi za razvoj turizma.

Vode; Na otoku Visu i susjednim manjim otocima zbog poroznosti stijena i geotektonske građe nema nadzemnih tokova. Atmosferska voda ponire u dubinu, otiče podzemnim putem i izbija na površinu tek u obalnim zonama na kontaktu propusnih i nepropusnih stijena u obliku manjih izvora ili vrulja (podmorski izvori). Izvori vode javljaju se u trijaskim i kvartarnim naslagama među kojima su najizdašniji Pizdica (4-5 1/sek.) i Korita (36 1/sek). Izvori slabije izdašnosti javljaju se u uvalama istočnog dijela otoka, a posebno u Komiškom i Viškom zaljevu.

4.2 Socio – ekonomski faktori

Područje karakterizira zaostajanje u gospodarskom i društvenom razvoju. U ukupnosti trajno depopulacijsko područje s nepovoljnim demografskim procesima koji postaju limitirajući čimbenik budućeg razvitka.

4.2.1 Stanovništvo i naseljenost

Na razmatranom području prisutne su slijedeće negativne pojave: stalan pad broja stanovnika, nepovoljna starosna struktura, iseljavanje najproduktivnijih segmenata stanovništva, veličina radnog kontingenta i obrazovna struktura. Sve to posljedica je dugotrajne prometne izoliranosti, ali i drugih brojnih čimbenika koji djeluju na obilježja stanovništva i demografske tijekove. Stoga su bitno ograničene, posebno u unutrašnjosti otoka, mogućnosti biološke revitalizacije stanovništva.

Broj stanovnika i demografska struktura

Prema popisu stanovništva 2001. godine na otoku je živjelo samo 3637 stanovnika, od toga 1.776 u naselju Vis, 1.523 u naselju Komiža te samo 338 stalnih stanovnika u svim ostalim naseljima. Za očekivati je da seje u razdoblju od posljednjeg popisa taj broj i smanjio.

Otok Vis karakterizira dugotrajno iseljavanje koje je intenzivno započelo početkom stoljeća te nakon 1948. godine.

Tablica 4-1: Kretanje broja stanovnika

Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001, ostali izvori

Od 1948. godine otok Vis je izgubio 3.650 stanovnika.

Na udaljenim otocima i u pojedini naseljima u unutrašnjosti otoka stanovništvo je praktički izumrlo (Biševo je sa 243 stanovnika u 1921. godini palo na svega 19 u 2001.).

Sve to posljedica je dugotrajne prometne izoliranosti, ali i drugih brojnih čimbenika koji djeluju na obilježja stanovništva i demografske tijekove.

Stoga su bitno ograničene, posebno u unutrašnjosti otoka, mogućnosti biološke revitalizacije. Ukoliko se postojeći trend nastavi Vis će 2015., imati oko 3.000. stanovnika.

Tablica 4-2: Stanovništvo – osnovni podaci

Područje KOM1ŽA VIS OTOK

VIS

Stanovnika 2001. 1.677 1.960 3.637
Naselja 10 9 19
Aktivno stanovništvo 809 762 1.571
48,2% 38,9% 43,2%
Stanovnici 60 i više godina 488 642 1.130
29,1% 32,8% 31,1%
Stanovnika 2015.-trend 1.230 1.781 3.011
Stanovnika 2015. var. 1 1.900 2.226 4.126
Stanovnika 2015. var. 2 2.500 2.500 5.000

DZS; Popis stanovništva 2001

Tablica 4-3: Stanovnici – starosna struktura

0-19 20-59 60 i više
1991. 21,61% 48,79% 29,61%
2001. 19,55% 49,38% 31,07%
DZS; Popis stanovništva 1991., 2001.

I u posljednjem međupopisnom razdoblju 1991. – 2001. smanjuje se učešće mladih i povećava učešće starih.

Starosna struktura; Iseljavanje je snažno utjecalo na poremećaje u dobnim strukturama stanovništva. Proces starenja vidljiv je kroz veliko učeće stanovnika starijih od 60 godina u ukupnom stanovništvu (31 %). Još je lošija situaciju u unutrašnjosti otoka gdje je 2001. živjelo samo 10% mladih i 54 % starih.

Prema Popisu poljoprivrede 2003. godine na otoku je 1.105 stanovnika živjelo u poljoprivrednim kućanstvima, a gotovo polovica je bila starija od 54 godine.

Proces repopulacije otoka zbog ovakve situacije zahtijevat će duži vremenski period. Autohtono stanovništvo nema biološke snage ni za jednostavnu reprodukciju.

Realizacija planiranog razvoja otoka morat će se temeljiti na imigraciji.
Kućanstva

 

Kretanje broja kućanstava slijedi trend kretanja broja stanovnika. Smanjivanje veličine domaćinstava izazvano je procesom raslojavanja domaćinstava i iseljavanjem.

Tablica 4-4: Kućanstva

Područje 1991. 2001.
Kućan. članova Kućan. članova
Komiža 845 2,65 680 2,47
Vis 806 2,61 749 2,62
Ukupno otok Vis 1.651 2,63 1.429 2,55

DZS; Popis stanovništva 1991., 2001.

 

Na otoku je 2001. bilo 1.429 kućanstava, a prosječno kućanstvo brojilo je samo 2,55 članova (3,3 člana 1971.). U manjim naseljima su značajno zastupljena staračka kućanstva samo s jednim ili dva člana.

Prema Popisu poljoprivrede na otoku je bilo 421 poljoprivredno kućanstvo s 1.105 članova. Prosječna veličina poljoprivrednog kućanstva bila je 2,6 članova, a gotovo polovica članova bila je starija od 54 godine.

Planirani broj stanovnika

Zbog narušene demografske strukture i teških gospodarskih prilika teško je dati čvrstu prognozu kretanja broja i struktura stanovništva.

Ako bi se slijedio dvadesetogodišnji depopulacijski trend, na području Visa u 2015. godini bilo bi oko 3.000 stalnih stanovnika. Ova projekcije značajna je u ocjeni potrebnih društvenih akcija i prioriteta u cilju suzbijanja daljnje depopulacije.

Tablica 4-5: Planirani broj stanovnika

Izvor: DZS; PPUG Komiža i Vis; Procjena: Honvath HTL; 2008.

 

Uz pretpostavku poduzimanja neophodne društvene akcije u cilju stabiliziranja gospodarskih prilika i stvaranja uvjeta za novo zapošljavanje kroz duže vremensko razdoblje u urbanim centrima Komiža i Vis prostornim planovima predviđena je prosječna godišnja stopa rasta od +1%.

Uz zadržavanje broja stanovnika u ostalim naseljima na otoku bi 2015. živjelo oko 4.300 stanovnika.

U optimističkoj varijanti uz ograničenu imigraciju 2015. je planirano oko 5.000 stanovnika.

Kako je 2008. godina polovica planskog razdoblja očekivalo bi se da na otoku živi oko 4.000 stanovnika što očito nije ostvareno.

Uz predviđeni razvoj stalnog stanovništva, paralelno će se odvijati i proces jačanje funkcije “sekundarnog stanovanja”. Povremenih stanovnika prema podacima o broju kuća za odmor u 2001.godini je bilo preko 5.000. Trend povećanja može se očekivati i dalje u narednom razdoblju.

Naseljenost

U organizaciji prostora otoka Visa prisutna je bipolarna organizacija s Komižom i Visom kao centralnim naseljima koja se razvojno nadopunjuju i 17 naselja s do pedesetak stanovnika. Gotovo sve značajnije aktivnosti iz sfere privrede i neprivrede odvijaju se u ovim središtima a u njima živi većina stanovnika otoka (Komiža 1.523, Vis 1.776 stanovnika 2001. godine).

Naselje Komiža; Nalazi se na zapadnoj obali otoka u sjevernom dijelu Komiškog zaljeva. Komiža je središte jedinice lokalne samouprave, sa većinom središnjih funkcija. Upravne funkcije iz nadležnosti države dijeli sa Visom s većom zastupljenošću Visa. Ranije je bila tradicionalno ribarsko – industrijsko središte otoka (ulov i prerada ribe, mala brodogradnja). Danas se zadržao ulov ribe, dok je prerada u stagnacije, a industrije i nema. Turizam se sve više afirmira kao noseća djelatnost.

Naselje Vis, Nalazi se u istoimenoj uvali na sjeveroistočnoj obali otoka sastoji se od dvije aglomeracije Kut i Luka . Grad Vis razvio se u tipično sredozemno mjesto s mnoštvom ljetnikovaca, utvrda, trgova, a strma brda koja ga okružuju odredila su da se raširi uz obrub uvale. Vis je također središte jedinice lokalne samouprave sa središnjim funkcijama i upravnim funkcijama iz nadležnosti države. U Visu je temeljna funkcija stanovanje uz prateće sadržaje koji su sve raznovrsniji.

Ruralna naselja; Borovik, Duboka, Oključna, Podhumlje, Podšpilje i Žena Glava i – Biševo nekoć pretežno orijentirana na poljoprivrednu proizvodnju, danas sve više postaju destinacije povremenog boravka (posebno Oključna i Duboka).

Manja poljoprivredna naselja na obodima polja središnjeg djela južnog grebena (Dračevo polje. Marina Zemlje, Plisko polje, Podselje i Podstražje) vezana su uz poljoprivredne površine i gravitiraju gradu Visu. Nekoć poljoprivredno orijentirana, danas se sve više pretvaraju u ladanjska područja koja uz osmišljenu razvojnu politiku mogu postati ekskluzivni turistički sadržaji (seoskog – etno turizma).

Naselja na obali ; Rukavac, Milna-Ženka i Rogačić uglavnom predstavljaju nakupine kuća za odmor bez potrebnih naseljskih sadržaja. Potrebno je sanirati zatečeno stanje.

Stanovi

Popisom 2.001 registrirano je na otoku Visu oko 3.400 stanova prosječne površine 63 m2. Stanovi za stalno stanovanje( 1.992) čine 56% ukupnog broja stanova ali je od toga 36% stalno ili privremeno napušteno.

Ukupno

stanova

Stalno

nastanjenih

Procesi depopulacije i promjene struktura stanovništva odražavaju se i
Grad Komiža 1349 717 53,2% na strukturu stanova. Stalno nastanjeni
Grad Vis 1991. 1697 766 45,1% stanovi čine samo 42% ukupnog broja
Otok Vis 3046 1.483 48,7% stanova (49% 1991.) što je posljedica
Grad Koiniža 1527 677 44,3% porasta broja privremeno ili trajno
Grad Vis 2001. 1876 741 39,5% napuštenih stanova i porasta broja
Otok Vis 3403 1.418 41,7% stanova za povremeno stanovanje.

Izvor: Državi zavod za statistiku; Popis stanovništva 1991 i 2001.

Stanovi za povremeno stanovanje sudjelovali su u ukupnom broju stanova s 39% (Komiža 29%, Vis 45%). Taj broj se je od momenta Popisa povećao tako da možemo pretpostaviti da je broj stalno nastanjenih stanova i stanova za odmor izjednačen.

Iako postoji veliki interes za obnovom zapuštenog stambenog fonda realizacije gotovo i nema zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa.

4.2.2 Ekonomski faktori

Kroz povijest otok Vis je poznat po bogatstvu ribom, osobito plavom ribom, jastozima i škampima. Grad Komiža je mjesto vještih ribara koji su specijalizirali zanat i donosili velike ulove. S druge strane grad Vis je bio više orijentiran polju u unutrašnjosti otoka te poljodjelstvu i vinogradarstvu. Nekadašnji industrijski subjekti koji su poslovali na otoku danas više ne rade, kao npr. tvornica Neptun koja je prerađivala plavu ribu u Komiži ili Vinogradar koji je bio najveći otkupljivač i prerađivač vina u Visu. Otok Vis je danas slabo razvijen zbog propadanja spomenutih industrijskih pogona te nedostatka novih industrija koji bi potaknuli razvoj.

■    Ukupni prihodi otoka iznose nešto preko 104 milijuna kuna, od čega Komiža sudjeluje sa preko 57 milijuna, a Vis sa nešto preko 47 milijuna kuna.

■    U ukupnim prihodima otoka najviše pojedinačno sudjeluje trgovina na veliko i malo sa približno 30 milijuna, a slijede hoteli i restorani sa 25 milijuna kuna prihoda.

■    Grad Komiža prihoduje približno 33.700 kn po stanovniku.

* Grad Vis prihoduje približno 24.300 kn po stanovniku.

Poljoprivredna zadruga Komiža bavi se između ostalog otkupljivanjem i preradom rogača te proizvodnjom vina i rakije. S druge strane Vis je radi trajektnog pristaništa imao mogućnost putem trgovina snabdijevati putnike, a u blizini luke otvoren je i veliki trgovački centar. Iz navedenih razloga trgovina na veliko i malo je pojedinačna djelatnost koja najviše sudjeluje u ukupnim prihodima i to sa približno 18 milijuna kuna. Stanovništvo se najviše zapošljava u prerađivačkoj industriji (142), hotelima i restoranima (141) i trgovini na veliko i malo (64). Ukupan broj nezaposlenih na otoku iznosi 246 osoba od kojih je 125 nezaposlenih u Visu, a 121 nezaposlen u Komiži.

4.3 Prostor, razvojne mogućnosti i ograničenja

4.3.1 Analiza prostornih planova

Analizirani su slijedeći prostorni planovi:

■    Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije

■    Prostorni plan uređenja Grada Komiže

■    Prostorni plan uređenja Grada Visa (Konačni prijedlog plana)

Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije s naknadnim izmjenama i dopunama Plana (2007.) korišten je za usporedbu s PPUOG Komiže i Visa u dijelu osnovnih postavki u organizaciji i namjeni prostora te planirarane infrastrukture nacionalnog i županijskog značaja. S obzirom da PPUOG Vis još uvijek nije donesen, kao mjerodavni, korišteni su podaci Prostornog plana županije.

Prostorni planovi uređenja gradova Komiža i Vis osnovne pravce gospodarskog razvoja sagledavaju kroz intenzivniji razvitak turizma, poljoprivrede s ribarstvom, ekološki prihvatljivih manjih prerađivačkih pogona, intenzivniji razvitku obrtništva, otvaranje manjih pogona i radionica.

•    Turizam treba razvijati u skladu s fizičkim kapacitetom prostora, socio – kulturnim okruženjem, mogućnostima razvoja komunalne infrastrukture, te potencijalom stalnog stanovništva i raspoložive radne snage za rad u turizmu.

Turizam je poželjno razvijati na korištenju kapaciteta u postojećim strukturama naselja uz izgradnju pratećih sadržaja i u razvitku manjih obiteljskih pansiona sa specifičnom ponudom. Izgradnju turističkih sadržaja na obali potrebno je usmjeravati na one prostore gdje se u najmanjoj mjeri narušava krajobraz. Potrebna je orijentacija na nove oblike turizma – nautički turizam, specijalne aranžmane prilagođene individualnim sklonostima pojedinih segmenata potražnje značajnih za valorizaciju ambijentalnih i kulturnih vrijednosti i osobitosti područja, seoski turizam, športsko-rekreacijski turizam i sl.

•    Poljoprivreda s ribarstvom kao protuteža turizmu kroz proizvodnju hrane neophodna je radi podizanja aktiviteta te radi dostizanja ekonomske stabilnosti. Razvitak poljoprivrede ograničen je veličinom i strukturom poljoprivrednih površina i nedostatkom vode za navodnjavanje. Budući razvitak poljoprivrede može se utemeljiti na jačoj pomoći države putem sustava poticajnih mjera, kreditiranju i sl.

•    Prerađivačku industriju u buduće treba se orijentirati na preradu poljoprivrednih proizvoda i morskih organizama. Ovim se osigurava polikultumost otočkog gospodarstva što je od značaja za stabilnost gospodarstva.

•    Obrtništvo, razvitak servisa i usluga povećavati paralelno s jačanjem turizma i povećanjem broja korisnika. Mogućnosti razvitka obrtništva vide se u kvalitetnijem zadovoljavanju potreba lokalnog stanovništva i turista ovog područja. Stoga treba razvijati proizvodne i uslužne djelatnosti na osnovi pomorske tradicija (mala brodogradnja i brodarstvo) i raspoloživih prirodnih sirovina (kamen), te onih djelatnosti koje su u službi osnovnih usmjerenja (prijevoz, trgovina, graditeljstvo, razne vrste obrta i sl.).

Temeljna organizacija i namjena prostora definirana je prostornim planovima uređenja Grada Komiže i Grada Visa (u procesu donošenja).

Građevna područja naselja i ostali izgrađeni prostori planiraju se s površinom od 379 ha što čini 3,7 % površine otoka.

Površine namijenjene razvoju i unapređenju poljoprivredne proizvodnje iznose 3.121 ha (31%), šumske površine 5.436 ha ili 54% površine otoka. Ostatak od 1.205 ha ili 12% čini mozaik ostalih šumskih i poljoprivrednih površina.

Kartogram 4-3: Temeljna namjena površina

Izvor: PPUG Komita i Vis

Tablica 4-7: Temeljna namjena površina

PROSTORNU POKAZATELJI KOMIŽA VIS OTOK VIS
ha ha ha %
Građevinska područja naselja 123 121 244 2,4%
Građevinska područja van naselja 24 50 74 0,7%
Poljoprivredne površine 941 2.180 3.121 30,8%
Šumske površine 2.873 2.563 5.436 53,6%
Ostale poljop. i šumske površine 921 285 1.205 11,9%
Ostale površine 37 24 61 0,6%
UKUPNO 4.918 5.223 10.141 100,0%

Izvor: PPUG Komita i Vis

Od ukupno 379 ha planiranih ta izgradnju (uključujući i već izgrađene prostore) prostorni

planovi predviđaju:

■    povećanje građevinskih područja naselja sa današnjih 170 ha na ukupno 244 ha što će činiti 65% svih površina za izgradnju. U ove površine uključene su osim stanovanja i ostale postojeće i planirane zone neposredno u naselju (turizam, javne, društvene, sportsko rekreacijske).

Građevna područja izvan građevinskih područja naselja planiraju se sa cca 74 ha (19,5%),

odnosno:

■    prostori za razvoj turističkih sadržaja prvenstveno više kategorije u izdvojenim turističkim zonama površine 49,5 ha, odnosno 13% ukupno planiranih zona.

■    prostor za nautičku luku s pratećim sadržajima 9,2 ha na sjevernom dijelu otoka (2,6%).

■    društvena i javna namjena 5,7 ha (1,5%)

■    zone za razvoj industrijskih djelatnosti (Ravno) i komunalno servisnih sadržaja (Zlopolje, Dol) oko 10 ha (2,5 %)

Zone ostalih namjena (arheološko područje Issa, vojne zone) iznose oko 61 ha (16%).

Kartogram 4-4: Namjena površina – postojeća i planirana izgradnja

lzvor.PPUG Komita i Vis

Detaljna namjena površina, organizacija prostora te uvjeti uređenja definirat će se urbanističkim planovima ili detaljnim urbanističkim planovima prema smjernicama iz prostornih planova uređenja.

Turizam

 

Tm istička zona

Naselje Komiža Izvan naselja Grad Komiža Naselje Vis Izvan naselja Grad Vis

UKUPNO otok VIS

Površina Broj
ha kreveta

max.

13,7 1.500
19.0 950
32,7 2.450
19,6 780
30,5 1.070
51.3 1.850
84.0 4.300

 

Izvor: PPUG Komiža

 

Prostornim planom Splitsko-dalmatinke županije, odnosno Prostornim planovima gradova Komiža i Vis planira se do 2015. godine na otoku Visu ukupno 4.300 kreveta u hotelima i turističkim naseljima.

Tablica 4-9: Planirani turistički kapaciteti – Grad Komiža

Turistička zona Površina Broj

kreveta

max.
Hotel Biševo 1,25 350
Rogači 3,15 300
Neptun 3,1 350
Kamenica 6,2 500
Barjaška 19 950
Grad Komiža 32,7 2450
Građevinsko područje naselja Komiža Hoteli:

■    zona hotela Biševo, postojeća

■    zona Rogači, planirana

Turistička naselja:

■    zone hotela Neptun, planirana

■    zona Kamenica, planirana

Van građevinskih područja naselja

Na lokaciji Barjaška, van građevinskog područja naselja, planira se izgradnja turističkog naselja. U uvali Mlin planira se izgradnja luke nautičkog turizma (u sklopu ribarske luke).

Tablica 4-10: Planirani turistički kapaciteti – Grad Vis

Turistička zona Površina Broj

kreveta

max.
Hotel Issa 0,9 260
Uvala Stonca 11,4 420
Češka Vila 7,3 100
Milna 1,2 120
Samogor 21,0 600
Zaravnišće 6,0 200
Parja 3,5 150
Grad Vis 51,3 1850

Građevinsko područje naselja Vis Hoteli:

 

■    zona hotela Issa, postojeća

■    zona “Češka vila”, postojeća

■    zona Stonca, planirana

Građevinsko područje Podstražje Hoteli:

■    zona “Odmarališta Milna”. nostoieća

Izvor: PPUG Vis

Izvan građevinskih područja naselja Hoteli:

■    zona Zaravnišće, planirana

■    zona Parja, planirana

Hotel / Turističko naselje:

■    zona Samogor, planirana

Planom je u uvali Parja planirana izgradnja luke nautičkog turizma – marine, kapaciteta 150 vezova, površina kopnenog dijela 9,17 ha.

Planirana struktura definirana je isključivo prema Zakonu, Hoteli i Turistička naselja (TI, T2). Planom se sugerira mogućnost razvoja „ruralnog turizma11 u naseljima u unutrašnjosti otoka. Nije definiran modela budućeg turističkog i ukupnog razvoja područja.

Plaže

Kvalitetom se izdvajaju šljunčane i pješčana plaže na južnoj i jugoistočnoj obali (Srebrena, Rukavac, Brgujac, Zaglav, Milna, Vela i Mala Smokova), te na zapadnoj obali Biševa (Porat i Salbunara).

Poljoprivreda: Poljoprivreda je razvojem turizma izgubila na prijašnjem značaju ali je još uvijek važna gospodarska djelatnost.

Razvitak poljoprivrede ograničen je prisutnom demografskom strukturom, veličinom i strukturom poljoprivrednih površina te nedostatkom vode za navodnjavanje.

Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene

Poljoprivredna tla sa 3.121 ha zauzimaju 31% površine otoka. Prema prostornim planovima struktura poljoprivrednih tala je slijedeća:

Osobito vrijedna obradiva tla (Pl); zemljište najveće bonitetne klase na Visu (374 ha): središnji dijelovi Dračeva polja, Pliskog polja, Zlo polja, Malog Polja, Veluke i Male Vošćice i Ljubišća.

Vrijedna obradiva tla (P2), rubni dijelovi većih polja (755 ha)

Ostala obradiva tla (P3); manje vrijedna tla sa maslinicima i danas zapuštenim poljoprivrednim površinama na padinama (1.992 ha).

Na ovim površinama će se stimulirati revitalizacija poljoprivredne proizvodnje i omogućiti gradnja građevina izvan građevinskih područja (izvan obalnog pojasa) u funkciji obnove obiteljskih gospodarstava i za potrebe seoskog turizma.

Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PS); pašnjaci, kamenjari, neobrađeno i neobraslo tlo i sl. zauzimaju 1.205 ha.

Depopulacijski procesi i naročito starenje poljoprivrednog stanovništva doveli su do zapuštanja poljoprivrednih površina. Prema Popisu poljoprivrede 2003. godine situacija je slijedeća:

Komiža; 179 ha privatnog poljoprivrednog zemljišta; 113 ha obrađenog, 66 ha neobrađenog zemljišta (40%); pretežno vinogradi (54 ha) i voćnjaci i maslinici (38 ha)

Vis; 649 ha privatnog poljoprivrednog zemljišta; 581 ha obrađenog, 68 ha neobrađenog zemljišta (10,5%); pašnjaci (400 ha), vinogradi (122 ha) i voćnjaci i maslinici (43 ha)

Šumske površine isključivo osnovne namjene; Na otoku Visu nema šuma s gospodarskim značajem. Uvažavajući prirodne uvjete i biljni pokrov, značajnije šumske površine svrstavaju se u dvije kategorije:

Zaštitne šume (Š2), čija se zaštitna funkcija ogleda u zaštita naselja, poljoprivrednih površina, zaštiti krajolika, klimatskoj funkciji, protivmisijskoj funkciji, protiverozionoj funkciji, zaštiti prometnica i sl.

Šume posebne namjene (Š3), pogodne sa rekreacijske aktivnosti, doprinose krajobraznoj osnovi područja.

4.3.1.2 Infrastruktura

Stanje osnovnih infrastrukturnih sustava je nezadovoljavajuće. Postojeći kapacitet, tehnička rješenja i sl. jedva da zadovoljavaju potrebe lokalnog stanovništva. U ljetnim mjesecima potrebe se značajno povećavaju i izazivaju nerješive probleme kako domicilnom stanovništvu, tako i gospodarskim djelatnostima.

S ovim stanjem infrastrukturnih sustava, bez njihove značajne rekonstrukcije i dogradnje, ne može se očekivati daljnji razvoj.

Prometni sustavi; Jedan od osnovnih preduvjeta razvoja otoka, a time i zaustavljanja daljnje depopulacije, je optimalna prometna povezanost obalnih i otočnih mjesta, longitudinalna povezanost duž obale kao i međuotočka povezanost. Neophodna je komplementarnost cestovnog i pomorskog prometa te integralni pristup u strategiji razvitka cestovne i pomorske infrastrukture. Pri tome je potrebno provjeriti, s prometnog aspekta, dosadašnju i utvrditi novu kategorizacije luka i pristaništa, odnosno cestovne mreže.

Cestovni promet; Cestovna mreža otoka Visa sastoji se od slijedećih kategoriziranih prometnica:

■    Državna cesta D 117, Vis – Komiža u duljini 19,68 km;

■    Županijska cesta Ž 6212, Vis (D 117) – Komiža D 117 u duljini 9,93 km;

■    Sedam lokalnih cesta, veći broj nerazvrstanih cesta

Planira se uređenje/rekonstrukcija kritičnih dionica trase državne i županijske ceste; izgradnja, rekonstrukcija i uređenje nerazvrstani spojnih cesta, ulica, mjesnih putova, gospodarskih i protiv požarnih prometnica.

Izgradnja ceste prema Oključnoj, odnosno prema budućoj turističkoj zoni Barjaška, te obilaznih cesta Vis – Rogačić i Vis (Kut) – Češka vila doprinjet će kvalitetnijoj povezanosti svih dijelova otoka Visa.

Sva važnija naselja planiraju se povezati sustavom javnog cestovnog prijevoza.

Pomorski promet: Pomorski promet je od strateške važnosti za razvoj otoka. Udaljenost otoka od kopna stavlja Vis u neravnopravan položaj s ostalim područjima,a sigurne, česte i brze veze jedan su od preduvjeta razvoja otoka. Postoji samo jedno trajektno pristanište u gradu Visu. Pomorsku povezanost s kopnom odvija se u dva sustava i to: trajektna linija i brzobrodska linija sa katamaranima.

Županijskim, odnosno prostornim planovima uređenja gradova komiže i Visa utvrđeni su međunarodni plovni put, unutarnju plovni putovi i kategorizacija luka.

■    Luke otvorena za javni promet: Komiža; Vis (županijski značaj)

■    Luke posebne namjene: Ribarska luka Komiža; Športska luka Komiža, Športska luka Vis i Luka tijela državne uprave Vis

■    Luke nautičkog turizma: Komiža – Uvala Mlin, Marina Parja – Rogačić

■    Privezišta: Paija i Mezuporat (Komiža), u sklopu turističkih zona: Češka vila i Stonca (Vis)

Zračni promet; planovima se predviđa mogućnost gradnje manje zračne luke koja će osigurati kvalitetan transport stanovnika i turista manjim zrakoplovima (do 50 mjesta, kritični zrakoplov ATR – 42) na relaciji kopno – otok Vis (domaći i međunarodni letovi) i te zadovoljiti potrebe privrede i sportskih aktivnosti. Dosadašnje studije ukazuju na lokaciju Vele Peče.

Pošta i telekomunikacije; Poštanska mreža u sastavu je Poštanskog središta Split. Na području Visa i Podšpilja su jedinice poštanske mreže, a u Komiži poštanski ured. U planskom razdoblju očekuje se osuvremenjivanje sustava pošte i uređenje poštanskog središta sa svim pripadajućim službama. Realizacijom turističkih zona razvit će se ogranci jedinica poštanske mreže.

Nepokretna telefonska mreža je javne telekomunikacijske mreže. Usluga prijenosa govora je najzatupljenija usluga koja i nadalje zadržava zadovoljavajući trend rasta, međutim prijenos podataka je već pretekao govorne usluge po ostvarenom prometu.

Usluga prijenosa govora se pretežno ostvaruje putem nepokretne telefonske mreže, a zadnjih godina mobilna telefonija je u izuzetnom porastu. Područje općine otoka pokriveno je s tri pokretne radio telefonske mreže: analognom NMT mrežom, komercijalnog naziva Mobitel i digitalnim GSM mrežama (HTMobile, VlP-net, Tele2)

Elektroenergetika; Postojeći način napajanja otoka električnom energijom u gotovo svim svojim elementima ne zadovoljava postojeće potrebe, pa samim tim ni potrebe gospodarskog razvoja. Napajanje električnom energijom otoka vrši se iz TS 110/35 kV ” Starigrad” preko 35 kV veze preko dva podmorska kabela 35 kV.

Preostali dio elektroenergetskog sustava na otoku Visu sastoji se od Trafostanice 35/10 kV ,,Vis“ instalirane snage 2×4(2×8) MVA i dalekovoda DV 35 kV pod naponom 10 kV „Vis – Komiža11. Dalekovodi su u kritičnom stanju. Posljednjih godina kablira se srednjenaponska mreža u naseljima Vis i Komiža čime se osjetno popravila situacija u urbanim dijelovima.

Trajno rješenje vidi se u prelazu na 110 kV napon izgradnjom spojne točke na Visu što pretpostavlja izgradnju slijedećih objekata: TS 110/x kV Vis; polaganje podmorske kabelske veze 110 kV Hvar – Vis i podzemne kabelske veze 110 kV na Visu do planirane trafostanice 110/35 kV “Vis. Također se predviđa izgradnja trafostanice 35/10 kV „Komiža11.

Velika udaljenost od elektroenergetske mreže Hrvatske zahtijeva relativno velike investicijske troškove što dovodi do odlaganja investiranja u osnovni sustav.

Vodoopskrba; Otok Vis još uvijek nije priključen na planirani sustav regionalnog vodovoda, a potrošači se opskrbljuju vodom sa lokalnih izvorišta. Cjelokupna vodoopskrba zasniva se na eksploataciji slatkovodne leće na lokaciji Korita (36 1/s). Kvaliteta vode je dobra, a salinitet vode znatno ispod dopuštenih vrijednosti. Zbog gubitaka u sustavu raspoložive količine su cca 27 1/s. što jedva zadovoljava potrebe domicilnog stanovništva. U ljetnom razdoblju koristi se i izvor Pizdica. Problem predstavlja osiguranje potrebnih količina vode u špici sezone, kad dolazi do preopterećenja sustava i uvođenja redukcija.

Prilikom rješavanja vodoopskrbnih potreba treba voditi računa da težište bude na opskrbi iz vlastitih resursa i da se što više iskoristi postojeća vodoopskrbna mreža. Rekonstrukcija i dogradnja sustava predviđena je u dvije faze:

rekonstrukcija crpilišta “Korita” čime bi se količina crpljenja povećala na 40 1/s. i time omogućilo normalno funkcioniranje sustava u sadašnjem stanju,

osiguranje novi količina potrebnih za kraj planskog razdoblja (cca 60 1/s).

Ponuđene su tri varijante lješenja:

■    Opskrba iz vlastitih vodnih resursa (vrlo upitna; potrebni istražni radovi)

■    Desalinizator “Pizdica”

■    Dovod vode s kopna

Odvodnja otpadnih voda: Izgradnja vodoopskrbe do svih naselja, potencira izgradnju sustava za prikupljanje otpadnih voda, njihovo pročišćavanje i dispoziciju bez štetnih posljedica na okoliš. Sadašnji način dispozicije otpadnih voda putem upojnih crnih jama je neprihvatljiv, naročito za naselja na obali. Planovima su utvrđena su slijedeća rješenja odvodnje:

Naselje Komiža; kanalizacijski sustav je većim dijelom izgrađen. Obalni kolektor sa crpnom stanicom, tlačnim cjevovodima, gravitacijskim cjevovodima na koji se treba priključiti cjelokupna kanalizacijska mreža naselja čini osnovu sustava. Po mehaničkom pročišćavanju otpadne vode se ispuštaju u komiški zaljev podmorskim ispustom. Svi objekti sustava dimenzionirani su za predviđeni razvoj Komiže do 2030. godine, osim uređaja za pročišćavanje.

Turistička zona Barjaška; predviđa se izgradnja zasebnog sustava s uređajem za pročišćavanje.

Naselje Vis; kanalizacijski sustav je uglavnom izgrađen. Obalni kolektor sa crpnom stanicom, tlačnim cjevovodima, gravitacijskim cjevovodima na koji se treba priključiti cjelokupna kanalizacijska mreža naselja čini osnovu sustava. Po mehaničkom pročišćavanju otpadne vode se ispuštaju u otvoreno more. Svi objekti sustava dimenzionirani su za predviđeni razvoj Visa do 2030. godine, osim uređaja za pročišćavanje.

Rukavac, turistička zona ,,Zaravniče“ i Brgujac i područje Milna Ženka; izgradnja zasebnih sustava sa odvodnim kolektorima, uređajima za pročišćavanje i podmorskim ispustima.

Ostala naselja u unutrašnjosti; putem vodonepropusnih septičkih jama.

Postupanje s otpadom; Otok nema adekvatno riješen problem konačnog zbrinjavanja, odnosno odlaganja krutog otpada. Sva postojeća odlagališta su privremenog karaktera te ih je potrebno sanirati otvaranjem novog, uređenog odlagališta. Sa područja Grada Visa otpad se sakuplja i odvozi na neuređeno odlagalište „Welington“, a s područja Komiže neuređeno odlagalište “Podgomilica».

Na širem području današnjeg odlagališta „Welington” planira se gradnja transfer stanice za otpremu otpada u Županijski centar za gospodarenje otpadom.

4.3.1.3 Zaštićena prirodna i kult urna baština

Prirodna baština; Područje otoka Visa naročito obala i pripadajući otočići sa svojim prirodnim i krajobraznim osobinama čini ovaj prostor izuzetno značajnim i atraktivnim. U smislu odredbi Zakona o zaštiti prirode zaštićeni su dijelovi prirode:

Značajni krajolik: Otok Ravnik; Otok Jabuka; Otok Brusnik

Planom se predlažu za zaštitu kao značajni krajolik: otok Biševo; arhipelag Budikovac – Greben

Spomenici prirode: Medvidina špilja, Modra špilja, Zelena špilja na otoku Ravnik i Uvala Stiniva (geomorfološki); Otok Brusnik i Otok Jabuka (geološki).

Prostornim planom se predlažu za zaštitu ihtiološki rezervati: akvatorij otoka Biševo, Palagruža i Svetac.

Biološka raznolikost ; Velika razvedenost hrvatske obale i činjenica da je ovaj prostor bio pribježište biljaka i životinja za ledenih doba, uzrok je velike biološke raznolikosti. Takvom raznolikošću naročito obiluju udaljeni i posebno nenastanjeni otoci, koji nisu u većoj mjeri ugroženi različitim vidovima korištenja. Ipak antropogeni utjecaj se javlja i u takvim, vrlo osjetljivim, ekološkim područjima.

Viški arhipelag pripada tim područjima s vrlo velikom biološkom raznolikošću i na kojem su koncentrirani brojni endemi. Glavni razlozi zbog kojih je potrebna zašita Viškog arhipelaga su sljedeći:

■    specifičnost herpetofaune svakog pojedinog otoka, različite od kopnene i stvaranje endema;

■    rijetke i endemične biljne vrste;

■    veliko značenje otočne skupine za preživljavanje ptica, jer su odmorišna točka ptica selica i gnjezdište rijetkih vrsta;

■    specifična geološka građa Brusnika i Jabuke;

■    strme kamenite obale sa spiljama (jugozapadna strmovita obala otoka Vis, strmovite obale okolnih otočića – biljni endemi, stanište šišmiša, bogatstvo podmorja)

■    bogatstvo podmorske flore, s pojedinim endemskim vrstama;

Kako bi se očuvale prirodne vrijednosti otoka, ključno je poštivati mjere zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u skladu s obvezama Konvencije o biološkoj raznolikosti, ciljevima zacrtanih u Strategiji zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti te Nacionalnom akcijskom planu zaštite okoliša.

Uredbom o proglašenju ekološke mreže utvrđena je „Ekološka mreža Republike Hrvatske” sa: sustavom ekološki značajnih područja i ekoloških koridora; ciljevima očuvanja i smjernicama za mjere zaštite namijenjenih održavanju ili uspostavi povoljnog stanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova, i/ili divljih svojti.

Kart ograni 4-5: Zaštićena prirodna baština

 

Ch^jim CrAumnU-

JI sirana o Visa

IKCLOIKA MRtiA

Mmnrata

 

io kopno

 

’ Btševo rrore

 

BH jnni6w.

. CMlM

10:< Wl IMV-*

 

/zvo/v Zavod za zaštitu prirode, 2008.

 

U okviru ekološke mreže zaštićeni su kopno i podmorje otoka Vis i Biševo, dio jugoistočne obale Visa, te brojne špilje i jame.

 

Kulturna baština

Dosadašnja istraživanja i saznanja svjedoče o kontinuitetu naseljenosti otoka Visa od prapovijesnih vremena do naših dana. Razne ljudske civilizacije i kulture koje su se smjenjivale tijekom stoljeća ostavile su brojne tragove svoje materijalne kulture na tom prostoru, od pretpovijesnih gomila i gradina, rimskih građevina i groblja, starokršćanskih i ranosrednjovjekovnih crkvica do obrambenih građevina.

 

Kartografu 4-6: Kulturna baština

Izvor: PPUG KoniiŽa i Vjs

 

Urbane cjeline:

Zaštićene su urbane cjeline naselja Komiža i Vis.

U ovim zonama propisuje se režim potpune konzervatorske zaštite povijesne urbane strukture, pejsažnih obilježja te pojedinačnih građevina. Potrebno je očuvati sva bitna obilježja prostome i građevne strukture, određene topografijom, povijesnom građevnom supstancom, te raznolikošću namjena i sadržaja.

 

Ruralne cjeline; Preventivno su zaštićene 32 ruralne cjelina. To su uglavnom zaseoci koji su unutar procesa mehaničke migracije i emigracije većim dijelom napušteni. Sačuvana su uglavnom u izvornom stanje, što im daje spomenička obilježja. Zaštita ovih cjelina temelji se na očuvanju povijesne matrice naselja, njegove prostorne organizacije, smještaja u prirodnom okolišu, kao i na očuvanje tradicijske građevne strukture i karakteristične slike naselja.

Područja arheološke baštine; Registrirani ili preventivno zaštićeni arheološki lokaliteti su: zona antičkog naselja Issa; lokaliteti otočja Palagruže, Biševo, Svetac; ostale arheološke zone u popisu nepokretnih kulturnih dobara.

Pojedinačna kulturna dobra; Zaštitom pojedinačnih kulturnih dobara obuhvaćene su registrirane ili preventivno zaštićene pojedinačne građevine ili građevinski sklopovi, odnosno 13 sakralnih kulturnih dobara i 30 javnih kulturnih dobara

Područja etnološke baštine; Prostor otoka tijekom povijesti bio je u najvećem dijelu ruralni prostor. Danas je u dijelu naselja sačuvana matrica tradicijskog građenja i oblikovanja prostora. U područja etnološke baštine uključit će se naselja morfološke, tipološke, strukturalne ili funkcionalne osobine tradicionalnog uređenja ruralnog prostora .

Iz prostornih planova proizlaze slijedeća ograničenja i mogućnosti razvoja:

Osnovni ograničavajući čimbenici razvoja su:

■    Nepostojanje cjelovite koncepcije i strategije razvoja, odnosno aktivne razvojne politike.

Ne postoji otočko tijelo, odnosno institucionalni okvir za kreiranje i provođenje jedinstvene otočke razvojne politike.

■    Demografska osnovica; iseljavanje najproduktivnijih segmenata stanovništva, starenje stanovništva, aktivnost stanovništva, veličina radnog kontingenta i obrazovna struktura.

■    Prometna izoliranost, koja još uvijek Vis stavlja u neravnopravnu gospodarsku poziciju.

■    Nedostatak vode za razvoj turizma i za intenzivniju poljoprivrednu proizvodnju.

■    Stanje gospodarstva; nerazvijena gospodarska struktura; orijentacija na razvoj turizma ima za posljedicu slabljenja interesa za razvoj poljoprivrede, ribarstva i drugih djelatnosti značajnih za razvoj područja.

■    Nedovoljno razvijene društvene službe.

■    Infrastrukturni i komunalni problemi; prometna mreža, neadekvatno rješenje problema odlaganja krutog i tekućeg otpada.

■    Institucionalno-sistemska ograničenja; nesređeni katastri i dubiozno vlasništvo nad zemljištem i zgradama.

■    Neadekvatna državna politika razvoja; subvencije, porezne olakšice i druge beneficije prema otočkom gospodarstvu i stanovništvu.

Čimbenici koji osiguravaju razvojne mogućnosti:

■    Geoprometni položaj; na križanju glavnih longitudinalnih i transverzalnih morskih pravaca Jadrana.

■    Prirodna bogatstva obalnog prostora; razvedena obala, blaga klima, pejzažne i klimatske prednosti, podesna obala za kupanje pružaju izuzetno kvalitetnu osnovu za razvoj turizma, poljoprivrede ribarstva i marikulture.

■    Krajobrazne i kulturološke vrijednosti ; bogatstvo prirodnih fenomena, blizina otočkog arhipelaga Biševo, Svetac, Palagruža, Brusnik i Jabuka predstavlja veliku atraktivnost područja.

■    Ekološki praktički nezagađen okoliš; ekološka prihvatljivost je značajan kriterij prihvatljivosti gotovo svih privrednih djelatnosti.

Budući razvitak potrebno je zasnivati na racionalnom korištenju prirodnih resursa te stvaranju ambijenta za zdrav život. Komparativne prednosti za razvitak turizma i poljoprivrede kao osnovne prateće djelatnosti, predstavljaju djelatnosti na kojima nije u početku moguće graditi ubrzan gospodarski razvitak.

Zaključna razmatranja u odnosu na prostorno razvojne i resursne značajke prostora

■    Prirodne datosti prostora, prvenstveno zahvaljujući slabijem gospodarskom i turističkom razvoju predmetnog područja tijekom zadnjih 20-tak godina, danas predstavljaju glavnu osnovicu za održivi razvoj područja temeljenom na turizmu te poljoprivredi i marikulturi;

■    Prirodne posebnosti, kao i kulturno i povijesno nasljeđe predstavljaju najvrjedniji identitet područja gdje su zaštićene cjeline uglavnom sačuvane, no premalo se vodilo računa o unapređivanju i adekvatnoj prezentaciji zaštićenih cjelina u funkciji kreiranja lokalnog blagostanja;

■    Sve prirodne datosti (karakteristike obale i uvala, vegetacija, reljef, klima) svojom međusobnom interakcijom daju optimalnu mješavinu potrebnu za smisleni razvoj održive turističke djelatnosti isprepletenu komplementarnom proizvodnjom poljoprivrednih i maritimnih proizvoda te razvojem ostalih komplementarnih djelatnosti

■    Glavni ograničavajući faktori održivog razvoja predmetnog područja su:

■    Skromna demografska osnova područja zbog depopulacijskog procesa čime se pretpostavlja da će razvoj područja biti vezan uz imigracijske procese, a koji će biti određeni stupnjem gospodarske, društvene i kulturološke privlačnosti područja;

■    Infrastrukturni sustavi (elektroopskrba i prometnice na lokalnoj razini, vodoopskrba i sustavi odvodnje otpadnih voda, gospodarenje krutim otpadom itd.) uglavnom su podkapacitirani i za današnje potrebe, te predstavljaju veliki ograničavajući faktor održivog razvoja predmetnog područja. To se posebno odnosi na

o osiguranje potrebnih količina vode u špici sezone kada dolazi do preopterečenja sustava i uvođenja redukcija.

o neriješeno pitanje zbrinjavanuja otpada (nepostojanje sustava odvojenog prikupljanja smeća i adekvatnog odlagališta).

* Vegetacija u zajednici sa klimom (pojave ljetnih suša) izaziva povećanu opasnost od požara.

Turizam predmetnog područja treba preuzeti ulogu dodatnog zamašnjaka gospodarskog preporoda područja te ga je potrebno razvijati u skladu s fizičkim kapacitetom prostora, sociokulturnim okruženjem, postojećom komunalnom infrastrukturom kao i ekonomičnosti proširenja iste te turističke suprastrukture.

4.4 Turizam
4.4.1 Razvojni operativni plan županije

Razvojni operativni plan Splitsko dalmatinske županije strateški je dokument izrađen za razdoblje od 2006. do 2013. godine. Glavna svrha ovoga plana je ocjena sadašnjeg stanja i razvojnih mogućnosti županije. Plan predlaže viziju i osnovne ciljeve te mjere kojima se ciljevi odnosno dogovorena vizija može postići. Slijedi slika koja prikazuje viziju, te četiri razvojna cilja županije:

VIZIJA

SoirtskcxlalmaTtfuoanlla lest rarvwno dinamična, otvorena euopsko-medlteranska regija:

prostorno i funkcionalno integriran« (unutar regije i prema vani) diverzficiranog konkurentnog gospodarstva prepoznatima i privlačna zbog visoke krake«* življem^ očuvanog okoliša, kulture > tradicije

Konkurentno» divercficirano« tehrvo’oški napredno i sodoekotoškl održrvo gospodarstvo

i «mjpwnn rauvi ctawurla

lokalnog stanovništva

Razvoj u prostore I fizička infrastruktura u suglasju s potrebama stanovništva I gospodarstva uz očuvanje I zaštitu okoliša

Razvoj ljudskih resursa,

podizanje razine zaposlenosti I socijalne kohezije uz opći rack društvenog standarda

Kvalitema instilućonalna infrastruktura, aktivno civano društvo i jačanje partnerstva svih sudionika razvojnog procesa u regiji

 

 

utemeljena na kvalitetnim ijudskm resursima, snažnom partnerstvu i kuuiw’lkdtjj’ medu svint lacvujnini činitaifcltlM

Cilj 1 – kako bi županija gospodarski bila konkurentnija navodi se da se posebna pažnja treba posvetiti turizmu i razvoju integrirane “turističke ekonomije”. Spominje se poticanje razvoja turističke infrastrukture i novog turističkog proizvoda regije koji bi trebali podići razinu kvalitete i dodane vrijednosti.

Cilj 2 – identificirana je potreba razvoja prometne i komunalne infrastrukture kako bi se stvorila podloga za razvoj same županije.

Cilj 3 – neophodan je razvoj ljudskih potencijala, vrlo bitan za županiju koja ima visoku nezaposlenost. U ovom djelu se navodi potreba za stvaranjem ponude obrazovnih programa i procesa prilagođenim potrebama gospodarstva.

Cilj 4 – identificirana je potreba udruživanja i stvaranja partnerstva među poslovnim i civilnim subjektima u županiji kako bi se pospješila suradnja i olakšao napredak.

Turizam se dodatno definira kao jedan od prioriteta ovoga plana. Prioritet županije je razvoj turizma visoke kvalitete. Ovakav stav proizlazi iz svjesnosti da se, usprkos iznimnim prirodnim i antropogenim prednostima, turizam u županiji nije razvio u željenom smjeru i ne ostvaruje očekivano dobre rezultate. Ističe se potreba razrade jedinstvenog turističkog imidža županije, koji bi promicao ključne turističke prednosti. Kako bi se što bolje iskoristile komparativne prednosti županije treba nadograditi infrastrukturu u funkciji turizma, smještaj, prometnice, komunalije, te razviti razne poticaje. Razvoj i promocija novih oblika ponude kao što je nautika, ruralni i kulturni turizam, te poticanje međuregionalne suradnje također su važni za uspješan razvoj turizma. Edukacija zaposlenika u turističko – ugostiteljskoj djelatnosti te generalno podizanje kvalitete ljudskih resursa nužni su kako bi se željeni ciljevi i prioriteti razvoja mogli dostići.

Investicije u turizam koje su planirane za razdoblje od 2006. do 2013. godine su sljedeće:

*    razvoj marketinških proizvoda i promociju turizma iznosi 9 milijuna EUR-a;

*    poboljšanje turističke infrastrukture iznosi 4,5 milijuna EUR-a;

■ ukupne investicije u turizam u županiji iznose 13,5 milijuna EUR-a.

Zaključak

■    Razvojni operativni plan županije je vrlo konkretno iskazao svoju viziju razvoja konkurentnog gospodarstva, te razvoja turizma u smjeru visoke kvalitete;

■    Turizam visoke kvalitete se namjerava postići kroz razvoj turističke infrastrukture -smještaja i to poglavito hotela, prometnica i komunalnih usluga;

■    Planira se razvoj novih turističkih proizvoda: nautike, ruralnog te kulturnog turizma;

■    Kao osnovu cijelog razvoja ROP prepoznaje zaposlenika u turizmu, pa stoga planira dodatne edukacije i razvoj ljudskih potencijala.

■    Ukupne investicije u turizam u periodu od sedam godina iznose 13,5 milijuna EUR.

4.4.2 Glavni plan razvoja turizma Splitsko-dalniatinske županije

Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije je 19. lipnja 2007. prihvatila Glavni plan razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije, koji je izradila tvrtka Horwath HTL, a koji daje prijedloge za unapređenje situacije u turizmu cijele destinacije u smislu strategija, te konkretnih operativnih prijedloga za destinaciju u cjelini, ali i zasebno za njena područja. Naime, svaka mikro destinacija Srednje Dalmacije turistički se pozicionira i razvija zasebno prema definiranim strategijama, ali vodeći računa o pozicioniranju i razvoju cjelokupne destinacije.

Jedna od ključnih subregija ove destinacije je otok Vis, koji je atraktivan otok za budući turistički razvoj, čija je povijesno uvjetovana stagnacija u smislu razvoja turizma sada njegova najveća prednost, jer se nalazi na mnogo povoljnijoj poziciji nego što je to slučaj sa mnogim drugim otočkim destinacijama.

Uz postavljenu viziju, definirano je strateško pozicioniranje Srednje Dalmacije, pa je tako za otok Vis usuglašeno sljedeće pozicioniranje: ‘Vis – otok skrovište’, a koje se obrazlaže činjenicom da je ovaj svojevrsni mitski otok već postigao imidž posebno vrijednog skrovišta, koje treba i sačuvati. Njegova izoliranost i autentičnost, imidž ribarskog kraja, posebno njegovih vrijednih agrikultura i vina, atributi su koji se moraju komercijalizirati strategijom visoke vrijednosti. Polazeći od središnjeg identiteta / pozicioniranja otoka Visa unutar destinacije Srednje Dalmacije, za Vis su predloženi elementi proširenog identiteta i sustava vrijednosti (što je detaljnije navedeno u Marketing planu ovog Plana razvoja eko / ruralnog turizma otoka Visa).

U tom smislu je za otok Vis, kao i za ostale sub-regije destinacije Srednje Dalmacije, određen portfelj turističkih proizvoda, a koji čine sljedeći proizvodi: nautički turizam i proizvod posebnih interesa kao prioritetni proizvodi, zatim proizvod ‘sunca i mora’, ture, kratki odmori te wellness i spa proizvodi kao oni sa srednjim prioritetom. Nakon toga definirani su ključni investicijski projekti za svaku mikro-destinaciju Srednje Dalmacije, pa tako i za Vis te je konačno oblikovan provedbeni plan sa svim ključnim aktivnostima, odgovornostima, vremenskim rokovima, izvorima finacniranja itd.

Dakle, Glavni plan razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije predstavlja strateški okvir za novi rast turizma sukladno nadolazećim globalnim promjenama, a usmjeren je na pragmatične promjene u procesu upravljanja turizmom cjelovite destinacije, kao i na izgradnju novih poluga za uspostavu konkurentnosti, upravljanja marketingom te na usmjeravanje procesa ulaganja u turističkoj industriji.

Glavni plan razvoja turizma SDŽ je službeni dokument, čiju implementaciju provodi županija od njegovog usvajanja.

4.4.3 Grad Komiža
Povijesni okvir

Povijest grada Komiže veže se uz more i ribolov posebno plave ribe po kojem je poznata od davnina. Smatra se da je Komiža slično kao i Vis (Issa) naseljena za vrijeme Grka i Rimljana Prvi put se spominje kao Val Comeza u darovnici zadarskog kneza Petra 1145. godine.

■    Pod mletačkom vladavinom, Komiža se ubrzano razvija kao središte ribarstva na ovom dijelu Jadrana. Mletačke vlasti su u 16. stoljeću zabilježile da su samo u jednom danu komiški ribari ulovili tri milijuna tona srdela. Bila je to gospodarska grana koja je omogućila izgradnju crkvi, utvrda i velikih kuća u Komiži.

■    Pod austrijskom upravom (1815-1918) Komiža dobiva samostalnu općinu, te prerasta u gradić sa svim potrebnim sadržajima. Početkom 20. stoljeća je najveće naselje na otoku Visu s gotovo 4.000 stanovnika. Tada je izgrađen veliki lukobran i uređena luka, a u mjestu postoji sedam tvornica za preradu ribe (najveća Fratelli Mardešić).

■    1918. godine Kraljevini SHS pripaja se Vis i započinje dugo razdoblje stagnacije Komiže. Bogata ribolovna područja oko Palagruže, pripala su Italiji i ostala u njenom sastavu sve do 1947. godine.

Nakon drugog svjetskog rata cijeli otok Vis pa tako i Komiža postaju vojna zona što sprečava razvoj turizma te se na taj način nastavlja stagnacija otoka. Nakon odlaska vojske sa otoka i osamostaljenja Hrvatske države zaustavlja se iseljavanje koje je do tada bilo vrlo izraženo. Godine 1997. Komiža dobiva status Grada.

Turistička ponuda

Grad Komiža isto kao i grad Vis počinje razvojem turizma početkom 90-tih, nakon što vojska odlazi sa otoka. Razvoj turizma počeo je kasnije uspoređujući sa ostalim mjestima na Jadranu no radi vojske opća infrastruktura je već postojala. Danas slika turističke ponude Komiže izgleda ovako:

■    Ukupni smještajni kapacitet je približno 990 kreveta;

■    Prevladava privatni smještaj (67% od ukupnog) sa 660 kreveta;

■    Posluje jedan hotel (Biševo) sa 320 kreveta u vlasništvu društva Modra špilja d.d.

U Komiži posluje samo hotel Biševo koji je kategoriziran kao hotelski objekt sa dvije zvjezdice. Objekt je trenutno u lošem stanju, dotrajao i potrebna je veća investicija kako bi se doveo na zadovoljavajući nivo.

Modra spilja d.d.

BISEVO

Lokacija: Smješten u Komiži kraj mora, pet minuta šetnje od središta mjesta
Kategorija: 2“
Broj soba: 126 soba i 5 apartmana
Pozicioniranje: Odmorišni hotel
Fizičko stanje: Manje renoviracije svake godine.
Konferendjski sadr.: Dvorana za sastanke do 90 osoba
Objavljena cijena: 106 EUR (BB, dvokrevetna soba, glavna sezona)

Izvor: www.hotel-bisevo.hr, telefonski interviju lipanj 2008. Napomena: Boravišna pristojba nije uključena u objavljenu cijenu

U ponudi Komiže nema turističkih kampova. Unutrašnji dio otoka, koji administrativno pripada Komiži, se oživljava posebice u vidu proizvoda hrane i pića na seoskim domaćinstvima koja su smještena najviše oko sela Podšpilje i Žena Glava. Postoji interes za kupnjom starih seoskih objekata u središnjem dijelu otoka, koji se konverzijom pretvaraju u smještajne kapacitete. Jedan takav primjer je i selo Talež u blizini Podšpilja gdje je konverzijom jedno staro selo od 4 kuće revitalizirano te sada nudi smještaj u ruralnom ambijentu.

Hotel

 

Ugostiteljska ponuda

Ukupno u ponudi ima 15 ugostiteljskih objekata (ne uključujući objekte u kategoriji caffe barova). Ponuda se sastoji od tri restorana, dvije pizzerije i pet konobi koje se nalaze u samom mjestu. U unutrašnjem djelu otoka koji administrativno pripada Komiži (Podšpilje, Podhumlje, Žena Glava) nalazi se još pet seoskih domaćinstava koja u svojoj ponudi nude degustacije vina autohtonih sorti koje sami proizvode i lokalne specijalitete. Velika većina spomenutih ugostiteljskih objekata posluje samo u ljetnim mjesecima (oko tri mjeseca). U unutrašnjosti otoka većina seoskih gospodarstava radi na osnovi rezervacije te su otvoreni i tijekom ostatka godine s obzirom na potražnju i broj gostiju.

Turistička potražnja

Zbog visokog postotka privatnog smještaja često loše kvalitete i hotela niske kategorije Komiža kao turistička destinacija trenutno ima loše pokazatelje potražnje.

■    U 2007. godini Komiža bilježi oko 10.300 dolazaka koji su generirali približno 68.000 noćenja.

■    Komiža bilježi pozitivan trend noćenja i dolazaka, sa iznimkom 2007. godine kada je zabilježen blagi pad.

■    Hoteli i restorani prihode približno sa 12.5 milijuna kuna godišnje ili 7.400 kn po stanovniku.

Grad Komiža trend dolazaka i noćenja (2003 – 2007)

DOLASCI    NOĆENJA

Turistička zajednica

Godišnji budžet Turističke zajednice Komiža za 2009. godinu približno će iznositi 610 tisuća kuna (bruto iznos). Sredstva budžeta planiraju se potrošiti na projekte unapređenja proizvoda, kroz investicije u uređenje destinacije, postavljanje smeđe signalizacije, postavljanje tuševa na gradskim plažama i organizaciju manifestacija. Nadalje, planiraju se uobičajene promotivne aktivnosti (ažuriranje web stranica, izrade brošura, posjete sajmovima), edukacije zaposlenih te uobičajene troškove poslovanja ureda. Od projekata suradnje dva ureda TZ-a na otoku, spominju se zajednička označavanja pješačkih staza, izrada turističkih karata otoka i organizacija kulturne manifestacije cijelog otoka.

Turističke agencije

Na području Korniže posluje sedam turističkih agencija koje svojom ponudom pokrivaju cijeli otok. Agencije u svojoj ponudi nude usluge pronalaska smještaja u hotelima, privatnim apartmanima i kućama, organizaciju raznih izleta, usluge prijevoza po otoku i moru, iznajmljivanje skutera, brodova, te organizaciju raznih gastronomskih tura po otoku. Ipak, ponuda agencija većim dijelom fokusira se na iznajmljivanje privatnih apartmana gostima. Od ukupno sedam agencija, dvije su posvećene samo iznajmljivanju privatnog smještaja (Nona agency i Impress club). Na ponudu alternativnog turizma, kroz adrenalinske sportove, robinzonski smještaj na osami, oplovljavanje otoka, te ostale usluge fokusirale su se dvije agencije (Alternatura i Nika adventure).

4.4.4 Grad Vis

Povijesni okvir

Vis ili kako su ga nazivali za vrijeme Grčke – Issa datira iz približno 4. stoljeća prije Krista. Osnovali su je Grci iz Sirakuze na Siciliji te tako nastaje polis (grad država) te se razvija kao glavno uporište grka na Jadranu. Arheološki nalazi koji ukazuju na postojanje grčkog pa kasnije rimskog doba su terme, nekropola, dijelovi ulica, potonuli dijelovi luke i rimski teatar na kojem je kasnije izgrađen franjevački samostan.

■    U ranom srednjem vijeku nalazi se u starohrvatskoj državi. Poslije čega često mijenja vladare, Mletci, Francuzi, pa čak i Englezi (tada se na otoku zaigrao i kriket).

■    Poslije pada Napoleona i Mletačke republike, Vis dolazi pod vlast Habsburga. Daljnjim upravnim reorganiziranjem monarhije, Vis postaje dio carske pokrajine Dalmacije, koja je nakon austro-ugarske podjele monarhije potpala pod austrijski dio.

■    U blizini otoka Visa se 1866. godine odigrala viška bitka. Pobjedom austro-ugarske mornarice privremeno su zaustavljena talijanska posezanja za Visom i čitavom Dalmacijom.

Turistička ponuda

Nakon odlaska vojske sa otoka otvara se mogućnost razvoja turizma. U početku otok je otvoren za domaće goste (stanovnike bivše Jugoslavije), a posjet stranaca dopuštenje tek 1989. godine. U sklopu grada posluju dva hotela, jedan na rivi u centru mjesta ijedan uz more na ulazu u Višku luku. Turistička ponuda izgleda kako slijedi u nastavku:

■    Ukupan smještajni kapacitet Visa je 2.090 ležaja;

■    Prevladava privatni smještaj (82% od ukupnog) sa 1.717 ležaja;

■    Posluju dva hotela (Tamaris i Issa) sa 299 ležaja i oba su u vlasništvu Vis d.d.

Spomenuti hoteli Tamaris i Issa službeno su kategorizirani kao objekti sa tri zvjezdice. Osim dva hotela koji su u vlasništvu Vis d.d.-a, postoji i hotel Paula. Hotel Paula koji je renoviran ove godine u vlasništvu je talijanskih investitora koji imaju namjeru i dalje razvijati turizam na otoku. Hotel Paula još nije službeno kategoriziran kao hotel prema kategorizaciji ministarstva turizma, no u planu vlasnika je da ove godine dobije kategorizaciju. U nastavku slijede prikazi spomenutih hotela.

Vis d.d. za hotelijerstvo, ugostiteljstvo i turizam

Hotel

 

PAULA

 

ISSA

Lokacija: Na zapadnom dijelu Viške vale, uz bedeme antičkog grada Isse
Kategorija: 3*”
Broj soba: 125 soba i 3 apartmana
Pozicioniranje: Odmorišni hotel
Fizičko stanje: Sagrađen 1984. godine, lagana renovacija 2006.
Konferencijski sadr.: Kino dvorana može smjestiti do 30 osoba
Objavljena cijena: 112 EUR (BB, dvokrevetna soba, glavna sezona)

Izvor: www.vis-lioteli.hr, telefonski interviju lipanj 2008. Napomena: Boravišna pristojba nije uključena u objavljenu cijenu

Hotel    TAMARIS

Lokacija: U centru grada Visa
Kategorija: 3*”
Broj soba: 25 soba
V llffL’s *’ Pozicioniranje: Odmorišni hotel
Fizičko stanje: Adaptiran 1992. u cijelosti, lagana renovacija 2008.
Konferencijski sadr.: Nema (moguće koristiti restoran)
Objavljena cijena: 120 EUR (BB, dvokrevetna soba, glavna sezona)

Izvor: www.vis-hoteli.hr, telefonski interviju lipanj 2008. Napomena: Boravišna pristojba nije uključena u objavljenu cijenu

Lokacija: U starom djelu grada Visa koji se naziva Kut
Kategorija: 3 ”* (neslužbeno)
Broj soba: 12 soba
Pozicioniranje: Manji odmorišni hotel
Fizičko stanje: Potpuno renoviran 2008.
Konferencijski sadr.: nema
Objavljena cijena: nema objavljene cijene

Izvor: hotelpaula.hr, www.tz-vis.hr

Napomena: Trenutno kategorizitan kao vila, za sljedeću sezonu predviđeno mijenjanje imena i cijena.

Vis u sklopu turističke ponude nema kampova. U unutrašnjem djelu otoka koji administrativno pripada gradu Visu postoje inicijative preuređivanja starih poljoprivrednih objekata. U takvim objektima lokalno stanovništvo bavi se ponudom hrane i pića na osnovama domaćih proizvoda i lokalnih specijaliteta, a neki od njih nude i smještaj. Spomenuti objekti nalaze se u području Pliskog Polja, Marine Zemlje, Podselju i Podstražju.

Ugostiteljska ponuda

Ukupno se u ponudi grada Visa nalazi 29 ugostiteljskih objekata (ne uključujući objekte u kategoriji caffe barova). Od ukupne ugostiteljske ponude u gradu se nalazi devet restorana i četiri pizzerije. U sklopu ponude nalaze se još četiri konobe koje su smještene u gradu, ili po uvalama na otoku. Grad Vis prednjači po broju seoskih domaćinstava smještenih u unutrašnjem djelu otoka. Ukupno postoji dvanaestak seoskih domaćinstava koja svojim ponudama lokalnih i tradicionalnih jela privlače turiste u unutrašnjost otoka. Neka domaćinstva uz ponudu hrane grade svoju tržišnu marku i kroz proizvodnju vina od tipičnih sorti za otok Vis (npr. seosko domaćinstvo Roki’s). Većina ugostiteljskih objekata radi samo tijekom ljetnih mjeseci, a neka seoska domaćinstva rade i ostatak godine ali samo na osnovi rezervacije i ovisno o broju gostiju.

Turistička potražnja

Grad Vis pozicijom urbanog centra otoka Visa, trajektnim pristaništem i većom ponudom hotela u nešto je boljoj poziciji od Komiže. Smještajni kapacitet Visa približno je duplo veći od kapaciteta Komiže. U nastavku slijede karakteristike turističke potražnje Visa u 2007. godini.

■    U 2007. godini grad Vis je zabilježio približno 18.500 turista koji su generirali približno 125.000 noćenja.

■    Vis bilježi pozitivan trend dolazaka i noćenja do 2006. godine, kada ulazi u stagnaciju i pad u 2007. godini.

■    Hoteli i restorani su u 2007. godini prihodili približno 12,5 milijuna kuna ili 6.350 kuna po stanovniku.

Tablica 4-14: Vis – trend dolazaka i noćenja

Grad Vis trend dolazaka i noćenja
(2003 – 2007)
DOLASCI NOĆENJA

Turistička zajednica

Turistička zajednica Visa planira da će godišnji budžet za 2009. godinu iznositi približno 750 tisuća kuna bruto. Aktivnosti na koje se planiraju utrošiti sredstva odnose se na unapređenja

destinacije kroz postavljanje smeđe signalizacije, postavljanje tuševa i druge opreme na plaže i organizaciju raznih manifestacija kao što su Viška regata, festival otoka Visa i druge. Nadalje, planira se ažuriranje internet stranica TZ-a, izrada brošura i posjete sajmova. Ostala sredstva će se utrošiti na edukacije zaposlenih te uobičajene troškove poslovanja ureda. Suradnje dva ureda TZ-a odnosi se na označavanja pješačkih staza i postavljanja turističke signalizacije.

Turističke agencije

Na području Visa, za razliku od Komiže, posluju samo dvije turističke agencije – Ionos i Navigator. U svojoj ponudi turistima nude usluge smještaja na cijelom otoku, razne izlete, iznamljivanje bicikla, skutera, automobila i brodova. Kao zaseban proizvod agencije Navigator izdvaja se ronjenje, organiziraju se škole za početnike, kao i ronjenje u podvodnim spiljama, te istraživanje potonulih brodova i arheoloških nalazišta, za one iskusnije.

4.4.5 Otok Vis

Ovdje se daje kratki prikaz ukupnih statističkih podataka za 2007. godinu koji se odnose na cijeli otok. Zajednički podaci za gradove Komižu i Vis bitni su radi boljeg razumijevanja karakteristike turizma otoka Visa u cijelosti. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, na otoku Visu nije zabilježen broj vezova u nautičkim lukama (iako i Vis i Komiža imaju svoju luku). Prema informacijama dobivenim iz ureda Turističkih zajednica Visa i Komiže, procjenjuje se da svake godine generira oko 80.000 noćenja u spomenutim lukama (50.000 u gradu Visu i 30.000 u gradu Komiži).

■    29.000 turista ostvarili su približno 192.000 noćenja;

■    Turisti su u prosjeku boravili 6,8 dana;

■    Vrlo visoka sezonalnost, približno 90% ukupnog turističkog prometa se ostvaruje u periodu od lipanja do rujna;

■    Najviše noćenja ostvaruju domaći turisti približno 34%, zatim Slovenci 25% i Talijani 10% od ukupnog broja noćenja.

Istraživanje Instituta za turizam “Tomas” za 2007. godinu u Splitsko-dalmatinskoj županiji provodilo se u 18 turističkih mjesta sa najvećim ostvarenim turističkim prometom. Istraživanje nam pomaže da na području otoka Visa što bolje shvatimo stavove i razine potrošnje turista. Slijede rezultati istraživanja:

■    Turisti su u prosjeku stari 39 godina i na odmor najčešće dolaze u krugu obitelji (47% obiteljskih dolazaka);

■    Najveći broj turista dolazi zbog odmora i opuštanja, slijede nova iskustva i doživljaji te zabava;

■    U usporedbi sa drugim županijama, SDŽ bilježi najveći udio gostiju koji dolaze autobusom;

■    Prosječna dnevna potrošnja turista iznosila je 59 eura, na ugostiteljstvo izdvajalo se 41 euro (uključuje smještaj sa približnom potrošnjom od 24 eura).

4.4.6 Zaključak

Dugogodišnja zatvorenosti otoka prema posjetiteljima ograničavala je razvoj turizma. Nakon što se otok otvorio prema posjetiteljima, razvoj se koncentrirao oko urbanih i administrativnih središta Komiže i Visa.

■    Danas je turizam vrlo slabo razvijen, dominira privatni smještaj koji čini preko 77% ukupnog smještajnog kapaciteta otoka. Posluju samo tri hotela nižih kategorija (2* i 3*).

■    Promet nautičkog turizma na otoku se statistički ne registrira (informacija Državnog zavoda za statistiku), iako se prema procjenama dobivenim iz turističkih zajednica Komiže i Visa godišnje generira 80.000 noćenja kroz ovaj turistički segment.

■    Prisutna je vrlo visoka sezonalnost što znači da je otok u potpunosti orijentiran na proizvod sunca i mora. U začetcima su projekti / inicijative temeljene na ruralnim eko ili etno konceptima turističkog razvoja koji se nude pretežito u unutrašnjosti otoka.

■    Grad Vis trenutno ima približno duplo veći smještajni kapacitet (kreveta) od općine Komiža, u privatnom smještaju oko tri puta više kreveta, a u hotelima svega dvadesetak kreveta više.

■    Grad Vis ostvaruje više turističkih dolazaka (8.000), te skoro duplo više noćenja od Komiže.

■    U Komiži i Visu dominiraju domaći turisti, a od emitivnih tržišta najjača su Slovenija, Italija i Češka.

■    Vis i Komiža generiraju približno iste prihode u sklopu djelatnosti hotela i restorana te oni iznose približno 12.5 milijuna kuna svaki, odnosno oko 25 milijuna kuna zajedno.

4.5 Utjecaj turističkih aktivnosti na okoliš

Turističke aktivnosti i okoliš imaju dvosmjeran odnos. Atraktivan i očuvan okoliš osnov je za većinu tipova turizma i može biti djelatnost koja na održivi način koristi prirodne i kulturne resurse. S druge strane, turizam može i negativno utjecati na okoliš kroz preveliku koncentraciju turista na posebno atraktivnom prostoru, promjenu socio-kulturnog identiteta i strukture gospodarskih djelatnosti, pritisak na infrastrukturu i sl.

4.5.1 Socio ekonomski utjecaji

Zahvaljujući slabom gospodarskom i turističkom razvoju otoka tijekom zadnjih 20-tak godina negativan utjecaj turizma na okoliš razmatranog područja nije toliko izražen u odnosu na situaciju u široj regiji.

Generalno, negativan utjecaj turizma možemo sagledavati kroz:

■ Izgradnja objekata namijenjenih turističkom korištenju (komercijalni sadržaji, objekti za privatni smještaj, kuće za odmor, privezišta i sl.) na neprimjerenim lokacijama, u suprotnosti s tradicionalnim urbanim i graditeljskim naslijeđem, ugrožavanje kulturne i prirodne baštine i sl.:

a)    postojeći komercijalni objekti koji slabo kapitaliziraju lokacijske resurse;

b)    izgradnja kuća za odmor i iznajmljivanje, posebno na jugoistočnoj obali Otoka.

■    Značajan sezonski pritisak na infrastrukturne sustave, problem kapaciteta i troškova izgradnje i održavanja (povećanje intenziteta svih oblika prometa, potrošnje vode, energije i hrane od strane turista, proizvodnja otpada koji onečišćuje okoliš). Ističu se:

c)    kapacitet i kvaliteta vodoopskrbe u ljetnim mjesecima

d)    neriješeno pitanje odvodnje i obrade otpadnih voda, općenito zbrinjavanja otpada.

■    Promjene u lokalnoj zajednici;

e)    nastavak emigracije stanovništva s otoka uslijed nerazvijene gospodarske strukture i

time intenziviranje depopulacijskih procesa;

f)    gubitak socijalne kohezije uslijed promjene demografske strukture; nepovoljno

djelovanje na lokalnu kulturu, identitet i sl.

g)    napuštanje tradicionalne poljoprivredne proizvodnje.

■    Ugroženost zaštićene prirodne i kulturne baštine i staništa uslijed neprimjerenog ponašanja stanovništva i turista.

S druge strane adekvatno osmišljena i provedena strategija razvoja turizma, uz uvažavanje fizičkog kapaciteta prostora, vrlo vrijednih prirodnih resursa i kulturne tradicije, mogla bi potaknuti održivi razvoj otoka i doprinijeti blagostanju stanovnika kroz:

■    zaustavljanje depopulacijskih procesa i stvaranje mogućnosti za demografsku obnovu;

■    valorizaciju atrakcijske osnove; participaciju u zaštiti i potrebnoj sanaciji prirodne i kulturne baštine; uključenje u ponudu kroz adekvatnu prezentaciju.

■    zadržavanje tradicionalne poljoprivredne proizvodnje uključivanjem obiteljskih gospodarstava u turističku ponudu,

■    ravnomjerniji i time gospodarski održiviji razvoj infrastrukture.

4.5.2 Utjecaji turizma na prirodni okoliš i biološku raznolikost

Područje projekta obilježava složeni mozaik različitih namjena zemljišta, morskim i otočkim ekosustavima isprepletenim s ljudskim djelatnostima. Prisutna bogata biološka raznolikost i osebujnost rezultat je biogeografskog položaja, prevladavajuće geološke podloge, izrazito krškog reljefa, razvedenosti obale i sl. Strateški plan djelovanja za očuvanje morske biološke raznolikosti Sredozemlja (izvor: COAST: Integralni projekt) proglasio je dalmatinsku obalu, a time i područje projekta jednim od prioritetnih područja za očuvanje u Sredozemlju.

Karakteristike unutrašnjeg dijela otoka su pravilno izmjenjivanje, na malim površinama, različitih namjena, tj. mozaik koji se sastoji od vrlo malih ploha namijenjen poljoprivredi slabog intenziteta. Time gotovo čitavo zemljište izvan gradskih područja pruža stanište za biološku raznolikost.

Gusta vegetacija koja na sjevernoj obali prevladava u vidu makije s mjestimičnom infiltracijom borove šume daje karakter području. Obala je strma, kamenita i nepristupačna s vapnenačkim klifovima. Jugoistočna i istočna obala usječene su u dolomitima i dolomitiziranim vapnencima, dobro su

razvedene i na njima su nastale brojne šljunčane plaže. Prevladavaju šume presječene obrađenim dolinama.

Ova raznolikost ekosustava, staništa i korištenja zemljišta predstavlja jedinstvenu sveukupnu raznolikost kopnenog i morskog krajolika i predstavlja važnu osnovu za izuzetnu turističku privlačnost područja.

Kako na razmatranom području gotovo nema lokacija s većom koncentracijom turističkih kapaciteta nema za sada ni značajnih utjecaja na okoliš, ili su oni lokacijski ograničeni. Generalno, može se procijeniti stanje ugroženosti za :

Poljoprivreda; turizam ima posredan utjecaj na poljoprivredu kroz dva suprotna procesa:

•    Napuštanje obrade poljoprivrednog zemljišta koje propada čime se gube jedinstvena staništa i krajobrazne vrijednosti.

•    Modernizacija i intenziviranje korištenja poljoprivrednih površina uništenjem suhozida, terasa, puteva i sl. što pospješuje eroziju i također dovodi do oštećivanja staništa. Ovaj proces za sada na razmatranom području nije posebno prisutan. Problem pretjerane upotrebe kemikalija odnosno problem poljoprivrednog otpada također nije izražen.

Šume i šumsko zemljište te ostalo poljoprivredno zemljište ugroženo je uslijed opožarenosti. Na primjer opožaren je gotovo u cjelini otok Biševo i trebalo bi provesti sanaciju pošumljavanjem autohtonim vrstama vegetacije.

Obalno more ugroženo je postojećim stambenim i turističkim i drugim sadržajima gdje nije riješen ili je neadekvatno riješen način odvodnje. Time su ugrožena područja s livadama morske cvjetnice posidonije (smatraju se najznačajnijim životnim zajednicama u priobalnom dijelu Mediterana). Sidrenje također ugrožava livade posidionije i pospješuje nastanjivanje vrsta iz drugih mora, od kojih mnoge predstavljaju opasnost za bioraznolikost podmorja (Caulerpa taxifolia i Caulerpa racemosa).

Praćenje kvalitete mora za kupanje pokazuje da na mjernim mjestima tijekom ljetnih mjeseci more iz kategorije „visoke kakvoće-I. prelazi u kategoriju „more podobno za kupanje-II. (http://www.inzopu.hr/more/)

Odlaganje krutog otpada samo je djelomično riješeno organizacijom sakupljanja i odvođenja otpada na odlagališta. Prisutni su brojni neorganizirani, ilegalni i “divlji” deponiji na širem prostoru.

Zagađenja zraka i buka ne predstavlja problem osim uz najfrekventnije prometnice, poglavito u naseljenim dijelovima gdje dolazi do koncentracije prometa.

Krajobraz obalnog pojasa je relativno sačuvan s izuzetkom devastacije poteza s neplanskom izgradnjom objekata.

Kartograni 4-7: Zaštita okoliša – jugoistočna obala Visa

 

Na dijelu prostoru jugoistočne obala Visa vidljivi su izraziti negativni utjecaji turizma:

Neplanska izgradnja najvećim dijelom kuća za povrememeno stanovanje bez imalo poštivanja urbanističkog i graditeljskog duha otoka.

Neriješeno pitanje odvodnje i obrade otpadnih voda kroz što se zagađuje i ugrožava zaštićeno podmorje

Izuzetno vrijedan zaštićen krajolik koji je trebao biti jedna od sastavnica atrakcijske osnove značajno je devastiran od strane malog broja korisnika.

4.6 Analiza potencijala i ograničenja atrakcija destinacije otoka Visa
Ključne vrijednosti destinacije

•    More je najvrjedniji prirodni resurs otoka Visa. Kopneni prostor, naročito obala i pripadajući otočići, sa svojim prirodnim i krajobraznim osobinama čine ga izuzetno značajnim i atraktivnim. Ujedno Viški arhipelag pripada područjima s vrlo velikom biološkom raznolikošću gdje su koncentrirani brojni endemi.

•    U smislu odredbi Zakona o zaštiti prirode zaštićeni su Otok Ravnik, Otok Jabuka i Otok Brusnik kao značajni krajolici. Brojne špilje i uvala Stiniva zaštićene su kao geomorfološki spomenici.

•    Zbog svoje atraktivnosti, kao značajni krajolik, predložen je za zaštitu i arhipelag Budikovac – Greben. Kao potencijalni ihtiološki rezervati vrlo su vrijedni akvatoriji otoka Biševo, Palagruža i Svetac.

•    Značajna odlika otoka je i sačuvan prirodni pejzaž prvenstveno vanjskih dijelova. Zapadna obala je strma, kamenita i nepristupačna s vapnenačkim klifovima. Jugoistočna i istočna obala dobro su razvedene i na njima su nastale brojne plaže. Polja u unutrašnjosti vrijedan su primjer kultiviranog pejzaža koji karakterizira izmjenjivanje površina različitih namjena, tj. mozaik malih ploha namijenjen poljoprivredi slabog intenziteta.

•    Pretežno napušteni zaseoci u unutrašnjosti otoka sačuvani su uglavnom u izvornom stanju, što im daje spomenička obilježja.

Detaljniji opisi i mape ključnih resursa dati su na stranici 26. te u Prilogu

Ocjena stanja, osjetljivosti i postojećeg utjecaja na ključne prirodne / ruralne resurse i baštinu

•    Najugroženiji je dio jugoistočne obale (Rukavac, Milna-Ženka i Rogačić) gdje je izgrađen veliki broj individualnih objekata, najvećim dijelom kuća za povrememeno stanovanje, bez imalo poštivanja urbanističkog i graditeljskog duha otoka i bez riješene kanalizacije. Otpadne vode zagađuju i ugrožavaju zaštićeno podmorje, posebno livade posidionije.

•    Utvrđena ekološki značajna područja i koridori uglavnom su u dobrom stanju Kako bi se očuvale prirodne vrijednosti otoka, ključno je poštivati mjere zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u skladu s obvezama Konvencije o biološkoj raznolikosti, ciljevima zacrtanih u Strategiji zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti te Nacionalnom akcijskom planu zaštite okoliša.

•    Napuštanje obrade poljoprivrednog zemljišta dovodi do gubitka jedinstvenih staništa i krajobrazne vrijednosti unutrašnjosti otoka.

•    Napuštene vrijedne ruralne cjeline također su ugrožene zbog iseljavanja stanovništva. Njihova zaštita i revitalizacija treba se temeljiti na očuvanju povijesne matrice, prostome organizacije, smještaja u prirodnom i kultiviranom krajobrazu, kao i na očuvanju tradicijske građevne strukture i karakteristične slike naselja.

Postojeći turistički sadržaji temeljeni na prirodnim i kulturnim atrakcijama

Prilikom obilaska otoka Visa, identificirane su sve turističke atrakcije (prirodne, kultumo-povijesne, itd.), te se one predstavljaju u sljedećoj tabeli. Temeljem ekspertize Honvath HTL-a, te su atrakcije evaluirane u smislu atraktivnosti, te razvojnog potencijala (za ruralni / eko turizam, ali i općenito za turistički razvoj), pa su stoga ocjenjivane na skali od 1 do 5 (1 predstavlja najnižu, a 4 najvišu vrijednost).

Tablica 4-15: Prirodne, kulturno povijesne i ostale atrakcije
Atrakcije otoka Visa
Prirodne atrakcije Mjesto Atraktivnost Eko / ruralni potencijal Bodovi
Uvale otok Vis (Stiniva, Srebama, Stončica, itd.) Vis 5 4 9
Uvale otok Biševo (Salbuma. Nevaja, Biševska lM itd.) Biševo 5 3 8
Modra špilja Biševo 5 5 10
Pučinski otoci Brusnik, Jabuka, Palagruža, Sv. Andrija 4 4 8
Kraljičina (Teutina) špilja Oključna 3 4 7
Titova špilja Žena Glava 3 3 6
Značajni krajobraz JI dio obale i otoci 4 3 7
Kulturno povijesne atrakcije Mjesto Atraktivnost Turistički potencijal Bodovi
Issa antički grad Vis 5 5 10
Crkva i franjevački samostan Vis 4 4 8
Muzej grada Visa Vis 4 5 9
Kaštel u luci i ribarski muzej Komiža 5 5 10
Falkuša Komiža 5 5 10
Urbana jezgra Komiža i Vis 5 5 10
Palače (Jakinova, Petra Hektorovića, Petrinovićeve, itd.) Vis 5 4 9
Rodna kuća Ranka Marinkovića Vis 3 4 7
Austrijska utvrda Baterija Vis 4 5 9
Engleske utvrde (Terjun, Fortica, Velington) Okolica Vis 4 4 8
Ostali vojni objekti Otok 4 4 8
Crkva sv. Juraja Vis 3 3 6
Crkva sv. Nikole Komiža 3 4 7
Stare kuće Dragodid Dragodid 5 4 9
Ostale atrakcije Mjesto Atraktivnost Turistički potencijal Bodovi
Potopljeni brodovi akvatorij otoka Visa 3 5 8
Festivali i manifestacije Vis i Komiža 4 5 9
Seoska domaćinstva unutrašnjost otoka 4 5 9

Skala od 1 (najmanje) do 5 (najviše) Bodovanje: maksimalno 10 bodova

Osim postojećih atrakcija i resursa otoka Visa, identificirani su i planirani projekti, odnosno postojeće inicijative vezane za razvoj turističkih projekata, pa se oni također navode u tabeli i kartografu koji slijedi. Planirani projekti / postojeće inicijative koji su pokrenuti od strane lokalnog stanovništva predmet su aplikacija za financijski poticaj od strane UNDP-a.

Tablica 4-16: Potencijalne atrakcije/inicijative

Potencijalne atrakcije / inicijative otoka Visa
Potencijalne atrakcije 1 Inicijative Mjesto
Kušaonica maslinovog ulja Podhumlje
Prezentacijski vrt – eko poljoprivreda Podšpilje
Stara težačka kuća – izložbe i manifestacije Vis i Dragodid
Eko vinarija Plisko polje
Ruralna cijelina Oključna
Eko centar Komiža

Kartograf 4-9: Potencijalne atrakcije/inicijative

Osim planiranih / potencijalnih projekata koje možemo svrstati u kategoriju turističkih atrakcija, na otoku Visu postoje planirani / pokrenuti projekti vezani uz razvoj smještajnih objekata za potrebe turizma, koji se također predstavljaju u sljedećoj tabeli i kartogramu.

Tablica 4-17. Potencijalni projekti/inicijative smještajnih kapaciteta

Potencijalni projekti / inicijative smještajnih kapaciteta otoka Visa
Potencijalni projekti Lokacija, Investitor
Lokacija iznad uvale Stonca Grad Vis, privatni investitor
Maslinik sa smještajnim objektom Borova njiva, privatni investitor
Marina i hotel Lokacija Rogačić, privatni investitor
Konverzija osnovne škole u hotel iznad rive u Visu, strani investitor
Vinski podrum sa smještajem Dračevo polje, strani investitor
Konverzija vojnog objekta (450 ključeva) Lokacija Barjaci
Hotel Issa (potrebna konverzija) Vis
Hotel Tamaris (potrebna konverzija) Vis
Hotel Biševo (potrebna konverzija) Komiža
Seosko domaćinstvo Roki’s Plisko polje, privatni investitor
Etno selo (postojeće) Talež
Češka Vila (moguća konverzija) Vis, državno
Slovensko odmaralište, bungalovi (potrebna konverzija) Milna, državno
Vila Paula (konverzija u hotel) Vis, strani investitor
Eko etno selo Oključna

Kartogram 4-10: Potencijalni projekti/inicijative smještajnih kapaciteta

® Etno *elo    2    Eko etno selo 4 Seosko domaćinstvo

| Hoteli    3    Etno park    5    Pojedinačni objekt

Potencijali i ograničenja za buduće održivo korištenje prirodnih resursa / baštine u eko / zelenom / ruralnom turističkom razvoju

Prirodne ljepote i bogatstva prostora, prvenstveno zahvaljujući slabijem gospodarskom i turističkom razvoju predmetnog područja danas predstavljaju glavnu osnovicu za održivi razvoj područja, temeljenom na turizmu te poljoprivredi i ribarstvu. Prirodne posebnosti, kao i kulturno i povijesno nasljeđe predstavljaju najvrjedniji identitet područja gdje su zaštićene cjeline uglavnom sačuvane.

Glavni ograničavajući faktori razvoja su:

•    Vrlo izraženi depopulacijski procesi, posebno u unutrašnjosti otoka, doveli su do značajnog ograničenja radnog kontingenta stanovništva. Stanovništvo je staro s relativno nepovoljnom obrazovnom strukturom. Stoga će daljnji razvoj biti uvjetovan i imigracijskim procesima.

•    Napuštanje tradicionalne poljoprivredne proizvodnje, uz nerazvijenu gospodarsku strukturu, ima za posljedicu daljnje iseljavanje najproduktivnijih segmenata stanovništva. Sve su brojnija staračka domaćinstva koja nisu u stanju održavati poljoprivrednu proizvodnju, niti imaju poduzetničkog potencijala za neke druge djelatnosti. Time se još

više degradira vrlo vrijedan kulturni krajobraz, a dolazi i do zapuštanje i propadanja vrijedne kulturne baštine, posebno vrijednih ruralnih cjelina.

Ovi negativni procesi, uslijed promjene demografske struktura, izazivaju gubitak socijalne kohezije nepovoljno djeluju na lokalnu kulturu, identitet i sl.

Postojeći infrastrukturni sustavi ne zadovoljavaju ni današnje potrebe te predstavljaju veliki ograničavajući faktor održivog razvoja. Cjelokupna vodoopskrba zasniva se na eksploataciji nedostatnih lokalnih izvora, a propterećenost sustava u špici ljetne sezone uvjetuje uvođenje redukcija.

Sadašnji način dispozicije otpadnih voda kroz nedovršene sustave Komiže i Visa te putem upojnih crnih jama na ostatku otoka je neprihvatljiv, naročito za naselja na obali. Nije adekvatno riješen ni problem konačnog zbrinjavanja, odnosno odlaganja krutog otpada, a postojeća odlagališta su privremenog karaktera te ih je potrebno sanirati.

Nesređeni katastri i vlasništvo nad zemljištem i zgradama dodatno otežava poduzetničke inicijative.

4.7 Strateški okvir, zakonska regulativa i programi investicijske podrške za razvoj ruralnog / eko turizma
Ključni strateški dokumenti

Razvoj ruralnih područja i povezano s time razvoj turizma u ruralnim područjima postaje prioritetom razvojne politike na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, pa se prema tome i deklarira u različitim strateškim dokumentima kao jedan od ključnih pravaca razvoja i revitalizacije gospodarstva u ruralnim područjima:

■    Program Vlade RH u mandatnom razdoblju 2008-2011

■    Strateški okvir za razvoj 2006-2013 (Vlada RH)

■    Strateški marketinški plan Hrvatskog turizma

Ključni zakonski propisi u Hrvatskoj koji reguliraju poslovanje u ruralnom turizmu

Osim zakona kojima se uređuju osnivanje i djelovanje gospodarskih subjekata (Zakon o trgovačkim društvima, Zakon o obrtu), regulacija ruralnog turizma u Hrvatskoj za sada se temelji na dva zakona, odnosno pravilniku :

» Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 138/06)

■    Zakon o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07)

■    Pravilnik o pružanju ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu (NN 5/08)

Pravilnik o turističkim uslugama na seljačkim domaćinstvima, a sukladno Zakonu o pružanju usluga u turizmu je u procesu donošenja.

Zakonski propisi kojima se stvaraju mogućnosti za razvoj turizma u destinaciji su Zakon o turističkim zajednicama, Zakon o boravišnoj pristojbi i Zakon o članarinama u turističkim zajednicama.

Niz zakonskih regulativa koje se direktno i indirektno odnose na obavljanje djelatnosti i pružanje usluga u ruralnom turizmu su:

■    Zakoni iz poljoprivrede, lova, ribolova i dr. te njihovi provedbeni propisi

■    Zakoni / pravilnici o hrani

■    Zakoni i pravilnici o veterinarstvu, veterinarsko-sanitamom i sanitarnom nadzoru

■    Zakoni iz zaštite okoliša i prirode

■    itd.

Ovim zakonima regulacija ruralnog turizma ograničavajuća je, a pogotovo uzme li se u obzir da se ruralnim (seoskim turizmom) za sada mogu baviti isključivo domaćinstva koja su registrirana kao poljoprivredni proizvođači. Praksa je pokazala diversifikaciju ponude usluga na ruralnim prostorima, ali zakonska regulativa je ne prati. Nadalje, sustavno upravljanje proizvodom ruralnog turizma, kao i marketinško upravljanje za sada ne postoje na nacionalnoj razini (trenutno su ovi upravljački modeli postavljeni tek na regionalnoj razini).

Kategorizacija objekata u ruralnom turizmu

Na prostoru Republike Hrvatske trenutno posluje 360 registriranih seoskih gospodarstava, sa svega 875 kreveta, što znači da se njihova ponuda uglavnom orijentira na usluge hrane i pića.

Kartogram 4-11: Registrirani TSOG u Republici Hrvatskoj

Ovi objekti kategorizirani su kao Turistička seljačka obiteljska gospodarstva (TSOG), a u zakonsko-regulativnom smislu obuhvaćeni su sljedećim propisima:

■    Uvjeti za kategorizaciju sobe u seljačkom domaćinstvu

■    Uvjeti za kategorizaciju apartmana u seljačkom domaćinstvu

■    Uvjeti za kategorizaciju kampa u seljačkom domaćinstvu

Programi potpore i poticaja seoskom turizmu na državnoj i županijskoj razini

Financiranje razvoja ruralnog turizma i poduzetnika u ruralnom turizmu i ruralnim područjima provodi se u okviru poticaja (npr. državne potpore ministarstava turizma i poljoprivrede, potpore pojedinih Županja i jedinica lokalne samouprave, te potpore međunarodnih institucija), kao i kreditnih linija.

Ministarstvo turizma trenutno provodi sljedeće programe potpora i poticaja u turizmu, a koji su direktno ili indirektno vezani uz razvoj ruralnog turizma:

1. Program kreditiranja seoskog turizma “Razvoj turizma na selu”

■    poticajna mjera kreditiranja seoskog turizma na ruralnim područjima Republike Hrvatske uz državnu subvenciju kamata

■    Sredstva su namijenjena za stvaranje smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta za seoski turizam kroz:

* obnovu tradicijskih kuća s pripadajućim gospodarskim objektima, kušaonica, podruma

■    izgradnju novih, te dogradnju, nadogradnju, i adaptaciju postojećih objekata, koji neće narušiti vrijednosti i nasljeđe hrvatske tradicijske arhitekture i života na selu

■    kupnju postojećih tradicijskih objekata i drugih nekretnina potrebnih za funkcioniranje seoskog turizma

■    opremanje objekata

Sredstva su također namijenjena za stvaranje uvjeta za dodatne sadržaje i atrakcije u seoskom turizmu kroz:

■    izgradnju, obnovu i uređenje športsko-rekreativnih i gospodarskih sadržaja (štale, gatori, ribnjaci, pješačke, biciklističke staze i dr.)

■    obnovu, izgradnju i opremanje objekata i radionica tradicijskih obrta

■    uređenje pripadajućeg okoliša

■    i druge sadržaje koji nadopunjuju ukupnu ponudu seoskog turizma Obrtna sredstva mogu se odobriti najviše do 20% od iznosa kredita, koji iznosi od 10.000 EUR do 200.000 EUR, sa rokom otplate do 15 godina te počekom do 2 godine. Kamatna stopa za korisnika kredita je fiksna od 8% godišnje uz fiksnu subvenciju Ministarstva od 6% godišnje

2. Program poticanja zaštite, obnove i uključivanja u turizam baštine u turistički nerazvijenim područjima „Baština u turizmu44

■    Sredstva državne potpore male vrijednosti dodjeljuju se za sufinanciranje razvoja turističke ponude na područjima na kojima turizam nije dovoljno razvijen, a posebno na ruralnim, brdsko-planinskim područjima, područjima od posebne državne skrbi i otocima, koja imaju turističke potencijale u kulturnoj i prirodnoj baštini, zatim za zaštitu, obnovu i vrednovanje kulturne baštine uključivanjem u turističku ponudu, te zaštitu, obnovu i vrednovanje prirodne baštine uključivanjem u turističku ponudu

■    U 2008. godini, ukupna proračunska sredstva za ovaj Program iznosila su

8.000.000,00 kn, a potpora je dodijeljena za ukupno 219 projekata (najveći iznos potpore pojedinom projektu jest 70 tisuća kuna, a najmanji je 20 tisuća kuna).

3. Program ‘Zelena brazda’ – bespovratni financijski poticaji za razvoj selektivnih oblika turizma na kontinentu (lovni, ribolovni, planinski i ostali oblici turizma na kontinentu)

■    Sredstva su namijenjena udrugama, pravnim i fizičkim osobama.

■    Ministarstvo sufinancira do 50% ukupnih troškova provedbe pojedinačnog programa ili projekta, a najviše do 300.000,00 kn po pojedinom korisniku.

4. Program kreditiranja malog obiteljskog poduzetništva “Poticaj za uspjeh”

■ Krediti za ulaganja u obnovu starih (postojećih) kuća sagrađenih u skladu sa izvornom, tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -“Pod stoljetnim krovovima”

Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel, pansion, aparthotel s restoranom i kamp

Program „Poticaj za uspjeh11 temelji se na kreditnim sredstvima banaka i sredstvima za subvencioniranje kamata Ministarstva

Sredstva Ministarstva predstavljaju državnu potporu malim i srednjim poduzetnicima za poticanje njihovih početnih ulaganja u turizmu. Visina državne potpore izračunava se temeljem opravdanih troškova ulaganja, a to su troškovi početnih ulaganja (materijalna ulaganja: zemljišta, zgrade i oprema).

Iznos državne potpore malim poduzetnicima može se dodijeliti u postotku do 15% opravdanih troškova, dok je za srednje poduzetnike u postotku do 7,5% opravdanih troškova

5.    Program poticanja unapređenja izrade i plasmana izvornih suvenira „Izvorni suvenir“

■    Poticanje izrade, afirmacije i promoviranja izvornih suvenira kroz oživljavanje tradicijskih i umjetničkih obrta i domaće proizvodnje kroz sredstva državne potpore male vrijednosti

■    Dodijeljena sredstva po pojedinom korisniku ne mogu prijeći iznos od

100.000. 00 kn.

■    Sredstva državne potpore mogu se koristiti isključivo za sufinanciranje projekata kojima se ostvaruje unapređenje izrade i plasmana izvornih suvenira:

•    projekti ulaganja za uređenje proizvodnih i prodajnih prostora

•    projekti za nabavku strojeva i alata

•    projekti opremanja suvenira za plasman na tržište ( prikladna ambalaža, promotivni materijal)

•    projekti ulaganja u organizaciju sajmova i prodajnih izložbi

•    projekti ulaganja u stručni dizajn i redizajn

6.    Program poticanja razvoja tematskih turističkih putova „Tematski putovi“

■    Sredstva se koriste za usmjeravanje turističke potražnje/prometa prema područjima na kojima turizam nije dovoljno razvijen, a posebno prema ruralnim, brdsko-planinskim područjima, područjima od posebne državne skrbi i unutrašnjosti otoka; za zajedničko oblikovanje i promidžba regionalnog turističkog proizvoda više mjesta, općina, gradova i županija koje povezuje ista tema; za vrednovanje kulturne, povijesne i prirodne baštine ruralnih krajeva uključivanjem u turističku ponudu; za gospodarsko povezivanje više područja; za povezivanje s europskim tematskim putovima

■    Dodijeljena sredstva po pojedinom korisniku ne mogu prijeći iznos od

250.000. 00 kn

■    Sredstva državne potpore mogu se koristiti isključivo za sufinanciranje projekata kojima se ostvaruju navedeni ciljevi programa i to za:

a) projekte utemeljene na turističkoj valorizaciji kulturne, povijesne i prirodne baštine

b)    projekte utemeljene na ponudi proizvoda poljoprivrednih/agramih gospodarstava i gastronomiji ruralnih krajeva

c)    projekte utemeljene sportsko-rekreativnoj ili zdravstvenoj ponudi

7. Program poticaja ulaganjima u javnu turističku infrastrukturu u funkciji razvoja turizma na određenoj destinaciji u 2008 – “Turizam kroz regije”

■    Ovim programom bespovratnih sredstava financiraju se projekti i izrada projektne dokumentacije za javnu infrastrukturu u funkciji turizma čime se omogućuje stavljanje u funkciju dodatnih turističkih sadržaja. Sredstva po ovom natječaju se odnose na:

■    projekte uređenja postojeće javne turističke infrastrukture i obogaćivanje sadržaja,

■    izgradnju javne infrastrukture koja omogućava uspostavu tematskih turističkih putova (biciklističkih, pješačkih, vinskih i dr.),

■    stavljanje u funkciju turizma objekata kulturno – povijesne i prirodne vrijednosti,

■    uređenje ostale javno turističke infrastrukture.

■    Ministarstvo sufinancira do 50% ukupnih troškova provedbe pojedinačnog projekta, a najviše do 500.000,00 kuna.

■    Sredstva su namijenjena tijelima područne (regionalne) uprave (županije) i lokalne samouprave (gradovi, općine). Iznimno nositelji projekta mogu biti i pravne i fizičke osobe, uz suglasnost jedinica područne (regionalne) i lokalne samouprave, ukoliko se projekt odnosi na javnu infrastrukturu.

8.    Program poticajnih mjera za povećanje konkurentnosti turističkog tržišta

9.    Sufinanciranje turističkih projekata kojima su odobrena sredstva iz međunarodnih fondova

10.    Program poticaja za formiranje multisektorskih klastera za potrebe turizma

11.    Program poticaja manifestacijama i drugim promotivnim aktivnostima u funkciji razvoja turizma

Osim Ministarstva turizma, ostala resorna ministarstva također pružaju potporu i poticaje razvoju ruralnog turizma, kao na primjer:

■    Ministarstvo gospodarstva – različiti projekti poticanja obrtništva i poduzetništva, kao na primjer sljedeći projekti:

■    Zadružno poduzetništvo,

■    Jačanje konkurentnosti malog gospodarstva,

■    Inovacije i novi proizvodi,

■    Obrazovanje za poduzetništvo

■    Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja – Projekt “Za razvoj ruralnih krajeva”

■    Kreditne linije resornih ministarstava provode se u suradnji sa Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj, Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo (HAMAG) i poslovnim bankama.

Splitsko-dalmatinska županija u okviru Odjela za turizam nudi nekoliko programa poticaja projekata u turizmu i ostalih uz turizam vezanih projekata:

■    Program etno- eko sela – ovim programom se odobravaju sredstva za poticanje obnove raseljenih i zapuštenih sela u Splitsko-dalmatinskoj županiji, u cilju stvaranja etno-eko sela i obogaćivanja turističke ponude.

■    Subvencije poljoprivrednicima, obrtnicima i poduzetnicima

■    Potpore turističkim manifestacijama i udrugama

■    Potpore razvoju kulturnog turizma

■    Financiranje izrade biciklističkih brošura

■    Promocija ruralnog turizma i ostalih selektivnih oblika turizma

■    Financiranje turističke signalizacije

■    Izrada projekata iz Glavnog plana razvoja turizma SDŽ (poseban fokus je stavljen na razvoj ruralnog turizma – Strategija razvoja ruralnog turizma županije je u procesu izrade)

Republika Hrvatska kao zemlja kandidat za članstvo u Europskoj Uniji, uz navedene poticaje resornih ministarstava, također može koristiti sredstva međunarodnih fondova koja se uglavnom odnose na izgradnju institucija, prekograničnu suradnju, regionalni razvoj, razvoj ljudskih potencijala i ruralni razvoj. Prema tome, projekti koji su financirani od strane međunarodnih fondova, a potiču razvoj ruralnog turizma su:

■    CARDS program – „Razvoj ruralnog turizma u južnoj Dalmaciji i graničnim područjima Bosne i Hercegovine”

■    AMAMO – preko mora i planina – valorizacija proizvodnje tipičnih proizvoda

■    Instrument pretpristupne pomoći (Instrument for Pre-accession Assistance – IPA) -prekogranična suradnja, pomoć u tranziciji i izgradnja institucija, razvoj ljudskih potencijala, regionalni razvoj, ruralni razvoj (IPARD)

■    IPARD – plan Republike Hrvatske za poljoprivredu i ruralni razvitak

Uvidom u cjelovitu dokumentaciju prema prethodnim strateškim, institucionalnim kao i poticajnim mehanizmima, moguće je zaključiti sljedeće:

•    Snažan je raskorak između postojećih mehanizama poticaja i i sredstava s aktualnim institucionalnim okvirom za razvoj ruralnog turizma;

•    Rezultat je činjenica da je realizacija projekata ruralnog turizma spora, a tome pridonosi činjenica da ne postoje regionalni centri za animaciju i stručnu podršku poduzetništvu u ovom segmentu. Sve to rezultira situacijom u kojoj još uvijek nema dovoljne ekonomije obujma ovog biznisa, koji bi se mogao lakše komercijalizirati na lokalnom, ali i internacionalnom tržištu,

•    Optimalno rješenje je da se pragamtična odgovornost za poticanje ovog programa i koordinaciju svih drugih programa i poticaja, svede na razinu županije.

5. Evaluacija ključnih interesnih subjekata

U okviru procesa izrade Plana razvoja eko/ ruralnog turizma za područje LOT 2 (Otok Vis), Horwath Consulting proveo je standardnu proceduru obilaska terena i razgovora sa ključnim interesnim subjektima u turizmu ovog područja. Evaluacija lokalnih interesnih subjekata izvršena je u cilju prepoznavanja generalnih stavova vezano na turistički razvoj ove destinacije, kao i u cilju prepoznavanja upravljačke i financijske snage / interesa ključnih interesnih subjekata u fazi realizacije ovog projekta.

Lokalne vlasti (Grad Vis i Grad Komita) – opći stav lokalnih vlasti na otoku Visu je da daljnji razvoj turizma treba temeljiti na principima održivog razvoja visoke vrijednosti, a pri tome treba otvoriti mogućnost za ulazak eksternih investicija, te razvijati malo i srednje poduzetništvo. Karte na koje Vis treba igrati su povijest, kultura i tradicija, dok od ključnih problema za razvoj vide u nedostatku ljudskih resursa, te neadekvatnoj općoj infrastrukturi (osobito vodoopskrba). Grad Vis još uvijek nije donio Prostorni plan uređenja grada, što predstavlja jednu od prepreka planiranju daljnjeg razvoja cijelog otoka. Lokalne vlasti proaktivne su u osiguravanju sredstava iz državnog proračuna, te ostalih fondova, međutim vlastiti financijski kapaciteti ograničavaju ih tek na podršku razvoju manjih konkurentskih programa i poticaja investicijama (infrastrukturnih, urbanih, manjih projekata turističke infrastrukture, itd.).

Turističke zajednice Vis i Komita – bave se poticanjem, unapređivanjem i promocijom izvornih vrijednosti i turističkih proizvoda ovog prostora, kao što je propisano Zakonom o turističkim zajednicama, a financiraju se sredstvima općinskog budžeta, donacijama, od boravišnih pristojbi i članarina. TZ Komiža i TZ Vis ne ostvaruju značajnu suradnju u radu, u smislu razvoja cjelokupne turističke destinacije Vis, razvoja konkurentnih turističkih proizvoda, aktivnosti, što upućuje na potrebu kvalitetne destinacijske menadžment organizacije za otok Vis.

Hoteli – na području otoka Visa posluju tri hotela u okviru dva poduzeća (Hoteli Vis d.d. i Modra špilja d.d.). Hotel Biševo u Komiži još nije privatiziran, a vlasnici su država, FIMA i mali dioničari, dok su Hoteli Issa i Tamaris privatizirani. Hoteli u gradu Visu i gradu Komiži svake godine ulažu sredstva u održavanje hotela, a potrebnih većih ulaganja u restrukturiuranje za sada nema. Pretpostavka je da hoteli u obje destinacije trenutno drže poziciju ‘mirovanja’, te se sa odlukom razvojnih usmjerenja cijelog otoka očekuje i eksplikacija njihovih daljnjih aspiracija i interesa.

Muzej grada Visa – povijest otoka Visa izuzetno je bogata i atraktivna za predstavljanje u turističkoj ponudi otoka, međutim trenutno to nije slučaj. Osim inicijativa Muzeja i Franjevačkog samostana u gradu Visu za arheološko istraživanje Isse i predstavljanje antičkog teatra, trenutno ne postoje drugi napori na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini za obnovom ovih vrijednih lokacija, te njihovom valorizacijom u turizmu.

Turističke/putničke agencije – na otoku Visu posluje nekoliko turističkih/putničkih agencija, lociranih u gradovima Komiži i Visu (Alternatura, Srebrna Tours, Navigator, Darlić & Darlić, Impress Club, D&D, Nika Adventure Tours, TA Komiža, Ionis), koje organiziraju i komercijaliziraju različite aktivnosti na otoku (npr. smještaj, ali i ostale rekreativne aktivnosti poput rekreacije na otvorenom, obilaska uvala, ronjenja i sl.). Neke od tih agencija već djeluju kao svojevrsne destinacijske menadžment kompanije, te je stoga potrebno njihovo daljnje uključivanje u profesionalizaciju turističkih proizvoda, aktivnosti i sadržaja otoka.

Ugostiteljski objekti – na otoku se ističe nekoliko ugostiteljskih objekata sa ponudom lokalnih gastronomskih specijaliteta, u Komiži i Visu, odnosno u unutrašnjosti otoka, koji svojom kvalitetnom ponudom, ugodnim ambijentom i atmosferom privlače goste, iako se njihovo poslovanje uglavnom odvija u ljetnim mjesecima. Trenutno su ovi subjekti uglavnom prepušteni vlastititm naporima u smislu oglašavanja i promocije, uz manju podršku lokalnih TZ-ova, a prevladavajući stav ovih subjekata jest da je potreban strukturirani pristup razvoju kompletne turističke ponude otoka, te razvoj onih proizvoda i aktivnosti koji njeguju i omogućavaju komercijalizaciju gastronomije kao visokovrijednog i atraktivnog resursa.

Lokalni obrtnici, udruge, zadruge na otoku Visu posluju obrtnici – ribari, poljoprivrednici, ugostitelji, trgovci, prijevoznici, i slično. Udruga obrtnika broji oko 200 članova, i malim inicijativama aktivno proizvode i promoviraju lokalne proizvode. Na Visu se već ističe nekoliko autohtonih proizvoda koji se brandiraju i komercijaliziraju (Viški hib, slatki proizvodi od voća -pekmezi, džemovi, rakija od rogača i sl., ), a pokrenuta je inicijativa za prodaju tih proizvoda na viškoj rivi tijekom sezone. Nadalje, na otoku postoji nekoliko vinogradara i lokalnih vinarija (Lipanović, Ivčević, Roki, Vidović), koje uzgajaju lokalne sorte poput vugave, te plavac mali, a identificirane su inicijative za uzgojem starih viških sorti poput ‘palagružonke’. Na otoku također postoje poljoprivredne zadruge (PZ Podšpilje i PZ Komiža), koje se između ostalog bave prešom maslina i preradom / obradom rogača. Međutim, po mišljenju ključnih subjekata, neki od problema vezanih uz poljoprivrednu proizvodnju otoka leže u nedostatku zajedničkog i organiziranog plasmana proizvoda na tržište. Ipak, pozitivan i proaktivan stav pojedinaca u poljoprivredi, udruga i njenih članova u smislu revitalizacije lokalne poljoprivrede i inovacija tradicionalnih proizvoda i njihove komercijalizacije svakako treba pratiti i poduprijeti.

Iznajmljivači privatnog smještajaobzirom na nedostatak kvalitetnih hotela, 67% ukupnih smještajnih kapaciteta otoka Visa odnosi se na privatne kapacitete, koji su uglavnom nedostatne razine kvalitete. Većina je privatnog smještaja (soba/apartmana za smještaj) unutar objekata stanovanja otočkih obitelji, dok je manji broj zasebnih apartmanskih objekata s kvalitetnim dodatnim uslugama za goste. Stoga se kao jedan od ključnih konkurentskih programa unapređenje smještajne ponude otoka mora predvidjeti program financiranja malih otočkih smještajnih kapaciteta.

Ključni stavovi, te izraženi postojeći problemi prožeti su činjenicom da još uvijek nije donesen Prostorni plan grada Visa, što otežava realizaciju mnogih inicijativa.

Ključni rezultati sa radionice:

Gore navedeni stavovi ključnih subjekata identificirani su na individualnim razgovorima obavljenih od strane tima Honvath Consultinga, kao i tijekom radionice. Radionica je održana u gradu Visu, 20. listopada 2008., a njoj su prisustvovali predstavnici javnog i privatnog sektora, kao i predstavnici nevladinih organizacija (popis sudionika radionice predan je Naručitelju sa kompletnim materijalima radionice). Radionica je održana u svrhu identifikacije stavova ključnih subjekata, kao i u svrhu provjere preliminarnih prijedloga ovog projekta. U nastavku se navode ključni rezultati ove radionice:

1. Sudionici radionice birali su četiri turistička proizvoda po prioritetu sa predložene liste, kako bi naznačili one za koje misle da treba razvijati na otoku Visu. Vrlo je jasno daje proizvod eko / ruralnog turizma na čelu ljestvice prioriteta razvoja:

20% 1« Vino i gastronomi]«

2$% 2. Eko ruialiti turjjam

7%    i: ■■ I i rekreacija (golf, itd.)

3%    -l|    MICE    IPoulovni turimm)

lei odmor (vikend odmor)

teresi (aktivnosti)

2. U svrhu procjene modela rasta, potrebno je prethodno identificirati aspiracije ključnih

subjekata vezano na obim rasta turizma u sljedećih 10-15 godina. Prisutni na radionici birali su opciju koja odgovara njihovim aspiracijama:

36%    D’.!>    V:ci    (/I1 ‘I r i i .

31%    2.    Ti    I    puto    veći    od danainjccj

10%    3,    (Jetiri    puta    veći    od današnjeg

3. Jednako tako, sudionici su izrazili stav o tome tko bi za takav rast i razvoj trebao preuzeti odgovornost, pa su u tom smislu odabrali dvije od ponuđenih opcija:

57%    1    Obiteljski posao na lokalnoj razini

57% i Mali lokalni poduzetnici 40%

—flMiMiir ■ ■

Urani investitori

4. Po mišljenju sudionika radionice, ključni preduvjeti za rast i razvoj turizma destinacije su sljedeći (izbor dva odgovora):

81% i Ljudski resursi

1 2% 2 Ekspertiza u turizmu 19% i ri uto čija stanovništva 19% ^|£cija kadrova

I Izgiadnja institucija

5.1 na kraju, ključni projekti turističkog smještaja s kojima treba započeti razvoj na otoku Visu, po mišljenju sudionika radionice su (odabir tri odgovora po prioritetu):

17% 1. Ruralni resort (eko-etno sela!
19% 2. Ruralna kuća
10% 3 Ruralni Seri & Breakfast
4% | 4. Ruralni hoteli
6. Analiza konkurenata

Usporedbe s konkurencijom općenito služe kako bi se dao širi kontekst za ocjenu situacije promatranog subjekta i/ili kako bi se identificirale moguće razvojne strategije. Pod konkurencijom se u ovom slučaju podrazumijevaju drugi slični otoci na hrvatskom Jadranu te njihova opća i gospodarska situacija.

6.1    Kriteriji izbora konkurenata

Kriteriji za izbor konkurentskih otoka su sljedeći:

•    slična veličina (oko 90 km2)

•    slična geografija

•    sličan prometni položaj

Budući da zbog jedinstvenosti svakog pojedinog otoka na hrvatskom Jadranu nema mnogo otoka koji zadovoljavaju sve navedene kriterije, napravljen je sljedeći izbor otoka:

•    Lošinj (odgovara veličinom i geografskim obilježjima)

•    Rab (odgovara veličinom i geografskim obilježjima)

•    Lastovo (odgovara prometnim položajem i geografskim obilježjima)

•    Mljet (odgovara po prometnim položajem i veličinom)

Iako se ovdje može reći da i drugi otoci Jadrana predstavljaju konkurenciju otoku Visu, kao što je na primjer otok Hvar, potrebno je naglasiti da takve otočke destinacije već počinju graditi svoj prepoznatljivi turistički imidž te da se pozicioniraju i svojom ponudom ciljaju one skupine gostiju bitno različite od postojećih i potencijalnih skupina gostiju otoka Visa. Sukladno tome, te otočke destinacije nisu odabrane kao konkurentski krug otoka Visa.

6.2    Opći podaci

Vis se veličinom nalazi u sredini ljestvice prema veličini i broju stanovnika. Vidljiva je visoka gustoća naseljenosti koja je iznad hrvatskog prosjeka. Ovakvo stanje prate i demografski trendovi na ovim otocima koji su atipični za hrvatske otoke, budući da na ova dva otoka nema trenda depopulacije u posljednjih 150 godina. Južnodalmatinski otoci imaju nisku gustoću naseljenosti s velikim depopulacijskim trendom u posljednjih 150 godina.

Tablica 6-1: Analiza konkurenata – opći podaci

otok površina (km2) stanovništvo gustoća

naseljenosti (st / km2)

Mljet 100 1.111 11
Rab 94 9.480 101
Vis 90 3.700 41
Lošinj 74 8.134 110
Lastovo 41 835 20

Izvor: DZS, 2008

Geografskim smještajem i gustoćom naseljenosti promatrani otoci mogu se podijeliti na otoke na sjevernom Jadranu (Rab i Lošinj) te južnodalmatinske otoke (Lastovo, Mljet i Vis).

Prvu skupinu karakterizira bolja prometna povezanost s kopnom i jača turistificiranost. Međutim, riječ je o turističkom tržišnom modelu u kojem prevladava privatni smještaj i hotelski smještaj niže kvalitete (2 -3 *). Značajniji kapaciteti u kampovima nalaze se samo u Lošinju.

Tablica 6-2: Analiza konkurenata – otok Rab

OTOK Rab
Položaj Otok se proteže 22 km u smjeru sjeverozapad -jugoistok te se nalazi u Primorsko ■ goranskoj županiji sjeverno od Paga i južno od Krka. Najviši vrh otoka Je Kamenjak (408 metara). Sjeveroistočna strana otoka Je krševita dok se na jugozapadnoj nalazi posljednja hrastova šuma na Mediteranu.
Opis Otok se prvi put spominje Još u doba Grka otkada mu potiče 1 Ime (Arba). Doživljava vrlo snažan razvoj za vrijeme Rima. Slaveni grad naseljavaju kasno, tek u 10. stoljeću. Na otoku se nalazi više crkvi Iz romaničkog razdoblja koje su uz palače moćnih rapsklh srednjovjekovnih obitelji najvažniji kultumo-povljesnl spomenici. Zbog specifične klime sva naselja smještena su u zavjetrini.

Tablica 6-3: Analiza konkurenata – otok Lošinj

 

OTOK

 

Lošinj

Otok je dio creško-lošlnjskog arhipelaga I nalazi se na prometnom plovnom putu Izmedl Istre I Dalmacije. Fizički je spojen s otokom Cresom što mu osigurava lakši dostup (zbog relativno kratke trajektne linije Cresa s Istom I otokom Krkom). Otok se blagom klimom I vegetacijom Ističe među ostalim Jadranskim otocima.

 

Otok Ima Imidž klimatskog lječilišta koji datira još Iz Austrougarske, a poznat je I bogatom podmorju (dupini). Mali Lošinj Je najveće naselje na otoku, I Jadranskim ortoclma uopće, čije se administrativno područje proteže I na dio otoka Cresa. Naselje potiče Još Iz antičkih vremena, a na otoku se nalazi I nekoliko sačuvanih sakralnih objekata Iz rimskog doba. Snažniji gospodarski zamah mjesto dobiva kroz razvoj turizma, trgovine I brodogradnje u 18.119. stoljeću._

 

»■t’k

 

i si >i.

 

f

.’i.

i r<K,

 

Drugu skupinu karakterizira slaba naseljenost, izrazito negativni demografski trendovi, teži prometni dostup (osobito Lastovo), slabija turistificiranost, ali i netaknute prirodne ljepote. Osobito se ističe Mljet kao jedini naseljeni jadranski otok na kojem se nalazi i nacionalni park. Sukladno tome, otoci iz ove skupine turističku valorizaciju uglavnom doživljavaju kroz proizvode specijalnih interesa i kao skrivene nautičke oaze (iako gotovo nemaju registriranih nautičkih kapaciteta.

 

Tablica 6-4: Analiza konkurenata – otok Mljet

OTOK

 

Mljet

Položaj

 

Smješten je južno od poluotoka Pelješca od kojeg ga dijeli Mljetski kanal širok 8 km. Orijentiran je istok • zapad i dugačak 37 km s prosječnom širinom 3,2 km. Vulkanskog je porijekla s borjnim poljima od kojih najveće Popovo polje spaja sjever i jug otoka. Glavna trajektna luka Polače nalazi se na sjeveru otoka, a jedini hotel Odisej na sjeverozapadu.Na sjeverozapadu otoka nalazi s i jezero s otočićem koje je proglašeno nacionalnim parkom 1960. godine.

Za razliku od većine ostalih jadranskih otoka, na Mljetu izostaje krški krajolik te je poznat po bujnoj vegetaciji i brojnim životinjskim vrstama. Zbog toga i zbog činjenice daje nacionalni park, uz komercijalne turiste privlači i znanstvenike. Usprkos snažnoj prirodnoj atrakcijskoj bazi, turistička ponuda je relativno oskudna i još uvijek ne postiže bolje performanse.

 

OTOK

 

Tablica 6-5: Analiza konkurenata – otok Lastovo

Lastovo

Položaj

 

Otok pripada arhipelagu srednjedalmatinskih otoka. Nalazi se 13 km južno od Korčule i najudaljeniji je naseljeni otok. Otok je dug 9,8 km i širok 5,8 km. U Lastovskom arhipelagu nalazi se 46 otoka od kojih su najveći Sušac, Prežba, Mrčara i skupina otoka Lastovnjaci koja se nalazi na istočnoj strani. Grad Lastovo nalazi se na strmim rubovima prirodnog amfiteatra okreut polju na kontinentalnom dijelu otoka, a ne lud kao što je uobičajeno za otočka mjesta.

 

Ostala veća mjesta na otoku su Ubli (Sveti Petar), Lučica, Zaklopatica, Skrivena Luka i Pasadur.

Grad Lastovo datira još iz rimskog doba. Jedno od najbogatijih podmorja na Jadranu, krška polja i prirodna staništa orlova i sokolova čine bogatu priordnu resursnu bazu. Za cijeli otok je simbolična brojka 46 koja odražava broj otoka u arhipelagu, njihovu površinu, broj crkava i polja. Usprkos prirodnoj i kulturnoj resursnoj bazi do sada nije bilo snažnije turističke komercijalizacije (nema hotela na otoku)

£omn ip Hnnriniipla nrnmptna i7nlariia i to7ak Hnctiin

6.3 Gospodarstvo

Iako su otoci na sjeveru Hrvatske nekoliko puta naseljeniji od onih na jugu, još veća razlika je vidljiva u godišnjim prihodima. Lošinj s gotovo milijardu HRK godišnjih prihoda, odnosno Rab s oko 600 milijuna HRK, imaju 10 do 20 puta snažnije gospodarstvo od Mljeta i Lastova čije gospodarstvo prihoduje oko 40 milijuna HRK. Vis se nalazi u sredini ljestvice s oko 104 milijuna HRK godišnjeg prihoda.

Godišnji prihod otoka u 2007. u milijunima HRK

prihod od turizma ■ ukupan prihod

 

Tablica 6-6: Godišnji prihod

Izvor. FINA 2008.

Međutim, mnogo indikativniji podatak je prihod prema stanovniku. U ovoj kategoriji se Vis nalazi uvjerljivo na začelju ljestvice s tek 3.888 € prihoda po stanovniku, dok pretposljednji Mljet ostvaruje 5.353 € prihoda po stanovniku, a Lošinj čak 16.705 € po stanovniku.

Prihod po stanovniku u 2007. u €

0    2.000    4.000    6.000    8.000    10.000    12.000    14.000    16.000    18.000

 

Tablica 6-7: Prihod po stanovniku

Vis Mljet Lastovo Rab LoSInj

lzwr. FINA 2(m

Ukoliko se promatra prihod od turizma u ukupnom prihodu, Mljet i Lastovo se izdvajaju kao jedini iz promatrane skupine koji više od 40% ostvarenih prihoda realiziraju kroz turizam. Ukoliko se zanemari Lastovo sa 61% zaposlenih u turizmu, može se zaključiti da je na

promatranim otocima standardno 30 do 40% zaposlenosti ostvaruje kroz turizam. Vis se po postotku prihoda nalazi u sredini, a po zaposlenosti na dnu ljestvice.

6.4 Turizam

U skladu sa slikom o ukupnom i turističkom prihodu, ukupni turistički kapaciteti na Rabu i Lošinju su oko desetak puta veći od onih na Mljetu, Lastovu i Visu. Ipak, Vis sa ukupnih 3.078 kreveta raspolaže najvećim smještajnim kapacitetima od promatranih južnodalmatinskih otoka.

Tablica 6-8: Prihod od turizma

otok % prihoda od turizma % zaposlenih u turizmu
Mljet 44% 61%
Lastovo 41% 40%
Vis 24% 25%
Lošinj 24% 42%
Rab 19% 36%

Izvor: DZS, 2008

Tablica 6-9: Turistički kapaciteti 2007.

Ukupni turistički kapaciteti u 2007. godini (kreveti)

Izvor: DZS 2008.

Ukoliko se promatra smještajnih kapaciteta, kod svih promatranih otoka, osim Mljeta, privatni smještaj čini više od 50% kapaciteta, pri čemu je taj broj najveći na Visu i iznosi čak 77%. Hotelski smještaj varira između 10 i 20% u ukupnom smještaju i nešto je viši na južnodalmatinskim otocima. Od južnodalmatinskih otoka jedino Mljet ima kamp smještaja, dok registriranih kapaciteta u segmentu nautičkog turizma ima samo na Lastovu i to samo 27 vezova.

Iskorištenost prostora u smislu turistifikacije daleko je veća na otocima u sjevernom dijelu Jadrana pa Rab ima 259 turističkih kreveta na četvorni kilometar, Lošinj 159, a Lastovo tek 9. Vis se nalazi u sredini ljestvice sa 75 kreveta na četvorni kilometar.

Sukladno turističkim kapacitetima, Rab i Lošinj ostvaruju i znatno veći broj turističkih noćenja od ostala tri promatrana otoka, kao što je prikazano na donjem grafikonu.

Turistička noćenja u 2007. godini

0    500.000    1.000.000    1.500.000    2.000.000

 

Tablica 6-10: Turistička noćenja 2007.

Lastovo Mljet Vis Lošinj Rab

Izvor: DZS 2008.

Ukoliko se promatra ostvareni direktni turistički prihod po noćenju, zbog manje turističkih kapaciteta veći prihod po noćenju ostvaruju slabije turistificirani južnodalmatinski otoci s izuzetkom Visa koji je sa 130 HRK prihoda po turističkom noćenju bliži Rabu i Lošinju nego Lastovu koje skromnu količinu smještajnih kapaciteta uspijeva utilitarizirati s gotovo 300 HRK po turističkom noćenju.

Ostvareni prihod po turističkom noćenju u HRK u 2007. godini

0    100    200    300

 

Tablica 6-11: Prihod po noćenju 2007.

Rab Vis Lošinj Mljet Lastovo

Izvor: DZS. FINA 2008.

Relativno visoka iskorištenost smještajnih kapaciteta Lastova vidljiva je u godišnjem prihodu po turističkom krevetu od gotovo 17 tisuća HRK. Vis se prema ovom kriteriju nalazi na pretposljednjem mjestu od promatranih otoka s nešto više od 8 tisuća HRK po krevetu. Obzirom

na vrlo veliki porast kapaciteta u privatnom smještaju Rab se nalazi na dnu ljestvice s manje od 5 tisuća HRK prihoda po krevetu.

Tablica 6-12: Godišnji prihod po krevetu

Prosječni godišnji prihod po krevetu u HRK u 2007. godini

Izvor: DZS. Fina 2008.

Godišnja zauzetost hotelskog smještaja na promatranim otocima na razini je hrvatskog prosjeka na Visu i Mljetu (oko 33%), a ispod prosjeka na Rabu, Lastovu i Lošinju (Rab i Lošinj oko 29%, Lastovo tek nešto više od 20%). Dakle, niti jedan od promatranih otoka krivuljom sezonalnosti ne odskače od hrvatskog prosjeka od oko 85% realiziranih noćenja tijekom ljetnih mjeseci i još uvijek nema uvjete za cjelogodišnje poslovanje.

7.5. Zaključak

Temeljem analize konkurencije, tj. 4 otoka na hrvatskom Jadranu koji su Visu slični po geografskim obilježjima, veličini i prometnom položaju (barem dva kriterija zadovoljena) mogu se izvesti sljedeći zaključci:

•    Svi promatrani otoci su naseljeni još u grčko ili rimsko doba. Povijesni kontekst, odnosno razdoblja pod austrougarskom vladavinom, uvjetovala su da su otoci na sjevernom dijelu bolje povezana s kopnom te su time stvoreni uvjeti za njihov snažniji razvoj u 18. i 19. stoljeću. U turističkom smislu, jasnije turističko pozicioniranje imaju Mljet (Nacionalni park) i Lošinj (klimatsko lječilište još iz doba Austrougarske).

•    Postoji razlika u demografskom trendu i gospodarskoj razvijenosti otoka na sjevernom Jadranu i onih na jugu, usprkos relativno sličnim geografskim osobinama. Zadržavanje, pa čak i umjeren porast, broja stanovnika na Rabu i Lošinju dala je temelj za snažnije gospodarstvo, ali i dovoljne ljudske resurse za snažniju turistifikaciju.

•    Otoci na sjevernom Jadranu su mnogo jače turistificirani od onih na jugu, no usprkos tome udio turističkog prihoda u ukupnom ostaje više manje konstantan. Dakle, razvoj turizma u općem slučaju podjednako vuče i ostale gospodarske sektore s tim da jače turistificirani otoci imaju daleko snažnije gospodarstvo i manju nezaposlenost;

•    Nema bitnih razlika u strukturi smještaja među promatranim otocima. Hotelski smještaj iznosi 10 do 20% a privatni smještaj od 60 do 80% s izuzetkom Lošinja. Ovakva struktura uvjetuje visoku sezonalnost tijekom ljetnih mjeseci koja uzrokuje godišnju zauzetost hotela na razini ili čak ispod hrvatskog prosjeka. Jednako tako, veliki broj novih kapaciteta privatnog smještaja uzrokuje vrlo skroman godišnji prihod po krevetu na Lošinju, Visu i osobito Rabu.

•    Za sada nema uvjeta za cjelogodišnji turistički biznis niti na jednom od promatranih otoka. Ipak, ukoliko se promatraju ostvareni prihodi po turističkom noćenju, Lastovo i Mljet su znatno iznad ostalih otoka. Obzirom na malu količinu izgrađenih kapaciteta na ova dva otoka, što se u nešto manjoj mjeri odnosi i na Vis, imaju i značajnije prilike za dalji planski turistički razvitak.

U odnosu na analizirane konkurente, otok Vis ima sljedeće razvojne opcije u pogledu budućeg turističkog razvoja:

•    Vis može krenuti u snažniju turistifikaciju po uzoru na otoke Rab i Lošinj izgradnjom

nekoliko većih resorta mješovite namjene s jakom komponentom poslovanja nekretninama kao instrumentom upravljanja rizicima investicija zbog još uvijek dominantne sezonalnosti proizvoda. Ta opcija, međutim, zahtijeva vrijeme i s njime povezanu neizvjesnost, ali je ta opcija također izvjesna s pozicije detektiranog interesa domaćih i napose potencijalnih inozemnih investitora;

•    Vis može čekati i ići putem Mljeta i Lastova gdje se nikakav značajniji razvojni impuls ne

može dogoditi iznutra, već samo izvana a na način izvedbe značajnih investicija u

pojedine mega projekte koji su vrlo osjetljivi i s do kraja nesagledivim posljedicama na lokalni socio-kultumi supstrat;

•    Vis kao otok može pronaći treći put i sadašnju situaciju neizvjesnosti i latentnih sukoba

prevesti u vlastitu prednost ali samo u slučaju izbora strategije visokih vrijednosti i provedbe modela održivog turizma koji na efikasan način spaja lokalne kulturne i prirodne vrijednosti s otočkom agroproizvodnjom, ribarstvom i marikulturom s rekreacijom na moru i u zaleđu otoka koja je karakteristična za neke uzorne slučajeve koji su analizirani za potrebe ovog projekta. U tom kontekstu Vis treba maksimirati upotrebu postojećih građevinskih struktura te prirodnih i kulturnih potencijala i eventualno ići na manje i ekskluzivne nove ‘green field’ projekte (potpuno nove investicijske projekte) koji će svoje lokalno tržišno uporište tražiti upravo na prethodno spomenutim te sačuvanim i revitaliziranim vrijednostima prostora.

•    Upravo se za ovu opciju u narednim dijelovima ove studije traži tržišna i poslovna uporišta

jer smo uvjereni da je riječ o modelu koji na najbolji način spaja strukturu atrakcija, tržišne interese te napose interese stanovništva otoka.

7. Analiza globalnih trendova u turizmu

U 2007. godini Europa je zabilježila još jednu pozitivnu godinu sa povećanjem broja dolazaka i noćenja, ali turističke zarade nisu pratile povećanje prometa. Regionalne europske analize bilježe pad potražnje za Centralnom i Istočnom Europom, Zapadna Europa bilježi lagani rast u dolascima, a Sjeverna Europa ostaje ne promijenjena. Južna – Mediteranska Europa za razliku od ostatka kontinenta financijski prosperira sa Francuskom, Italijom i Španjolskom kao regionalnim liderima. U nastavku je prikazana shema koja prikazuje ključne trendove iz globalnih kvalitativnih trendova putovanja i turizma.

Slika 7-1: Globalni trendovi u turizmu

hvor : European Travci Commission. Tourism Trends in Europe. 2006

Ova analiza trendova se u nastavku upotpunjuje sa trendovima iskustvenog strukturiranja viših vrijednosti koje se odnose na razvoj destinacija. Prikazani trendovi su primjenjivi kada se govori o razvoju ruralnog turizma na nekom prostoru u generalnom smislu, te kao takvi daju dobru sliku vrijednosti koje su bitne za tržišnu utemeljenost budućeg razvoja.

■    Kreativnost i dizajn su hitniji nego ikad – danas kada se veliki broj novih destinacija (tropski otoci, daleke izolirane destinacije, novi neotkriveni dijelovi svijeta) natječu oko istog dijela ‘kolača’ na turističkom tržištu izuzetno je bitno diferencirati se od konkurencije na kreativan i inovativan način;

   Najveći luksuz na svijetu je prostor – gosti / turisti sve više zahtijevaju privatnost, prostranost i ugodu u prostoru koji im pruža autentično iskustvo određenog područja;

■    Potraga za novim znanjima i zadovoljstvo samim sobom – je vrlo visoko na ljestvici osobnih potreba;

■    Vrijednost prije cijene – za proizvode koji imaju predznak visoke vrijednosti i kvalitete, gostima / turistima je važnija mogućnost izbora od cijene koju plaćaju;

■    Održivi pristup okolišu – gostima / turistima koji su sve svjesniji potrebe očuvanja okoliša, ovaj aspekt poslovanja turističkih kompanija postaje sve hitniji;

Zaključak

■    Udaljenost otoka Visa od kopna (oko 50 km od Splita) samo po sebi daje iskustvo ekskluziviteta / izoliranosti.

■    Unutrašnjost otoka je visokovrijedan prostor polja koji može gostima nuditi privatnost i prostranost jer se radi o malom broju postojećih objekata u velikim prostranstvima.

* Grad Vis svojom povijesnom komponentom, posebno starog grada polisa Isse, grčkim i rimskim arheološkim nalazištima nudi gostima u potrazi za novim znanjima vrlo zanimljivu priču;

■    Komiža sa komponentom ribarske tradicije i gradnjom Falkuše ima dosta elemenata za kreativan pristup razvoju specijalnih proizvoda vezanih uz more.

8. SWOT analiza

8.1. Pristup

SWOT analiza (analiza snaga, slabosti, mogućnosti i prijetnji) odnosi se na ključne elemente koji karakteriziraju atraktivnost otoka Visa kao turističke destinacije, te one elemente koji trenutno utječu na razvoj turizma ove destinacije.

SWOT analiza predstavlja standardizirani postupak, koji je prilagođen za potrebe ovog Plana, te kao takav predstavlja indikativan okvir za definiranje ostalih segmenata Plana.

Analiza sadašnjih snaga i slabosti (strengths / weaknesses) rađena je temeljem:

■    analize svih relevantnih razvojnih / strateških planova vezanih za turizam ovog područja

■    prikupljenih podataka svih relevantnih institucija i baza podataka (Županija, ministarstva, SDZ, itd.)

■    obilaska destinacije

■    razgovora sa ključnim subjektima javnog i privatnog sektora otoka Visa

■    radionice održane u Visu

■    baze podataka Horwath Consulting-a Zagreb

Analiza vanjskih mogućnosti i prijetnji (opportunities / threats) izvedena je temeljem:

■    opsežne analize tržišta * analize konkurenata

■    izvedene analize oglednih primjera u praksi

■    baza podataka i ekspertize Horwath Consulting-a Zagreb na području turističke industrije

Za potrebe SWOT analize turističke destinacije otoka Visa evaluirani su sljedeći elementi:

KLJUČNE INTERNE SNAGE I SLABOSTI DESTINACIJE VIS SNAGE I SLABOSTI

PRIRODNI, SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRUČJA PERFORMANSE DESTINACIJE

DESTINACIJSKI MARKETING TURISTIČKE USLUGE DESTINACIJE

LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE

INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA TURISTIČKI RAZVOJ

KLJUČNE EKSTERNE MOGUĆNOSTI I PRIJETNJE DESTINACIJE VIS MOGUĆNOSTI I PRIJETNJE

TRENDOVI INDUSTRIJE_

KONKURENTI_

PRAVNO/POLITIČKO OKRUŽENJE SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE EKONOMSKO OKRUŽENJE

OKOLIŠ_

TEHNOLOGIJA

Nakon identifikacije, relevantni elementi SWOT-a su evaluirani sustavom ocjena kako bi se izračunao ukupan intenzitet destinacijskih snaga, slabosti, mogućnosti i prijetnji.

Temeljem ukupnog i prosječnog intenziteta svake komponente SWOT analize, formuliran je poligon strategija SWOT analize destinacije Vis, koji služi kao okvir za definiranje budućih razvojnih strategija u turizmu otoka Visa kao turističke destinacije.

Kompletni rezultati SWOT analize prikazani su u Prilozima ovog Plana, a ovdje se daje pregled zaključnih rezultata i zaključak kompletne analize.

8.2. Ukupni rezultati

Tablica 8-1: Rezultati SWOT analize

UKUPNI REZULTAT I ANALIZA

KLJUČNE INTERNE SNAGE 1 SLABOSTI DESTINACIJE VIS
SNAGE SLABOSTI
Broj elemenata Segment Broj elemenata Segment
8 PRIRODNI. SOCIJALNI 1 EKONOMSKI PROFIL PODRUČJA 8 PRIRODNI. SOCIJALNI 1 EKONOMSKI PROFIL PODRUČJA
5 PERFORMANSE DESTINACIJE Hi PERFORMANSE DESTINACIJE
4 DESTINACIJSKI MARKETING ■■ DESTINACIJSKI MARKETING
4 TURISTIČKE USLUGE DESTINACIJE 8 TURISTIČKE USLUGE DESTINACIJE
■Hi LOKALNA ZAJEDNICA 1 JAVNE USLUGE MBM LOKALNA ZAJEDNICA 1 JAVNE USLUGE
MHI INTERESNI SUBJEKTI 1 PARTNERSTVA 9 INTERESNI SUBJEKTI 1 PARTNERSTVA
TURISTIČKI RAZVOJ 6 TURISTIČKI RAZVOJ
KLJUČNE EKSTERNE MOGUĆNOSTI 1 PRIJETNJE DESTINACIJE VIS ||
MOGUĆNOSTI PRIJETNJE
Broj elemenata Segment Broj elemenata Segment
9 TRENDOVI INDUSTRIJE usm TRENDOVI INDUSTRIJE
■■ KONKURENTI Hi KONKURENTI
5 PRAVNO/POLITICKO OKRUŽENJE ■■ PRAVNO/POLITICKO OKRUŽENJE
5 SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE 3 SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE
4 EKONOMSKO OKRU2ENJE 5 EKONOMSKO OKRU2ENJE
■i OKOLIŠ Hi OKOLIŠ
5 TEHNOLOGIJA 3 TEHNOLOGIJA

UKUPNI REZULTAT I ANALIZA

KLJUČNE INTERNE SNAGE 1 SLABOSTI DESTINACIJE VIS
Segment SNAGE * SLABOSTI **
PRIRODNI, SOCIJALNI 1 EKONOMSKI PROFIL PODRUČJA 73 72
PERFORMANSE DESTINACIJE 0 67
DESTINACIJSKI MARKETING 37 66
TURISTIČKE USLUGE DESTINACIJE 32 76
LOKALNA ZAJEDNICA 1 JAVNE USLUGE 30 54
INTERESNI SUBJEKTI 1 PARTNERSTVA 0 83
TURISTIČKI RAZVOJ 43 59
Broj elemenata 33 51
UKUPNO 215 477
Prosječna ocjena 6,52 9,35
KLJUČNE EKSTERNE MOGUĆNOSTI 1 PRIJE’ fNJE DESTINACIJE VIS
Segment MOGUĆNOSTI * PRIJETNJE **
TRENDOVI INDUSTRIJE 84 74
KONKURENTI 39 35
PRAVNO/POLITIČKO OKRUŽENJE 40 39
SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE 55 24
EKONOMSKO OKRUŽENJE 36 42
OKOLIŠ 30 23
TEHNOLOGIJA 48 26
Broj elemenata 35 30
UKUPNO 332 263
Prosječna ocjena 9,49 8,77
• Napomena: 1=NAJGORE, 10=NAJBOLJE ” Napomena: 1=NAJBOLJE, 10=NAJGORE
8.3 Zaključak

Izvedena SWOT analiza jasno pokazuje sljedeće:

■    daje intenzitet slabosti (477) više od dva puta veći od intenziteta snaga (215), što je i očekivan rezultat, obzirom da se destinacija Vis nalazi na početku izgradnje profesionalne i konkurentne turističke industrije

■    da je broj mogućnosti u okruženju (332) veći od broja prijetnji (263), što znači da trenutni procesi u okruženju destinacije Vis mogu biti iskorišteni za stvaranje vlastite prednosti u razvoju

■    bez obzira na relativno povoljnu poziciju u odnosu na trenutne procese u okruženju, razvoj turizma destinacije Vis potrebno je temeljiti na minimaliziranju vlastitih slabosti, jer se inteligentan razvoj turističke destinacije ne može temeljiti samo na akcentuiranju unutarnjih snaga i korištenju prilika iz vanjskog okruženja. Ovakva strategija jasno se iščitava iz ‘poligona strategija’ u nastavku.

Slika 8-1: Poligon strategija

 

POLIGON STRATEGIJA SWOT ANALIZE DESTINACIJE VIS

MOGUĆNOSTI

 

Maxi – maxi strategija SO

 

Mlnl-maxl strategija WO

 

SNAGE

 

215
477

 

SLABOSTI

 

ST

Maxi • mini strategija

 

WT

Mini • mini strategija

 

PRIJETNJE

 

9. Ključne strateške prednosti i ključne strateške barijere turističkog razvoja

9.1. Inicijalna pozicija

■    Otok Vis bogata je turistička destinacija u smislu relevantne resursne osnove i atrakcijske strukture i stoga ima mogućnost za značajan turistički razvoj.

■    Dugogodišnja izoliranost otoka zbog prisutnosti JNA te zbog loše povezanosti sa kopnom, rezultirala je stagnacijom razvoja otoka i padom kvalitete života lokalnog stanovništva.

* Obzirom na povijesni razvoj, destinacija otoka Visa sada je na početnoj poziciji, što joj omogućava inteligentni pristup razvoju turizma na održiv način.

■    Postoji zajednički interes lokalnog stanovništva da se turizam prihvati kao način budućeg rasta otočke ekonomije. Međutim, to pretpostavlja potrebu da se definira i dogovori željeni smjer turističkog razvoja od strane svih uključenih subjekata

9.2. Ključne strateške prednosti destinacije Vis
■    Izrazito atraktivan turistički prostor sa stajališta globalnih trendova i interesa –

atraktivnost prostora, bogata prirodna i kulturna baština kao predstavnici lokalnog identiteta glavni su atributi ovog prostora, i kao takvi predstavljaju bogatu osnovu za razvoj atraktivnih turističkih proizvoda za internacionalno tržište. Atraktivan prostor je luksuz i najtraženija roba na globalnom tržištu, a Vis ima mogućnost da inovacijama i inteligentnom politikom turističkog razvoja bira način i model ulaska na internacionalno turističko tržište. Obzirom na trenutnu fazu tranzicije Vis se mora fokusirati na novi razvoj, što bi osiguralo održivi ekonomski razvoj otoka i poboljšalo lokalno blagostanje, a da u isto vrijeme štiti prirodno i povijesno nasljeđe i čuva lokalni identitet.

■    Atraktivnost prirodnih, kuiturno-povijesnih i ruralnih atrakcija otoka – obzirom na potencijal razvoja ruralnog turizma na otoku kao ključnog turističkog proizvoda, bogatstvo prirodnog (npr. uvale poput Stinive), kulturnog, povijesnog (npr. Issa), i tradicijsko-antropološkog (npr. tradicionalna sela poput Dragodida i drugih) nasljeđa svakako je izuzetno bitna prednost, a koja omogućava, odnosno iziskuje intelignentnu i održivu valorizaciju u turističkom smislu. Upravo se tako pruža mogućnost očuvanja ovih vrijednosti, njihovo njegovanje i daljnji razvoj, te kreiranje bogatstva za lokalnu zajednicu.

■    Pozicija / prilike početnika – kao što su prethodne analize pokazale, drugi hrvatski otoci u prošlosti su intenzivno razvijali turizam na svom području, što iz prethodno navedenih razloga nije bio slučaj sa Visom. Ipak, upravo ova pozicija početka Visu daje mogućnost da gradi svoju čvrstu poziciju unutar šireg područja regije, te da oblikuje vlastite konkurentne i održive modele budućeg turističkog razvoja.

9.3. Ključne strateške barijere destinacije Vis
* Problem stvaranja jasne vizije turističkog razvoja za nadolazeće razdoblje –

obzirom na povijesnu stagnaciju razvoja otoka, Vis se sada nalazi u situaciji gdje nema potrebne materijalne, upravljačke, ljudske i vizionarske preduvjete za stvaranje jasnih smjernica budućeg razvoja i njegovo upravljanje.

■    Depopulacija i starenje lokalnog stanovništva – dugogodišnja izoliranost otoka rezultirala je stagnacijom cjelokupnog razvoja otoka, što ima za posljedicu kontinuiranu emigraciju lokalnog stanovništva. Jedna od ključnih barijera daljnjeg razvoja je trenutni nedostatak ljudskih resursa na otoku, a koji su preduvjet za izgradnju konkurentske turističke destinacije.

■    Nedostatak jasno oblikovanih i fokusiranih turističkih proizvoda – ključni proizvod destinacije Vis je još uvijek proizvod ‘sunca i mora’ i uglavnom se potražnja koncentrira u dva urbana centra – Vis i Komižu. Proizvod gastronomije i početne inicijative ruralnog turizma vidljive su na otoku, međutim, za njihov profesionalni razvoj potrebno je profesionalno planiranje, oblikovanje i komercijalizaciju. Prema tome, još uvijek ne postoje kvalitetni, oblikovani i strukturirani turistički proizvodi destinacije.

■    Nedostatak turističke infrastrukture – obzirom na nedostatak značajnijeg turističkog razvoja otoka do danas, Vis se kao turistička destinacija danas suočava sa nedostacima turističke infrastrukture koja bi poduprla njegov turistički razvoj. Ipak, postoje manje inicijative za razvojem turističke infrastrukture (šetnice, vinski putevi, i sl.), no lokalne jedinice samouprave i lokalne turističke zajednice do sada nisu imale kapaciteta za financiranje i razvoj tog važnog elementa cjelokupnog turističkog lanca vrijednosti.

■    Neadekvatna opća infrastruktura – daljnji turistički razvoj pretpostavlja višu razinu opće infrastrukture. Otok Vis suočen je sa problemima nedostatne i neadekvatne opće infrastrukture za potrebe lokalnog stanovništva i trenutnih turističkih kapaciteta, a to se osobito odnosi na vodoopskrbu. Evidentna je potreba značajnim ulaganjima javnog sektora koja će poboljšati stanje infrastrukture i omogućiti daljnji razvoj cijele destinacije.

10. Analiza oglednih primjera u praksi

Pri izradi razvojnog plana određene destinacije potrebno je postaviti smjernice razvoja u okviru kojih destinacija treba strateški rasporediti svoje resurse. Stoga se ciljana destinacija stavlja u paralelu s destinacijama koje su već razvile sličan model rasta i strategiju razvoja. Te se destinacije promatraju kao ogledni primjeri i odabiru se prema kriterijima koji su bitni za ciljanu destinaciju. Ogledni primjeri ne služe kao modeli koje je potrebno u potpunosti preslikati i/ili primijeniti na ciljanu destinaciju, već služe da bi se pojasnila logika razvojnog modela i strategija turističke ponude te da bi se definirali ključni faktori uspjeha.

Kako bi se stekao uvid u destinacije koje svojom logikom razvoja odgovaraju planiranoj razvojnoj logici otoka Visa, u razmatranje su se uzele tri destinacije:

■    Sardinija • Elba
■    Faial (Azorsko otočje)

Iako u različitim fazama razvojnoga puta, ova tri otoka pružaju dobar primjer upotrebe lokalnih resursa i integracije nacionalnih običaja i autohtone proizvodnje.

Prema tome, kriteriji za odabir destinacija kao oglednih primjera su sljedeći:

•    Otočke destinacije pod utjecajem Mediteranske kulture i običaja, uglavnom smještene u Sredozemlju (zbog slične klime, europskog tržišta, trendova turista)

•    Očuvane i bogate prirodne osnove, te kulturne baštine

•    Razvijene kulture agro/ruralnog/eko turizma

•    Raznovrsna ponuda tijekom cijele godine

•    Diferencirani proizvodi

Iako otok Faial u Azorskom otočju svojim geografskim smještajem ne pripada Sredozemlju, uzet je u obzir u ovoj analizi, jer administrativno pripada Portugalu, te je pod jakim utjecajem Mediteranske kulture, a resursna i atrakcijska osnova, na kojoj gradi proizvod ruralnog turizma, vrlo je slična onoj otoka Visa.

Zaključak

■    Od tri odabrane destinacije, jedino Sardinija prostorno i demografski uveliko nadmašuje brojke otoka Visa, no ona je vrlo dobar primjer početaka razvoja ruralnog turističkog proizvoda u unutrašnjosti otoka, uz već razvijen proizvod sunca i mora na obali.

■    Sve analizirane destinacije imaju jako razvijenu poljoprivredu, koja uz turizam čini veliki postotak gospodarske proizvodnje. U svim destinacijama razvijena je proizvodnja grožđa i vina, maslina te žitarica. Kako se radi o otočkim destinacijama sve imaju vrlo dugu tradiciju ribolova, koja je do danas ostala vrlo razvijena.

■    Ključne ruralne turističke proizvode čine diferencirani proizvodi poput smještaja: agroturizmi, ruralne kuće za odmor, smještaj na farmama; gastronomija kroz restorane i gostionice, kulturu obilazak malih gradića sa svojim muzejima, utvrdama i religioznim objektima; te aktivnostima u prirodi

■    Ključni faktor uspjeha svake od odabranih destinacija je temeljen na kreiranju kompletnog turističkog lanca vrijednosti. Elementi ponude međusobno su povezani i integrirani u zajedničke aktivnosti cjelokupne turističke ponude.

■    Identitet lokalne zajednice na otoku definiranje i predstavljen individualnim brandom koji je temeljen na povijesnim elementima, te ključnim identitetskim vrijednostima određenog mjesta ili grada.

■    Izrazito je naglašen ekološki aspekt svake od destinacija kako kroz karakterističnu ponudu agroturizma i aktivnosti vezanih uz prirodu tako i kroz standarde smještaja. Na razini destinacije postavljene su organizacije koje se bave agroturizmom i održivim razvojem otoka. Tako, npr. Sardinija ima razvijenu organizaciju „Green Sardinia” koja prati ekološki odnos turističkih subjekata prema prirodi. Elba se veže svojom ponudom za ponudu Toskane koja je poznata kao ruralna i ekološka destinacija. Faial odnosno Azori se pozicioniraju sa sloganom ‘Bliže prirodi’, te izborom vizualnih materijala koje koriste u svojim promotivnim materijalima još jače naglašavaju povezanost sa prirodom i ekološki aspekt očuvanosti otočja.

■    Marketinško pozicioniranje i prezentacija manjih destinacija na tržištu, otočja Elbe i Faiala, odrađena je u sklopu šire integralne cjeline. Elba je tako prikazana u sklopu Toskanskog arhipelaga uz ostala tri otoka, a Faial u sklopu Azorskog otočja sa ostalih osam otoka. Na ovaj način destinacije koje same po sebi nisu dovoljno velike niti jake, imaju priliku bolje prezentacije i lakšeg ulaska na globalno tržište.

Iz analiziranih smještajnih primjera svake od destinacija možemo vidjeti stupanj razvoja cijele destinacije.

■    Tako na primjer na Sardiniji kao što je već spomenuto možemo vidjeti kako se smještaj postepeno razvija iz postojećih ruralnih domaćinstava koji većinom nude hranu i piće. Vis je na isti način prvo krenuo sa gastronomski usmjerenim domaćinstvima, a vrlo realno za očekivati u skoroj budućnosti je nadopuna gastronomije sa smještajem.

■    Zanimljiv primjer je Bioelba, ruralni kamp sa smještajem. Ovaj je agroturizam sa smještajem u objektima, ali i šatorima na mjestima za kampiranje, koji se nalaze na području od tri hektara

■    Ostali analizirani primjeri prikazuju da je pri preuređenju starih i oronulih objekata najhitnije poštivanje elemenata tradicije i arhitektonske baštine, kao i autohtonih materijala. Svaki od analiziranih primjera je uz spomenuto poštivanje baštine, jednaku pažnju posvetio komforu, kroz opremljenost spavaćih soba, uređenost kuhinje, kupaone, a većina objekata također nudi bazen.

Analiza oglednih primjera pokazala je kvalitetnu osmišljenost destinacija i njihovo pozicioniranje na tržištu. Unutrašnjost otoka posebno je usmjerena na razne oblike ruralnog turizma, aktivnosti u prirodi i edukativni sadržaj povezan sa tradicionalnim načinom života dok je obalni dio više usmjeren na povijest gradova i mjesta, a sve manje na proizvod sunca i mora. Autohtona kuhinja, lokalni folklor i običaji te proizvodnja domaćih proizvoda snažni su atributi destinacija okrenuta ekološkom pristupu turizmu.

U prilogu ovog dokumenta nalaze se detaljno razrađeni elementi oglednih primjera destinacija.

11. Strateški kontekst

Racionalna slika budućnosti jedne turističke destinacije, to jest njena turistička vizija mora biti izvedena iz realnih strateških uporišta, odnosno objektivizacije ključnih odrednica na kojima destinacija gradi svoju budućnost.

Vis, sa otokom Biševo jest destinacija koja se nesumnjivo nalazi na početku svojeg ozbiljnog turističkog i ukupnog razvoja i koja stoga mora naći zadovoljavajuće odgovore na izazove globalizacije. To znači da je izuzetno važno uspostaviti fundamente nove vizije, odnosno suglasiti se o onim realnim strateškim uporištima na koje se buduća vizija mora oslanjati.

Strateška uporišta otoka Visa su:

•    Start up pozicija zbog izostale masovne turistifikacije (a kao prednost i /ili izazov lokalnim političkim elitama i Hrvatskoj u cjelini)

Razvoj turizma i aplikacija različitih turističkih koncepata na Visu je stagnirala zbog nekoliko razloga – prvo, otok je bio izoliran za turiste, pa prema tome i za bilo kakav turistički razvoj, do početka 1990-ih, a kao rezultat prisutnosti vojske na otoku. Kao posljedica, lokalni ekonomski razvoj je stagnirao, što je još više utjecalo na emigraciju lokalnog stanovništva. Starosna struktura stanovništva otoka pokazala se ograničenjem za bilo kakav značajan razvoj (oko 30% stanovnika je starije od 65 godina). Naslijeđena vlasnička struktura (iseljeni vlasnici) zaustavila je veće transakcije biznisa nekretnina. Nadalje, s obzirom na svoju poziciju najzapadnijeg otoka Jadrana, značajno ograničenje razvoju predstavljao je dostup i opća infrastruktura.

Stoga se može reći da je Vis danas na poziciji početka izgradnje turističkog lanca vrijednosti, gdje ima privilegiju i prednost početnika, a sa snažnim pretpostavkama ima mogućnost da inoviranjem i inteligentnom politikom razvoja odabere način i koncept ulaska u ozbiljnu turističku trku. Pritom se Vis treba osvrnuti na uzorne primjere i prakse uspješnih turističkih destinacija kako bi iskoristio mogućnost kreativnog kopiranja i inovacija.

•    Nepostojanje lokalnog kapaciteta za odgovor otoka na globalizacijske procese

Vis je povijesno bio gotovo netaknut u smislu turističkog razvoja, što je rezultiralo nedostatkom materijalnih, upravljačkih, ljudskih i vizionarskih preduvjeta da se stvori njegova konkurentna pozicija na turističkom tržištu. Nadalje, Vis nema konkurentne turističke proizvode za domaće, europsko i globalno turističko tržište, koje se neprestano mijenja, a općenita neefikasnost njegovog turističkog sektora ukazuje na nedostatak jasne vizije njegovog budućeg turističkog razvoja, kao i na nizak kapacitet lokalnih subjekata da se dogovore, usmjere i upravljaju budućim razvojem.

Opći se razvojni interesi Visa posreduju stavovima i službenim aktima političke elite, zatim aktera u trenutnom gospodarskom procesu kao i stavovima lokalne javnosti. Vis prolazi fazu konsolidacije, napose u sferi regulacije vlasništva nad zemljištem, regulacije upotrebe prostora i stabilizacije infrastrukturnih sustava. Pitanje koje se postavlja vezano je na identificiranje aspiracija prema ovom veoma atraktivnom otoku – koja je razina internih razvojnih aspiracija, i u kojoj mjeri će razvoj biti moguć od strane vanjskih igrača. Slijedeće se postavlja pitanje vezano na definiranje pristupa budućem turističkom razvoju –

na koji način Vis može isporučiti turistički proizvod visoke vrijednosti, odnosno, u kojoj se mjeri ključni subjekti slažu sa tim pristupom.

Nadalje, manjak radne snage i oslabljenost ljudskih kapaciteta ne može osigurati potreban pomak u turističkom razvoju, što znači daje neophodno integrirati jasan sustav vrijednosti, educirati ljude i postaviti standarde djelovanja. Globalizacija zahtjeva prilagođenost trendovima u turizmu, a oni uključuju jasno definiranu i visoko profesionalnu uslugu, jedinstvenost ponude i educiranost osoblja – za ispunjenje tih zahtjeva potrebno je uvođenje educirane radne snage, kvalitetno vodstvo i jasna podrška državnih institucija.

•    Jadranski stopover

Otok Vis se nalazi na geografsko-strateškom položaju koji mu omogućava da svojim inovativnim razvojem preuzme ulogu ‘Jadranskog stopover-a’. To znači da prije svega otok Vis mora predstavljati glavnu točku nautike na Jadranu, i to kao:

o izlazna stanica iz Jadrana za brodove i jahte koji plove sa sjeverne i zapadne obale Italije;

« ulazna stanica u Jadran za međunarodne linije;

° odmorište za slobodne jedriličare;

° stanka za manje krstarice;

° bazna luka za regate.

Na ovaj način, otvara se mogućnost za dodatne projekte u sklopu tematike nautičkog turizma: luke i marine, smještajni i ugostiteljski kapaciteti, komplementarne sportske aktivnosti, odmorišni sadržaji, centri za kupovinu, regate, događaji i sl.

Nadalje, definiranjem Visa kao jadranskog stopover-a, otok se pozicionira u međunarodne vode i nautičke karte kao bazna stanica plovidbenih putova te time osigurava priljev novca i povećanje prihoda otoka.

•    Povijesno naslijeđena urbana koncentracija

Atraktivnost prostora, bogatstvo prirodne i kulturne baštine koji predstavljaju temelj identiteta, glavni su atributi ovog prostora. Međutim, postoji izražena potreba za revitalizacijom lokalnog gospodarstva, a sve to uslijed promjena koje se nameću pod utjecajem globalnih trendova. Posljedica ovih procesa je trenutna situacija u kojoj se Vis suočava sa potrebom donošenja odluke o optimalnom pristupu razvoju svog gospodarstva i okreće se turizmu. S time u vezi, a uzimajući u obzir prostor otoka, te njegovu vrijednosnu, gospodarsku i urbanu strukturu, jasno je daje razvoj i veza dvije urbane koncentracije (Vis i Komiža) odgovor na razvojne izazove sa kojima se ovaj prostor susreće.

Naime, ta dva mjesta su kroz svoju prošlost bila fokusirana na ribarstvo, poljoprivredu i industriju, a u nekoliko posljednjih godina ove aktivnosti odumiru. Današnja potreba za promjenama uvjetovana tržišnim uvjetima i globalnim procesima iziskuje prilagodbu Komiže i Visa u svrhu oživljavanja i restrukturiranja gospodarstva, a time i ulaz na turističko tržište.

Urbana dualnost otoka Visa, koju reprezentiraju Vis i Komiža, temelj je očekivane turističke iskustvene tematizacije otoka (tema ribarskog mjesta Komiže nasuprot temi kultumo-povijesnog otočkog mjesta Visa), koja uz inteligentnu turističku interpretaciju

unutrašnjosti otoka, čini temelj izgradnje internacionalno konkurentskog turističkog lanca vrijednosti otoka.

Nužnost organskog rasta, a s obzirom na očuvanje i unapređenje prirodnih i kulturnih atraktivnosti otoka, te kao pregovaračka platforma sa vanjskim igračima / investitorima

Jedan od mogućih modela turistifikacije otoka Visa temelji se na održivom razvoju visokih vrijednosti, što uvjetuje potpuno prihvaćanje modernih principa održivog razvoja turizma; pristup razvoju koji se temelji na visokim vrijednostima kako bi se stvorila ekonomija razmjera, te se prihvaćaju više razine cijena i zauzetosti; kreiranje mogućnosti za globalnu komercijalizaciju otoka u smislu cjelogodišnjeg poslovanja kroz izgradnju iskustvene strukture ponude koja se temelji na eko / ruralnim vrijednostima. Ovakav model razvoja dalje uvjetuje organski rast turističkog razvoja, a po principima održivosti integrira, čuva i unaprjeđuje prirodne i socio-kultume vrijednosti a atraktivnosti otoka. Na taj se način također kreira pregovaračka platforma za eventualni ulazak eksternih investitora, a u isto vrijeme otvara se prostor za razvoj malog i srednjeg poduzetništva na otoku.

Dakle, jasno je da postoji zajednički interes lokalnog stanovništva da se turizam prihvati kao način budućeg rasta otočke ekonomije. Međutim, to pretpostavlja potrebu da se definira i dogovori željeni smjer turističkog razvoja od strane svih uključenih subjekata -lokalne zajednice, lokalne vlasti, i privatnog sektora, što do sada nije bio uspješan proces.

12. Vizija i pozicioniranje

12.1 Vizija

Vizija i tržišno pozicioniranje u današnjem globalnom turističkom svijetu su jedinstveno kompleksne kreacije, s obzirom na promjenljive uvjete na turističkom tržištu, na promjene u uzorcima ponašanja gostiju, te na kraju i zbog konstantnog pritiska konkurentskih destinacija / regija. Vizija se kreira kako za današnje tržište, tako i za buduće tržište, te zajedno sa pozicioniranjem tvori jedinstvenu cjelinu, i kreira jedinstvenu emocionalnu vezu sa budućim tržištem. Tržišno pozicioniranje, s druge strane naglašava koji fizički, ali i emocionalni aspekti destinacije / regije moraju biti integrirani u prostoru i prihvaćeni od lokalne zajednice kako bi razvoj bio uspješan, odnosno prihvaćen od strane turističkog tržišta.

S druge strane, vizija razvoja turizma otoka Visa kreira se u skladu sa razvojnim usmjerenjima koji su definirani i usuglašeni u Glavnom planu razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije, gdje su za sve destinacije / klastere unutar županije predloženi ključni pravci razvoja.

U tom smislu, vizija, kao objektivizirana slika budućnosti ima za zadatak kreirati pozitivnu sinergiju između lokalnog konteksta (ljudi, naselja i turističkih proizvoda) te globalnih pravila igre turističke industrije (standardi, obrazovanje ljudskih resursa, upravljanje poslovnim subjektima, marketing itd.) čime ovo područje, uz usuglašene interese i želje lokalnih subjekata dobivaju smjernice unaprjeđenja života i održivog turističkog razvoja. U razgovorima i na interaktivnoj radionici sa ključnim lokalnim subjektima te sa javnim sektorom Županije, razmatrana su dva prijedloga turističke vizije razvoja otoka Visa:

Slika 12-1: VIZIJA 1 (Vizija otočana)

Otok Vis turizmom revitaiizira prostor i generira gospodarski rast, a to čini restrukturiranjem prostora i inovativnom turističkom ponudom visoke vrijednosti, čime naglašava identitet te prirodne i socio-kulturne značajke otoka.

Vis je otok skrovište, koji svoju autentičnost i ekskluz.ivnost gradi na održivim principima

razvoja.

Vis revitaiizira dva urbana pola razvoja (Vis i Komita), inovativno restrukturira unutrašnjost otoka, te oprema svoj obalni prostor.

Turistički razvoj otoka Visa temelji se na kreiranju cjelokupnog lanca vrijednosti koji je utkan ili povijesnu atraktivnost otoka i njegovu tradicionalnost kroz ribarstvo, maslinarstvo, uzgoj limuna, vinarstvo, te upotrebu ključnih simbola ovih vrijednosti kao što sa npr. Falkuša, Modra Spilja, itd.

Otok Vis je destinacija visoke vrijednosti koja pruža bogati komfor na internacionalnoj razini.

Svoju turističku ponudu temelji na visokoj kategoriji smještaja, raspodjeijenog u tri – četiri inovativna resorta sa potpunim i zaokruženim uslugama.

Uz ponudu netaknutih prirodnih, kulturoloških i tradicionalnih vrijednosti Vis je destinacija ekskluziviteta sa odmakom u prošlost.

Obzirom na trenutnu razvojnu situaciju i poziciju, kao i lokalne aspiracije i interese, odabrana vizija od strane lokalnih ključnih subjekata je Vizija 1 (63% subjekata glasalo je za Viziju 1, a 37% za Viziju 2).

12.2 Ključne fascinacije

Da bi pronašla ishodišnu točku tržišnog pozicioniranja na kojoj će se graditi željena slika o destinaciji u svijesti budućih potrošača, destinacija otoka Visa najprije treba definirati ključne fascinacija ovim prostorom koje će biti osnova dugoročne izgradnje imidža, a također trebaju imati vezu sa procesima specijalizacije i tržišne segmentacije.

Turističke fascinacije Visa promatraju se kao okvir za izgradnju dugoročnih jedinstvenih prodajnih prijedloga koje zajednička turistička politika destinacije mora prihvatiti i isporučiti tržištu u realno sagledivom vremenskom okviru.

Temeljem provedenih analiza prostora, literature i napokon provedenih razgovora sa ključnim subjektima na ovom prostoru, naš je prijedlog ključnih turističkih fascinacija otoka Visa definiran i grafički prikazan kako slijedi:

•    Povijest i kultura

•    Tradicija i život otoka

•    Idila netaknutog otoka

•    Vatreni doživljaj mora

12.3 Pozicioniranje

Destinacija Vis nalazi se u geografskom, prirodnom i kulturološkom okruženju koje svojim ključnim značajkama i karakteristikama čini turistički klaster Srednje Dalmacije (Splitsko-dalmatinska županija), te je stoga turističko pozicioniranje otoka Visa potrebno promatrati i oblikovati u kontekstu pozicioniranja cjelokupnog turističkog klastera Srednje Dalmacije. Strateško pozicioniranje destinacija unutar područja Splitsko-dalmatinske županije, definirano je Glavnim planom razvoja turizma SDŽ, i unutar njega, destinacija Vis se pozicionira kao ‘Otok skrovište’. Kontekst ‘skrovišta’ uzet je u najširem smislu, a predstavlja svojevrsno utočište i mjesto kulturne i duhovne revitalizacije i pretpostavlja izgradnju turističkog lanca visoke vrijednosti.

U kontekstu Plana razvoja eko / ruralnog turizma za područje Visa, naš prijedlog konkurentskog tržišnog pozicioniranja turističke destinacije Vis rezultat je elaboriranih strateških uporišta, definirane vizije, internacionalnih zahtjeva konkurentskog pozicioniranja, te utvrđenih ključnih fascinacija.

Naš prijedlog konkurentskog pozicioniranja temelji se na bogatstvu prirodnih i kulturno-povijesnih atrakcija, te tradiciji i identitetu destinacije, što omogućava integraciju ovih elemenata i njihovo oblikovanje u diferencirana iskustva, proizvode i aktivnosti.

Vis je otok sk lovište koji nudi sljedeća ključna iskustva:

•    Odmor i opuštanje u skrivenoj ljepoti mora i uvala

•    Mjesto susreta, aktivnosti i događanja u Visu i Komiti

Uzbudljiv doživljaj mora i ribarske tradicije

•    Tradicionalnog otočkog života

•    Povijesti i kulture otoka

 

Prijedlog temeljnih odrednica za pozicioniranje otoka Vis je:

Temeljem prethodno definiranih fascinacija (jedinstvenih prodajnih prijedloga), otok Vis dakle definira i konkurentski oblikuje šest ključnih iskustava, koja postaju osnovom njegova dugoročnog tržišnog pozicioniranja i razvoja proizvoda. Drugim riječima, otok Vis sebe pozicionira u svijest globalnog turističkog tržišta izgradnjom turističke ponude koja ili izvedena ili nadogradnja prethodnih ključnih iskustava. Nema stoga sumnje da je u najvećem dijelu isporuke prethodno definiranih iskustava riječ o održivim i eko-etno projektima privatnog i javnog karaktera, a koji će se elaborirati u nastavku ovog Plana.

13.1 Iskustveno strukturiranje

Osim temeljne potpore za razvoj proizvoda, gore navedeni prijedlog pozicioniranja također služi kao okosnica iskustvenog strukturiranja prostora Visa i Biševa, gdje se u okvir prostora ‘pretaču’ iskustva koja će Vis pružati svojim gostima, a kasnije se ta ista iskustva izražavaju profesionalno oblikovanim konkurentnim proizvodima.

Temeljem evaluacije prostora, uvidom u prostome planove ovog područja, zatim temeljem rezultata dobivenih na održanoj radionici, te u razgovorima sa ključnim subjektima, naš prijedlog iskustvenog strukturiranja otoka Visa je kako slijedi:

Kartogram 13-1: . Preliminarni prijedlog iskustvenog strukturiranja otoka Visa

11.    Urbani centri (Vis i Koiniža) – kreću u proces urbane revitalizacije i rehabilitacije i preuzimaju ulogu dva otočka ‘hub-a’, to jest centra organiziranja cjelokupnog turističkog iskustva otoka i morskog areala ove destinacije

12.    Viško polje – revitalizira agrikulturu i nudi iskustvo uranjanja u tradiciju i prirodu

13.    Viški plato – urbano / vrijednosno revitalizira i rehabilitira lanac sela na platou i time nudi eko / ruralno iskustvo života na otoku

14.    Obalni pojas – rehabilitacijom i programom razvoja / opremanja plaža pruža doživljaj ekskluzivnosti i mira

15.    Otok Biševo – programom opremanja, ovaj prostor je utočište za ljubitelje prirode i vizitacijski punkt zaštićenih prirodnih rijetkosti (Modra i ostale špilje)

Razvoj proizvoda Visa treba slijediti trenutne procese na turističkim tržištima, a također se oslanjati na temeljnu strukturu atrakcija, te na prijedlogu pozicioniranja, a mora odgovarati iskustvenom strukturiranju destinacije.

Globalna turistička industrija danas posluje u okviru velikog broja svjetski poznatih destinacija (klastera) koje konkuriraju u različitim poslovnim turističkim sektorima, a konačni cilj svake destinacije je razviti konkurentske prednosti u svakom sektoru sa kojim konkuriraju na tržištu. Danas na svijetu postoji više od 300 kategorija turističke potražnje, a za svaku kategoriju postoji posebna kategorija proizvoda, dok kombinacija potražnje i proizvoda čini tržište. Na svakom od tih tržišta odvija se specifičan odnos razmjene vrijednosti za novac, koji proizlazi iz fenomena turističkog lanca vrijednosti koji se oblikuje za svako tržište. Nadalje, sva ta tržišta se sve brže šire i diversificiraju, pa je stoga nužno pratiti te promjene i njihove karakteristike.

Skup kompanija / poduzetnika koji opslužuje to tržište čini poslovni sektor. Stoga, svako tržište ili poslovni sektor ima svoju vlastitu i njemu specifičnu dugoročnu atraktivnost, vlastita tržišna pravila igre, ključne faktore uspjeha, informatičku mrežu, kulturu i navike kupovanja/upotrebe, te posebno način distribucije i prodaje proizvoda.

S time u vezi, destinacija otoka Visa u skladu sa svojim pozicioniranjem prvo mora definirati proizvode/tržišta s kojima će krenuti na intemacionalno/domaće tržište.

U tom kontekstu, prijedlog turističkih proizvoda, a s obzirom na njihov razvojni potencijal, za Visa i Biševo temelji se na:

Odmoru i upuštanju uz more Nautičkom turizmu Ruralnom turizmu Specijalnim interesima

ODMOR I OPUŠTANJE UZ MORE

Odmor uz more je po broju ostvarenih dolazaka i noćenja jedan od najvećih sektora turizma. U zadnja dva desetljeća, rast ovog proizvoda je manjeg intenziteta u odnosu na 80-te godine, ali on će još dugi period biti vodeći sektor. Na primjer, u 2005. godini zabilježeno je 80 mil. međunarodnih putovanja Europljana u destinacije koje nude ovu vrstu odmora. Prosječna potrošnja po putovanju iznosi 900 Eura. U slučaju destinacije Vis, uz ovaj proizvod veću se i različite odmorišno-rekreacijske aktivnosti koje imaju potencijal za produženje ljetne sezone, pa tako aktivnosti vezane uz zdravlje i rekreacijske aktivnosti (pješačenje i sl.) čine dodatnu turističku ponudu u i izvan ljetnog perioda. Vis je destinacija koja svojim gostima nudi odmor u idiličnom ambijentu, uspješno integrirajući tradiciju i život ruralnog prostora sa inovativnim rješenjima u kombinaciji proizvoda, aktivnosti i usluga za sve goste.

Segmenti proizvoda

Odmor u hotelima i sličnim objektima; Odmor u privatnim smještajnim objektima; Odmor u kampovima uz more.

Aktivnosti

Kupanje, sunčanje, rekreacija na vodi; Zdravlje i relaksacija; Događaji i zabava; Pješačenje, planinarenje i biciklizam; Ribolov, ronjenje.

Turistička infrastruktura i atrakcije

Kupališta / uređene plaže; Centar za aktivnosti na vodi (Vis i Komiža); Ronilački klub sa trgovinom opreme (Komiža); Revitalizacija rive / promenade u Visu i Komiži; Pješačko-biciklističke rute otoka Visa; Gastronomija; Obilazak interpretacijskih centara otoka; Ture otoka, itd.

Smještajni kapaciteti

Revitalizirani / restrukturirani hoteli (Hotel Issa, Hotel Tamaris, Hotel Biševo); Boutique hoteli u Komiži i Visu; Unaprijeđeni privatni smještajni kapaciteti.

NAUTIKA

Globalni proizvod nautičkog turizma ima visoki trend rasta. Razlog tome je sve veći opći interes i potražnja za novim destinacijama i novim oblicima odmora, a vezano na ovaj proizvod, reflektira se u povećanju broja charter kompanija, kao i tour operatora koji osim tradicionalnih odmora nude i proizvod nautičkog turizma.

Da bi izgradio i oblikovao konkurentan proizvod nautičkog turizma, Vis treba izgraditi modernu marinu uz koju će se vezati kompletan lanac vrijednosti ovog proizvoda, od infrastrukture do ponude različitih aktivnosti za nautičare.

Globalni trendovi nautičkog turizma također uključuju integraciju smještajnih objekata i marina, te ukazuju na sve veći interes lokalnih zajednica za ulaganjem u razvoj novih marina, ili restrukturiranje / konverziju postojećih kapaciteta.

Glavni klijenti nautičkog turizma su bračni parovi bez djece, grupe prijatelja i individualni gosti, koji žele uživati u ljepotama prirode, gastronomiji i druženju. Traže dodatne aktivnosti (obilazak destinacije i njenih atrakcija, aktivnosti specijalnih interesa, itd.).

Segmenti proizvoda

Charter; Individualni plov; Cruising; Jedrenje.

Aktivnosti

Najam brodova; Škola jedrenja; Organizirani izleti brodovima; Organiziranje regate; Aktivnosti i rekreacija na vodi; Gastronomija.

Turistička infrastruktura i atrakcije

Marina sa oko 200 vezova (sa priključcima za vodu, struju, telefon, bežični internet, TV i radio signali, alarmni sistem, itd); Yacht club; Charter usluge; Parkiralište / garaža; Marina restoran, lounge bar i ostali objekti hrane i pića; Komercijalno – trgovački prostori; Kompletna usluga za nautičare (praonica rublja, sanitarije, usluge dostave namirnica i sl.)

Smještajni kapaciteti

Svi smještajni kapaciteti otoka Visa

RURALNI TURIZAM

Ruralni turizam podrazumijeva i uključuje spektar aktivnosti, usluga i dodatnih sadržaja koje organizira ruralno stanovništvo u ruralnim područjima / destinacijama. Ruralni turizam gostima prezentira tradicionalnu gostoljubivost i životne vrijednosti lokalnog stanovništva, te je poluga ekonmskog razvoja i podizanja životnog standarda u ruralnim zajednicama, po principima održivog razvoja i očuvanja prirodnih resursa. Danas su u Europi izrazito poznate turističke ruralne marke Francuske (Gites de France), Austrije (Urlaub am Bauernhof) i Italije (Agroturismo). 2005. godine ostvareno je ukupno 18 mil. putovanja u ruralnom turizmu, odnosno oko 7% ukupnih međunarodnih putovanja. Prosječna potrošnja po putovanju iznosi oko 600 – 700 Eura, odnosno oko 70 Eura dnevno. Prosječni godišnji rast u ruralnom turizmu po broju putovanja iznosi 3 -4%.

Glavni gosti ruralnog turizma su iz Velike Britanije i Nizozemske, te zajedno čine više od 40% ukupnog broja gostiju ruralnog turizma.

Segmenti proizvoda

Ruralni život; Aktivni odmor u ruralnoj sredini.

Aktivnosti

Doživljaj ruralnog života i sudjelovanje u ruralnim tradicijama regije; Opuštanje i rekreacija u ruralnom okruženju; Gastronomija; Posjete lokalnim kulturnim i povijesnim atrakcijama.

Turistička infrastruktura i atrakcije

Pješačko-biciklističke staze; Putevi vina i maslina; Kušaonice vina i maslinovog ulja; Tipične viške konobe; Interpretacija tradicionalnog viškog agrikulturnog života; Tržnica/trgovina lokalno proizvedene hrane; Berbe maslina i grožđa; Lokalne vinske svečanosti; Osmatračnice (ptice i druga divljač); Vidikovci; itd.

Smještajni kapaciteti

Ruralni resort; Ruralni bed & breakfast; Ruralni obiteljski hotel; Ruralna kuća za odmor; Boutique hoteli u Visu i Komiži.

SPECIJALNI INTERESI

Proizvod posebnih interesa sastoji se od više tržišnih niša, a predstavlja aktivnosti koje se događaju u prirodnom, neobičnom, egzotičnom, udaljenom ili divljem okruženju. Usko je povezan sa visokom razinom sudjelovanja u aktivnostima od strane turista, a najčešće se odvija na otvorenom prostoru, dok korisnici očekuju iskustvo (kontroliranog) rizika i/ili uzbuđenja, ili, s druge strane, mira pri čemu testiraju svoje sposobnosti u odabranoj aktivnosti. Proizvod specijalnih interesa obično se dijeli na grube i blage aktivnosti.

Proizvodi specijalnih interesa većinom se vežu za određenu sezonu, ali s obzirom na veliki broj njegovih tržišnih niša, proizvod je atraktivan tijekom cijele godine.

Ovaj proizvod obično predstavlja treći odmor u godini, ili dodatnu aktivnost tijekom glavnog odmora.

Segmenti proizvoda

Grube aktivnosti; Blage aktivnosti.

Aktivnosti

Pješačenje, planinarenje, biciklizam; Ribolov; Aktivnosti vezane uz maslinarstvo; Aktivnosti vezane uz vinarstvo; Aktivnosti / rekreacija na vodi; Ronjenje; jedrenje.

Turistička infrastruktura i atrakcije

Pješačke staze, Biciklističke staze, Poligon za brdski biciklizam; Centar za sportove na vodi; Ronjenje; Zmajarenje; Island hopping huh (centar za obilazak otoka); Ribarska luka sa turističkim programom ribarenja; itd.

Smještajni kapaciteti

Smještajni kapaciteti ruralnog turizma; Boutique i obiteljski hoteli; Hotel Issa; Hotel Tamaris; Hotel Biševo; Ostali smještajni kapaciteti na području otoka.

14.Evaluacija opsega rasta smještajnih kapaciteta

Pored vizije budućeg turističkog razvoja i izbora proizvoda, turistički razvojni plan podrazumijeva i kvantifikaciju budućeg razvoja, odnosno količine budućih smještajnih kapaciteta koja mora ispunjavati sljedeće kriterije:

–    U skladu je s mogućnostima i ograničenjima prostora;

–    Ostvaruje pozitivan poslovni rezultat, u skladu sa suvremenim trendovima na turističkim tržištima potražnje i turističkim proizvodima koje destinacija nudi;

–    Ima dostatnu podršku lokalnog ljudskog potencijala.

Osim ovih kvantitativnih kriterija, mora se voditi računa i o odabranoj viziji turističkog razvoja kao i karakteru turističkih proizvoda koji iz nje proizlaze. Održivost kao ključni imperativ budućeg razvoja ogleda se ne samo u zaštiti prostora već i u osiguravanju ekonomskog rasta na dugi rok te je stoga nužna procjena optimalne količine smještajnih kapaciteta kao bitne odrednice turizma destinacije.

Kao polazna točka za procjenu je uzeta prostorno planska regulativa predmetnog područja projekta, odnosno zone koje su tom regulativom predviđene za turističku namjenu s naznačenim maksimalnim smještajnim kapacitetima. Referentne godine su 2007. kao polazna godina, odnosno 2020. kao ciljna godina. Scenariji u procjeni opsega rasta uzeti su u razmjeru sa maksimalnim smještajnim kapacitetima predviđenih prostornim planom:

1.    scenarij – smještajni kapaciteti se ne mijenjaju;

2. scenarij – ostvaruje se 25% novih smještajnih kapaciteta predviđenih prostornim planom;

3. scenarij – ostvaruje se 50% novih smještajnih kapaciteta predviđenih prostornim planom;

4.    scenarij – ostvaruje se 100% novih smještajnih kapaciteta predviđenih prostornim planom.

Pretpostavka na kojoj se temelji projekcija rasta je da će novi hotelski smještaj imati viši rang afiniteta i kvalitete. Zbog više inicijalne investicije, ali i operativnih troškova takve vrste smještaja, on nužno mora raditi s većom godišnjom zauzetosti (barem 50%, kako je pretpostavljeno u izračunu). Kako je zbog visokog udjela privatnog smještaja sadašnja godišnja zauzetost svih tipova smještaja na predmetnom području znatno manja – 17,1%, tako i pretpostavljena ukupna zauzetost raste s količinom novog smještaja koji će se izgraditi, budući da će on podizati ukupnu zauzetost.

Za svaki od prostornih planova su pored novih smještajnih kapaciteta projicirani sljedeći parametri:

–    turistički promet (dolasci i noćenja);

–    zarada od turizma (direktna, tj. zarada hotelskih i ugostiteljskih objekata ne računajući prateću industriju, npr. proizvodnju hrane);

–    turistički volumen u odnosu na resurse, tj. broj kreveta po četvornom metru te noćenja / dolazaka po stanovniku kao indikatori održivosti planiranog porasta.

Dodatno su analizirani i indikatori u slučaju pretpostavke udvostručenja stalnog stanovništva na predmetnom prostoru projekta.

Tablica 14-1: Scenariji rasta

2007 SCENARIJ 1

2020. BEZ PROMJENE

SCENARIJ 2

2020. REALIZIRANO 25% PP-A

SCENARIJ 3

2020. REALIZIRANO 50% PP-A

SCENARIJ 4

2020. REALIZIRANO 100% PP-A

stanovništvo 3.637 3.637 3.637 3.637 3.637
površina u km2 90 90 90 90 90
smještajni kapaciteti (kreveti) 3.078 3.078 4.309 5.539 8.000
smještajni kapaciteti (hoteli) 619 619 1.539 2.460 4.300
dolasci 28.804 56.174 78.639 141.521 233.600
noćenja 192.361 280.868 471.836 707.607 1.168.000
dolasci (hoteli i tur. naselja) 14.724 16.945 60.833 74.825 130.792
noćenja (hoteli i tur. naselja) 75.701 101.671 365.000 448.950 784.750
zauzetost ukupnog smještaja 17,1% 25,0% 30,0% 35,0% 40,0%
zauzetost hotelskog smještaja 33,5% 45,0% 50,0% 50,0% 50,0%
noćenja – CAGR 3,2% 7,8% 11,5% 16,2%
kreveta po četvornom kilometru 34 34 48 62 89
dolazaka po stanovniku 8 15 22 39 64
noćenja po stanovniku 53 77 130 195 321
hot. noćenja po stanovniku 21 28 100 123 216
tur. prihod u HRK 24.942.729 99.707.963 234.502.244 427.040.975 829.280.000
tur. prihod u € (direktni) 3.513.060 14.043.375 33.028.485 60.146.616 116.800.000
tur. prihod po noćenju (direktni) 18 50 70 85 100
udvostručenje broja stanovnika SCENARIJ 1 SCENARIJ 2 SCENARIJ 3 SCENARIJ 4
dolazaka po stanovniku 8 11 19 32
noćenja po stanovniku 39 65 97 161
hot. noćenja po stanovniku 14 50 62 108

Unutar situacijske analize, ustanovljeno je da postojeća prostorno planska regulativa otoka Visa dozvoljava maksimum od 4.300 kreveta u hotelima i sličnim objektima. Trenutni kapaciteti otoka Visa su 619 kreveta u hotelima i sličnim objektima. Uz njih, nalazi se i oko 2.450 kreveta u ostalim vrstama smještaja, velikom većinom u privatnom smještaju.

Scenariji razvoja 2, 3 i 4 pretpostavljaju da će razvoj novih hotela i turističkih naselja pratiti i razvoj drugih vrsta smještaja, no one neće biti privatni smještaj niže kvalitete, nego vrste smještaja koje su pretpostavka za isporuku iskustava koja su identificirana unutar vizije razvoja otoka Visa, a napose onih vezanih za razvoj ruralnog turizma:

–    Agroturizmi Ruralne kuće

–    Ruralni obiteljski hoteli

–    Ruralni Bed&Breakfast

–    Ruralni resorti (eko-etno sela).

Pored njih, očekuje se i razvoj malih obiteljskih hotela, ne samo u ruralnom dijelu otoka. Oni mogu nastati kao novi objekti, ali i konverzijom sadašnjih objekata privatnog smještaja koji su na najvišoj razini kvalitete u male obiteljske hotele.

Modelom je pretpostavljeno da će razvoj novih hotelskih projekata proporcionalno pratiti i razvoj ostalih, gore nabrojanih, vrsta smještaja.

Obzirom daje sadašnja hotelska industrija otoka Visa slabo razvijena te da će prvi val novog razvoja činiti veći hotelski projekti koji lakše rješavaju pitanje nalaska radne snage, ispunjavanje 25% zacrtanog PP-a bi trebalo biti izvodljivo bez većih problema ili ograničenja. Ova tvrdnja ima dva preduvjeta:

Relativno visok broja noćenja i dolazaka po stanovniku rješava se kroz sezonski rad;

Stanje osnovne infrastrukture, a prvenstveno opskrbe pitkom vodom, već je sada problematično u vremenu najveće sezone. Iz tog je razloga dugoročno rješavanje infrastrukturalnih problema osnovna pretpostavka bilo kakvog daljeg razvoja.

Ispunjavanje 50% PP-a dovodi Vis do razine iskorištenja ljudskih resursa (noćenja i dolazaka po stanovniku) na razini turistički najprometnije hrvatske mikrodestinacije (Rovinj-Vrsar-Poreč). Riječ o destinacijama sezonalnog turizma koje se oslanjaju na sezonski rad u najprometnijim mjesecima. Buduća turistička industrija Visa se može dijelom osloniti i na ovo rješenje, no obzirom da je cilj i vizija budućeg razvoja turizma otoka Visa biti visoko vrijedna destinacija, što podrazumijeva cjelogodišnje poslovanje turističke industrije kako bi opravdala visoke investicije, sezonski rad nije dostatno rješenje već se broj lokalnog stanovništva, odnosno stalne radne snage, mora povećati za 10 – 20%. Već se u ovom slučaju broj noćenja na godišnjoj razini povećava po prosječnoj stopi od 11,5% što je vrlo visok godišnji porast.

Ispunjavanje punih kapaciteta predviđenih prostornim planom znači ukupan kapacitet od 8.000 kreveta na otoku Visu. To je još uvijek manje nego što danas imaju Rab ili Lošinj, koji su mjerljive veličine, ali znatno gušće naseljenosti. Također, kvaliteta i iskorištenost smještajnih kapaciteta na tim otocima je znatno ispod identificiranog potencijala i vizije budućeg razvoja otoka Visa. Ipak, ovoliki kapaciteti spomenute kvalitete podrazumijevaju više od milijun noćenja godišnje, što je preko 300 noćenja po stanovniku i znatno iznad svih relevantnih uzornih praksi, osobito ako se uzme u obzir sadašnja starosna struktura stanovništva otoka Visa. Dakle, pored imperativa:

–    Rješavanja infrastrukturalnih problema na kvalitetan način;

–    Poboljšanja prometne povezanosti i dostupnosti otoka;

Ovaj scenarij nužno uključuje i znatnije povećanje broja stanovnika na otoku od minimalno 50%. Ipak, obzirom na atraktivnost otoka i činjenicu da 50 postotno povećanje sadašnjeg stanovništva zbog male baze znači oko 1.800 novih stanovnika, ono nije nemoguće u široj vremenskoj perspektivi.

Zaključak je da Vis ima potencijal za izgradnju novih turističkih kapaciteta na razini 25% PP-a, a uz bolju organizaciju sezonskog rada i manji priljev stanovništva od oko 10 do 20%. Ispunjenje 100% PP-a u smislu izgradnje novih turističkih kapaciteta je, kao i u slučaju Dubrovačkog primorja i Pelješca, problematično zbog malog broja stanovnika, no i izvodljivije zbog nešto manjeg područja i PP-a koji je manje ambiciozan u smislu broja i veličine područja za turistički razvoj. Ipak, bez povećanja broja stanovnika od minimalno 50% nije moguće 100 postotno ispunjenje PP-a na razini kvalitete zacrtanoj u viziji budućeg turističkog razvoja.

15. Konkurentnost i investicije

Planiranje i strateški razvoj svake destinacije, a u kontekstu definirane i usuglašene vizije, pozicioniranja, te prijedloga proizvoda, pretpostavlja i ključne aktivnosti, odnosno projekte koji postavljenu strategiju realiziraju.

U kontekstu ovog Plana, a temeljem razgovora sa ključnim subjektima, rezultata sa radionice, obilaska terena, te našeg ekspertnog mišljenja, ključni projekti koji će graditi konkurentsku poziciju ove destinacije na turističkom tržištu mogu se podijeliti u četiri skupine:

#> Projekti konkurentnosti

#    Projekti smještajnih kapaciteta

Projekti turističke infrastrukture i atrakcija

#    Projekti edukacije i upravljanja

Tijekom procesa izrade ovog projekta identificiran niz projekata na otoku Visu, a s obzirom da su neke od tih inicijativa već u tijeku, te da se u okviru mnogih (osobito manjih) projekata već apliciralo za različite poticaje i ostala financijska sredstva, oni nisu predmet naše elaboracije, iako se neki od njih mogu dopuniti nekim prijedlozima naših projekata. Identificirani potencijalni / planirani projekti i inicijative su kako slijedi:

Tablica 15-1: Potencijalni / planirani projekti i inicijative

Potencijalne atrakcije / inicijative otoka Visa
Potencijalne atrakcije / inicijative Mjesto
Kušaonica maslinovog ulja Podhumlje
Prezentacijski vrt – eko poljoprivreda Podšpilje
Stara težačka kuća – izložbe i manifestacije Vis i Dragodid
Eko vinarija Plisko polje
Ruralna cijelina Oključna
Eko centar Komiža

Uz ove identificirane projekte, svakako je važno spomenuti i one koji se planiraju u ostalim proizvodnim granama, kao na primjer izgradnja sušare i proširenje proizvodnje Hiba (poljoprivredni obrt Brojne), te širenje proizvodnje tradicionalnih proizvoda (OH – Okusite Hrvatsku) u Podšpilju.

Tablica 15-2: Potencijalni projekti/inicijative smještaja

Potencijalni projekti / inicijative smještaja otoka Visa
Potencijalni projekti Lokacija, Investitor
Lokacija iznad uvale Stonca Grad Vis, privatni investitor
Maslinik sa smještajnim objektom Borova njiva, privatni investitor
Marina i hotel Lokacija Rogačić, privatni investitor
Konverzija osnovne škole u hotel iznad rive u Visu, strani investitor
Vinski podrum sa smještajem Dračevo polje, strani investitor
Konverzija vojnog objekta (450 ključeva) Lokacija Barjaci
Hotel Issa (potrebna konverzija) Vis
Hotel Tamaris (potrebna konverzija) Vis
Hotel Biševo (potrebna konverzija) Komiža
Seosko domaćinstvo Roki’s Plisko polje, privatni investitor
Etno selo (postojeće) Talež
Češka Vila (moguća konverzija) Vis, državno
Slovensko odmaralište, bungalovi (potrebna konverzija) Milna, državno
Vila Paula (konverzija u hotel) Vis, strani investitor
Eko etno selo Oključna
15.1 Projekti konkurentnosti

Konkurentnost predstavlja kapacitet ostvarivanja više profitabilnosti u odnosu na prosjek specifičnog sektora, koji se sastoji od kompanija koje prodaju isti proizvod istim klijentima kroz isti sistem komercijalizacije i distribucije te uz upotrebu istih tehnoloških alata.

Prema tome, sam kapacitet da se bude konkurentnim mora biti prilagodljiv, kako bi se dugoročno održala profitabilnost, kontinuirano se prilagođavajući prijetnjama konkurenata i potrebama klijenata, te također mora biti održiv kao kapacitet postizanja i održavanja profitabilnosti sa minimalnim socijalnim i ekološkim troškovima i sa minimalnim utjecajem na lokalno stanovništvo i okruženje. U skladu s time, turistička destinacija je konkurentna kada

djeluje unutar atraktivnih sektora i ujedno investicije imaju viši povrat (viši ROI) u odnosu na ostale destinacije.

 

Slika 15-1: Dijamant konkurentnosti

 

Odabir ključnih projekata za podizanje konkurentnosti destinacije koju obuhvaća područje LOT-2 temelji se na analizi dijamanta konkurentnosti, a projekti služe za poboljšanje područja aktivnosti i poslovanja koji su na bilo koji način povezani s turističkim sektorom (ili mogu potencijalno biti povezani s turizmom), kako bi se stvorile odgovarajuće pretpostavke kao konkurentne baze za razvoj prethodno definiranih turističkih aktivnosti, proizvoda i iskustava.

Elementi koji su definirani u dijamantu konkurentnosti:

Turističke kompanije i dobavljači: predstavljaju strukturu i situaciju smještajnih kapaciteta, normi i zakona, razinu kompetencija između tvrtki, udruživanje, i slično.

Uvjeti potražnje: predstavljaju karakteristike potražnje, socio-ekonomsku razinu, motivaciju, razinu sofisticiranosti, ponašanje i navike, zadovoljstvo klijenata, turistički imidž područja, i slično.

Sektor podrške: predstavlja komplementarne aktivnosti, kao što su trgovački sadržaji, putničke agencije, turoperatori, organizatori aktivnosti, objekti sa ponudom hrane i pića, atrakcije kao što su tematski parkovi i slično.

Faktori proizvodnje: predstavlja ljudske resurse, infrastrukturu, resurse i atrakcije, tehnološke i financijske resurse, istraživanje i razvoj, inovacije, itd.

Analizom elemenata iz dijamanta konkurentnosti za područje LOT-2 identificirane su ključne snage i slabosti u svakom od njih:

Turističke kompanije i dobavljači

Snage

■    Dobar odnos ‘vrijednosti za novac’ u postojećim smještajnim kapacitetima

■    Niska razina ulaznih barijera

■    Velike mogućnosti za razvoj turističkih kompanija

 

Slabosti

Nedostatak diversificirane ponude smještajnih kapaciteta (hoteli, boutique hoteli, privatni smještaj, ruralni smještajni kapaciteti itd.)

Niska razina suradnje turističkih kompanija

Nedostatak udruživanja u okviru smještajnih kapaciteta

Nedostatak oznaka kvalitete i standarda kvalitete

Nedostatak strateških smjernica za razvoj turističkih kompanija

Snage

■    Postoji manji broj promotivnih materijala sa informacijama o destinaciji

■    Gosti cijene ljepotu prirode, te lokalnu tradiciju i tipične proizvode

■    Potencijal    za    privlačenjem

internacionalnih turista

■    Mala izgrađenost otoka

 

Slabosti

■ Nedostatak dodatne turističke ponude, sadržaja i aktivnosti

■ Nedostatak    specijalizacije turističkih proizvoda, aktivnosti i usluga

■    Destinacija je nepoznata internacionalnim potencijalnim gostima

■    Visoka sezonalnost

 

Uvjeti potražnje

Snage

■    Lokalna tradicija kao ključna fascinacija otoka i snažan budući turistički proizvod

■    Proizvodnja    tradicionalnih

poljoprivrednih proizvoda kao atribut otoka i snažan budući turistički proizvod

■    Dobar odnos ‘vrijednosti za novac’ u kapacitetima hrane i pića

■    Prisutnost malog broja kvalitetnih specijaliziranih objekata hrane i pića (seoska domaćinstva u unutrašnjosti, konobe u Visu i Komiži)

 

Slabosti

■    Nedostatak    restorana sa kvalitetnom

ponudom lokalnih specijaliteta

*    Nedostatak    interpretacijskih centara za

posjetitelje

■    Nedostatak    komplementarne ponude

(barovi, noćni klubovi, i slično)

■    Nedostatak    destinacijske menadžment

organizacije

■    Nedostatak    agencija koje prodaju

destinaciju na turističkom tržištu

 

Sektor podrške

Snage

Aerodrom u Splitu

Visoka razina osobne sigurnosti i srednja razina komercijalne sigurnosti

Planovi poboljšanja opće infrastrukture u tijeku

Postojanje sustava kreditiranja i subvencija za razvoj poljoprivrede i s time povezanih sektora turizma

Lijep i očuvani prirodni okoliš

 

Slabosti

Nedostatak kvalitetne opće infrastrukture (osobito vodoopskrba)

Problem pretežito starijeg stanovništva

Nedostatna valorizacija prirodnih resursa u turističkom smislu

Niska razina svijesti lokalnog stanovništva    o turizmu (osobito u

unutrašnjosti otoka)

Nedostatak turističke infrastrukture

Nedostatna    financijska    pomoć    /

subvencije za razvoj turizma

Nedostatak sustava turističkog označavanja

Nedostatak sustava financiranja turističke promocije i komercijalizacije od strane javnog sektora

 

Faktori proizvodnje

Obzirom na navedene ključne snage i slabosti područja LOT-2 u kontekstu elemenata dijamanta konkurentnosti, naš prijedlog ključnih projekata konkurentnosti je kako slijedi:

Tablica 15-3: Ključni projekti konkurentnosti

PROJEKT    OPIS

KONKURENTNOSTI

1 Specijalizacije    Mnoge destlnacije na turističkom tržištu natječu se da bi ponudile što

gastronomske ponude    raznovrsnija    iskustva    / doživljaje svojim posjetiteljima. Lokalna

gastronomija (hrana i vino) integralni su dio iskustva / doživljaja destinacije. Osim toga, identitet lokalnog stanovništva reflektira se i jača kroz gastronomska iskustva koja destinacija nudi svojim gostima. Destinacija Vis treba igrati na kartu kvalitetnih tradicionalnih vina, te organski uzgojene hrane kao i tradicionalnih proizvoda. Komiža i Vis su već započeli svojevrsnu specijalizaciju, međutim nužno je u oba Grada omogućiti prostornu koncentraciju ugostiteljskih objekata u cilju stvaranja prepoznatljivog proizvoda ‘vino i gastronomija’ kao posebne poluge dovođenja turističkog tržišta na otok.

Ovo je projekt privatne inicijative uz podršku lokalnih javnih vlasti s jedinstvenim ciljem osiguranja prepoznatljivosti proizvoda hrane i pića otoka korištenjem efekta kumulativne atraktivnosti dvaju koncentracija __restoranskih    sadržaja    u    oba grada._

2 Razvoj komplementarne ponude Komplementarna ponuda na otoku Visu vrlo je slabo razvijena – na primjer, iako ima lokalnih proizvoda (vino, riba, limun, mandarine, rogač, jastog, škampi, lokalne rukotvorine, i sl.) koji se mogu uključiti u turističku ponudu, ipak postoji nedostatak lokalnih proizvođača koji svoje proizvode prodaju turistima i posjetiteljima.

lako je ovo je projekt privatne inicijative jer je usmjeren tržištu, zbog aspekta povratnog utjecaja na poljoprivrednu proizvodnju a time i podizanje turističke atraktivnosti otoka, ovu već započetu inicijativu valja posebno podržati poticajima i čak bespovratnim donacijama a kako bi se potakla inicijativa lokalnog poduzetništva baziranog na karakterističnim lokalnim proizvodima.

3 Turistički informativni sustav Turističke informacije kao što su brošure, internet stranica, razglednice, posteri, mape, vodiči itd. su predstavnici imidža svake destinacije. Prema tome, adekvatan imidž koji reflektira stvarno stanje kroz slike i sadržaj u svakom o tih materijala, a u skladu sa odgovarajućim pozicioniranjem destinacije. Turistički informativni sustavi imaju sve veću važnost u privlačenju turista i posjetitelja u destinaciju. Destinacije se fokusiraju na informativne sadržaje, materijale i alate kao što je Internet, kako bi se kreirale odgovarajuće informacije za specifične segmente tržišta. Ovaj fokus je bitan zbog činjenice da su potrošači sve sofisticiraniji traže specifične informacije koje su povezane sa njihovim motivima i razlozima putovanja u destinaciju.

Trenutna situacija pokazuje na nedostatak suradnje Visa i Komiže u smislu zajedničkih promotivnih materijala i turističkih informacija općenito. Dakle, važno je da destinacije Vis i Komiža zajednički kreiraju informativni sustav koji otok Vis predstavlja kao jedinstvenu, integriranu destinaciju.

Ovo je javno/privatni projekt u kojem sudjeluju svi igrači u turizmu, lokalne turističke agencije kao i sadašnja dva turistička ureda.

4 Integrirani sustav turističkog označavanja Sustav turističkog označavanja kritičan je u razvoju turizma, jer osim što pruža informacije o turističkim atrakcijama, resursima, uslugama, tematskim turama i itinerarima, itd., on posjetiteljima i gostima ulijeva povjerenje. Prema tome, cilj ovog programa je definirati, osmisliti, dizajnirati i organizirati koherentan i homogen sustav turističkog označavanja, koji uključuje glavne gradske centre, resurse, atrakcije i turističke usluge (hrana i piće, smještaj, kupovina, itd.).

Sustav tur. označavanja može se kreirati prema prioritetima i lokalnim karakteristikama destinacije (mjesta koja treba posjetiti, odabir materijala, boja i informacija koje se daju posjetiteljima, itd.). lako je već postavljen bazični sustav označavanja na otoku koji upućuje na orijentaciju prema brojnim dosad skrivenim dijelovima otoka, cjeloviti sustav turističkog označavanja tek se treba izgraditi na otoku Visu.

Ovo je javni projekt.

5 Program opremanja malih plaža u uvalama Identificirano je minimalno pedeset malih plaža kapaciteta do nekoliko tisuća kupača a koje se koriste bez ikakve infrastrukture, opreme i kontrole. To je potencijal koji predstavlja relativno značajan biznis, i kao takav pretpostavlja poseban program opremanja.
Odabrane lokacije malih plaža, ovisno u čijoj su nadležnosti (Vis / Komiža) rezigniraju se kao sustav a la carte plaža i daju se u koncesiju, kako bi se i ovaj aspekt tradicionalnog proizvoda (sunce i more) stavio na visoku razinu kvalitete i doživljaja.

Opremanje plaža treba se vršiti po definiranim pravilima i smjernicama, korištenjem prirodnih materijala koji ne utječu na vizualni doživljaj lokacije, a svi neophodni sadržaji trebaju biti montažne strukture a kako bi se osigurala maksimalna zaštita osjetljivog prirodnog okoliša.

Nadalje, ovaj projekt podrazumijeva usuglašavanje interesa svih subjekata, uz podršku stručnjaka na polju ekologije i zaštite okoliša, te daje mogućnost odabira onih prirodnih plaža koje se na ovaj način mogu opremati i turistički valorizirati.

Potencijalne lokacije za sustav malih plaža su: Stončica, Milna, Zaglav, Srebrna, Stiniva, Taleška Kamenica, Perna, Barjacii druge plaže / uvale otoka.

Ovo je projekt privatno / javne inicijative, a na modelu godišnjih ili dvogodišnjih koncesija.

6 Revitalizacija šetnice / rive uz more Da bi se unaprijedio i dalje razvio turistički proizvod odmora i opuštanja uz more, potrebno je revitalizirati postojeće, te razviti nove šetnice uz more u dva turistička centra otoka – Komiži Visu. Komiža i Vis smješteni su uz more, a trenutno stanje šetnice / rive uz more u ovim naseljima zahtjeva poboljšanje.

Na ovaj način poboljšava se mobilnost od centralnih dijelova ovih mjesta do plaža, smještajnih objekata, zelenih površina, itd. Nadalje, šetnice će služiti za užitak šetnje uz more, kao i povezivanju ostalih puteva uz obalu, a trebaju se opremiti pripadajućom galanterijom, te sustavno označiti za lako snalaženje. Ovaj projekt uključuje i uređenje plaža u neposrednoj fronti uz more zbog boljeg dojma i osjećaja dolaska u Vis i Komižu.

Ovo je projekt javnog sektora.

7 Projekt razvoja kvalitete privatnog smještaja Projekt unapređivanja kvalitete privatnih smještajnih kapaciteta i restrukturiranje po internacionalnim standardima kvalitete (na primjer britanski bed&breakfast). Na ovaj način podižu se standardi kvalitete, te se objekti specijaliziraju za određene grupe gostiju (obitelji, treća dob, mladi, itd.) Pretpostavlja se da najmanje 300 do 400 obitelji raspolaže s objektima/sobama/apartmanima za smještaj koji više ne odgovaraju očekivanim standardima kvalitete s kojima bi otok Vis kao destinacija visoke kvalitete morao raspolagati. Ovaj projekt se treba posebno artikulirati na nivou udruge lokalnih iznajmljivača te usuglasiti standarde uređenja i opremanja i napose kontrole kvalitete lokalnog privatnog smještaja. Ovaj projekt na kratki i srednji rok ima investicijski potencijal od najmanje 10-tak milijuna eura, a on bi najjače pridonio podizanju kvalitete turističke ponude na otoku.

Ovo je projekt privatne inicijative.

8 Eko oznake kvalitete Otok Vis obiluje bogatstvom prirodnih resursa, pa je stoga potrebno raditi na očuvanju okoliša te poboljšanju razine njegove kvalitete. Danas na ovom području ne postoji organizirani pristup ove vrste, odnosno nema plana, standarda niti odgovarajućih oznaka za kvalitetu usluga i proizvoda koje ova destinacija nudi. Ovakve inicijative nisu bile prioritet do sada, jer je otok Vis destinacija na samom početku turističkog razvoja, a turistički proizvodi koje nudi još uvijek nisu profesionalno oblikovani niti komercijalizirani, međutim, uslijed planiranih promjena i razvojnih aspiracija, postavljanje jasnih standarda brige o kvaliteti i očuvanju prirodnog okruženja postaje iznimno važno. Doda li se tome činjenica da je fokus ove destinacije usmjeren na razvoj ruralnog / eko turizma kao ključnog turističkog proizvoda, a taj se proizvod temelji na različitim aktivnostima u prirodi, jasno je da je ovo jedan od ključnih projekata destinacije.

Ovim projektom organizira se i strukturira plan eko oznake kvalitete, ne samo za lokalni biznis, nego i za cijelo područje općina / destinacija. Glavni je cilj da se turističkom razvoju ovog područja pruži alat kojim se diferencira od ostalih destinacija u okruženju, u smislu dodane vrijednosti kroz procedure zaštite i očuvanja okoliša, te na ovaj način održava čistoću i sigurnost destinacije.

Ovo je projekt javno-privatne inicijative.

9 Projekt standardizacije i sustava kvalitete u ruralnom turizmu Profesionalni razvoj ruralnog / eko turizma na području destinacije otoka Visa na samom je početku. Na primjer, danas postoji nekoliko seoskih domaćinstava i vinarija, što su prve inicijative u okviru proizvoda ruralnog turizma. Trenutne iskazane inicijative (identificirane prilikom obilaska terena i razgovora sa ključnim subjektima ovog područja) upućuju na potencijalni rast ovog proizvoda, a za njegov uspjeh potrebna je organizacija i standardizacija poslovanja i kvalitete proizvoda i usluga unutar ruralnog turizma.

Obzirom na uspjeh u komercijalizaciji i poslovanju ruralnog turizma u europskim destinacijama, potrebno je pristupiti organizaciji i standardizaciji ovog kompleksnog sektora na otoku Visu. Naime, na razini europskih destinacija i Europe u cjelini, već su postavljeni kriteriji standarda poslovanja u ruralnom turizmu, postoje organizacije koje potiču i kontroliraju razvoj, postavljeni su sustavi i kriteriji kvalitete u ruralnom turizmu, te sustav njihovog označavanja.

Da bi destinacija otoka Visa sustavno razvijala ruralni turizam na svom području, ona mora postaviti jasne kriterije i standarde poslovanja i kvalitete za sve subjekte u ovom sektoru.

Ovo je projekt javno-privatne inicijative.

10 Urbana konverzija (Vis i Vis i Komiža kao glavni turistički centri destinacije Vis, u okviru ovog
Komiža) programa fokusiraju se na poboljšanje svojih naselja kako bi se stvorila odgovarajuća atmosfera i kreirao odgovarajući, konkurentan imidž ovih destinacija. Prema tome, fokusiraju se na aktivnosti poboljšanja i očuvanja kulturno-povijesnih građevina i tradicionalne arhitekture, kreiranje/poboljšanje prostora uz obalu, poboljšanje urbane estetike, osvjetljavanja te konačno kreiranje autentične atmosfere ovih destinacija.
Ovo je zajednički projekt javnog i privatnog sektora.

Uz okvirni prikaz svih ključnih gore navedenih projekata konkurentnosti, u nastavku se detaljnije elaborira projekt urbane konverzije Visa i Komiže, koji kao dva centra odgovornosti za turistifikaciju otoka trebaju na svom primjeru započeti proces razvoja kvalitete sukladno zacrtanoj viziji i tržišnom pozicioniranju otoka. Također se detaljnije opisuje projekt specijalizacije gastronomske ponude otoka Visa te projekt standardizacije i sustava kvalitete ruralnog turizma ove destinacije.

URBANA KONVERZIJA VISA I KOMIŽE

Cl u PROGRAMA

Vis i Komiža kao glavni turistički centri otoka Visa, u okviru ovog programa fokusiraju se na poboljšanje uvjeta života, kako bi se stvorila odgovarajuća atmosfera i kreirao odgovarajući, konkurentan imidž ovih destinacija. Prema tome, ovim programom predlažu se aktivnosti kojima se fokus stavlja na poboljšanje i očuvanje kulturno-povijesnih građevina, kreiranje/poboljšanje prostora uz more, poboljšanje urbane estetike i kreiranje autentične atmosfere ovih destinacija._

TRENUTNA SITUACIJA

OČEKIVANI REZULTATI

•    Autentična atmosfera destinacija Vis i Komiža

•    Poboljšanje i očuvanje povijesnih lokacija i atrakcija

•    Očuvanje tradicionalne arhitekture

•    Jačanje samopoštovanja lokalne zajednice

•    Bolji imidž i održavanje javnih prostora

 

PRIMJER

INFORMACIJE NA INTERNETU

www.gov.ns.ca/dtc/heritage/heritage_heritageproperty.asp

www.bristol.gov.uk/ccm/navigation/environment-and-planning/

http://epa-prema.net/english/activities/landscapes/pn_rehab.htm

http://www.histurban.net/index.php?ltemid=35&id=24&option=com_content&task=view

AKTIVNOSTI / KORACI

Urbana konverzija i rehabilitacija

•    Aktivno očuvanje i revitalizacija povijesnih građevina

•    Renoviranje zgrada, čišćenje i bojanje fasada, održavanje tradicionalnih arhitektonskih stilova i dizajna, Rekonstrukcija krovova i sl. Ovakve inicijative je potrebno raditi kroz suradnju grada i privatnih vlasnika

•    Pristup mjestima od kultumo-povijesnog značaja (npr. lokacije starog grada Isse) – Postavljanje tabli za označavanje (putokazi) – posjetiteljima pružaju informacije o atrakcijama, resursima, uslugama i aktivnostima u destinaciji. Također, znakovi koji daju informacije o povijesti, specifičnostima i sl. koje su vezane na određene atrakcije. Znakovi se postavljaju kod parkirališnih prostora, glavnih trgova, turističkih info centara, šetnica, rive, itd.

•    Itinerari za posjetitelje – označavanje itinerara koji uključuju ključne atrakcije Visa (kulturno-povijesne građevine i lokacije, tradicionalne restorane/barove, trgovine i sl.)

•    Unaprijeđenje popločenih površina unutar stare gradske jezgre – korištenje tradicionalnih materijala (kamen koji je originalno korišten u prošlosti i ostali materijali)

•    Očuvanje i poboljšanje / kreiranje zelenih površina – omogućiti lak pristup zelenim površinama (ulazi, putevi, uklanjanje arhitektonskih barijera, postavljanje panela sa informacijama, ograde, osvijetlenje, itd.).

Poboljšanje urbane estetike

•    Izgradnja i poboljšanje pješačkih zona, kreiranje turističkih itinerara, uređenje zelenih površina, uvođenje informacijskih panela, uklanjanje arhitektonskih barijera, te uvođenje prikladne urbane galanterije

•    Uređenje rive koje treba uključiti trgovine i zone za kupovinu, barove, restorane i konobe, za potpuni doživljaj posjetitelja.

•    Kreiranje programa za pomoć lokalnom stanovništvu u obnovi i dovršavanju fasada (bojanje fasada, ograde na

_balkonima, itd.) kako bi se očuvao tradicionalni izgled gradova._

RAZINA PRIORITETA

NISKA    SREDNJA    VISOKA

SPECIJALIZACIJA GASTRONOMSKE PONUDE

Cl u PROGRAMA

Mnoge destinacije na turističkom tržištu natječu se da bi ponudile što raznovrsnija iskustva / doživljaje svojim posjetiteljima, a kao što je vidljivo iz analize oglednih primjera i analize konkurenata u ovom planu, mnoge ruralne destinacije valoriziraju upravo proizvod gastronomije u ponudi ruralnog turizma. Lokalna gastronomija (hrana i vino) integralni su dio iskustva / doživljaja destinacije. Osim toga, identitet lokalnog stanovništva reflektira se i jača kroz gastronomska iskustva koja destinacija nudi svojim gostima.

TRENUTNA SITUACIJA

Gastronomija, sa svojom lepezom tradicionalnih jela različitih dijelova otoka Visa, gdje se posebno izdvajaju riba, jastog, pogače od slane ribe, ali i lokalna vina, te rakije poput limunčela, rogačice, orahovice i sl. izuzetno je važan resurs u turističkoj ponudi destinacije Otoka Visa. Trenutno na otoku postoji nekoliko restorana koji su specijalizirani za ponudu lokalnih specijaliteta (npr. konobe Bako, Roki’s, Pol Murvu, Darko, Jastožera, itd.), a postoji nekoliko inicijativa za izradom lokalnih proizvoda (proizvodi od viškog voća i povrća – OH, proizvodnja hiba, itd.), međutim, potrebno je organizirano i sustavno pristupiti izgradnji kompletnog i konkurentnog proizvoda gastronomije. Ovaj program konkurentnosti pomoći će u specijalizaciji gastronomije kao i njenoj diferencijaciji u odnosu na druge destinacije Splitsko-dalmatinske županije.

Sljedeće slike prikazuju neke od lokalnih specijaliteta, kao i neke od ugostiteljskih objekata koji nude lokalne specijalitete:

Konoba Pol Murvu    Konoba    Roki’s    Konoba    Bako

OČEKIVANI REZULTATI

•    Obogaćivanje iskustava / doživljaja otoka Visa kreiranjem gastronomskih iskustava

•    Kreiranje tržišne marke ‘Viški jastog’, ‘Viški hib’, ‘Viški limunčelo’, ‘Viška Vugava’

•    Sudjelovanje lokalnih proizvođača zdrave hrane u distribuciji svojih proizvoda lokalnim restoranima

•    Specijalizacija i diferencijacija gastronomske ponude otoka Visa

PRIMJER

Lokalni proizvodi    Radionice    ‘Kuhaj    i    kušaj’    Tradicionalni    proizvodi

INFORMACIJE NA INTERNETU

http://www.pralognan.com/uk/forum_du_gout.php

http://www.anticacucinagenovese.it/eindex.htm

http://www.cookandtaste.net/who.html

http://www.frenchentree.com/france-food-cuisine/

http://www.golfvillas-france.com/services-golf-villa/tourism-gastronomy-golf.php http://www.atlas-euro.org/SIG/6ast/Gast_introduction.htm_

AKTIVNOSTI / KORACI

   Kreiranje atributa sa dodatnom vrijednosti u sklopu gastronomske ponude otoka Visa – kreiranje odabranih specijalnih oznaka ova destinacija uspostaviti će diferencijaciju od ostalih destinacija Splitsko-dalmatinske županije.

Rezultat je ponuda različitih iskustava i doživljaja u regiji / destinaciji.

•    Programi radionica ‘Kuhaj i kušaj’ – kuharske radionice za turiste (individualce, grupe, parove, kompanije itd.) u trajanju od pola dana do nekoliko dana, organiziranje ‘team building’ radionica za korporativne goste i sl.

•    Program ‘Lokalni proizvodi za lokalnu kuhinju’ – proizvodnja lokalne, organske hrane za upotrebu u lokalnim restoranima – ugovori lokalnih proizvođača organske hrane sa lokalnim restoranima i hotelima o kupoprodaji organskih proizvoda

•    Kreiranje specifičnih oznaka za objekte sa ponudom hrane i pića

•    Karakteristike gostiju: obitelji, za mlade, sladokusci (‘gourmet’), itd.

•    Karakteristike hrane: zdrava i dijetna hrana, riba, organska hrana, vegetarijanska hrana, lokalna hrana, međunarodna kuhinja, itd.

•    Karakteristike ugođaja: lokalna kuhinja, romantični restoran, barovi i restorani za zabavu, barovi za noćni život, restorani i barovi na otvorenom ili terasama, itd.

   Osnivanje komisije za definiranje, implementaciju i kontrolu kriterija dodjele oznaka kvalitete – bavi se

identifikacijom oznaka, definiranjem kriterija za svaku oznaku, dodjeljivanje oznaka, te kontrola / praćenje i ispunjenje kriterija za zadržavanje oznaka. Objekti hrane i pića sa istim oznakama trebaju promovirati svoju oznaku tako da organiziraju događaje. Npr. oni sa oznakom ‘Lokalna kuhinja’ mogli bi organizirati ‘Dane lokalne kuhinje’ i sl._

RAZINA PRIORITETA

SREDNJA    SREDNJA    VISOKA

SSS

STANDARDIZACIJA I SUSTAV KVALITETE U RURALNOM TURIZMU

CIU PROGRAMA

Da bi ruralni turizam otoka Visa bio uspješan u svojoj komercijalizaciji i poslovanju, potrebno je pristupiti organizaciji i standardizaciji ovog kompleksnog sektora. Naime, na razini europskih destinacija i Europe u cjelini, već su postavljeni kriteriji standarda poslovanja u ruralnom turizmu, postoje organizacije koje potiču i kontroliraju razvoj, postavljeni su sustavi i kriteriji kvalitete u ruralnom turizmu, te sustav njihovog označavanja.

Da bi destinacija otoka Visa sustavno razvijala ruralni turizam na svom području, ona mora postaviti jasne kriterije i standarde poslovanja i kvalitete za sve subjekte u ovom sektoru. Europske ruralne destinacije (Toskana, Andaluzija, Austrija, Francuska, itd.) postavile su sustav standarda i kvalitete, definirale minimalne uvjete koje objekti u ruralnom turizmu moraju zadovoljavati, te su definirale oznake kvalitete. U Europi djeluje Europska federacija ruralnog turizma -EUROGITES, koja je 2005. godine donijela opće standarde jednake za cijelu Europu, a članice ove organizacije dužne su ove standarde integrirati sa onima koje su propisale na svojim područjima._

TRENUTNA SITUACIJA

Ruralni / eko turizam na području otoka Visa tek je u svojim začecima. Na primjer, danas postoje seoska domaćinstva i lokalni proizvođači vina, uglavnom u unutrašnjosti otoka, što su prve inicijative u okviru proizvoda ruralnog turizma. Trenutne iskazane inicijative (identificirane prilikom obilaska terena i razgovora sa ključnim subjektima ovog područja) upućuju na potencijalni rast ovog proizvoda, a za njegov uspjeh, uz sustav poticaja i podrške, potrebna je organizacija i standardizacija poslovanja i kvalitete proizvoda i usluga unutar ruralnog turizma._

KONCEPT

Standardizacija podrazumijeva definiranje pojedinačnih specifičnih uvjeta / standarda koje objekti u ruralnom turizmu moraju posjedovati. Ti standardi djeluju dvojako:

Prvo su usmjereni vlasnicima kako bi istakli tipične karakteristike objekta / usluga koje se nude, ali i u smislu motivacije za povećanje razine kvalitete usluga

Drugo, standardi su usmjereni prema gostima, kako bi se efikasnije usporedila njihova očekivanja sa konkretnom ponudom aktivnosti i usluga, prema propisanim parametrima

Standardi su mjerljivi prema sustavu bodovanja, temeljem čega se objekti označavaju definiranim znakom (kategorijom) kvalitete.

PRIMJER

U Hrvatskoj je Istra donijela internu standardizaciju i klasifikaciju ruralnih objekata na svom području, a što je svakako dobar primjer za sve destinacije ruralnog turizma u Hrvatskoj. Naime, Istra je kategorizirala različite objekte u ruralnom turizmu (npr. agroturizam, ruralna kuća za odmor, ruralni bed&breakfast, odmor na vinskoj cesti, ruralni obiteljski hotel, stancija), koji su specifični i tipični za njeno područje. Na sličan način i destinacije u stalim dijelovima Hrvatske trebaju kategorizirati objekte ruralnog turizma koji su tipični za svaku destinaciju. Naš prijedlog ovih kategorija za otok Vis (primjenjiv za cijelu županiju) slijedi u nastavku ovog projekta.

Ove kategorije ruralnih objekata u Istri moraju zadovoljiti propisane standarde, koji se razlikuju u tri osnovne grupe:

Opći (generalni) standardi, koji su usklađeni sa standardima Eurogitesa (ne boduju se)

Obvezni standardi – ne boduju se i svi objekti ruralnog turizma ih moraju posjedovati Dodatni standardi – boduju se, a temeljem bodova određuje se označavanje objekta

Dodatni standardi detaljno su razrađeni u skladu sa specifičnostima i dijele se u nekoliko tematskih cjelina: položaj objekta, interijer, eksterijer, usluge prehrane, poljoprivredna proizvodnja i uzgoj životinja, osposobljenost domaćina / vlasnika (certifikati i sl.), organizirane aktivnosti za goste. Znak obilježavanja domaćinstva je šparoga.

Procedura se provodi samocertificiranjem objekata po propisanom obrascu, a proces se provjerava od strane komisije koju čine Ruralis (konzorcij agroturizma i ruralnog turizma Istre) i Turistička zajednica Istre.

 

INFORMACIJE NA INTERNETU

 

 

 

AKTIVNOSTI / KORACI

 

Da bi se ovaj projekt sustavno i uspješno provodio, mišljenja smo da je najprije potrebno kreirati organizaciju koja će preuzeti brigu o razvoju i organizaciji ruralnog turizma. Ključni koraci za kreiranje ovog sustava su: osnivanje komisije za provođenje procesa određivanje kriterija standardizacije ruralnih objekata dodjela oznaka standarda kvalitete

periodična provjera parametara standarda u ruralnim objektima, utvrđivanje odstupanja u odnosi na definirani standard itd.

 

RAZINA PRIORITETA

 

SREDNJA

 

SREDNJA

 

VISOKA

 

Da bi se isporučila definirana i usuglašena vizija turističkog razvoja destinacije otoka Visa te da bi se destinacija pozicionirala na prethodno definirani način, a proizvodi profesionalno oblikovali i gostima pružili kompletan doživljaj ovog prostora, potrebno je u cjelokupnom turističkom lancu vrijednosti kreirati koncept razvoja smještajnih kapaciteta. Obzirom na kontekst ovog Plana, i njegovu orijentaciju na ruralnu / eko komponentu, osim već predloženih projekata unapređivanja postojećih hotelskih kapaciteta, te privatnog smještaja, ovdje se elaboriraju tipovi smještaja u ruralnom turizmu. Ovim se projektima na strateški način oblikuje ključan element proizvoda ruralnog turizma, koji pretpostavlja organizirani i strukturirani pristup razvoju svih segmenata ovog proizvoda, postavljanje jasnih kriterija, standarda kvalitete, itd. Ovdje je važno napomenuti daje na razini županije izrađena Strategija ruralnog turizma, koja je u ovom trenutku u procesu prihvaćanja, a koja predlaže osnovne tipove / kategorije objekata ruralnog turizma, sa svim pripadajućim elementima njihove organizacije i oblikovanja. Sljedeći prijedlozi reflektiraju tipologiju predloženu u Strategiji.

Prema tome, mišljenja smo da na području otoka Visa, kao i na području cijele Hrvatske u razvoju proizvoda ruralnog turizma, odnosno smještajnih kapaciteta u ruralnom turizmu treba slijediti kategorije čiji su modeli poslovanja već prisutni u značajnim europskim i svjetskim destinacijama ruralnog turizma, a prilagođeni našim destinacijama omogućavaju interpretaciju lokalnog identiteta i tradicije. Kategorije / projekti smještajnih kapaciteta u ruralnom turizmu za otok Vis su:

PROJEKT SMJEŠTAJNIH KAPACITETA OPIS
1 Agroturizam Na otoku Visu postoji nekoliko objekata koji su kategorizirani kao seoska domaćinstva, a uglavnom su fokusirani na ponudu hrane i pića (Roki’s, Keja, Darko, Pol Murvu, itd.). Neka od ovih domaćinstava već su iskazala interes za širenjem poslovanja, te uključivanje poljoprivredne proizvodnje u cjelokupnu ponudu (npr. Roki’s). Ovim projektom daju se smjernice za najbolje oblikovanje ovog tipa ruralnih objekata i ponude usluga i aktivnosti.

Agroturizam predstavlja tip seoskog domaćinstva kod kojega je osnovna aktivnost (djelatnost) poljoprivredna proizvodnja, dok dodatnu aktivnost čine turističke usluge smještaja i prehrane gostiju.

Moguće lokacije za razvoj agroturizma su: Plisko polje, Podšpilje, Podhumlje, Borova njiva, Žena glava, Podselje, itd.

2 Ruralna kuća za odmor U unutrašnjosti otoka danas postoje napuštene kuće, koje svojom revitalizacijom mogu doprinijeti razvoju lokalnog blagostanja, i to tako da se stave u funkciju turizma, što dodatno može utjecati na povratak iseljenog stanovništva otoka. Kao i kod razvoja ostalih smještajnih objekata ruralnog turizma, za ovu kategoriju postoje jasna pravila i uvjeti razvoja, koji se daju u opisu ovog projekta.

Dakle, ruralna kuća za odmor predstavlja adaptiranu tradicionalnu kuću kod koje se poštuju uvjeti ambijentalne i tradicijske arhitekture i gradnje. Specifičnost ove kategorije domaćinstva ogleda se u iznajmljivanju cjelokupne kuće (ne iznajmljuje se posebno po sobama ili apartmanima) s pripadajućim prostorom (okućnicom).

Moguće lokacije za razvoj ruralnih kuća su: Dračevo polje, Čajno polje / brdo, Velo polje, Stančića, itd.

3 Ruralni Bed & Breakfast Ruralni bed and breakfast (B&B) odnosno noćenje s doručkom predstavlja domaćinstvo koje pored osnovne usluge smještaja (sobe -svaka sa svojim zasebnim kupatilom ili apartmani) obavezno nudi i uslugu doručka gostima domaćinstva. Vlasnik domaćinstva nije profesionalni poljoprivredni proizvođač (ali može i biti), tj. poljoprivredna proizvodnja nije nužno vezana za turističke usluge, ali se zahtjeva da u ponudi doručka bude barem jedan proizvod vlastite proizvodnje, s obzirom da je domaćinstvo smješteno u ruralno područje i takova mogućnost postoji.

Moguće lokacije za razvoj ruralnih bed&breakfast objekata su naselja na cijelom području destinacije, a osobito na lokacijama Marine zemlje, Podstražje, te odabrane lokacije u blizini Visa i Komiže.

4 Ruralni obiteljski hotel Ruralni obiteljski hotel predstavlja domaćinstvo s većim brojem kreveta. Organizirano je u tradicionalnim objektima (autentična arhitektura) s atraktivnim prirodnim okruženjem (selo ili manje mjesto), koji po svojoj veličini i gabaritima mogu imati veći broj soba (cca. 10-15, odnosno ne manje od 5 soba). Takvi objekti ne mogu se dograđivati i nadograđivati već trebaju zadržati izvornu prostornu strukturu i oblik. Objekt za ruralni
obiteljski hotel može biti i nanovo izgrađen objekt, ali pod uvjetom da su se kod izgradnje i opremanja poštivali svi elementi tradicijske gradnje (veličina, materijali, uređenje itd.)

Moguće lokacije za razvoj ruralnih obiteljskih hotela su naselja na cijelom području destinacije, a osobito na lokacijama Dračevo polje, centralnog područja otoka uz novu cestu Komiža-Vis (npr. oko Kostime), Borovik, itd.

5 Ruralni resort Otok Vis ima jedinstvenu mogućnost kreiranja snažnog branda otočkog ruralnog proizvoda, tako da revitalizira napuštena ruralna naselja i stavi ih u funkciju turizma. Ova je inicijativa već pokrenuta od strane županije, koja u okviru programa ‘Eko-etno sela’ financira početnu fazu ovakvih projekata (osobito na otocima). Ruralni resort je marketinški naziv koji u budućnosti treba zamjeniti dosadašnji naziv ‘Eko-etno sela’.

Ruralni resort smješten je u povijesnoj jezgri nekog mjesta, može sačinjavati cjelokupno mjesto (selo) kao hotel ili više dislociranih smještajnih jedinica (soba, kuća) organizirani kao hotel s centralnom recepcijom i ostalim uslugama (npr. restoran). Smještaj je organiziran u više različitih međusobno nepovezanih tradicijskih objekata (kuća) s cjelokupnim komforom koje pružaju i obiteljski ruralni hoteli. Gosti su u mogućnosti boraviti u zasebnim smještajnim jedinicama koje su raspršene po čitavom mjestu (selu) ili po čitavoj mikrodestinaciji.

Osnovna ideja ruralnog resorta čini obnovu i stavljanje u funkciju postojećih napuštenih, starih građevina kojima se daje nova vrijednost kroz turističke usluge, a u isto vrijeme i onemogućava, štoviše i sprječava građenje novih objekata koji bi mogli narušiti autentično ruralno okruženje

Moguće lokacije za razvoj ruralnih resorta su: Podselje, G. Žužeca, Oključna, itd.

U nastavku slijedi detaljniji opis dva projekta ruralnog smještaja (ruralni resort, ruralna kuća za odmor, agroturizam i ruralni bed&breakfast) sa opisom koncepta, svim karakteristikama, neophodnim uvjetima, mogućim aktivnostima, ciljnim grupama gostiju, i slično.

RURALNI RESORT

POTENCUAL / MOGUĆNOST

Kao i u drugim hrvatskim regijama, a osobito na otocima postoji trend rasprodaje djedovine, a ovakvim projektima na odabranim lokacijama na cijelom području otoka Visa inicira se zaustavljanje tog trenda i vraćanje života u davno napuštena sela povratkom domicilnog stanovništva i oživljavanjem tradicijske proizvodnje i starih obrta. Trenutno na otoku Visu postoji nekoliko inicijativa za ovakvu vrstu projekata, a jedna od identificiranih je ona u selu Talež, koja se prikazuje na donjim slikama.

Talež

Otok Vis ima jedinstvenu mogućnost kreiranja snažnog branda otočkog ruralnog proizvoda, tako da revitalizira napuštena ruralna naselja i stavi ih u funkciju turizma. Ova je inicijativa već pokrenuta od strane županije, koja u okviru programa ‘Eko-etno sela’ financira početnu fazu ovakvih projekata (osobito na otocima). Ruralni resort je marketinški naziv koji u budućnosti treba zamijeniti dosadašnji naziv ‘Eko-etno sela’._

KONCEPT

Ruralni resort može se definirati kao horizontalni hotel smješten u povijesnoj jezgri sela, može sačinjavati cjelokupno selo kao hotel ili više dislociranih smještajnih jedinica organizirani kao hotel s centralnom recepcijom i ostalim uslugama (npr. restoran). Smještaj je organiziran u više različitih međusobno nepovezanih tradicijskih objekata. Gosti su u mogućnosti boraviti u zasebnim smještajnim jedinicama koje su raspršene po čitavom mjestu (selu) ili po čitavoj mikrodestinaciji. Servisne usluge moguće je organizirati u svakom pojedinom objektu koji čini ruralni resort, dok je usluge prehrane moguće organizirati u centralnom restoranu, što ga razlikuje od ruralnog obiteljskog hotela.

Osnovna ideja ruralnog resorta čini obnovu i stavljanje u funkciju postojećih napuštenih, starih građevina kojima se daje nova vrijednost kroz turističke usluge, a u isto vrijeme i onemogućava / sprječava građenje novih objekata koji bi mogli narušiti autentično ruralno okruženje.

PRETPOSTAVKE / UVJETI

•    očuvanje ambijentalnosti, ruralnog prostora i originalna prezentacija tradicijske kulture

•    autentičnost

•    osjetna očuvanost okoliša

•    povijesni, kulturni, umjetnički i arhitektonski značaj

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA

•    festivali, fešte, događanja u mjestu i okolici

•    posebno osmišljeni tematski dani i večeri

•    tečajevi (škole kuhanja, glazbe, izrade tradicionalnih predmeta, itd.)

KLJUČNI TRŽIŠNI SEGMENTI

• parovi, individualni gosti, grupe, itd.

SADRŽAJI I KAPACITETI

•    smještaj organiziran u posebnim kućama ili posebnim sobama

•    Ulazni / prihvatni objekt sa recepcijom u centralnom dijelu naselja, te manjim prostorom za održavanje različitih događaja

•    Ugostiteljski objekti – restoran sa tradicionalnom kuhinjom i ostalim specijalitetima zdrave hrane

•    Komercijalni sadržaji – trgovine i sl.

•    Objekt za iznajmljivanje i spremanje rekreacijske opreme (za pješačenje, ribolov i sl.)

•    Objekti / radionice sa aktivnostima za upoznavanje nasljeđa, načina života i tradicionalne kulture, izrade tradicionalnih prehrambenih proizvoda (pogača, hib, i sl.), te starim zanatima ruralnog područja otoka koje će izrađivati predmete / suvenire sa mogućnošću prodaje, te će biti i radionice gdje gosti mogu sami sudjelovati u izradi svojih suvenira

INVESTICIJE

• Od 5 do 6 mil. Eura po resortu

REDOSLIJED AKTIVNOSTI

•    Priprema prostorno planskih / geodetskih / arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata

•    Dobivanje potrebnih dozvola

•    Početak realizacije

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU

•    Program ’Eko-etno sela’ Splitsko-dalmatinske županije

•    prostorno planska dokumentacija

•    geodetska podloga

•    pravna podrška

•    financijska podrška pripremi projekta

RURALNA KUĆA ZA ODMOR

POTENCIJAL / MOGUĆNOST

Ruralne kuće za odmor predstavljaju mogućnost revitalizacije tradicionalnih objekata i njihovo stavljanje u funkciju turizma. Na otoku Visu postoje objekti koji su napušteni i potrebno ih je revitalizirati. Njihovo stavljanje u funkciju turizma idealan je koncept za brigu o tradicionalnoj baštini i oživljavanju lokalnog blagostanja.

Dračevo polje    Plisko    polje

KONCIPT

Ruralna kuća za odmor predstavlja adaptiranu tradicionalnu kuću kod koje se poštuju uvjeti ambijentalne i tradicijske arhitekture i gradnje. Ruralna kuća za odmor može biti i vjerna kopija originalne tradicijske kuće koja je i vizualno i funkcionalno u skladu s nasljeđem kraja u kojem se domaćinstvo (kuća) nalazi. Specifičnost ove kategorije domaćinstva ogleda se u iznajmljivanju cjelokupne kuće (ne iznajmljuje se posebno po sobama ili apartmanima) s pripadajućim prostorom (okućnicom).

PRETPOSTAVKE / UVJET!

•    položaj domaćinstva u prirodnom okruženju ili selu i autentičnost smještajnog objekta i ambijenta;

•    osjetna očuvanost okoliša

•    bliskost s prirodnim okruženjem, povezanost s lokalnom zajednicom, upoznavanje s tradicijskim i kulturnim vrijednostima

•    smještaj visoke kvalitete

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA

•    angažman osobnog vodiča za ture po destinaciji

•    vinoteka ili mali vinski podrum u kući

•    mogućnost najma bicikla i ostale opreme za rekreaciju

•    sudjelovanje na lokalnim feštama, festivalima i događanjima

KLJUČNI TRŽIŠNI SEGMENTI

•    parovi bez djece

•    obitelji sa djecom

•    grupe

SADRŽAJI I KAPACITETI

•    smještaj je organiziran u sobama

•    poželjan kapacitet kuće je za 4 sobe

•    kuća mora sadržavati kuhinju, blagovaonicu i dnevni boravak

INVESTICIJE

• Od 150.000 do 250.000, ovisno o standardu, kapacitetu, opremanju i sl.

REDOSLIJED AKTIVNOSTI

•    Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata

•    Dobivanje potrebnih dozvola

•    Početak realizacije

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU

•    Sredstva različitih programa poticaja za obnovu tradicionalnih ruralnih objekata

•    Program ‘Eko-etno sela’ Splitsko-dalmatinske županije

AGROTURIZAM

POTENCIJAL / MOGUĆNOST

Jedna od tradicionalnih djelatnosti otoka Visa je poljoprivredna proizvodnja, a koju danas treba revitalizirati, te je integrirati u cjelokupni turistički razvoj otoka. Trenutna situacija na području otoka Visa predstavlja veliki potencijal upravo za razvoj ovakvu vrstu ruralnog turizma, jer se na ovaj način potiče poljoprivredna proizvodnja lokalne zajednice, koja je trenutno slabog intenziteta, te se također omogućava dodatni izvor zarade za seoska domaćinstva. Naime, već postoje seoska domaćinstva koja se za sada ipak fokusiraju uglavnom na ponudu hrane i pića, koristeći lokalne proizvode u pripremi tradicionalnih jela. Međutim, agroturizam kao kategorija objekta u ruralnom turizmu podrazumijeva niz usluga i aktivnosti, koje su detaljnije opisane u nastavku opisa ovog projekta.

Plisko poljeseosko domaćinstvo Žena Glavaseosko domaćinstvo Darko Lokacija Borova Njiva (potencijalni agroturizam) Roki’s

KONCEPT

Agroturizam predstavlja tip seoskog domaćinstva kod kojega je osnovna aktivnost (djelatnost) poljoprivredna proizvodnja, dok dodatnu aktivnost čine turističke usluge smještaja i prehrane gostiju. Pored osnovnih ugostiteljskih usluga smještaja i prehrane, na domaćinstvu se mogu organizirati i ostale turističke usluge (aktivnosti, paket usluga) koje imaju za cilj gostima pružiti mogućnost aktivnog odmora, odnosno maksimalno iskoristiti turistički potencijal domaćinstva. Vlasnik domaćinstva sa svojom obitelji, u pravilu, živi na domaćinstvu dok se za receptivne usluge koristi višak prostora unutar domaćinstva (gospodarstva). Stoga je gost, u permanentnoj i direktnoj interakciji s domaćinom i njegovom obitelji tijekom posjeta domaćinstvu, te ima mogućnost iz prve ruke upoznati se s običajima, tradicijom, načinom i kulturom življenja, kulturološkim mikrosvijetom, kao i poljoprivrednom proizvodnjom, tipičnim proizvodima i lokalnom gastronomijom.

Usluge smještaja mogu se nuditi u sobama, apartmanima ili posebnim kućama.

PRETPOSTAVKE / UVJEH

•    poljoprivredno gospodarstvo (usmjerenost ka proizvodnji tipičnih proizvoda; plasiranje proizvoda kroz turističke usluge: usluge prehrane ili direktna prodaja na domaćinstvu) – proizvedeno i konzumirano na domaćinstvu)

•    stacionarni oblik turističke ponude (smještaj) – iskorištavanje postojećih struktura (ne vrši se pritisak na prostor za gradnju novih struktura)

•    uređenje domaćinstva u skladu s baštinom (ambijentalna arhitektura i opremanje)

•    uređen okoliš

•    osiguran parking

•    konfekcioniranje proizvoda proizvedenih na domaćinstvu (“turistička” pakiranja) i prodajni punkt proizvoda proizvedenih na domaćinstvu (poseban prostor na domaćinstvu uređen kao prodajni punkt proizvodima iz vlastite proizvodnje – na primjer, viško vino, limunčelo, rogačica, domaća slana riba, džemovi od limuna i sl.

•    ukoliko domaćinstvo nudi usluge prehrane za goste izletnike (grupe koje se na domaćinstvu zadržavaju par sati) potrebno je organizirati poseban prostor za usluživanje obroka.

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA

•    radionice tradicionalne kuhinje – škole kuhanja, gastro team building za poslovne ljude

•    ture – organiziranje tematskih itinerera za svoje goste: pješačenje, biciklizam, planinarenje, sakupljanje ljekovitog bilja, sportovi u prirodi, kulturni itinereri, vinske ceste, ceste maslinovog ulja, itd.

•    stari zanati (pletenje mreža, izrada proizvoda od drva / kamena, mala brodogradnja, stolarija, gradnja s kamenom itd.)

•    rekreativno jahanje i terapijsko jahanje

   lokalne fešte, festivali i događanja_

KLJUČNI TRŽIŠNI SEGMENTI

•    obitelji s djecom (30 – 55 godina)

•    bračni parovi (35 –    75    godina)

•    poslovni gosti

•    vrtići, škole, fakulteti    (u    cilju    edukacije)

•    udruženja (ljubitelji prirode, udruženja aktivnosti na otvorenom, gastro udruženja, ljubitelji starina, ribolovci, itd.)

•    dnevni izletnici (zadržavaju se u mikrodestinaciji 8,4 sati)

»    vikend posjetitelji_

SADRŽAJI I KAPACITETI

•    smještajne jedinice mogu biti organizirane kao zasebne sobe, apartman, kuća ili kamp (ovisno o prostranosti struktura koje su namijenjene turističkim uslugama)

•    smještajni kapacitet apartmana ne veći od 5 osoba; smještajni kapacitet kuće ne veći od 8 osoba

•    jednokrevetna soba ne manja od 10m2 bez kupatila (poželjno 15m2); dvokrevetna soba ne manja od 15m2 bez kupatila (poželjno 20m2)

•    svaka soba mora imati svoje kupatilo (na svakih 4 osobe u apartmanu i kući potrebno je jedno kupatilo)

•    ograđeno domaćinstvo zelenom ogradom ili suhozidom

•    bazen (ukoliko je okućnica domaćinstva veća od 1000m2)

» smještajne jedinice, sanitarni prostori kao i prostori za usluživanje jela prilagođeni za osobe s posebnim potrebama

INVESTICIJE

•    200.000    Eura    -1 mil. Eura

RIDOSIUED AKTIVNOSTI

•    Izrada studije izvedivosti

•    Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata

•    Dobivanje potrebnih dozvola

» Početak realizacije_

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU

•    Program ‘Eko-etno sela’ Splitsko-dalmatinske županije

•    Poticaj razvoju poljoprivredne djelatnosti

•    Poticaji za razvoj malog poduzetništva

•    Program poticajnih mjera “Poticaj za uspjeh”

i.    Krediti za ulaganja u obnovu starih (postojećih) kuća sagrađenih u skladu sa izvornom, tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -“Pod stoljetnim krovovima”

ii.    Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel, pansion, aparthotel s restoranom i kamp

•    Program kreditiranja seoskog turizma “Razvoj turizma na selu”

•    Program poticanja zaštite, obnove i uključivanja u turizam baštine u turistički nerazvijenim područjima „Baština u turizmu”

RURALNI BED & BREAKFAST

POTENCUAL / MOGUĆNOST

Otok Vis je vrlo atraktivna destinacija za turistički obilazak, a vrlo je popularna destinacija za posjetitelje lokalnih događanja (Komiška fešta, Viška regata i sl.) pa je stoga potrebno razviti smještajne kapacitete koji su namijenjen takvim skupinama gostiju. Ruralni B&B integrira tradicionalnu arhitekturu, ruralno okruženje i domaću atmosferu, lako je ovo projekt ruralnog turizma, može se organizirati u manjim naseljima, na lokacijama koje pružaju užitak tradicionalnog / ruralnog okruženja.

Moguće lokacije za razvoj ruralnih bed&breakfast objekata su naselja na cijelom području destinacije, a osobito na lokacijama Marine zemlje, Podstražje, te odabrane lokacije u blizini Visa i Komiže.

KONCEPT

Ruralni bed and breakfast (B&B) odnosno noćenje s doručkom predstavlja domaćinstvo koje pored osnovne usluge smještaja (sobe – svaka sa svojim zasebnim kupatilom ili apartmani) obavezno nudi i uslugu doručka gostima domaćinstva. Vlasnik domaćinstva nije profesionalni poljoprivredni proizvođač (ali može i biti), tj. poljoprivredna proizvodnja nije nužno vezana za turističke usluge, ali se zahtjeva da u ponudi doručka bude barem jedan proizvod vlastite proizvodnje, s obzirom da je domaćinstvo smješteno u ruralno područje i takova mogućnost postoji. Doručak se služi u posebnom prostoru organiziran za ugošćavanje. Vlasnik živi na tome domaćinstvu i praktički gost je smješten u kući domaćina, jedino ukoliko ne postoji zasebna kuća za potrebe smještaja. Životni prostori domaćina odvojeni su od prostorija koje gost koristi, tako da postoji zajamčena privatnost.

Za ovu kategoriju uvriježen je internacionalni naziv B&B koji se koristi i kao jak marketinški pojam.

Posebna podvrsta kategorije ruralnog B&B je Bike&Bed namijenjena ciljnoj skupini biciklista. U tom slučaju domaćinstvo organizira još i sigurnu prostoriju pod ključem za spremanje i eventualan servis bicikli.

•    položaj domaćinstva u selu ili malom gradu (recimo u Komiži) uz dobru zaštitu životne sredine, miran i tih položaj, bez buke ili zagađenja i autentična bliskost s prirodnim okruženjem

•    stacionarni oblik turističke ponude (smještaj) – iskorištavanje postojećih struktura (ne vrši se pritisak na prostor za gradnju novih struktura)

•    mali kapacitet smještaja

•    gostoljubivost – osobna briga domaćina o gostu

   bliskost s prirodnim okruženjem, povezanost s lokalnom zajednicom, upoznavanje s tradicijskim i kulturnim vrijednostima

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA

•    radionice pripreme i spravljanja tradicijskih doručaka

•    ture – organiziranje tematskih itinerera za svoje goste: pješačenje, biciklizam, tur obilaska utvrda, arheološki lokaliteti, planinarenje, sakupljanje ljekovitog bilja, sportovi u prirodi, kulturni itinereri, vinske ceste, ceste maslinovog ulja, itd.)

•    lokalne fešte, festivali i događanja_

KUUČNI TRŽIŠNI SEGMENTI

• parovi bez djece, individual«, biciklisti (25 – 49 godina – putuju u parovima i grupama od 6 i više osoba), zaljubljenici u prirodne i kulturne znamenitosti, posjetitelji lokalnih festivala, fešti, događanja, poslovni ljudi

SADRŽAJI I KAPACITETI

•    smještajne jedinice mogu biti organizirane kao zasebne sobe ili apartman. Za ovaj oblik domaćinstava preporučljivo je organizirati prostrane sobe koja svaka ima svoje zasebno kupatilo.

•    smještajni kapacitet ne bi smio biti veći od 12 kreveta

INVESTICIJE

•    0,8-1,5 milijuna Eura

REDOSLIJED AKTIVNOSTI

•    Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata

•    Dobivanje potrebnih dozvola

» Početak realizacije_

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU

•    Poticaji za razvoj malog poduzetništva

•    Program poticajnih mjera “Poticaj za uspjeh”

i.    Krediti za ulaganja u obnovu starih (postojećih) kuća sagrađenih u skladu sa izvornom, tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -“Pod stoljetnim krovovima”

ii.    Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel, pansion, aparthotel s restoranom i kamp

•    Program kreditiranja seoskog turizma “Razvoj turizma na selu”

•    Program poticanja zaštite, obnove i uključivanja u turizam baštine u turistički nerazvijenim područjima „Baština u turizmu”

•    Program ‘Eko-etno sela’ Splitsko-dalmatinske županije

•    Pomoć pri izradi prostorno planske dokumentacije

•    geodetska podloga

•    pravna podrška

» financijska podrška pripremi projekta_

E3 J».;nn rc«ir O Riidna kuLM cm r-itaor □ Rudni Bed & Ent^htl Rudrt ;d*d|*ilittd

—    Rifdfl: USrill

—    P>iic«risk :iK

15.3 Projekti turističke infrastrukture i turističkih atrakcija

Uz projekte za podizanje konkurentnosti, te razvojne projekte smještajnih kapaciteta, predlažemo projekte turističke infrastrukture i turističkih atrakcija koji cijeloj destinaciji pružaju razvoj dodatne ponude, a time podižu razinu atraktivnosti i konkurentnosti cijelog otoka Visa. Neki od ovih projekata razvijati će se na području određenih mikro-destinacija unutar otoka Visa, a ostali se mogu primijeniti na cijelo područje destinacije.

Pri izboru i definiranju projekata turističke infrastrukture i atrakcija fokusirali smo se na one projekte koji potiču ’zeleno poduzetništvo’ (privatne inicijative, po principima održivog razvoja), dok u isto vrijeme njihov potencijalni razvoj omogućava razvoj konkurentnih proizvoda, te u konačnici osigurava atraktivnost cjelokupne destinacije.

PROJEKT TURISTIČKE INFRASTRUKTURE I    OPIS

ATRAKCIJA

 

1 Kušaonica vina i    Obzirom    na već razvijenu proizvodnju kvalitetnih vina od autohtonih

maslinovog ulja    sorti    vina    na    otoku Visu, kao i postojeće i nove inicijative vezane na

uzgoj maslina, ovaj projekt integrira i proizvodnju i komercijalizaciju.

Osim toga, identificirane su neke inicijative lokalnog malog poduzetništva za razvojem upravo ovakve vrste ruralnog objekta (na primjer u Podhumlju, Pliskom polju itd), pa je stoga potrebno podržati ovakve inicijative, uz nastojanje da se organiziraju i oblikuju po standardima i pravilima poslovanja za ovakve vrste objekata.

Kušaonica predstavlja domaćinstvo na kojemu je poljoprivredna proizvodnja osnovna djelatnost, a koja je usmjerena ka profesionalnoj proizvodnji jednog ili najviše dva tipična proizvoda karakteristična za mjesto gdje se domaćinstvo nalazi, odnosno gospodarstvo je specijalizirano za konkretnu proizvodnju nekog od proizvoda (vino, ulje, voće, bademi, tradicionalne slastice, proizvodi od brašna mljevenog na mlin na vodu itd.). Proizvodi se konfekcioniraju (pakiraju) te se pored direktne prodaje na mjestu proizvodnje organizira i turistička usluga kušanja proizvoda koja se naplaćuje u za to organiziranom prostoru.

 

Potencijalne lokacije za razvoj kušaonica su: Plisko polje, Podšpilje, Podhumlje, te ostale lokacije već postojećih vinograda / vinarija_

 

2

 

Sustav vidikovaca

 

Cijeli otok Vis obiluje lokacijama sa prekrasnim pogledima prema moru i unutrašnjosti otoka, a osim trenutnih organiziranih aktivnosti obilaska otoka, a pritom i obilaska nekih atraktivnih lokacija sa kojih se pružaju pogledi na ljepotu otoka, ne postoji organizirana i opremljena mreža točaka za ovakvu vrstu proizvoda.

 

Sustav vidikovaca temelji se dakle na mreži lokacija sa najljepšim pogledima prema moru, ali i prema unutrašnjim dijelovima otoka sa pogledom na polja / sela, kako bi se kreirali doživljaji i intenzivna iskustva ljepote prirode. Uz kreiranje odgovarajućih prilaza vidikovcima, za potpuni doživljaj potrebno je osigurati kvalitetno dizajnirane platforme za posjetitelje, sa (interaktivnim) informacijskim pločama, suvremenim dalekozorom, i slično.

 

3

 

Panoramska cesta

 

Najatraktivnije lokacije za sustav vidikovaca su uzduž postojećih i planiranih puteva između Visa i Komiže (pogledi prema moru i unutrašnjosti otoka – poljima, itd.)_

Naselja na otoku Visu danas su povezana dvjema cestama (starom cestom na južnoj strani otoka, te cestom novije izgradnje koja povezuje dva administrativna centra, središnjim dijelom otoka). Međutim, mnoge lokacije na sjevernoj strani otoka, kao i u unutrašnjosti, trenutno su teško dostupne, što je zasigurno ograničavajući element za razvoj kompletnog turističkog lanca vrijednosti cijele ove otočke destinacije.

 

Prstenasta panoramska cesta koja se ovdje predlaže povezuje gradove Vis i Komižu, a vodi kroz naselja i ostale točke interesa (vinograde,

 

poglede na polja, i sl.) na južnoj strani, dok sa sjeverne strane otoka također prolazi uz naselja, i gdje je moguće pruža poglede prema moru. Panoramski karakter ove ceste omogućava posjetiteljima destinacije da na ovaj način uspostave kontakt sa prirodom, te da se stapajući sa veličanstvenim prostorom pruži potpuni doživljaj ovog visokovrijednog prostora i ljudi koji u njemu žive.
4 ‘Ribarski muzej’ – Komiža Komiža je tradicionalno ribarsko mjesto, koje ovaj element svog povijesnog razvoja mora integrirati u svoju turističku ponudu. Naime, u Komiži već postoji ribarski muzej, koji se ovim projektom restrukturira / nadograđuje, a nudi široki spektar aktivnosti, kako se detaljnije opisuje u nastavku.

Muzej je strukturiran tako da nudi jedinstven doživljaj povijesti i tradicije ribarskog mjesta Komiže i svojim posjetiteljima na jednom mjestu nudi mogućnost upoznavanja sa tradicionalnom djelatnošću otoka, te također nudi mogućnost u uz to vezanim aktivnostima. U sklopu muzej organiziran je izložbeni prostor sa foto i video materijalima, izložbenim primjercima tradicionalnih ribarskih brodica, falkuša, ribarski pribor i oprema, itd. Isto tako, u budućnosti je moguće proširenje muzeja, pa je tako moguće proširiti ponudu tako da u okviru muzeja posluje konoba / restoran sa ribljim specijalitetima, te da se nude komercijalni sadržaji sa lokalnim prehrambenim proizvodima, kao i suveniri vezane uz ribarstvo.

5 Interpretacijski centar ‘Vis -otok skrovište’ Otok Vis predstavlja vrlo atraktivnu destinaciju, sa bogatstvom kulturno-povijesnih i prirodnih elemenata, a njegova atmosfera daje osjećaj izoliranosti i omogućava svojevrstan ‘bijeg’ od stvarnosti. Integracijom svih ovih elemenata, otok Vis ima mogućnost prezentiranja svoje ljepote.

Interpretacijski centar ‘Vis – otok skrovište’ koji će se locirati na u gradu Visu treba se razviti kao samostalna atrakcija, koja će predstavljati nezaobilaznu točku kod posjete destinaciji, a svojim gostima pružiti će razumijevanje prirode, povijesti, razvoja, kulture, tradicije i društvenog okruženja cijelog područja otoka. Ovaj centar namijenjen je domaćim i stranim gostima, a samoj destinaciji doprinijeti će podizanjem razine atraktivnosti i diversifikacijom proizvoda i aktivnosti otoka Visa.

6 Koncept pješačkih, planinarskih i biciklističkih staza Trenutno se na otoku Visu revitaliziraju i kreiraju pješačke, planinarske i biciklističke staze, no da bi ovaj projekt bio atraktivan dio cjelokupne turističke ponude otoka, potrebno ga je na taj način i izvesti.

Razvoj koncepta pješačkih i planinarskih staza za cjelovito područje otoka Visa temelji se na poboljšanju postojećih staza, kao i razvoju novih koji se međusobno spajaju i povezuju. Nadalje, ovaj koncept također podrazumijeva rute sa punktovima na ključnim točkama interesa i vidikovcima na različitim lokacijama otoka, koji u blizini nude lokalne gastronomske specijalitete i mjesto za kratki predah, a sve u prirodnom okruženje.

7 Centar za sportove na vodi Postojeće turističke agencije na otoku Visu u svoju su ponudu uvrstile organiziranje različitih aktivnosti na vodi, a obzirom na nezaobilazan element i motiv dolaska gostiju (turistički proizvod ‘sunce i more’), centar za aktivnosti na vodi dodatno obogaćuje cjelokupnu turističku ponudu otoka.
Centar za sportove sadrži sve servisne i ugostiteljske sadržaje koji su potrebni za ugodan, zabavan i stimulativan aktivni odmor na vodi, a može nuditi široki spektar aktivnosti, kao na primjer: ronjenje, kajaking na moru, veslanje, jedrenje, i slično. Centar mora imati prostor za parkiranje, usluge iznajmljivanja, prodaje i popravka sportske opreme, ugostiteljske sadržaje

Potencijalne lokacije za centar sportova na vodi su Komiža i Vis

8 Program zdrave hrane za potrebe tur. tržišta destinacije Na otoku Visu je potrebno revitalizirati poljoprivrednu proizvodnju, koja je u prošlosti bila mnogo bolje razvijena (limun, rogač, masline, povrće, itd.). Naime, danas je vrlo teško u trgovinama mješovite robe na otoku kupiti lokalne proizvode (poput, primjerice, limuna). Osim toga, povezivanjem poljoprivredne proizvodnje i turističkih / ugostiteljskih objekata dodatno se potiče razvoj lokalnog gospodarstva, a također se obogaćuje turistička ponuda.

Program zdrave hrane za potrebe turističkog tržište otoka Visa podrazumijeva proizvodnju organske hrane od strane lokalnih poljoprivrednika, povezivanje proizvođača hrane i ugostiteljskih i hotelskih poduzeća na području destinacije u smislu distribucije lokalno proizvedene hrane, te mogućnost kreiranja specifične turističke ponude bazirane na uključenju gostiju u aktivnosti na seoskim domaćinstvima, sa ponudom smještaja.

9 Škola viške kuhinje Ovaj program podrazumijeva organiziranje tečajeva pripreme tradicionalnih jela za više gostiju na odabranim lokacijama, uz dodatnu organizaciju obilaska kušaonice vina, obilaska atrakcija, i slično.

Potencijalne lokacije za održavanje programa su: Podšpilje, Plisko polje, Podhumlje, itd.

10 Etno selo Dragodid Tradicionalan težački život otoka Visa potrebno je interpretirati i prezentirati kao jedan od ključnih elemenata baštine otoka. Naime, postoji nekoliko lokacija na sjevernoj strani otoka koje pružaju idealnu mogućnost revitalizacije i kreiranje jedinstvenog doživljaja nekadašnjeg načina života otočana, a svakako je najatraktivnije selo Dragodid.

Tradicionalno viško selo Dragodid nalazi se na sjevemo-zapadnoj strani otoka, nedaleko Komiže, pod režimom zaštite je i sastoji se od napuštenih tradicionalnih kuća. Njihova revitalizacija u etno selo, koje predstavlja svojevrsni muzej ‘težačkog’ života otoka na otvorenom i zatvorenom prostoru, kreira dodanu vrijednost prikazu tradicionalnih vrijednosti otoka Visa.

11 Interpretacijski centar ‘Vojna povijest Visa’ Otok Vis je u prošlosti zbog svog strateškog položaja bio svojevrsna vojna utvrda u periodu od 1945 – 1992 godine. Na površini od svega 90 km2 nalazilo se preko 30 vojnih objekata, uključujući tunele u podzemlju i tunel za zaklon ratnih brodova, kao i dobro poznatu Titovu špilju. Vis treba valorizirati svoju povijest kroz turizam, te kreirati centar koji je interpretira, te nudi različite ture obilaska interesantnih, nekada vojnih lokacija.

Centar koji posjetiteljima interpretira povijest otoka Visa i period prisustva vojske na otoku. Uz prikaz povijesti upotrebom interpretacijskih materijala (fotografije, video materijali, zapisi,

151

dokumenti, itd.) ovaj centar još nudi organizaciju vodenih tura vojnih lokacija, spilja, tunela, itd. Ovaj projekt podrazumijeva pripremu i opremanje svih lokacija za posjet turista (uređenje, oprema po standardima sigurnosti za posjetitelje, itd.)
12 Ture otoka lako je postala dio ponude lokalnih turističkih agencija, organizacija inovativnih tura otoka jest prioritetni zadatak jedinstvene Destinacijske menadžment organizacije otoka u suradnji s lokalnim agencijama i ponuđačima različitih iskustava. Katalog tura i programa koji se mora razraditi na godišnjoj razini mogao bi imati sljedeći sadržaj:

Tura prirodnih i kulturnih zaštićenih punktova Viška vinska tura Tura viških vanjskih otoka – Tura karakterističnih viških građevina Tura Viška povijest Tura viških sela, itd.

U nastavku se detaljnije opisuju sljedeći projekti: panoramska cesta, interpretacijski centar ‘Vis -otok skrovište’, ribarski muzej – Komiža, etno-selo Dragodid, Centar ‘vojna povijest Visa’ i kušaonice vina i maslinovog ulja.

PANORAMSKA CESTA

POTENCIJAL / MOGUĆNOST

Ljepota otoka Visa, očaravajući pogledi prema moru, te iskustvo ruralne idile idealni su elementi za kreiranje doživljaja i direktnog kontakta sa prirodom i životom otoka, na način da se oni povežu u integriranu cjelinu putem panoramske ceste.

Pogled sa ceste na Komižu    Pogled    sa    ceste    na    vinograde

Na otoku Visu postoji stara cesta koja vodi od Visa do Komiže, te cesta novije izgradnje koja drugim putem također spaja ova dva naselja. Naš je prijedlog da se revitalizira dionica stare ceste između ova dva naselja (širi profil, ako i gdje je moguće), te da se opremi prema prijedlozima koji slijede, a sjeverni dio otoka zahtjeva rekonstrukciju postojećih puteva, odnosno nadogradnju gdje je potrebno, kako bi se omogućio prstenasti put oko cijelog otoka. Naime, ovaj projekt ima dvostruku važnost za razvoj turizma na otoku Visu: prije svega, na ovaj se način poboljšava dostupnost i pristup svim lokalitetima na otoku (što je trenutno prilično zahtjevan zadatak, osobito na sjevernom dijelu otoka). Drugo, panoramska cesta samostalna je atrakcija koja gostima destinacije pruža nova iskustva i doživljaje upoznavanja sa ljepotama ovog prostora i ljudi koji na njemu žive.

Prilikom obilaska terena identificirane su aktivnosti nekih turističkih agencija na otoku (npr. Alternatura), koje između mnogih drugih aktivnosti organiziraju i obilazak otoka. To je međutim ‘pakiranje’ proizvoda i aktivnosti u cjelokupnoj ponudi jedne destinacijske menadžment kompanije, dok je projekt panoramske ceste koji se ovdje predlaže

KONCEPT

Prstenasta panoramska cesta povezuje gradove Vis i Komižu, a vodi kroz naselja i ostale točke interesa (vinograde, poglede na polja, i sl.) na južnoj strani, dok sa sjeverne strane otoka također prolazi uz naselja, i gdje je moguće pruža poglede prema moru. Panoramski karakter ove ceste omogućava posjetiteljima destinacije da na ovaj način uspostave kontakt sa prirodom, te da se stapajući sa veličanstvenim prostorom pruži potpuni doživljaj ovog visokovrijednog prostora i ljudi koji u njemu žive.

PRETPOSTAVKE / UVJETI

•    Na panoramskoj cesti je potrebno kreirati točke interesa koje se opremaju odgovarajućom opremom (odmorišta i vidikovci)

•    Sustav označavanja i turističke signalizacije u prijedlogu ovog plana je također potrebno primijeniti na opremanje ove ceste

•    Ovaj projekt pretpostavlja određenu razinu ’uređivanja’ prostora unutrašnjosti otoka, kreiranja otočke scenografije (npr. polja ljekovitog bilja, sadnja agruma, i sl.)

PRINTER AKTIVNOSTI / SEGMENATA

•    S obzirom na kreiranje kompletnog turističkog lanca vrijednosti destinacije otoka Visa, gostima je potrebno nuditi iskustvo cijelog prostora, doživljaj starih otočkih sela, mogućnost da u obilasku otoka posjete seoska domaćinstva koja će nuditi mogućnost kusanja i kupnje domaćih proizvoda (vina, maslinovog ulja, i sl.), ključne lokacije (točke) interesa, kao i naselja se trebaju integrirati i uključiti u cjelokupnu turističku sliku destinacije.

•    Nadalje, ovim planom predlaže se revitalizacija starih sela (ruralni resort / ruralno etno-eko selo, itd.), pa je gostima neophodno osigurati dostup do njih, te time omogućiti doživljaj života otoka.

•    Izgradnjom panoramske ceste povezuje se integrirani turistički lanac vrijednosti destinacije, jer se u blizini ceste ili na samom putu kreiraju vidikovci, povezuju se turističke atrakcije, nudi se pristup uvalama, povezuju se pješačke i biciklističke staze, itd.

KLJUČNI TRŽIŠNI SEGMENTI

• Svi posjetitelji otoka Visa

INVESTICIJE

• Izrada projekta rekonstrukcije / izgradnje panoramske ceste iznosi 4 do 8 milijuna eura

REDOSLIJED AKTIVNOSTI

•    Izrada projekta rekonstrukcije postojećih puteva i izgradnje dionica koje će povezati naselja i cjelokupni turistički lanac vrijednosti prstenastom panoramskom cestom otoka

•    Dobivanje potrebnih dozvola / pitanje zemljišta kojim će cesta prolaziti

•    Početak realizacije u naredne dvije godine

TIP JAVNI PODRŠKI PROJEKTU

Ovo je projekt javnog sektora

INTERPRETACIJSKI CENTAR ’VIS – OTOK SKROVIŠTE’

POTENCIJAL / MOGUĆNOST    _

Otok Vis obiluje prirodnim i kulturno-povijesnim bogatstvima, koja danas nisu interpretirana niti čine dio turističke ponude na zadovoljavajući i konkurentan način. Da bi se posjetiteljima omogućilo da se bliže upoznaju i dožive prirodu te kulturno-povijesno nasljeđe ovog otoka baštinu ovog područja, potrebno je na kreativan način kreirati centar u kojima će gosti Visa dobiti sve informacije, ali i ponudu mnogih aktivnosti uz koje će se upoznati sa bogatstvom ovog prostora.

KONCEPT

Interpretacijski centar ‘Vis – otok skrovište’ koji će se locirati u gradu Visu treba se razviti kao samostalna atrakcija, koja će predstavljati nezaobilaznu točku kod posjete destinaciji, a svojim gostima pružiti će razumijevanje prirode, povijesti, razvoja, kulture, tradicije i društvenog okruženja cijelog područja otoka. Ovaj centar namijenjen je domaćim i stranim gostima, a samoj destinaciji doprinijeti će podizanjem razine atraktivnosti i diversifikacijom proizvoda i aktivnosti otoka Visa.

Interpretacijski centar pružati će ‘edutainment‘(učenje i zabavu) aktivnosti za goste sa različitim motivima putovanja / dolaska na otok, kao na primjer, različite edukacijske sadržaje koji daju mogućnost učenja o povijesti otoka, Issi, flori, poljoprivredi, ribarstvu, društvenom razvoju, lokalnoj zajednici otoka, itd.

Centar će također nuditi usluge interneta, zatim mogućnost obilaska grada / otoka sa vodičem, usluge hrane i pića, trgovinu sa suvenirima i lokalnim proizvodima i rukotvorinama, te proizvodima vezanima uz posjet centru i sa motivima vezanim uz Issu i sl„ kao i knjigama, mapama, štampanim vodičima, itd.

PRETPOSTAVKE / UVJETI

•    Detaljni dizajn i konceptualno rješenje prostora / lokacije

•    Opremanje prostora i tehnološka rješenja po svjetskim standardima za ovakvu vrstu atrakcije

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA

•    Učenje i aktivnosti kroz zabavu (edutainment) o načinu života na otoku, njegovoj povijesti, kulturi i tradiciji

•    Učenje i aktivnosti kroz zabavu (edutainment) o prirodnim bogatstvima otoka

•    Mogućnost održavanja manjih sastanaka, seminara i slično na prostoru centra

•    Organizacija događaja, manifestacija, koncerata i slično

•    Organizacija vodenih obilaska grad i otoka

•    Upoznavanje sa lokalnim načinom proizvodnje prehrambenih proizvoda i rukotvorina (mali tečajevi pripremanja hiba, viške pogače, pletenja ribarskih mreža i sl.)

KLJUČNI TRŽIŠNI SEGMENTI

• Svi gosti otoka Visa, osobito obitelji sa djecom, mladi, grupe, individualni gosti, poslovni gosti itd.

SADRŽAJI [ KAPACITETI

• Interpretacijski centar mora nuditi slijedeće osnovne sadržaje:

•    Informacijski centar – ponuda itinerara za posjet i obilazak kultumo-povijesnih i drugih znamenitosti otoka Visa, sa mapama, literaturom i svim potrebnim informacijama, te sa komercijalnom ponudom lokalnih proizvoda, rukotvorina, suvenira, itd.

•    Centar za aktivnosti – posjetiteljima nudi raznovrsne aktivnosti učenja i zabave tokom cijele godine

•    Prostor za radionice, tečajeve, sastanke i slično.

•    Restoran / konoba sa vrtnom terasom

INVESTICIJE

• Procijenjeni iznos investicije za ovaj projekt iznosi od 500.000 do 1.000.000 EUR

REDOSLIJED AKTIVNOSTI

Pronalaženje idealne lokacije;

Izrada detaljnog programa, konceptualnog dizajna projekta od strane neke od renomiranih internacionalnih kompanija s iskustvom u razvoju interpretacijskih centara;

Kontaktiranje svjetskih dobavljača tehnološke opreme za ovakav tip atrakcija;

Organizacija upravljačke strukture za realizaciju projekta;

Realizacija investicija i uključivanje lokalnog malog i srednjeg poduzetništva na pojedinim dijelovima projekta.

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU

Iznalaženje lokacije i pitanje vlasništva nad zemljištem Infrastruktura (prometnice) do centra i u centru Označavanje / signalizacija do centra

Pomoć sa sredstvima resornih Ministarstava i ostalih odgovarajućih fondova

RIBARSKI MUZEJ – KOMIŽA

POTENCIJAL / MOGUĆNOST

Komiža kolijevka ribarstva, i veoma ponosna na svoju ribarsku povijest i tradiciju, o čemu svjedoči muzej ribarstva i rekonstrukcija tradicionalne ribarske brodice ‘Falkuše’. Kreiranjem interpretacijskog centra, ona oživljava i priča svoju ribarsku priču na inovativan i zabavan način, a gostima daje mogućnost učenja o toj tradicionalnoj vještini mještana.

KONCEPT

Muzej je strukturiran je tako da nudi jedinstven doživljaj povijesti i tradicije ribarskog mjesta Komiže i svojim posjetiteljima na jednom mjestu nudi mogućnost upoznavanja sa tradicionalnom djelatnošću otoka, te također nudi mogućnost u uz to vezanim aktivnostima (organiziranje malih ribarskih izleta, ture brodicom i sl.). U sklopu muzeja organiziran je izložbeni prostor sa foto i video materijalima, izložbenim primjercima tradicionalnih ribarskih brodica, falkuša, ribarski pribor i oprema, itd. Isto tako, u okviru centra posluje konoba / restoran sa ribljim specijalitetima, te komercijalni sadržaji koji nude lokalne prehrambene proizvode, kao i suvenire vezane uz ribarstvo. Ovaj projekt podrazumijeva nadogradnju / restrukturiranje / proširenje već postojećeg ribarskog muzeja, i kreiranje dodatnih sadržaja i aktivnosti.

PRETPOSTAVKE / UVJETI

•    Detaljni dizajn i konceptualno rješenje prostora / lokacije

•    Opremanje prostora i tehnološka rješenja po standardima za ovakvu vrstu atrakcije

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA

•    Organizacija i režim posjećivanja

•    Organizacija događaja, manifestacija, koncerata, i ostalih zbivanja

KLJUČNI TRŽIŠNI SEGMENTI

Svi posjetitelji destinacije (obitelji sa djecom, individualni gosti, grupe, parovi, školske grupe, itd.)

SADRŽAJI I KAPACITETI

• Muzej mora sadržavati:

•    Informativni centar sa kompletnom ponudom informacija o ribarstvu otoka, mapama otoka i arhipelaga, te sa komercijalnom ponudom suvenira, lokalnih rukotvorina, monografija i ostale literature, itd.

•    Interpretacijski centar – koji na inovativan način prikazuje i posjetiteljima komunicira sve o ribarskoj tradiciji otoka i

Komiže – sa povijesnim dokumentima, fotografijama, video materijalima, izlošcima, opremom i priborom i sl.

• Na duži rok valja razmisliti o proširenju koncepta ribarskog muzeja u jedan veći značajniji ribarski interpretacijski tematski park koji bi uz današnju i dogradenu postavu muzeja mogao nuditi i sljedeće aktivnosti:

•    Organizacija obilaska okolnih uvala brodicom

•    Organizacija ribarskih izleta

•    Organizacija posjete Biševu i    ostalim otocima u blizini

•    Manji prostor za radionice, tečajeve, sastanke i slično

•    Trgovine sa lokalnim proizvodima

•    Ribarsku tržnicu

•    Prostor za piknik / roštilj

•    Konoba sa terasom

•    Prodaju karata za ribarske izlete, posjete Biševu i sl.

•    I druge sadržaje koje bi valjalo posebno i suptilno osmisliti kao autonomnu otočku atrakciju

INVISTICU

• Procijenjeni iznos investicije za prvi dio prijedloga ovog projekta iznosi oko 1.500 000 eura EUR

REPOSLUED AKTIVNOSTI

•    Realizacija investicija i uključivanje lokalnog malog i srednjeg biznisa na pojedinim dijelovima projekta.

•    Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU

• Financijske potpore – resorna ministarstva, fondovi i sl.

ETNO SELO DRAGODID

POTENCIJAL / MOGUĆNOST

Tradicionalno viško selo Dragodid nalazi se na sjeverno-zapadnoj strani otoka, nedaleko Komiže, pod režimom zaštite je, i sastoji se od napuštenih tradicionalnih kuća. Njihova revitalizacija u etno selo, koje predstavlja svojevrsni muzej ‘težačkog’ života otoka na otvorenom i zatvorenom prostoru, kreira dodanu vrijednost prikazu tradicionalnih vrijednosti otoka Visa.

KONCEPT

Staro selo Dragodid potrebno je revitalizirati tako da u konceptu muzeja na otvorenom i zatvorenom prostoru svojim posjetiteljima priča priču nekadašnjeg težačkog života na otoku. To će činiti tako da rekonstruira staru kuću u kojoj je staro ognjište, prostor za spavanje sa starim krevetima i namještajem, sačuvani stari pribor itd. Na otvorenom prostoru kreira se boćalište gdje gosti mogu naučiti i sudjelovati u ovoj aktivnosti, prikaz starih alata za obradu zemlje / ribarenje, te mali vrt sa tradicionalnim nasadima povrća. Ovo etno selo ima i malu konobu gdje gosti mogu uživati u brzim tradicionalnim specijalitetima.

PRETPOSTAVKE / UVJETI

• Detaljni dizajn i konceptualno rješenje prostora / lokacije

• Sačuvana tradicionalna arhitektura i izgled sela

• Očuvan okoliš

•    Dobar pristup lokaciji

•    Turistička signalizacija do lokacije

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA

•    razgledavanje objekta

•    aktivnost boćanja

•    kupnja informativnih materijala o selu I tradicionalnom načinu života

•    kupnja suvenira, lokalnih proizvoda, lokalnih rukotvorina, i sl.

KLJUČNI TRŽIŠNI SEGMENTI

• Svi gosti otoka Visa, osobito parovi, mladi, grupe, individualni gosti, obitelji itd.

SADRŽAJI t KAPACITETI

• Etno selo Dragodid mora nuditi slijedeće osnovne sadržaje:

•    Izložbeni prostor u unutrašnjosti objekta – sa starim namještajem i opremom, ognjištem, priborom, starim fotografijama i ostalim interpretacijskim materijalima i sl.

•    Informativni punkt – sa literaturom i svim potrebnim informacijama o atrakciji i otoku, te sa komercijalnom ponudom lokalnih proizvoda, rukotvorina, suvenira, itd.

•    Vanjski prostor sa uređenom okućnicom na tradicionalan način (mali vrt, kućica za magarca i sl.)

•    Vanjski prostor sa uređenim dijelom za boćanje

•    Mala konoba sa brzim viškim specijalitetima (pogača, i ostali proizvodi koji se ne pripremaju na licu mjesta)

•    Prostor za parkiranje

•    Dobar pristup sa panoramske ceste

INVESTICIJE

• Procijenjeni iznos investicije za ovaj projekt iznosi oko 500.000 eura

REDOSLIJED AKTIVNOSTI

•    Izrada detaljnog programa, konceptualnog dizajna projekta;

•    Realizacija investicija i uključivanje lokalnog malog i srednjeg poduzetništva na pojedinim dijelovima projekta.

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU

•    Pitanje vlasništva nad zemljištem

•    Infrastruktura (prometnice) do lokacije

•    Označavanje I signalizacija do lokacije

•    Pomoć sa sredstvima resornih Ministarstava i ostalih odgovarajućih fondova

CENTAR ’VOJNA POVIJEST VISA’

POTENCIJAL / MOGUĆNOST

Vis je zbog svog strateškog položaja bio svojevrsna vojna utvrda u periodu od 1945 -1992 godine. Na površini od svega 90 km2 nalazilo se preko 30 vojnih objekata, uključujući tunele u podzemlju i tunel za zaklon ratnih brodova. Vis treba valorizirati svoju povijest kroz turizam, te kreirati centar koji je interpretira, te nudi različite ture obilaska interesantnih, nekada vojnih lokacija.

KONCEPT

Jedna lokacija u unutrašnjosti otoka oprema se kao manji centar za posjetitelje, gdje se interpretira vojna povijest otoka Visa, dokumentira se različitim materijalima (povijesni dokumenti, nacrti tunela, mape, oprema, itd.).

PRETPOSTAVKE / UVJETI

•    Detaljni dizajn i konceptualno rješenje prostora / lokacije

•    Opremanje prostora i tehnološka rješenja po standardima za ovakvu vrstu atrakcije

•    Uređenje i opremanje nekadašnjih vojnih lokacija za prihvat posjetitelja (uređenje tunela / ili dijelova tunela, uređenje pristupnih puteva, uređenje samih lokacija sa neophodnim tur. sadržajima, itd.)

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA

•    Posjete centru, razgledavanje izložaka / materijale

•    Mogućnost obilaska centra sa vodičem koji interpretira postavu centra

•    Gledanje video materijala

•    Kupnja suvenira vezanih uz povijest vojske na Visu (memorabilia), te lokalnih proizvoda i rukotvorina

•    Obilazak nekadašnjih vojnih lokacija sa vodičem

•    Uživanje u lokalnim specijalitetima u restoranu / konobi ovog centra

•    Organiziranje događaja, koncerata, predstava i slično

KLJUČNI TRŽIŠNI SEGMENTI

• Svi gosti otoka Visa, a osobito mladi, grupe, individualni gosti, obitelji itd.

SADRŽAJI I KAPACITETI

• Interpretacijski centar mora nuditi slijedeće osnovne sadržaje:

•    Informacijski centar – prostor koji interpretira povijest otoka za vrijeme prisustva vojske, sa mapama, literaturom i svim potrebnim informacijama, te sa komercijalnom ponudom lokalnih proizvoda, rukotvorina, suvenira, itd.

•    Restoran / konoba

•    Ponuda itinerara za posjet i obilazak nekadašnjih vojnih lokacija otoka Visa

INVESTICIJE

• Procijenjeni iznos investicije za ovaj projekt iznosi oko 2,000 000 eura

RIDOSUiD AKTIVNOSTI

•    Izrada detaljnog programa, konceptualnog dizajna projekta

•    Realizacija investicija

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU

•    Iznalaženje lokacije i pitanje vlasništva nad zemljištem

•    Infrastruktura (prometnice) do lokacije

•    Označavanje / signalizacija do lokacije

•    Pomoć sa sredstvima resornih Ministarstava i ostalih odgovarajućih fondova

KUŠAONICE VINA I MASLINOVOG ULJA

POTENCIJAL / MOGUĆNOST

Otok Vis ima mogućnost kreiranja i kvalitetnog turističkog proizvoda gastronomije i vina, tako što će svojim gostima nuditi kompletni turistički lanac vrijednosti ovog proizvoda, po primjeru poznatih svjetskih destinacija sa sličnim proizvodom. Jedan od ključnih faktora uspjeha proizvoda gastronomije i vina je kušaonica vina i maslinovog ulja, koji se opisuje u nastavku.

Na otoku Visu su već započele inicijative kreiranja gastronomskih tržišnih marki (npr. hib, proizvodnja lokalnih proizvoda Okusite Hrvatsku te proizvodnja vina poznate viške sorte Vugava). Prema tome, ovim se projektom i razvojem ovakvih turističkih proizvoda ruralnog turizma omogućava komercijalizacija tradicionalnih proizvoda ovog otoka.

Potencijalne lokacije za razvoj kušaonica su: Piisko polje, Podšpilje, Podhumlje, te ostale lokacije već postojećih vinograda / vinarija.

Postojećim inicijativama je svakako potrebno pružiti dodatnu podršku u smislu poticaja kao i u smislu eventualne edukacije / smjernica za bolju organizaciju i usklađivanje sa standardima strukturiranja objekata ovakve vrste.

KONCEPT

Kušaonica predstavlja domaćinstvo na kojemu je poljoprivredna proizvodnja osnovna djelatnost, a koja je usmjerena ka profesionalnoj proizvodnji jednog ili najviše dva tipična proizvoda karakteristična za mjesto gdje se domaćinstvo nalazi, odnosno gospodarstvo je specijalizirano za konkretnu proizvodnju nekog od proizvoda (vino, limunčelo, rogačica, ulje, med, sir, suhomesnati proizvodi, voće, bademi, tradicionalne slastice, itd.). Proizvodi se konfekcioniraju (pakiraju) te se pored direktne prodaje na mjestu proizvodnje organizira i turistička usluga kušanja proizvoda koja se naplaćuje u za to organiziranom prostoru. Na domaćinstvu ne postoje smještajni kapaciteti već se nude isključivo usluge kušanja i prodaje tradicionalnih proizvoda. Kušanje se može organizirati za max. 50 osoba odjednom i ne mogu im se nuditi topla jela (kuhana jela kao u agroturizmu) već samo naresci.

Kušaonice stvaraju mrežu punktova tipičnih proizvoda u destinaciji koji se mogu pribaviti direktno od proizvođača.

Prosječan boravak gostiju-izletnika: 1-2,5 sati

PRETPOSTAVKI / UVJETI

•    specijalizirana poljoprivredna proizvodnja

•    neposredna prodaja proizvoda u mjestu proizvodnje (prodajni punkt) – proizvedeno i prodano na domaćinstvu

•    konfekcioniranje (pakiranje) proizvoda

organiziranje turističkog paketa (prezentacija, upoznavanje s tradicijom, kusanje, kupnja) autentičnost objekta i bliskost sa prirodnim okruženjem

osjetna očuvanost okoliša_

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA

upoznavanje s proizvodnjom upoznavanje s karakteristikama proizvoda mali tečaj degustacije za grupe

profesionalni tečajevi degustacije (sommelier, kušač maslinovog ulja, itd.) za manje grupe do 10 osoba etno zbirka

bio (ekološka) proizvodnja_

KLJUČNU TRŽIŠNI SEGMENTI

gosti koji borave u destinaciji gastro gosti poslovni gosti

grupe (studijske, prijatelji, itd.) gosti koji dolaze zbog tura individualni gosti

dnevni izletnici (zadržavaju se u destinaciji oko 8 sati)

SADRŽAJI t KAPACITETI

uređen okoliš i pristup kušaoni

poseban prostor organiziran za kušanje, uređen prema ambijentalnim i tradicijskim elementima tradicionalne arhitekture

adekvatan pribor i oprema za degustaciju (posebno za vino, ulje, itd.) prostor prilagođen osobama s posebnim potrebama stolovi i stolice umjesto klupa

osiguran parking_

INVESTICIJE

100.000 Eura do 250.000 Eura

REDOSLIJED AKTIVNOSTI

Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata Dobivanje potrebnih dozvola Početak realizacije

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU

Poticaji za razvoj malog poduzetništva Program poticajnih mjera “Poticaj za uspjeh”

i.    Krediti za ulaganja u obnovu starih (postojećih) kuća sagrađenih u skladu sa izvornom, tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -“Pod stoljetnim krovovima”

ii.    Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel, pansion, aparthotel s restoranom i kamp

•    Program kreditiranja seoskog turizma “Razvoj turizma na selu”

•    Program poticanja zaštite, obnove i uključivanja u turizam baštine u turistički nerazvijenim područjima „Baština u turizmu”

15.4 Projekti edukacije i upravljanja

Da bi destinacija otoka Visa sve elemente turističkog lanca vrijednosti mogla kreirati, integrirati i implementirati, potreban je sustav obrazovnih programa (za lokalno stanovništvo i za zaposlene u turizmu i povezanim djelatnostima), kao i dobro strukturirani upravljački sustav. U nastavku su predstavljeni ključni projekti vezani uz izgradnju upravljačkog sustava i edukaciju.

Tablica 15-6: Ključni projekti edukacije i upravljanja

PROJEKT EDUKACIJE 1 UPRAVLJANJA OPIS
1 Destinacijska management organizacija Otok Vis treba jedinstvenu destinacijsku management organizaciju koja se kao javno-privatno partnerstvo treba brinuti za razvoj konkurentnosti i upravljanje marketingom turizma cijelog otoka. Ovo jedan od najvažnijih projekata za usmjeravanje razvoja turizma otoka Visa i kao takva inicijativa ima potpuni prioritet.

Riječ je o javno-privatnom projektu.

2 Organizacija za razvoj i upravljanje ruralnim turizmom Riječ je o osnivanju organizacije za razvoj ruralnog turizma na području županije a koja sukladno pravilima i dosezima razvoja ruralnog turizma Hrvatske promiče i potiče razvoj turizma u ovoj regiji.
3 Projekt edukacije u turizmu Da bi se poboljšala cjelokupna konkurentnost turističkih aktivnosti otoka Visa, ključno je povećati razinu profesionalnosti i gostoljubivosti ljudi zaposlenih u turizmu. Prema tome, edukacija i trening su ključni faktor uspjeha u zadovoljavanju očekivanja i potreba gostiju, pružanju odgovarajuće vrijednosti za novac i na taj način podizanja razine njihovog zadovoljstva i lojalnosti. Uz sve to, profesionalnost ljudskih kadrova zaposlenih u turizmu značajno utječe na izgradnju pozitivnog imidža destinacije.

Ovo je projekt javnog sektora.

4 TourFuture (projekt edukacije lokalnog stanovništva o turizmu) Cilj ovog projekta konkurentnosti je podizanje svijesti i poticanje posvećenosti novom razvojnom modelu turizma destinacije otoka Visa, te podizanje razine svijesti o značaju turizma za ekonomiju ovog područja, a što se osobito odnosi na područja u zaleđu. Predanost i posvećenost lokalne zajednice turizmu je ključ zdravog i kvalitetnog razvoja turizma, jer na taj način cjelokupna destinacija gradi imidž o sebi u umovima svojih gostiju.

Ovo je projekt javnog sektora.

U nastavku projekta detaljno se opisuju projekti Destinacijske menadžment organizacije i organizacije za razvoj i upravljanje ruralnim turizmom.

DESTINACIJSKA MENADŽMENT ORGANIZACIJA

CILJ PROGRAMA

Sustav destinacijskog menadžmenta je program čiji cilj je povećavanje efikasnosti menadžmenta otoka Visa kroz uključivanje i koordiniranje javnog i privatnog sektora na području cijelog otoka. Program će koristiti sinergiju između sektora, koji zajednički rade u istom razvojnom pravcu, te koordinacijom i integracijom područja Visa i Komiže koordinirano omogućava razvoj turizma cijele destinacije._

TRENUTNA SITUACIJA

Na otoku Visu trenutno postoje dva ureda Turističke zajednice (u Komiži i Visu), koji uglavnom ove mikro destinacije tretiraju odvojeno, odnosno, identificirana je niska razina suradnje ova dva ureda u smislu zajedničkog kreiranja konkurentnih turističkih proizvoda i aktivnosti, te na kraju njihovoj zajedničkoj promociji.

OČEKIVANI REZULTATI

Stvaranje DMO-a (Destinacijske menadžment organizacije), a koju će činiti članovi privatnog i javnog sektora područja Grada Visa i Grada Komiže je ključan korak u integriranom razvoju turističke destinacije otoka Visa. DMO će promovirati razvoj sektora na strukturiran i organiziran način kako bi se poboljšala konkurentska prednost otoka. Na ovaj način će se pomoći pri kreiranju adekvatnih usluga i proizvoda, te aktivnosti i iskustava koji bi se trebali prilagoditi postojećim i potencijalnim potrebama i očekivanjima turističke potražnje._

PRIMJER

DMO je kao alat za dohvat putničkih    DMO kreira i nudi turističke pakete u    Primjer ponude aktivnosti i proizvoda

distributera_Španjolskoj_kreiranih od strane DMO-a na intemetu

INFORMACIJE NA INTERNETU

•    http://rural.carnegieuktrust.org.uk/rarp/sustainable_assets/aviemore_and_the_cairngorms_destination_management_or ganisation

•    http://www.destination-devon.com/

•    www.world-tourism.org

•    http://www.insula.org/

•    http://www.visitcomwall.com/

•    http://www.discovertuscany.com/

•    http://www.visitprovence.com/

AKTIVNOSTI / KORACI

•    Menadžment organizaciju trebao bi predstavljati privatni i javni sektor Grada Visa i Grada Komiže. Menadžment struktura mora ustanoviti procedure i postaviti prioritete za stvaranje adekvatnih / konkurentnih turističkih proizvoda, aktivnosti i usluga, temeljem resursa i atrakcija koji nude više potencijala za privlačenje turista i posjetitelja u ovom području:

•    Prvi korak je osnivanje Komisije kako bi se postavila pravila i regulative DMO-a:

o Struktura (Javni i privatni sektor):

■ Javni sektor: Grad Vis, Grad Komiža,Turistička zajednica Visa, Turistička zajednica Komiže, i ostale javne kompanije i organizacije • Privatni sektor: Turističke kompanije (hoteli, tur. Agencije), ostale kompanije, trgovine i ostale usluge, lokalna udruženja, drugi stručnjaci, itd. o Strateški plan: ciljevi, strategije i razvoj inicijativa o Akcijski plan: utvrđivanje prioritetnih inicijativa o Resursi: Ljudski, tehnički, logistički, financijski, itd.

•    Drugi korak je kreiranje baza podataka i informacija:

o Tržišni segmenti na emitivnim tržištima (sadašnjim i potencijalnim) o Javna pomoć i subvencije na nacionalnoj i međunarodnoj razini o Turistička i socio-ekonomska statistika o ltd.

•    Slijedeći koraci podrazumijevaju suradnju i zajedničko kreiranje turističkog lanca vrijednosti destinacije otoka Visa

(Razvoj zajedničke internet stranice, razvoj zajedničkih turističkih proizvoda, kreiranje turističkih paketa (npr. ture viških puteva vina, eko ture Visa, itd.), zajednička promocija, označavanje, i ostalo)_

RAZINA PRIORITETA

NISKA    SREDNJA    VISOKA

ORGANIZACIJA ZA RAZVOJ I UPRAVLJANJE RURALNIM TURIZMOM

Cl u PROGRAMA

Za razvoj ruralnog turizma na otoku Visu, potrebno je utemeljiti posebnu upravljačku strukturu, a čiji je cilj strateški razvoj i upravljanje proizvodom ruralnog turizma, kao integralnog turističkog proizvoda otoka

KONCEPT

Polazi se od pretpostavke da će Splitsko-dalmatinska županija a s obzirom na njene započete inicijative u revitalizaciji ruralnog turizma ovu organizaciju strukturirati ili u okviru vlastitog odjela za turizam ili putem posebne poluge za promociju i poticanje malog i srednjeg poduzetništva u turizmu, gdje su ruralni / eko programi fokus djelovanja.

OČEKIVANI REZULTATI

■ kvalitetan i konkurentan turistički proizvod ruralnog turizma

ZADACI ORGANIZACIJE ZA RAZVOJ | UPRAVLJANJE RURALNIM TURIZMOM

■    upravljanje aktivnostima, intenzitetom i kvalitetom razvoja seoskog turizma

■    stvaranje pretpostavki za investiranje (financiranje) seoskih gospodarstava za potrebe seoskog turizma

■    selekcija objekata/domaćinstava koji će biti uključeni u razvojni program seoskog turizma županije i financijski poticani

■    savjetodavne usluge na terenu

■    edukativni procesi i studijska putovanja

■    rješavanje konkretne problematike

■    formiranje timova stručnjaka (arhitekti, dizajneri, pejzažist, konzervatori, etnolozi)

■    povezivanje s ostalim institucijama

■    marketing i promotivne aktivnosti

■    standardizacija i klasifikacija_

AKTIVNOSTI / KORACI

■    osnivanje organizacije

■    poticanje razvoja ruralnih smještajnih objekata po kategorijama (ruralni bed&breakfast, agroturizam, ruralna kuća za odmor, ruralni obiteljski hotel, ruralni resort)

■    poticanje i razvoj ostalih aktivnosti i usluga vezanih uz proizvod ruralnog turizma, u suradnji sa novoformiranom Destinacijskom menadžment organizacijom otoka Visa (gastronomija, vinske ture, pješačenje, bicikizam, planinarenje, aktivnosti na vodi, itd.)

■    Stvaranje tržišne marke ruralnog turizma otoka

■    Promocija

■    Interni marketing_

RAZINA PRIORITETA

NISKA    SREDNJA    VISOKA

✓✓✓

16. Marketing plan

16.1    Konkurentske strategije marketinga

Pristup strateškom promišljanju marketingu za područje otoka Visa proizlazi iz dva već postojeća dokumenta koji su obuhvatili u svojoj obradi predmetno područje – Glavni plan turizma Splitsko-dalmatinske županije, službeni dokument Splitsko-dalmatinske županije od 2006. godine te novi Strateški marketing plan hrvatskog turizma 2008-2012, koji će brzo biti prihvaćen kao službeni dokument Hrvatske turističke zajednice za navedeni period.

Uzevši u obzir rezultate iz oba dokumenta, a prvenstveno vodeći računa o otoku Visu, preporuke dane u oba dokumenta se mogu uzeti kao početna platforma za detaljniju razradu marketing aktivnosti u ovom projektu. S jedne strane imamo županijski dokument razvoja turizma koji uključuje marketinšku strategiju, kako na razini Županije tako i na razini otoka sa razrađenom i prihvaćenom strategijom pozicioniranja, ciljeva kao i operativnih marketing aktivnosti, te sa druge strane prijedloge na makro marketing razini (Republika Hrvatska) kao i regionalne preporuke (na razini Županije) koje se sastoje od najmodernijih marketing strategija i aktivnosti.

Cilj je ovog dijela dokumenta da se obje platforme inkorporiraju i preuzmu na razini ovog projekta, a vodeći računa o specifičnostima otoka Visa i njegovih recentnih potreba i želja za razvojem turizma.

16.1.1    Ciljevi

Uzevši u obzir strateške ciljeve za marketing Županije, kao i rezultate napravljenih analiza, primjera najbolje prakse, te preporuka programa konkurentnosti te napose investicijskih programa, predlažemo sljedeće marketinške ciljeve za područje otoka Visa:

Cilj 1: Povećanje utrška glavne turističke sezone

Visoka sezonalnost turizma otoka kao i cijele Hrvatske je stanje realnosti na kojemu će se još sljedeći period od nekoliko godina morati smisleno i strateški raditi da bi se dogodio efekt smanjenja pritiska u glavnoj sezoni. Upravo zbog te činjenice, važno je započeti promišljati na koji način povećati utržak tijekom visoke sezone, odnosno kako marketinški bolje osmisliti aktualni model prodaje.

Cilj 2: Stvaranje elektroničke platforme

Standardni marketinški alati u turizmu su dobili u zadnjih nekoliko godina snažnu pomoć putem elektroničkih platformi poput interaktivnih web stranica, socijalnih web stranica, raznih turističkih portala gdje stvarni klijenti dijelke svoja iskustva kao i multimedijalne (filmovi, fotografije, zvukovi) alate vezane na područje u kojem su bili. Ovdje je važno da otok Vis dobije atraktivne modeme alate (promjena modela sadašnje centralne stranice TZ Vis – www.tz-vis.hr) putem kojih uz manji trošak se dobiva puno veći opseg doticanja potencijalnih i sadašnjih klijenata / turista, te se daje osobni pristup svakom od klijenata upravo zbog mogućnosti individualizacije putem elektroničkih medija.

Cilj 3: Razvoj specijaliziranih (nišnih) proizvoda

Kao što je prije navedeno, otok Vis i njegovo područje je dio “veće” marketinške priče kako u smislu turističkih proizvoda tako i u smislu općeg percipiranja Županije kao regije. U tom

smislu, Vis u glavnim proizvodima prati “veću” priču (Sunce i more, Nautika itd.) no vrlo je važno kako za Županijski turizam tako i za Vis da se kreiraju i razvijaju specijalistički proizvodi koji su dijelom već poznati (gastronomija, spilje, uvale, vinarstvo) ali i da se počne promišlja i o specijaliziranim turističkim proizvodima koje otok može ponuditi, a koji bi bili idealna komplementarna ponuda turizmu cijele Županije.

16.1.2 Konkurentske strategije marketinga

Turizam se sastoji od nebrojenih komponenata koje daju opći dojam “turističkog iskustva i doživljaja”. Uz prijevoz, turizam uključuje i smještaj, hranu i piće, usluge, trgovinu, zabavu, estetiku kao i posebne događaje i svi ti elementi daju određeni utjecaj na opću turističku sliku destinacije. Cjelokupni lanac turističke vrijednosti, da bi na što bolji način kontrolirao opću sliku turizma, ima za potrebu postaviti strateške smjernice (konkurentske marketinške strategije) koje u većoj ili manjoj mjeri mogu direktno utjecati na kvalitetu doživljaja / iskustva gosta u destinaciji. Upravo zbog toga marketinška strategija ima za zadatak povezati sve sudionike iz privatnog i javnog sektora kako bi turistički lanac vrijednosti polučio uspjeh odnosno pozitivne dojmove.

U smislu otoka Visa, vodeći računa o cjelokupnom turističkom lancu vrijednosti predlažemo sljedeće konkurentske strategije marketinga:

•    Kontinuirano istraživanje tržišta – marketinški djelatnici sub-regije u suradnji sa županijskim marketingom kontinuirano istražuje trendove na tržištu kako bi moglo promptno reagirati na promjene u okruženju; Ovdje je iznimno bitna suradnja gradova Komiža i Visa u kreiranju zajedničke marketinške konkurentske strategije.

•    Konzistentno upravljanje tržišnom markom kao i svim markama i oznakama kvalitete; Npr. kreiranje zajedničke marke za cijelu destinaciju otoka Visa uvođenje i upravljanje eko-oznakama kvalitete, oznake koje reflektiraju standarde kvalitete u ruralnim turističkim objektima, kao što je EuroGites, ali i kreiranje novih oznaka za ruralne kapacitete hrvatskih turističkih destinacija.

•    Koncentracija na ključna tržišta sa ključnim marketinškim alatima sa naglaskom na nove medije komuniciranja; na primjer, informacije o gastronomiji cijele destinacije otoka Visa.

•    Omogućavanje vrlo specifičnih informacija uz one koje postoje danas na svim komunikacijskim alatima; Npr. informacije o gastronomiji otoka Visa i sl.

•    Uvođenje razvoja proizvoda i usluga kao i upravljanja pojedinačnim mikro destinacijama u skladu sa općim razvojem proizvoda Županije; (na primjer proizvod agroturizma otoka Visa, i slično)

•    Uvođenje kooperacijskih aktivnosti sa javnim i privatnim sektorom -marketing klubovi i seminari;

•    Kooperativni marketing;

•    Efikasno dijeljenje odgovornosti i zadataka unutar vlastite destinacije kao i raspodjela jasnih odgovornosti i zadataka unutar županijske marketing strukture;

•    Kreiranje strateških partnerstva sa gospodarskim entitetima u svrhu razvoja turizma, turističkih proizvoda i usluga otoka; (zajednička suradnja lokalnih

subjekata u eko/ruralnom turizmu, poput vinara, poljoprivrednih proizvođača, malih poduzetnika i javnog sektora)

• Povećanje svjesnosti o turizmu i njegovu značenju među lokalnim stanovništvom; (edukacija kao što je predloženo u prethodno elaboriranim projektima)

16.2 Strategije izgradnje imidža i pozicioniranja

Istinito pozicioniranje koje proizlazi iz atributa otoka Visa diferencira to područje od ostalih sub-regija Županije kao i bliskih konkurenata u regiji. Proces pozicioniranja je ozbiljan proces koji se sastoji od pažljive analize atributa svih mikro destinacija sub-regije ali i od analize trenutačnih kao i budućih potreba i želja emitivnih tržišta. Takvim pristupom se kreira ona jedinstvena percepcija i asocijacija u glavama potrošača / klijenata / turista čime se sprječavaju ključne tri činjenice:

1.    Direktno natjecanje sa snažnijim konkurentom – ukoliko destinacija nema snažne argumente / atribute / proizvode i usluge kao i direktna / bliska konkurencija ona se može smatrati sekundarnom destinacijom;

2.    Pozicija destinacije je nejasna i ciljno tržište ne prepoznaje poruku koja im se odašilje – ova situacija se najčešće događa sa destinacijama koje žele biti sve za svakoga;

3.    Destinacija nema nikakav imidž niti identitet i/ili ima negativan imidž u glavama potrošača / klijenata / turista te ne rezultira potražnjom – realna opasnost za ovu sub-regiju je upravo u tome da može rezultirati sa nepostojanjem identiteta i imidža ukoliko se strateški ne pristupi planiranju turizma.

Upravo zato se pozicioniranje otoka Visa mora zasnivati na znanju o potrebama, željama i percepcijama ciljnog tržišta zajedno sa koristima koje ova destinacija pruža. Da bi se ovakav pristup napravio na utemeljenim činjenicama potrebno je zapitati se sljedeća pitanja i pronaći odgovore na njih:

1.    Što je važno ciljnom tržištu?

2.    Kako ciljno tržište percipira destinaciju danas?

3.    Kako ciljno tržište percipira konkurenciju?

4.    Koje atribute treba otok Vis koristiti da bi se diferencirao kako bi na najbolji način iskoristilo svoje ograničene resurse?

Odgovore na gore postavljena pitanja se elaboriraju u sljedećim poglavljima vodeći računa da se kroz predložena rješenja jasno identificiraju prilike otoka da bi se kreirao jedinstveni imidž u glavama potrošača / klijenata / turista čime se ova destinacije diferencira od konkurenata ali i zadovoljava potrebe gostiju bolje od drugih.

16.2.1 Korporativni identitet

a. Zaštitna marka otoka Visa

Jedinstvena zaštitna marka predstavljala bi krovnu marku pomoću koje bi se ona promovirala na međunarodnom turističkom tržištu. Krovna tržišna marka morala bi se sastojati od:

•    Loga otoka Visa

•    Jedinstvene prodajne poruke.

b.    Stvaranje sinergije sa Splitsko-dalmatinskoni županijom

Ovim programom Vis bi trebao iskoristiti glavne adute i snage Splitsko-dalmatinske županije kao jake turističke tržišne marke (Dalmacija i Split kao centar regije). Ovdje bi trebalo iskoristiti pozitivne stavove potrošača vezane za Županiju na način da se veže za županijsku tržišnu marku.

c.    Zaštitne inarke turističkih proizvoda Visa

•    Kreiranje oznaka/loga za pojedine proizvodne kategorije, kao na primjer:

•    Vis – Sunce i more

•    Vis – Gastronomija

•    Vis – Eko / ruralni turizam

•    Vis – Nautika itd.

• Kreiranje oznaka/loga po pojedinoj vrsti turističkih proizvoda, kao na primjer:

•    Vis-Jedrenje

•    Vis-Ronjenje

•    Vis –    Vinogradi i kušaone

•    Vis –    Biciklizam

•    Vis –    Špilje i uvale

•    Vis – Povijest i kultura

•    Vis – Događanja (npr. Viška regata)

•    Vis – Mari i Agrikultura

d.    Dodavanje oznaka učlanjivanjem u međunarodne institucije i udruženja

Na ovaj način regija podiže svoj imidž na turističkom tržištu te podiže kredibilitet kod potrošača.

•    npr. EuroGites (europsko udruženje ruralnog turizma)

e.    Kreiranje oznaka/loga za itinerare kroz otok i oko otoka

Itinerari bi trebali biti označeni prema vrsti turističkog iskustva kojeg nude. Na ovaj način oni postaju prepoznatljiviji a turističko iskustvo transparentnije.

f.    Kreiranje oznaka/loga za pojedine zone turističke atraktivnosti

Na ovaj način stvara se identitet pojedinih zona atraktivnosti.

•    npr. Komiža – zona tradicionalnog života

•    npr. Vis – zona modernog života

•    npr. regija obalnog pojasa – zona plaže i vodenih aktivnosti

•    npr. Viško polje – zona agrikulture

•    npr. Viški plato – zona ruralnog iskustva

•    npr. Biševo – “robinzonska” zona

g. Označavanje turističkih informativnih centara

Pravilno označavanje i osmišljavanje uređenja turističkih centara podiže kredibilitet centra ali i pridonosi atraktivnosti destinacije/mjesta/naselja u kojem se centar nalazi.

16.2.2 Pozicioniranje

Prije detaljne razrade uporišta pozicioniranja otoka mora se navesti da je na razini Splitsko-dalmatinske županije dosta bilo rada na njenom pozicioniranju kao i uporištima pozicioniranja, a koji su proizašli iz rada na dokumentu Glavnog plana turizma Splitsko-dalmatinske županije kao i Strateškog marketing plana turizma Republike Hrvatske, odnosno regionalnih radionica u županiji. Rezultati tih radionica kao i rezultati finalnih preporuka za Splitsko-dalmatinsku županiju mogu poslužiti kao polazna platforma razmatranja pozicioniranja otoka Visa. Strateški marketing plan za hrvatski turizam je kao regionalnu preporuku pozicioniranja naveo sljedeće:

Preporučeno pozicioniranje: Jadranska inspiracija

Imidž: Dalmatinski životni stil i kultura

Vrijednosti: Opuštenost, kultura, otoci-obala-Zagora

Diferencijacija: Kulturološko naslijeđe

Nastavno na glavne vrijednosti i atribute Županije, sam prostor otoka ima i svoje specifičnosti koje ga na neki način ističu kao jedinstvenog, a njih obrazlažemo kao uporišta za pozicioniranje.

Uporišta pozicioniranja

Sve prisutniji trend očuvanja prirode i ekologije te promoviranja tradicionalnih elemenata kulture i nasljeđa nalaže stvaranje takve tržišne pozicije turizma područja otoka Visa a u sklopu opće turističke ponude Splitsko-dalmatinske županije, koja proizlazi iz nekoliko uporišta:

UPORIŠTA TURISTIČKOG POZICIONIRANJA PODRUČJA OTOKA VISA

Izgradnja “tradicionalnog imidža” sustavom doživljaja

izgradnja “modernog imidža” kvalitetom i standardima usluge

Oblikovanje tradicionalnog imidža turizma se stvara koordiniranim pristupom sustavu doživljaja. Osobe koje odlaze na godišnji odmor postaju sve zahtjevnije i imaju iza sebe veliki broj iskustava, a traži se sve širi raspon doživljaja. Turisti / posjetitelji nastoje proširiti svoj vidokrug ili osjećati se obogaćeni učenjem o nečemu novom ili uključivanjem u specifične aktivnosti. Oni očekuju da će sa svojih putovanja ponijeti uspomene vrijedne pamćenja. Turizam otoka treba stvoriti niz jedinstvenih vrijednosti – brojne doživljaje vrijedne pamćenja koje turisti / posjetitelji mogu ponijeti kući i podijeliti ih s prijateljima i obitelji.

Upravo zbog toga je potrebno odrediti pojam doživljaja i razložiti psihološku (neopipljivu) i fizičku (opipljivu) komponentu proizvoda ukupnog turizma područja otoka Visa.

Glavne koristi i vrste turističkog doživljaja

Bez obzira na njihovu prevladavajuću aktivnost ili pasivnost, turisti / posjetitelji općenito traže doživljaje povezane s provodom, učenjem uz provod, estetikom ali i s bijegom iz svakodnevnice. Doživljaji turista integriraju sve prethodno navedene komponente, ali jedan aspekt obično prevladava nad svima ostalima.

SUSTAV DOŽIVLJAJA

Gost koji “upija doživljaj”

•    Doživljaji provoda: turisti su pretežito pasivni. Nastoje upiti prezentirane doživljaje pomoću svojih pet osjetila: oni žele vidjeti, čuti, omirisati, okusiti i dodirnuti.

•    Doživljaji učenja uz provod: turisti žele biti aktivno uključeni u predložene doživljaje. Voljni su učiti na zabavan način.

•    Estetski doživljaj: kod turista prevladava pasivnost. Oni se žele unijeti u okruženje i/ili događaj.

•    Doživljaji bijega: turisti traže izrazite aktivnosti i uključenje. Oni istinski žele postati dio doživljaja / aktivnosti.

Prirodni i umjetno stvoreni resursi otoka Visa kao elementi diferencijacije

Sustav doživljaja predstavlja tzv. psihološku (neopipljivu) kategoriju cjelokupnog proizvoda turizma koja se sastoji od neopipljivih elemenata.

FIZIČKA KOMPONENTA TURZMA OTOKA VISA

_Rirodni resursi_ Umjetni    resursi_

Sume    Orrllo^n^,>orađ”    Livade, pašnjaci    More    Ranine,    stijene    Objekti    Umjetno    stvorene    atrakcije

 

Ljekovito bije

 

Fizičku (opipljivu) komponentu proizvoda čine prirodni i umjetno stvoreni resursi bez kojih sustav doživljaja ne bi mogao postojati. Resursi otoka Visa su prikazani sljedećim grafikonom:

 

Pozicioniranje

Harmonizacijom prirodnih i umjetno stvorenih resursa sa kreiranim sustavom doživljaja u turizmu Visa dolazi se do kvalitetne podloge za pozicioniranje turizma.

Područje otoka Visa se pozicionira kao “discover and admire “(„otkrij i divi se“) turistička destinacija, koja u svojem prostoru nudi raznovrsna turistička iskustva i doživljaje vezane uz tradiciju i idilu otočnog života. Vis je “Otok Skrovište” gdje domaći i inozemni gosti “guštaju” u otkrivanju skrivenih iskustava, zanimljivih aktivnosti, gastronomskih užitaka kao i prirodno kreiranih uvala i plaža.

U prilog pozicioniranju ide i detaljna iskustveno doživljajna razrada elemenata koji iskustveno grade turističku priču otoka Visa:

Prošireni identitet Visa kao “Otoka Skrovišta”:

Vis    Vis

kao proizvod    kao osoba_kao simbol

•    Orijentiran moru ^    ^

•    Autentičan    .    uh i usporen    • Modra špilja

. Opušten    . Grad

Kompaktan    .    iskren    • Falkuša

Sustav vrijednosti (emocija) pozicioniranja otoka Visa:

Funkcionalne    Emocionalne    Prednosti

•    Zamamnost

•    Izoliranost

•    Kontakt sa autentičnim otočkim životom

 

•    Udaljenost

•    Mirnoća

•    Nije orijentiran masovnom turizmu

 

•    Biti dopadljiv

•    Koji je probirljiv

•    Neiskvaren

 

prednosti    prednosti    samoizražavanja

Pozicioniranje turizma kao skupa turističkih proizvoda nalaže definiranje oblika proizvoda koji se mogu kreirati i komercijalizirati prema tržištu. Turistički proizvod je skup aktivnosti i ponuđača organiziranih u funkciji zadovoljenja određenog motiva putovanja, odnosno potrebe potrošača za provođenjem svog slobodnog vremena. U smislu tržišne strategije, svaka diferencijacija mora biti utemeljena na konkretnim potrebama i željama gostiju gdje se zahtjevi za određenom ponudom trebaju zadovoljiti. Pristup strategiji specijalizacije mora odrediti set

pravila i kriterija koji moraju biti zadovoljeni od strane ponuđača turizma, a s ciljem da se zadovolji ciljna grupa specijalnog programa.

16.3 Strategije marketing miksa

Današnji marketing u turizmu je na neku ruku način vođenja ukupnog poslovanja, odnosno tzv. marketinški koncept u kojemu bi poslovni subjekti (ali i privatni) trebali biti vođeni sljedećim smjernicama:

■    uskladiti vlastite proizvode i usluge sa potrebama i željama turista;

■    fokusirati se na one turiste koji će rade doživjeti prirodno okruženje u piktoresnom ambijentu sub-regije nego biti pripadnikom masovnog turizma (individualiziranje ponude);

■    voditi računa o prethodno postavljenim marketinškim ciljevima kako bi se na najjednostavniji način polučio tržišni uspjeh bez obzira radilo se o turističkom poduzeću ili o privatnom ponuđaču neke usluge.

Usvajanjem ovakvog koncepta omogućuju se bolje usluge turistima ali i izbjegavaju nepotrebna trošenja kako novca tako i vremena na proizvode i usluge koji se ne traže. Neopipljiva narav turističkih usluga čini marketing napore težima ukoliko se strateški ne postave od početka. Nadalje, teže je i samom klijentu da ocijeni da li je ponuda otoka Visa komparativno bolja od npr. ponude otoka Pašmana. Dodatno, klijenti isto tako ulažu dosta vremena i novaca da bi odabrali destinaciju kako i doputovali u nju, te stoga je vrlo osjetljivo inicijalno planiranje proizvoda i usluga na način da oni postanu razlog i element sigurnosti odabira i dolaska klijenata.

Iz svega navedenoga strategija marketinškog miksa mora biti harmonizirana između ključnih elemenata kako ne bi jedan element ugrozio ostale odnosno da se oni komplementarno nadopunjavaju.

16.3.1 Strategija proizvoda

A. Strukturiranje itinerara

Itinerari mogu biti kompletirani sa mrežom informacijskih punktova, suvenimica i trgovina. Sugerirani itinerari mogu biti korisni i za turopeartore specijalnih interesa i za individualne turiste u potrazi za originalnim idejama, što raditi u području otoka Visa.

a.    Pješačke ture

•    Razgledavanje mjesta Visa i Komiže

•    Crkve i povijest

•    Pješačenje po unutrašnjosti otoka

b.    Ture

•    Izlet jedrenjakom Biševo-Jabuka

•    Tura minibusom unutrašnjost otoka

•    Tura arheoloških ostataka

•    Ronilačka tura

•    Ture uvala

•    Tura svjetionika – otokom i udaljeni svjetionici

•    “Vojna” tura – bivša baza mornarice i spremišta podmornica i brodova

c.    Sportsko-rekrcativni itinerari

•    Obilazak okolice biciklima

•    Itinerar multi-avanture (pješačenje-udaljene uvale i plaže-jedrenje-špilje)

•    Itinerar sporta i rekreacija

d.    Gastronomija

•    Najbolji restorani i konobe

•    Domaća prirodna hrana

•    Povrće i voće tura

•    vinogradi i kušaone vina

B.    Kreiranje regionalnih proizvoda i suvenira

Tipičan turist htjeti će uzeti sa sobom suvenire koji ga podsjećaju na boravak u destinaciji. Predlaže se kreiranje proizvoda i suvenira koji bi reflektirali pravi karakter sub-regije i njegove okolice te na taj način pridonijeli stvaranju odnosno jačanju identiteta cjelokupnog područja otoka Visa.

C.    Kreiranje usluga prema potrošačima

   Organizacija turističkih informativnih centara na bazi pmžanja potpunih usluga turistima (davanje informacija, distribucija i prodaja promotivnih materijala, prodaja suvenira, prodaja turističkih proizvoda, prodaja kuponskih vaučera, prodaja karata, rezervacijske usluge, usluge mjenjačnice, usluge vodiča itd.)

•    Organizacija besplatnih telefonskih linija. Informatori na besplatnim telefonskim linijama trebali bi pružati informacije turistima od trenutka kada se odluče na dolazak u regiju do njihovog dolaska i boravka u regiji. Nakon odlaska, informator upućuje pismo zahvale gostu i iskorištava mogućnost ponude novih proizvoda za iduću godinu.

D.    Marketing klubovi

Zadaća marketing klubova je kreirati i provoditi promocijske aktivnosti. Marketing klubove organiziraju predstavnici interesnih skupina (javnog i privatnog) sektora. Primjeri aktivnosti marketing klubova:

•    pomoć u organizaciji sajmova

•    organizacija radionica i seminara

•    obrazovni izleti za putničke agencije i turoperatore

•    odnosi sa javnošću

•    zajedničko oglašavanje

•    proizvodnja brošura

•    promotivne akcije

•    direktan marketing

•    vođenje baza podataka itd.

E.    Stvaranje marki kvalitete

Vizualizacijom atributa i koristi povećavamo želju kod potrošača za konzumiranjem određenoga proizvoda, stvaramo dodanu vrijednost proizvoda te stimuliramo potrošača da konzumira proizvod. Marke kvalitete mogu se kreirati:

•    po pojedinim turističkim proizvodima

po posebnim koristima koje se nude potrošačima po specijalnim atributima koje uživa proizvod.

16.3.2 Strategija kom ercijalizacije

A.    Ciljne skupine

S obzirom da otok Vis predstavlja još uvijek nepoznatu destinaciju te da turistički proizvod trenutno nije spreman za privlačenje većih volumena potražnje, preporuča se upotreba specijalističkih, fokusiranijih kanala distribucije. S time u vezi ciljaju se:

■    Manji turoperatori specijalisti nasuprot velikim generalistima (npr. turoperatori specijalizirani za ruralni turizam, proizvode specijalnih interesa, prodaju događanja itd.).

■    Specijalističke turističke agencije. Moraju se poduzeti veliki napori u obrazovanju i informiranju specijalističkih turističkih agencija u cilju podizanja razine znanja i stvaranja interesa za destinacijom.

■    Bivši posjetitelji. Strategija prodaje bivšim posjetiteljima ima za cilj identificirati zadovoljne goste koji su već boravili te ih vezati za destinaciju stalno im nudeći nove turističke proizvode i iskustva (npr. nova događanja, nove proizvode specijalnih interesa, organizaciju novih itinerera itd.).

B.    Strategija prodaje turoperatorima specijalistima

■    Organizacija prodajnih seminara prodajnih aktivnosti u suradnji sa predstavnicima Županije pod nazivom «Kupite SD županiju»

■    Organizacija specijaliziranih seminara za posrednike u prodaji turističkih usluga s emitivnih tržišta i za predstavnike hrvatskih kompanija. Cilj ovakvih susreta je povećati prisutnost županije ali i tim otoka Visa u prodajnim programima stranih posrednika.

C.    Strategija prodaje turističkim agencijama

Stvaranje mreže ključnih agencija tako da se izabiru najvažnije agencije po pojedinim tržištima potražnje. Kreiraju se specijalni obrazovni programi za izabrane agencije. Izabrane agencije dobivaju preferencijalni tretman u organiziranju edukativnih putovanja, treningu, obrazovanju, isporuci materijala itd. U izabranim agencijama organiziraju se promocije, postavljaju specijalna uprizorenja (display) dijele pokloni, prodaju promotivni materijali.

Organizacija prodajnih seminara gdje se oni organiziraju na izabranim tržištima potražnje. Cilj seminara je podići razinu znanja o destinacijama te kreirati interes za prodaju kod putničkih agencija. Ovaj program se mora izvoditi u uskoj vezi sa TZ Županije kao i Hrvatskom turističkom zajednicom koja je inicijator tih susreta.

D.    Strategija prodaje bivšim posjetiteljima Organizacija baze podataka

Podatke iz baze, privatne i javne kompanije mogu koristiti za organizaciju vlastitih promotivnih aktivnosti. Baza podataka se mora stalno održavati, obnavljati sa novim identificiranim važnim

potrošačima, te brisanjem onih koji to više nisu. Njezinim pravilnim vođenjem znatno se smanjuje trošak promotivnih akcija, povećava se kredibilitet i efikasnost svih interesnih skupina u gradu.

Identifikacija potrošačkih udruženja

Ovim programom identificiramo razna udruženja, klubove i asocijacije kojih su članovi određene grupe potrošača sa zajedničkim interesima. Ovim programom identificiramo ključne osobe po pojedinim udruženjima te ih radimo svojim partnerima, zagovornicima prodaje.

Direktan marketing u suradnji sa turoperatorima/turističkim agencijama

Ovim programom turističke agencije i turoperatori osiguravaju imena i adrese potencijalnih klijenata kao i financiranje poštanskih troškova. S druge strane Turistička zajednica daje besplatno brošure i ostali promotivni materijal.

16.3.3 Strategija komunikacije

A. «Puli» promotivne aktivnosti

Na bazi djelovanja «pull» tehnika potrošači traže destinaciju kod turističkih agencija. Na taj način turističke agencije i turoperatori uvrštavaju destinaciju u svoje programe.

a.    Oglašavanje

Budući da cijeli otok Vis ima relativno mali budžet za oglašavanje, sugerira se stroga koncentracija oglašavačkih aktivnosti. Aktivnosti oglašavanja moraju biti orijentirane na identificirana primarna tržišta u područjima gdje obitavaju identificirane ciljne grupe regije. Oglašavanje se može izvoditi samostalno ili u suradnji s turoperatorima i putničkim agencijama.

b.    Publicitet

Publicitet bilo u novinama ili još bolje na televiziji, potrošači prihvaćaju puno pozitivnije jer se članci u novinama shvaćaju kao neovisni i bez predrasuda. Publicitet je jako važan i zbog malih troškova publiciranja. Uspjeh mnogih destinacija ovisi o veličini publiciteta koju destinacija dobije.

S ciljem dobivanja besplatnog publiciteta, viško područje mora surađivati s novinarima upotrebljavajući «push» alate te pružajući im najnovije informacije i materijale.

c.    Publikacije

Dizajn publikacija mora biti u skladu sa identitetom „ekološki usmjerene” destinacije kojeg želimo promovirati. Publikacije moraju biti kvalitetne i bogate informacijama i fotografijama.

Primjeri publikacija:

■    Imidž brošura na recikliranom papiru

■    Specijalne brošure po proizvodima samo u elektronskom obliku

■    Gastronomski vodič na najvećim portalima

d.    Promotivne akcije

■    Stimuliranje kupovine originalnih proizvoda otoka.

■    Stimuliranje povećanje potrošnje turista (vaučerima, specijalnim popustima itd.).

■    Sudjelovanje na turističkim sajmovima.

■    Organizacija nagradnih igara na emitivnim tržištima

e. Internet stranica prema potrošačima

Sve većem broju ljudi rezerviranje paket aranžmana ili hotelskog smještaja preko Interneta sasvim je normalna životna činjenica. S time u vezi, Internet stranica mora nuditi kompletnu uslugu potencijalnim posjetiteljima od ponude raznih općih informacija preko npr. razgleda interijera objekata do mogućnosti jednostavnog rezerviranja smještaja. Dodatno se razvijaju pod-stranice top 5 sub-regije, top 5 itinerara otoka Visa i područja itd. Prisutnost na najvećim socijalnim mrežama je od najveće važnosti (Facebook, Youtube, Flickr itd.).

B. «Push» promotivne aktivnosti

Cilj upotrebe “push” marketinških alata je pridobiti prodavače turističkih usluga da prodaju destinaciju, odnosno pridobiti novinare da objavljuju članke o destinaciji. U nastavku dajemo pregled izabranih “push” alata.

a.    Internet stranica

Internet stranica koja sadrži podatke namijenjene profesionalnim turističkim djelatnicima, novinarima, profesionalnim udruženjima. Posebna pod-stranica na glavnoj Internet stranici sa svom potrebnom multimedijom – filmovi, fotografije, zvukovi itd.

b.    Promotivni materijali

■    Korporativne brošure

■    Specijalne brošure po proizvodima

■    Kalendari događanja

■    Prodajni vodiči

* Korporativni letci za distribuciji putem direktne pošte

■    Mape – biciklizam, pješačenje, kultura, opće itd

c.    Specijalizirani sajmovi za preprodavače turističkih usluga

Posjećuju se sajmovi namijenjeni preprodavačima turističkih usluga.

d.    Organizacija baze podataka o ključnim kupcima

Ovim programom stvaraju se baze podataka s imenima, adresama, brojevima telefona preprodavača turističkih usluga, profesionalnih udruženja, predstavnika medija, lidera mišljenja na izabranim emitivnim tržištima. Nakon toga upravlja se bazom podataka, identificiraju prioriteti i motri efikasnost svake promotivne akcije.

e.    Organizacija obrazovnih izleta za putničke agencije, turoperatore i novinare

f.    Stimuliranje tiskanja turističkih vodiča

Stimulacijom tiskanja turističkih vodiča (kao npr. Michelin, Lonely Planet itd) znatno podižemo kredibilitet destinacije.

g.    Video materijali

Video materijali namijenjeni preprodavačima turističkih usluga, novinarima, profesionalnim udruženjima i klubovima.

h.    Foto arhiva
i.    Suveniri

16.3.4 Tržišna strategija

Iako je Vis dio ukupne ponude Splitsko-dalmatinske županije, još uvijek je, marketinški gledano, otok Vis malo prisutan u marketinškim alatima, te kao posljedica toga je i rezultat da preko 60% ukupnih turističkih noćenja čine domaći turisti te turisti iz Slovenije, dok glavna tržišta Splitsko-dalmatinske županije (Italija, Njemačka i Češka) čine zajedno oko 16% ukupnog ostvarenog prometa (noćenja).

Strateškim pristupom marketingu od strane Županije putem Glavnog plana razvoja turizma, novim inicijativama iz Strateškog marketing plana za Republiku Hrvatsku, kao i ovim dokumentom, očekuje se pokretanje veće informiranosti o otoku i njegovim karakteristikama, te time i daljnja diversifikacija turističkih tržišta.

Može se konstatirati da će doći do postupnog smanjenja ukupnog udjela domaćeg tržišta kao i turista iz Slovenije, te jači udjeli glavnih tržišta regije uglavnom iz Zapadne Europe. Kvantitativno izraženo, domaće tržište će u periodu od sljedećih 5 godina smanjiti udjel u ukupnim noćenjima sa 37% na 20 do 25% (uzevši i u obzir relativno nisku bazu brojeva tako da će udjeli moći imati u 5 godina i veće pomake).

Glavne točke geo pristupa tržištima su sljedeća:

Primarna tržišta

Slovenija, Italija, Velika Britanija- zajedno oko 20% ukupnog prometa.

Sekundarna tržišta

Češka, Njemačka, Austrija – zajedno oko 25% ukupnog prometa.

Ostala tržišta

Sva ostala tržišta koja sačinjavaju oko 30% ukupnog prometa.

17. Investicijska strategija

17.1 Pristup

Projekt razvoja eko i ruralnog turizma na prostoru destinacija otoka Visa, koji je smješten u Splitsko-dalmatinskoj Županiji, u svojoj je osnovi fokusiran na razvoj eko i ruralnih projekata. Uzimajući u obzir tranzicijske procese u Hrvatskoj, odnosno proces prijenosa odgovornosti za razvoj i investicije sa centralne na lokalnu/regionalnu razinu, ova županija još uvijek nema potrebne instrumente pripreme investicija u turističkoj djelatnosti u svojim rukama. Prostorni planovi fizički određuju zone i količine turističkog razvitka, i osim toga, nema drugih instrumenata niti alata za upravljanje ili poticanje turizma sa lokalne ili županijske razine.

Prema tome, trenutno ne postoji niti je moguća obuhvatna investicijska strategija za cjeloviti i integralni turistički razvoj ovog područja, i to kako sa stajališta privlačenja većih domaćih i internacionalnih investitora, tako i sa stajališta privlačenja malih lokalnih investitora. Naime javne vlasti županije nemaju ingerencije niti financijsku snagu za oblikovanje učinkovite investicijske strategije koja bi rezultirala brzim razvojnim ciklusom.

Uz to na ovom području postoje i sljedeća ostala ograničenja:

■    Nedostatak mlađeg i poduzetnički obrazovanog stanovništva za male i srednje projekte;

■Nedostatak efikasnog i integriranog destinacijskog menadžmenta na otoku osim naslijeđenih turističkih ureda;

■    Nedostatak turizmu potrebne opće infrastrukture (osobito vodoopskrba);

■    Nedostatak poduzetničkih centara za projekte održivog turizma (lokalna, odnosno regionalna razina);

■    Nedostatak fondova za početne investicije u turizmu;

■Neriješeno pitanje koncesija i korištenja turistički atraktivnog zemljišta, napose plaža i atraktivnih uvala i zaljeva.

U tom kontekstu se za područje obuhvata ovog projekta nameće potreba definiranja master plana turizma kao jedinog i esencijalnog okvira za poduzetništvo u turizmu a kako bi se inicirao interes domaćih i stranih investitora. Obzirom da je Splitsko-dalmatinska Županija definirala i prihvatila Glavni plan razvoja turizma za cjelokupno područje Županije, sljedeći korak je planiranje destinacija unutar turističkog klastera koje obuhvaća prostor Županije. Osim što turistički master plan nekog prostora osigurava investitorima jasnu sliku područja i projekata za razvoj, on također pokazuje razinu posvećenosti i uvjerljivosti inicijatora procesa razvoja i investicija (Županija).

Za ozbiljniji razvoj eko / ruralnog proizvoda područja destinacije otoka Visa, potrebna su značajna ulaganja ne samo u infrastrukturu nego i nekoliko značajnijih obalnih projekata na lokacijama naznačenim prostornim planom te napose značajna turistifikacija dva glavna centra ovog prostora, to jest Komiže i Visa.

U tom je kontekstu ovaj projekt UNDP-a promatran kao pretfaza ili prednacrt za ozbiljni master plan ovog otoka, ali i kao inicijacija poduzetničkih aktivnosti odozdo prema gore koje temeljem uspješne prakse mogu stvoriti dodatne sinergije za eko/ruralne inicijative.

17.2 Sustav razvojnih poticaja za projekte eko/ruralnog turizma

U cilju stvaranja efikasne investicijske politike u turizmu područja destinacija otoka Visa, mora se u obzir uzeti šest hipotetskih situacija. One su rezultat dva seta faktora:

■različiti odnosi javnih vlasti prema turizmu

■razina atraktivnosti / efikasnosti investicija u turističke projekte.

Slika 17-1: Opcije investicijske politike

ODNOS JAVNOG SEKTORA PREMA TURISTIČKIM PROJEKTIMA

NEGATIVNO NEUTRALNO POZITIVNO
OPCIJA 1 OPCIJA 3 OPCIJA 5
2

V)

z

NEMA RAZVOJA BEZIZLAZNI RAZVOJNI POLOŽAJ ZBOG MARGINALNE STOPE POVRATA NA INVESTICIJSKE PROJEKTE 1 NISKA RAZINA INTERESA OD STRANE DRŽAVE SUBVENCIJE 1 POTICAJI INVESTICIJAMA SU NEOPHODNI KAKO BI SE UKLONILE/SMANJILE BARIJERE ZA PRIVATNE INVESTICIJE U TURIZMU
OPCIJA 2 OPCIJA 4 OPCIJA 6
2

8

>

PRIVATNI INVESTITORI SPREMNI SU INVESTIRATI TEK NAKON ŠTO SE DRŽAVNA VLAST IZJASNI NA SPREMNOST RAZVOJA U TURIZMU PRIVATNI INVESTITORI BEZ MNOGO OGRANIČENJA RAZVIJAJU PROJEKTE. MEĐUTIM. POSTOJE VELIKI RIZICI U SMISLU SOCIJALNIH UTJECAJA (RAZINA ZAGAĐENJA, PRETJERANA IZGRADNJA. ITD.) OPTIMALNA SITUACIJA GDJE SU SUBVENCIJE 1 POTICAJI NEPOTREBNI. IAKO MOGU DODATNO POTAKNUTI POZITIVNU KLIMU INVESTIRANJA 1 RAZVOJA

Općenito postoje četiri zasebne, ali međusobno kompatibilne grupe razvojnih subvencija / poticaja, koji se mogu koristiti u turizmu:

■    Financijski poticaji (direktne investicije javnog sektora u razvoj turističke infrastrukture, jednokratne potpore, razvojne pozajmice, itd.)

■    Kvazi-financijski poticaji (državne / regionalne garancije za komercijalne kredite, porezne olakšice za smanjenje trošak kapitala, itd.)

■    Fiskalni poticaji, koji ne samo da povećavaju profitabilnost investicijskih projekata, nego povećavaju atraktivnost investiranja u određenu državu / regiju, u usporedbi sa ostalim državama / regijama, koje ne nude ovakve povlastice

■    Ostalo (edukacijski programi za zaposlene, start up programi, poticaji za marketing i promociju, i sl.)

Evaluacijom sadašnjih uvjeta financiranja i sustava poticaja u Hrvatskoj (kako je elaborirano u prethodnim poglavljima), vidljivo je da su oni uglavnom locirani u domeni kvazi financijskih poticaja gdje se malim investitorima smanjuje cijena kapitala posredstvom državnih subvencija uz veliku birokratsku proceduru.

Postoje određeni poticaji iz ostalih područja, koji su međutim povezani s međunarodnim fondovima i sredstvima finacijske pomoći.

Ovakva je situacija odvela male investitore prema investicijama koje su uglavnom povezane s biznisom nekretninama, a ne onim tipovima investicijama koje grade dodanu vrijednost u turizmu i time cjeloviti iskustveni lanac vrijednosti turističkih destinacija.

Da bi zaista zaživjeli mali i srednji održivi projekti u turizmu u Hrvatskoj i napose ovoj Županiji, biti će nužno oblikovati obuhvatni sustav poticaja kojeg poznaje svjetska turistička praksa, a posebno praksa onih zemalja koje su upravo ovakvim poticajima stvorile snažnu i konkurentsku turističku privredu.

Honvath Consulting je razvio vlastitu metodologiju poticaja za različite projekte u turističkoj industriji, a koja je sažeta u sljedećoj tabeli:

Tablica 17-1: Vrste subvencija u turizmu

FINANCIJSKE SUBVENCIJE KVAZI FINANCIJSKE SUBVENCIJE FISKALNE SUBVENCIJE
Turistički projekti za subvencije OIREKTNA

JAVNA

INVESTICIJA

RAZVOJ«

POZAJMICE

JEDNOKRATNA

POTPORA

SUBSIDIRANE

KAMATE

DRŽAVNE

GARANCIJE

POVOLJNE

KONCESIJE

TAX

HOLIDAYS

PRIJENOS

GUBITAKA

UBRZANA

AMORTIZACIJA

NiZl

KOMUNALNI

POREZI

NIŽI POREZ NA UVOZ
PROJEKTI REHABILITACIJE
manji hoteli u urbanim naseljima X X X X X X
veliki hotelski projekti X X X X X X X X
spa objekti X X X X X X X X X X
PROJEKTI KONVERZIJE / RESTRUKTURIRANJA
društveni turtstlćkl objekti u hotele X X X X X X X
napušteni Industrijski objekti u smještajne objekte (III mixed use) objekte X X X X X X X X
privatni reztdencljatnl objekti u smještajne objekte X X X X X X X
veliki projekti konverzije devastlranlh urbanih struktura X X X X X X X X X X
GREENFIELD PROJEKTI
obiteljski hoteli (Bed&Breakfast) X X X X X X X
Inovativni hotelski I turistički koncepti X X X X X X X
veliki međunarodni hotelski brandovl X X X X X X X
marine X X X X X X X X X
Inovativni turistički resort] X X X X X X X
probojni (breakthrough) razvojni projekti X X X X X X X X X X
Infrastrukturni razvojni projekti (financirani od strane privatnih Investitora) X X X X X X X X
EKO / ETNO TURISTIČKI PROJEKTI
smještaj. InterpretacJJskl centri, zabavni parkovi X X X X X X X
kompleksni eko / etno resortl X X X X X X X X X
PROJEKTI KOJI POTIČU SMANJENJE NEZAPOSLENO
programi Hl Inicijative samostalnog zapošljavanja X X X X X X X
edukacljskl centri X X X X X X X X
programi prekvalifikacije lili programi ‘povratak u Školu’ X X
PROJEKTI VEZANI UZ ZAŠTITU OKOUŠA X X X X X X X X X X
PROJEKTI VEZANI UZ KULTURU
organizacija događaja X X X X X X X X
očuvanje kulturno-povljesnlh spomenika 1 nasljeđa X X X
unapređivanje gradskih Jezgri / Javnih povrftlna / parkova ltd. X X X X X X X X

izvor hcfaatn HTl; rtxwffi CcmoRnj Zapeo. 2008

Sivom bojom su u tabeli označeni projekti koji su vezani uz ruralne / eko inicijative, a dodatno se označava (križićem) tip subvencije koja se može koristiti za projekte te vrste.

Vrste subvencija u turizmu (pojašnjenje tabele 17-1):

/. Državne financijske subvencije

■    Jednokratne potpore – državni poticaju turističkim razvojnim projektima mogu biti u obliku jednokratne potpore ili pozajmice. Jednokratne potpore smatraju se najboljom metodom za poticaj razvoja turističkih projekata, jer imaju direktan i trenutan utjecaj na njihovu realizaciju. Mnogi turistički projekti, a ovo se posebno odnosi na veće investicije kao što su one u hotele, iziskuju inicijalnu investiciju u fiksnu imovinu, prije samog početka poslovanja. Upravo ovakva investicija može bitno utjecati na novčani tok u prvom razdoblju projekta. Jednokratna državna potpora može se dati u novcu koji ne zahtijeva povrat, kao injekcija kapitala koji zahtijeva dio profita, ili u, primjerice, zemljištu u zakup za koji se ne traži naknada.

■    Razvojne pozajmice – daju se umjesto, ili kao dodatna sredstva jednokratnim potporama. Učinkovitost ovih zajmova u smislu turističkih projekata ovisi o postavljenim uvjetima (na primjer, pozajmica sa istim uvjetima kao i komercijalne pozajmice od banaka ne utječu na profitabilnost poslovanja projekta, ali mogu predstavljati otklanjanje prepreka razvoju, ukoliko postoje poteškoće razvojnog subjekta da ostvari kreditiranje od strane banke). Obzirom da je rizik veći kod komercijalnih pozajmica, državne pozajmice se često daju po povoljnim uvjetima za turističke projekte, a to može biti u smislu nižih kamatnih stopa, na duži rok otplate, itd.

2. Kvazi-financijske pozajmice

■    Državne financijske subvencije u smislu jednokratnih potpora i razvojnih pozajmica najbolja su metoda za promociju i usmjeravanje turističkog razvoja, jer smanjuju prepreke za profitabilnost projekta. Istovremeno, one zemlje sa visokom potrebom za razvojem turističkog sektora kao općeg pokretača razvoja njihove ekonomije, su često one sa nedovoljnim sredstvima ovakvog tipa. Države u ovakvoj situaciji često su percipirane od strane privatnog sektora kao riskantne zemlje za ulaganja, pa se stoga privatni sektor, bez obzira na profitabilnost projekta, suočava sa poteškoćama u njegovom financiranju. U takvim slučajevima, država daje garanciju za pozajmice (u komercijalnom sektoru) – državne garancije –čime iskazuje svoju predanost i povjerenje u turistički sektor.

■    Nadalje, država također može financijski podržati turističke projekte putem subvencioniranih kamata (pokriva razliku između visine komercijalne kamate i one određene od strane države). Ovaj tip subvencije ne zahtjeva visoka inicijalna sredstva, a izdatak se podmiruje kroz duži niz godina. U slučaju da je projekt financiran pozajmicom u stranoj valuti, država može ponuditi kvazi-financijsku subvenciju u smislu garancije deviznog tečaja, te na taj način ublažava rizik povezan sa turističkim

razvojem u područjima gdje fluktuacije deviznog tečaja mogu imati ozbiljne posljedice na profitabilnost projekta.

3.    Fiskalne subvencije

Fiskalne subvencije mogu imati dvojnu ulogu: prvo, u smanjenju prepreka profitabilnosti projekta, koja bi u protivnom bila marginalna, te drugo, u ubrzanju razvojnog procesa tako da se poboljša investicijska klima u odnosu na druge destinacije. Fiskalne subvencije mogu se aplicirati na početnu fazu razvoja projekta, kao i na razdoblje samog poslovanja projekta. Ove subvencije mogu biti dio isključivo turistički usmjerenih subvencija, ali vrlo često su dio cjelokupne ekonomske politike usmjerene na podršku investicijama općenito, odnosno na privlačenje stranih investicija.

Fiskalne subvencije, poput financijskih subvencija za turističke projekte mogu biti primjenjive za sve projekte, ili ih se može ograničiti na određene lokacije, ili određenu vrstu razvojnog projekta.

Obzirom da nemaju značajan efekt na novčani tok u ranom razdoblju turističkog projekta, fiskalne subvencije se najčešće koriste zajedno sa financijskim subvencijama.

4.    Ostale subvencije

Uz investicijske subvencije, važno je sagledati i druge faktore koji su relevantni za razvoj turističkih projekata, jer su dio cjelokupne investicijske klime. Iz iskustva je evidentno da je u nekim slučajevima jedan ili više tih faktora utjecalo na ograničeni turistički razvoj. Formalna turistička politika mora uzeti u obzir i ove faktore, te ih evaluirati jer utječu na investicijske odluke:

•    Edukacija / trening

•    Marketing

•    Repatrijacija stranih prihoda

•    Dostupnost materijala (za gradnju i poslovanje)

•    Radne dozvole

•    Opći stav prema razvoju turizma

Svakako je najvažnija ekonomska i politička stabilnost zemlje / destinacije. Iako se određenim subvencijama može utjecati na smanjenje efekta nestabilnosti (ili percipirane nestabilnosti), profitabilnost čak i komercijalno vrlo atraktivnog projekta može biti nedovoljna da bi se kompenzirao rizik razvoja.

17.3 Sadašnja praksa poticaja u Hrvatskoj

Državne subvencije / poticaji i ostala sredstva za projekte u turizmu su prikazani u sljedećoj tabeli:

Program poticajnih mjera “Poticaj za uspjeh”

–    Krediti za ulaganja u obnovu starih (postojećih) kuća sagrađenih u skladu sa izvornom, tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -“Pod stoljetnim krovovima”

–    Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel, pansion, aparthotel s restoranom i kamp

Program kreditiranja seoskog turizma “Razvoj turizma na selu”

Program ‘Zelena brazda’ – bespovratni financijski poticaji za razvoj selektivnih oblika turizma na kontinentu

Program poticanja zaštite, obnove i uključivanja u turizam baštine u turistički nerazvijenim područjima .Baština u turizmu*

Program poticanja unapređenja izrade i plasmana izvornih suvenira .Izvorni suvenir*

Program poticanja razvoja tematskih turističkih putova .Tematski putovi*

Program poticajnih mjera za povećanje konkurentnosti turističkog tržišta

Sufinanciranje turističkih projekata kojima su odobrena sredstva iz međunarodnih fondova

Program poticaja za formiranje multisektorskih klastera za potrebe turizma

Program poticaja manifestacijama i drugim promotivnim aktivnostima u funkciji razvoja turizma

Program poticaja ulaganjima u javnu turističku infrastrukturu u funkciji razvoja turizma na određenoj destinaciji u 2008 – “Turizam kroz regije”

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA

različiti projekti poticanja obrtništva i poduzetništva, kao na primjer: Zadružno poduzetništvo, Jačanje konkurentnosti malog gospodarstva, Inovacije i novi proizvodi, Obrazovanje za poduzetništvo

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA

Projekt “Za razvoj ruralnih krajeva”

KREDITNE LINIJE RESORNIH MINISTARSTAVA

provode se u suradnji sa Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj. Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo (HAMAG) i poslovnim bankama.

SREDSTVA MEĐUNARODNIH FONDOVA

CARDS program – .Razvoj ruralnog turizma u južnoj Dalmaciji i graničnim područjima Bosne i Hercegovine”

AMAMO – preko mora i planina – valorizacija proizvodnje tipičnih proizvoda

Instrument pretpristupne pomoći (Instrument for Pre-accession Assistance – IPA) – prekogranična suradnja, pomoć u tranziciji i izgradnja institucija, razvoj ljudskih potencijala, regionalni razvoj, ruralni razvoj (IPARD)

IPARD – plan Republike Hrvatske za poljoprivredu i ruralni razvitak

ŽUPANIJSKE INICIJATIVE

Program ‘Etno-eko sela’ – sredstva za poticanje obnove raseljenih i zapuštenih sela u Splitsko-dalmatinskoj

županiji, u cilju stvaranja etno-eko sela i obogaćivanja turističke ponude

Subvencije poljoprivrednicima, obrtnicima i poduzetnicima

Subvencije poljoprivrednicima, obrtnicima i poduzetnicima

Promocija ruralnog turizma i ostalih selektivnih oblika turizma

Razvoj Strategije ruralnog turizma županije

Izvor: Ministarstvo turizma. Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, HAMAG, Splitsko-dalmatinska županija, 2008.

 

Financiranje / subvencioniranje tur. manifestacija i udruga, izrade biciklističkih brošura, tur. signalizacije, itd.

Dakle, uzimajući u obzir sadašnju strukturu poticaja, jasno je da ona predstavlja dobar okvir za pokretanje poduzetničkih inicijativa, iako su poticaji fokusirani uglavnom na animiranje financiranja (subvencije), a ne na ublažavanje procesa eksploatacije projekata (olakšica).

Usprkos tome, razvoj se eko i ruralnih projekata prilično je spor, i nema naznaka da se ovakvom dinamikom razvoja ruralnog turizma otok Vis može brzo pozicionirati i razviti turistički lanac vrijednosti koji se kao dio Splitsko-dalmatinske Županije može značajnije komercijalizirati na domaćem i inozemnom tržištu.

17.4 Ukupni pregled investicijskih projekata

Tablica 17-2: Pregled investicija

Programiranje i procjena investicija po pojedinim projektima u ovoj fazi nije moguća na detaljnijoj razini, posebno iz razloga što je riječ o strukturiranju investicija u odnosu na javni i privatni sektor s jedne strane, te u odnosu prema sadržaju turističkog lanca vrijednosti s druge strane. Nadalje, i jedna i druga destinacija računaju, a što je iskazano njihovim prostomo-planerskim dokumentima, s investicijama u veće turističke projekte i napose javnu infrastrukturu, a koje će se investicije na svoj način odraziti na tržište i dinamiku takozvanih ‘zelenih’ projekata.

Što se tiče projekata konkurentnosti i investicija koji se navode u gornjoj tabeli, a planiraju se po principima eko / ruralnog / zelenog razvoja, oni su iskazani i detaljno razrađeni u poglavlju 15. ovog Izvještaja.

18.Zaključne napomene

■    Područje obuhvata ovog projekta – destinacija otoka Visa, predstavlja spoj prirodnih i kultumo-povijesnih atrakcija raspoređenih na otoku Visu, gdje dominiraju dva veća urbana centra Vis i Komiža.

■    Povijesno je ovaj otok bio izvan procesa klasične turistifikacije, te su ga mimoišli ključni razvojni procesi u regiji, a danas je depopuliran i bez većih internih kapaciteta za rast i razvoj. Uz ribarstvo, vinarstvo, i u malom opsegu poljoprivrede, ovaj prostor za sada nema značajnijih drugih poslovnih sektora, pa se postavlja pitanje proizvodnje bogatstva na srednji i duži rok.

■    Mlađe generacije otoka Visa je uglavnom apsorbiralo tržište rada Splita, te u tom smislu s izuzetkom vinarstva i ribarstva, za sada ne postoji jak agrikulturni supstrat i socijalni kapacitet za snažan i brz uzlet ruralnog turizma, a osobito zato što ne postoji potencijal lokalne poduzetničke strukture.

■    U razgovorima sa ključnim subjektima uočeno je da se otok Vis suočava se s dvojbom svojeg kapaciteta da svoj razvoj temelji na organskim principima i sa glavnim osloncem na lokalne snage, ili će glavni razvojni impulsi doći izvana. Prognoze o razvoju turističkih kapaciteta izražene prostornim planovima pretpostavljaju investicije u nekoliko koncentriranih središta što pretpostavlja uglavnom izvanjske investicije.

■    Stanje okoliša i prirodnih resursa je na zadovoljavajućoj razini. Prirodna i kulturna dobra ovog prostora nisu posebno označena niti interpretirana, pa je stoga evidentna nužnost povezivanja resursa i atrakcija otoka u integrirani turistički lanac vrijednosti. Prostor i njegova prirodna, socio-kultuma i povijesna bogatstva bez sumnje predstavljaju izniman potencijal za ruralne i eko turističke projekte, ali ipak valja računati da su osim visokih troškova neophodne infrastrukture, lokalni kapacitet i iskazani lokalni poduzetnički interesi, najveće ograničenje.

■    Nadalje, a vezano na implementaciju ovog programa, ovdje se važno podsjetiti na postojeću strukturu poticaja u Hrvatskoj, a koja je uglavnom usmjerena na smanjenje cijene kapitala, te stoga nije dovoljan motivacijski faktor za ubrzaniji razvoj eko i ruralnih inicijativa. Naime, ovo je integralni program za jednu od najatraktivnijih otočkih destinacija u Hrvatskoj, koja može zaživjeti jedino uz profesionalizaciju vodstva koje će uspostaviti proces izvedbe ovog programa u cjelini, te njime i upravljati.

■    Dosadašnja praksa lokalnih razvojnih modela unutar državnog sustava poticaja uglavnom nije polučila realizaciju, odnosno cjeloviti proboj novog turističkog proizvoda za snažniju komercijalizaciju na jedan prostor (izuzetak je Istra, sa snažnijim upravljačkim mehanizmom). Prema tome, Plan razvoja eko / ruralnog turizma za otok Vis za svoju realizaciju pretpostavlja uspostavu snažne institucije koja će direktno i indirektno posredovati u financiranju razvojnih projekata, te će u također imati ulogu potpore za istraživanje i razvoj unutar poslovnog sektora ruralnog / eko turizma.

■    Dakle, naš je prijedlog da se osnuje Razvojno / poduzetnički centar, koji ima misiju upravljanja procesom razvoja poduzetničkih održivih, eko / ruralnih poslovnih inicijativa koje prije svega objedinjuju turizam i poljoprivredu, odnosno njihovu simbiozu u izgradnji lanca vrijednosti ovog prostora. Razvojno / poduzetnički centar formira se kao javno-privatno partnerstvo (županija, javna poduzeća, veća privatna poduzeća i poduzetnici te eventualno internacionalni subjekti), a neovisan je i ima poslovnu misiju na ograničeno vrijeme integrirajući interese malih privatnih operatora, programa i financijskih potpora javnih institucija i agencija, nevladinih udruga i fondacija, transfera znanja i dr.

■    Naime, Splitsko-dalmatinska županija je trenutno u procesu prihvaćanja Strategije razvoja ruralnog turizma županije, koja osim postavljanja strateških okvira za razvoj ruralnog turizma, te ključnih proizvoda unutar ovog segmenta, također postavlja upravljački okvir. Prema tome, županija je već u procesu donošenja odluke o najboljem upravljačkom modelu ruralnog turizma županije, što se ovdje i uzima u obzir.

■    Kao što je istaknuto na radionici sa ključnim subjektima otoka Visa, kao inicijalna podloga za pokretanje ovog Centra mogu poslužiti nalazi turističkih i drugih studija Cards Programa.

■    Konačno, jasno je da bez aktivne izgradnje lanca vrijednosti u turizmu na temeljima održive eko / ruralne koncepcije i na onoj ekonomiji razmjera koja omogućava značajan rast blagostanja i povrata stanovništva na otok, nužno će doći do sukoba s drugim potencijalnim razvojnim opcijama za ovaj prostor, koje će se izostankom prve pokazati kao realne alternative.

19. Provedbeni plan

Plan razvoja ruralnog / eko turizma za područje destinacije otoka Visa daje strateški okvir za razvoj i rast novog turističkog proizvoda u području koje do sada nije doživjelo značajan turistički razvoj.

Ovaj plan oslanja se na uspješne modele organizacije i razvoja ruralnog turizma, a prijedlozi njegove operacionalizacije pretpostavljaju izgradnju kompletnog turističkog lanca vrijednosti destinacije, održivu izgradnju novih turističkih iskustava i proizvoda uz naglasak na kvalitetu. Stoga je važno da se svi interesni subjekti u turizmu ovog područja dogovore i usuglase oko ključnih razvojnih koraka i odgovornosti.

U tom kontekstu, ključni projekti predloženi u Planu razvoja ruralnog / eko turizma destinacije otoka Visa predstavljaju se u okviru Provedbenog plana, koji definira odgovornosti, razinu prioriteta i vremenski okvir za provedbu svakog od njih:

PROJEKTI KONKURENTNOSTI
PROJEKT NOSITELJI PRIORITET VREMENSKI

OKVIR

1-2 3-5 6-10

god. god. god.
Specijalizacija gastronomske ponude Mali poduzetnici uz podršku javnog sektora (Lokalna samouprava, lokalne i županijske TZ, Županija) Visok
Razvoj komplementarne ponude Mali poduzetnici uz podršku i poticaje na državnoj i županijskoj razini Visok
Turistički informativni sustav Javno-privatne inicijative (svi privatni subjekti u turizmu, lokalne turističke agencije, turističke zajednice) Srednji
Integrirani sustav turističkog označavanja Lokalne i županijska TZ, lokalna samouprava Visok
Program opremanja malih plaža u uvalama Privatne inicijative uz podršku javnog sektora Srednji
Revitalizacija šetnica uz more Lokalna samouprava Visok
Projekt razvoja kvalitete privatnog smještaja Privatne inicijative Visok
Eko oznake kvalitete Javno-privatne inicijative (svi privatni subjekti u turizmu i ruralnom turizmu destinacije, uz podršku lokalne samouprave i TZ-a) Srednji
Projekt standardizacije i sustava kvalitete u ruralnom turizmu Buduća organizacija za razvoj eko / ruralnog turizma Vrlo visok
Urbana konverzija (Vis i Komiža) Lokalna samouprava uz podršku županije Visok
PROJEKT PROJEKTI SMJEŠTAJNIH KAPACITETA

NOSITELJI

PRIORITET VREMENSKI

OKVIR

1-2 3-5 6-10

god. god. god.

Agroturizam Lokalni mali poduzetnici Vrlo visok
Ruralna kuća za odmor Lokalni mali poduzetnici Vrlo visok
Ruralni ‘bed & breakfast’ Lokalni mali poduzetnici Visok
Ruralni obiteljski hotel Lokalni mali poduzetnici Srednji
Ruralni resort Lokalni mali poduzetnici Visok
PROJEKTI ATRAKCIJA 1 TURISTIČKE INFRASTRUKTURE
PROJEKT NOSITELJI PRIORITET VREMENSKI

OKVIR

1-2 3-5 6-10

god. god. god.
Kušaonice vina i maslinovog ulja Lokalni mali poduzetnici Vrlo visok
Sustav vidikovaca Privatne inicijative uz podršku lokalne samouprave i županije Visok
Panoramska cesta Javna inicijativa Visok
Ribarski muzej – Komiža Javno-privatna inicijativa Visok
Interpretaeijski centar Vis – otok skrovište’ Javno-privatna inicijativa Srednji
Škola viške kuhinje Privatna inicijativa Visok
Koncept pješačkih, planinarskih i biciklističkih staza Lokalne TZ i TZ županije uz podršku županije i lokalne samouprave Visok
Centar za sportove na vodi Privatna inicijativa Srednji
Program zdrave hrane za potrebe tur. tržišta destinacije Lokalno malo poduzetništvouz podršku javnog sektora Visok
Etno selo Dragodid Privatna inicijativa (uz javnu podršku) Visok
Interpretaeijski centar Vojna povijest Visa’ Javno-privatna inicijativa (poduzetništvo, lokalna samouprava) Visok
PROJEKT PROJEKTI EDUKACIJE 1 UPRAVLJANJA NOSITELJI PRIORITET VREMENSKI

OKVIR

1-2 3-5 6-10

god. god. god.

Projekt edukacije u turizmu Javni sektor (lokalne i županijske TZ, županija) Visok
TourFuture (projekt edukacije lokalnog Javni sektor (lokalne i županijske TZ, županija) Visok
stanovništva u turizmu)
Destinacijska menadžment organizacija Javno-privatna incijativa Vrlo visok
Organizacija za razvoj i upravljanje Županija, TZ županije Vrlo visok
ruralnim turizmom

20. Popis korištenih izvora

 

Državni zavod za statistiku RH, POPIS STANOVNIŠTVA 2001. GODINE, Zagreb, 2001.

Državni zavod za statistiku RH, POPIS POLJOPRIVREDE 2003.STANOVNIŠTVA 2003. GODINE, Zagreb, 2001.

Državni zavod za statistiku RH, STATISTIČKI LJETOPIS 2007., Zagreb, 2008.

Državni zavod za statistiku. TURIZAM U PRIMORSKIM GRADOVIMA I OPĆINAMA U 2007..Zagreb, 2008.

Državni zavod za zaštitu prirode, NACIONALNA EKOLOŠKA MREŽA CRO-NEN, Zagreb, 2008.

Agencija za zaštitu okoliša; CORINE LAND COVER, Zagreb, 2001.

Splitsko-dalmatinska županija, PROSTORNI PLAN SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE, Službeni glasnik Splitsko-dalmatinskc županije, Split, 2003.

Splitsko-dalmatinska županija, USKLAĐENJE PROSTORNOG PLANA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORA, Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije, Split, 2005.

Splitsko-dalmatinska županija, IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE, Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije, Split, 2005.

Splitsko-dalmatinska županija, REGIONALNI OPERATIVNI PROGRAM SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE, Split, 2006.

Grad Komiža, PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA KOMIŽE, Službeni glasnik Grada Komiže 10/06, Komiža, 2006.

Grad Vis, PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VISA – PRIJEDLOG PLANA, Grad Vis, Vis, 2005.

Parliamentary Commissioner for the Environment, MANAGEMENT OF THE ENVIRONMENTAL EFFECTS ASSOCIATED WITH THE TOURISM SECTOR, Wellington, November 1997

Locum Consulting, DELIVERING THE LUXURY EXPERIENCE, 2008.

Locum Consulting, THE CHANGING FACE OF LUXURY TRAVEL, 2008.

GISDATA ZAGREB, DIGITALNI MODEL RELJEFA RH – RASTER, Zagreb, 2008.

Institut za zurizam, STAVOVI I POTROŠNJA TURISTA U HRVATSKOJ -TOMAS LJETO 2007, Zagreb, 2008.

FINA, EKONOMSKI PODACI, Zagreb, 2008.

Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, OCJENA KAKVOĆE MORA NA PLAŽAMA U SEZONI 2008., http://www.mzopu.hr/more

Konzorcij agroturizama i ruralnog turizma Istre, STANDARDIZACIJA I KLASIFIKACIJA SEOSKIH DOMAĆINSTAVA U ISTRI, 2007.

Konzorcij agroturizama i ruralnog turizma Istre, www.ruralis.hr

•    Toskanski arhipelag turističke informacije, www.arcipelago.turismo.toscana.it/APTView/view?guid=b2fc92679a4ce471 :cb6009: 107e0626e4a:-7ffd

•    Agroturizam Sapereta, www.sapereonline.it/

•    Biokamp – agroturizam, www.bioelba.it/it/agri-campeggio.htm

• Agroturizam Elba, www.elba-agriturismo.it

• Turistička stranica Sardinije, web: www.sardegnaturismo.it

•    Regija Sardinija, web: www.sardegna.com

•    Talijanski web za poticanje investicija, web:    www.investinitaly.com,

www.planisfero.com

•    Turistička stranica Arhipelaga Azores, web: www.visitazorcs.travel/indcx.php

•    Azores Informacije, web: www.azores.com/azores/azores.php?attribute=3

•    Rural Tourism International Training Network, http://www.ruraltourismintemational.org/main.php?obj_id=676181603

•    Tourism Skills Network West of England, http://woe.tsnsw.org.uk/rural

•    Organization of Tourism Education and Training, www.ste.edu.gr/uk/ste_uk.htm

•    Alberta Hotel & Lodging Association, www.atec.ca/

•    Tourism Council Western Australia, www.watourismawards.com.au/index.site.restaurants.restaurant.1424.html

•    Forestur.http://www.forestur.net/index.php?option=com_content&task=blogcategory &id= 17&Itemid=51

•    Canadian Tourism Human Resource Council, EMERIT, www.emerit.ca/eng/index.aspx

•    Singapore Tourism Board, http://app.stb.com.sg/asp/ina/ina07.asp

•    Belize Tourism Board, http://www.belizetourism.org/events–awards/tourism-awareness-activities.html

•    Highlands and Islands Enterprise, http://www.hie.co.uk/Eventsdetails.htm.EventID-56596

•    HI-Arts, http://www.hi-arts.co.uk/Eventsdetails.htm.EventID-56596

•    Asianlnfo, http://www.asianinfo.org/asianinfo/indonesia/pro-tourism.htm

•    Carnegie UK Trust Rural Programme, http://rural.camegieuktrust.org.uk/rarp/sustainable_assets/aviemore_and_the_caimgo rms_destination_management_organisation

•    World Tourism Organization, www.world-tourism.org

•    International Scientific Council For Island Development, http://www.insula.org/

21. Sadržaj priloga

4    Situacijska analiza    1

4.1    Temeljna kvalifikacija područja    1

Tablice

Tablica 4-1: Pokrov zemlj išta    2

Kartogrami

Kartogram 4 1: Pokrov zemljišta    1

4.2    Socio – ekonomski faktori    2

Tablice

Tablica 4-2: Stanovništvo – osnovni podaci    2

Tablica 4-3: Poljoprivredna kućanstva – starosna struktura    3

Tablica 4-4: Stanovnici – Dobno-spolna piramida    3

Tablica 4-5: Stanovnici – aktivnost    4

Tablica 4-6: Stanovnici – obrazovna struktura    4

Tablica 4-7: Kućanstva    4

Tablica 4-8: Poljoprivredna kućanstva    4

Tablica 4-9: Struktura stanova prema korištenju 2001. godine    5

Tablica 4-10: Struktura stanova prema korištenju – prostorna raspodjela    5

Tablica 4-11: Stalni i povremeni stanovnici    6

Tablica 4-12: Komiža – struktura prihoda    7

Tablica 4-13: Komiža – struktura prihoda    7

4.3    Prostor, razvojne mogućnosti i ograničenja    8

Tablice

Tablica 4-14: Temeljna namjena – iskaz površina    9

Tablica 4-15: Građevinska područja – iskaz površina    9

Tablica 4-16: Turističke zone – ukupno    11

Tablica 4-17: Turističke zone – lokacije    11

Tablica 4-18: Turističke lokacije – Grad Komiža    12

Tablica 4-19: Turističke lokacije – Grad Vis    13

Tablica 4-20: Poljoprivredne i šumske površine – iskaz površina    14

203

Tablica 4-21: Privatno polj oprivredno zemlj ište prema korištenosti    14

Tablica 4-22: Korišteno poljoprivredno zemljište    14

Tablica 4-23: Zaštita prirode    16

Tablica 4-24: Ekološka mreža    16

Tablica 4-25: Popis kulturnih dobara    20

Kartogrami

Kartogram 4 2: Temeljna namjena površina    8

Kartogram 4 3: Građevinska područja    10

Kartogram 4 4: Vodoopskrba i odvodnja    15

Kartogram 4 5: Zaštita prirode    15

Kartogram 4 6: Kulturna baština    19

4.4 Utjecaj turističkih aktivnosti na okoliš    22

Kartogrami

Kartogram 4 7: Zaštita okoliša – jugoistočna obala Visa    22

8 SWOT analiza    23

Tablice

Tablica 8-1: A. Snage i slabosti – Segment Prirodnog, socijalnog, i

ekonomskog profila područja    23

Tablica 8-2: B. Snage i slabosti – Segment Performansi destinacije    24

Tablica 8-3: C. Snage i slabosti – Segment Destinacijskog marketinga    25

Tablica 8^4: D. Snage i slabosti – Segment Turističkih usluga destinacije    26

Tablica 8-5: E. Snage i slabosti – Segment Lokalne zajednice i javnih usluga    27

Tablica 8-6: F. Snage i slabosti – Segment Interesnih subjekata i partnerstva    28

Tablica 8-7: G. Snage i slabosti – Segment Turističkog razvoja    29

Tablica 8-8: A. Mogućnosti i prijetnje – Segment Trendova industrije    30

Tablica 8-9: B. Mogućnosti i prijetnje – Segment Konkurenata    31

Tablica 8-10: C. Mogućnosti i prijetnje – Segment Pravno-političkog okruženja    32

Tablica 8-11: D. Mogućnosti i prijetnje – Segment Socio-kultumog okruženja    33

Tablica 8-12: E. Mogućnosti i prijetnje – Segment Ekonomskog okruženja    34

Tablica 8-13: F. Mogućnosti i prijetnje – Segment Okoliša    35

Tablica 8-14: G. Mogućnosti i prijetnje – Segment Tehnologije    36

Analiza oglednih primjera u praksi 37
Tablice
Tablica 10-1: Cipar 37
Tablica 10-2: Malta 40
Tablica 10-3: Sardinija 43

206

*** “Priprema planova razvoja eko i ruralnog turizma za područje destinacije otoka Visa” ***

Konačni izvještaj – PRILOZI
Sadržaj

4    Situacijska analiza    1

4.1    Temeljna kvalifikacija područja    1

Tablice

Tablica 4-1: Pokrov zemljišta    2

Kartogrami

Kartogram 4 1: Pokrov zemljišta    1

4.2    Socio – ekonomski faktori    2

Tablice

Tablica 4-2: Stanovništvo – osnovni podaci    2

Tablica 4-3: Poljoprivredna kućanstva – starosna struktura    3

Tablica 4-4: Stanovnici – Dobno-spolna piramida    3

Tablica 4-5: Stanovnici – aktivnost    4

Tablica 4-6: Stanovnici – obrazovna struktura    4

Tablica 4-7: Kućanstva    4

Tablica 4-8: Poljoprivredna kućanstva    4

Tablica 4-9: Struktura stanova prema korištenju 2001. godine    5

Tablica 4-10: Struktura stanova prema korištenju – prostorna raspodjela    5

Tablica 4-11: Stalni i povremeni stanovnici    6

Tablica 4-12: Komiža – struktura prihoda    7

Tablica 4-13: Komiža – struktura prihoda    7

4.3    Prostor, razvojne mogućnosti i ograničenja    8

Tablice

Tablica 4-14: Temeljna namjena – iskaz površina    9

Tablica 4-15: Građevinska područja – iskaz površina    9

Tablica 4-16: Turističke zone – ukupno    11

Tablica 4-17: Turističke zone – lokacije    11

Tablica 4-18: Turističke lokacije – Grad Komiža    12

Tablica 4-19: Turističke lokacije – Grad Vis    13

Tablica 4-20: Poljoprivredne i šumske površine – iskaz površina    14

Tablica 4-21: Privatno poljoprivredno zemljište prema korištenosti    14

Tablica 4-22: Korišteno poljoprivredno zemljište    14

Tablica 4-23: Zaštita prirode    16

Tablica 4-24: Ekološka mreža    16

Tablica 4-25: Popis kulturnih dobara    20

Kartogrami

Kartogram 4 2: Temeljna namjena površina    8

Kartogram 4 3: Građevinska područja    10

Kartogram 4 4: Vodoopskrba i odvodnja    15

Kartogram 4 5: Zaštita prirode    15

Kartogram 4 6: Kulturna baština    19

4.4    Utjecaj turističkih aktivnosti na okoliš    22

Kartogrami

Kartogram 4 7: Zaštita okoliša – jugoistočna obala Visa    22

8    SWOT analiza    23

Tablice

Tablica 8-1: A. Snage i slabosti – Segment Prirodnog, socijalnog, i

ekonomskog profila područja    23

Tablica 8-2: B. Snage i slabosti – Segment Performansi destinacije    24

Tablica 8-3: C. Snage i slabosti – Segment Destinacijskog marketinga    25

Tablica 8-4: D. Snage i slabosti – Segment Turističkih usluga destinacije    26

Tablica 8-5: E. Snage i slabosti – Segment Lokalne zajednice i javnih usluga    27

Tablica 8-6: F. Snage i slabosti – Segment Interesnih subjekata i partnerstva    28

Tablica 8-7: G. Snage i slabosti – Segment Turističkog razvoja    29

Tablica 8-8: A. Mogućnosti i prijetnje – Segment Trendova industrije    30

Tablica 8-9: B. Mogućnosti i prijetnje – Segment Konkurenata    31

Tablica 8-10: C. Mogućnosti i prijetnje – Segment Pravno-političkog okruženja    32

Tablica 8-11: D. Mogućnosti i prijetnje – Segment Socio-kultumog okruženja    33

Tablica 8-12: E. Mogućnosti i prijetnje – Segment Ekonomskog okruženja    34

Tablica 8-13: F. Mogućnosti i prijetnje – Segment Okoliša    35

Tablica 8-14: G. Mogućnosti i prijetnje – Segment Tehnologije    36

37

Tablice
Tablica 10-1: Cipar 37
Tablica 10-2: Malta 40
Tablica 10-3: Sardinija 43

 

10 Analiza oglednih primjera u praksi

 

I Umjetne površine Vinogradi I Maslinici Pašnjaci

– i

 

Mozaik uzgojnih parcela Pretežno poljoprivredno

 

Bjelogorične šume | Cmogorične šume ■ Mješana šuma Prirodni travnjaci Makija i gang

Prijelazna šumska područja

Tablica 4-1: Pokrov zemljišta

Naziv razreda Kod Površina kin2
Umjetne (izgrađene) površine 112 1,21 1,28%
Vinogradi 221 8,11 8,58%
Maslinici 223 0,35 0,37%
Pašnjaci 231 3,24 3,43%
Mozaik uzgojnih parcela 242 12,56 13,29%
Pretežno poljoprivredno i prirodni pokrov 243 14,43 15,27%
Bjelogorična šuma 311 1,34 1.42%
Crnogorična šuma 312 14,02 14,83%
Miješana šuma 313 8,04 8,51%
Prirodni travnjaci 321 4,31 4,55%
Makija i garig 323 13,96 14,77%
Prijelazna šumska područja 324 12,66 13,39%
Oskudni biljni pokrov 333 0,29 0,31%
UKUPNO 94,53 100,00%

Izvor: AZO, Corine Land Cover, 2001.

4.2 Socio – ekonomski faktori

Tablica 4-2: Stanovništvo – osnovni podaci

Područje KOMIŽA VIS OTOK VIS
Stanovnika 2001. Broj 1.677 1.960 3.637
Naselja Broj 10 9 19
Broj 809 762 1.571
Aktivno stanovništvo % 48,2% 38,9% 43,2%
Kretanje broja stanovnika 1981. 1.919 2.248 4.167
1991. 2.243 2.106 4.349
Stanovnici 60 i više godina Broj 488 642 1.130
% 29,1% 32,8% 31,1%
Planirani broj stanovnika 2015. – trend Broj 1.230 1.781 3.011
Planirani broj stanovnika 2015. varijanta 1 Broj 1.900 2.226 4.126
Planirani broj stanovnika 2015. varijanta 2 Broj 2.500 2.500 5.000
Izvor :DZS; Popis stanovništva 2001

Članovi poljoprivrednih kućanstva prema navršenim godinama starosti

35%

SD Ž 27% 11% 13% 15% 12% 21%
■ Vis 18% 8% 10% 16% 18% 31%

Izvor: DZS; Popis poljoprivrede 2003.

Tablica 4-4: Stanovnici – Dobno-spolna piramida

Urbani centri Komiža I Vis    Ostala    naselja

Starosna struktura 2001.    Starosna    struktura    2001.

■20,0%    -15.0%    -10.0%    -5,0%    0,0%    5,0%    10.0%    15,0%    20,0%    -20,0%    -15.0%    -10,0%    -5,0%    0.0%    5,0%    10,0%    15.0%    20.0%

■ muškarci ■ žene    ■    muškarci    ■    žene

Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001.

Grad Ukupno Aktivno Osobe s osobnim prihodom Uzdržavano

stanovništvo

Broj % Broj % Broj %
Vis 1.960 762 38,9% 702 35,8% 496 25,3%
Komiža 1.677 809 48,2% 460 27,4% 408 24,3%
Ukupno otok Vis 3.637 1.571 43,2% 1.162 31,9% 904 24,9%

Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001.

Tablica 4-6: Stanovnici – obrazovna struktura

Područje KOMIŽA VIS OTOK VIS
Stanovništvo 15 g. i više 1.438 1.587 3.025
Bez škole 440 324 764
Osnovna škola 312 325 637
Srednja škola 561 756 1.317
Viša, visoka, magisterij 125 182 307
Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001.
Tablica 4-7: Kućanstva
Područje 1991. 2001.
broj broj broj broj
kućanstava članova kućanstava članova
Komiža 845 2,65 680 2,47
Vis 806 2,61 749 2,62
Ukupno otok Vis 1.651 2,63 1.429 2,55
Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001.
Tablica 4-8: Poljoprivredna kućanstva
Područje KOMIŽA VIS OTOK VIS
Poljoprivredna kućanstva broj 180 241 421
Članovi polj. kućanstava broj 457 648 1.105
Članovi polj. kućanstava 55 i više godina broj 230 316 546
% 50,3% 48,8% 49,4%

Izvor: DZS; Popis poljoprivrede 2003.

Tablica 4-9: Struktura stanova prema korištenju 2001. godine

Područje KOMIŽA VIS OTOK VIS
broj 1.527 1.876 3.403
Ukupno stanova
m2 93.820 120.046 213.866
Ukupno stanova za broj 983 939 1.922
stalno stanovanje m2 60.553 62.205 122.758
broj 677 741 1.418
Stalno nastanjenih
m2 45.118 50.173 95.291
Privremeno nenastanjeni broj 306 198 504
i napušteni m2 4.214 6.878 11.092
broj 437 853 1.290
Stanovi za odmor
m2 27.931 53.431 81.362
Gospodarsko korištenje broj 107 84 191

Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001.

Tablica 4-10: Struktura stanova prema korištenju – prostorna raspodjela

Struktura stanova prema načinu korištenja

VIS KOMIZA Ostala naselja UKUPNO
Stalno nastanjeni 641 593 184 1418
!■! Napušteni 129 247 128 504
■ Povremeno stanovanje 398 285 607 1290
■ Gospodarske djelatnosti 64 55 72 191

Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001.

Stalni

stanovnici

2001.

 

Povremeni stanovnici

 

Grad

Naselje

Stanovi za odmor 2001.

Turisti

2007.

Ukupno

Komiža – naselje 1523 1140 988 3651
Biševo 19 228 247
Borovik 15 24 39
Duboka 6 44 50
Oključna 5 152 157
KOMIŽA Palagruža 0 0 0
Podhumlje 40 108 148
Podšpilje 14 16 30
Sveti Andrija 1 4 5
Žena Glava 54 32 86
Ostala naselja – ukupno 154 608 762
Ukupno Grad Komiža 1677 1748 988 4413
Vis – naselje 1776 1592 2090 5458
Dračevo Polje 8 84 92
Marinje Zemlje 35 408 443
Milna 19 264 283
Plisko Polje 21 92 113
VIS Podselje 23 48 71
Podstražje 23 300 323
Rogačić 8 80 88
Rukavac 47 544 591
Ostala naselja – ukupno 184 1820 2004
Ukupno Grad Vis 1960 3412 2090 7462
UKUPNO OTOK VIS 3637 5160 3078 11875

Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001., Turizam 2007.

 

Komiža – struktura prihoda prema djelatnostima u 2007

 

Poljoprivreda

lov,

šumarstvo

13%

 

Opskrba el.energija, plin, voda 9%

 

Prerađivačka

industrija

19%

 

Ostale

djelatnosti

16%

 

Hoteli i restorani 22%

 

Izvor: FINA, 2008.

 

Tablica 4-13: Komiža – struktura prihoda

 

Vis – struktura prihoda prema djelatnostima u 2007

 

Prijevoz, skladištenje i veze 8%

 

Prerađivačka    Poslovanje

industrija    nekretninama

 

8%    iznajmljivanje

Hoteli i restorani 26%

 

Izvor: FINA, 2008.

 

00

ŠUME

 

POLJOPRIVREDA

 

PROMET

 

— Državne ceste

-Županijske ceste

Lokalne ceste

 

Tablica 4-14: Temeljna namjena – iskaz površina

PROSTORNU POKAZATELJI Oznaka KOMIŽA VIS Otok VIS
ha ha ha %
Građevinska područja naselja GPn 123 121 244 2,4%
Građevinska područja van naselja GPv 24 50 74 0,7%
Poljoprivredne površine P 941 2.180 3.121 30,8%
Šumske površine Š 2.873 2.563 5.436 53,6%
Ostale poljop. i šumske površine 921 285 1.205 11,9%
Ostale površine 0 37 24 61 0,6%
UKUPNO 4.918 5.223 10.141 100,0%
Izvor: PPOG Komiia i
Tablica 4-15: Građevinska područja – iskaz površina
PROSTORNI POKAZATELJI Oznaka KOMIŽA VIS Otok VIS
ha ha ha %
Građevinska područja GP 122,5 121,3 243,9 64,5%
Izgrađeni dio naselja GPn 82,6 87,9 170,5 45,1%
Nezgrađeni dio naselja Gpi 39,9 33,4 73,4 19,4%
GPv 24,0 49,8 73,8 19,5%
I 4,6 0,0 4,6 1,2%
Izgrađene strukture van LN 9.2 9,2 2,4%
građevinskog područja K 0,0 4.8 4,8 1,3%
T 19,0 30.5 49,5 13,1%
D 0,4 5,3 5,7 1,5%
O 36,5 24,1 60,6 16,0%
Ostale površine A 0,0 24,1 24,1 6,4%
N 36,5 0,0 36,5 9,7%
UKUPNO 183,0 195,2 378,2 100,0%
Izvor: PPOG Komiia i Vis

9

Izvor: PPOG Komita i Vis

 

 

Kartogram 4-3: Građevinska područja

 

Biievo

 

GRAĐEVINSKA PODRUČJA

 

GP naselja- postojeća GP naselja- planirana TURIZAM Turističke luke

 

PROIZVODNA, POSLOVNA JAVNA, DRUŠTVENA SPORTSKO REKREACIJSKA POSEBNA NAMJENA

 

Promet

-Državne ceste

-Županijske ceste

-Lokalne ceste

 

Tablica 4-16: Turističke zone – ukupno

Turistička zona Površina

ha

Broj

kreveta

max.

Naselje Komiža 13,7 1.500
Izvan naselja 19,0 950
Grad Komiža 32,7 2.450
Naselje Vis 19,6 780
Izvan naselja 30,5 1.070
Grad Vis 51,3 1.850
UKUPNO otok VIS 84,0 4.300

 

 

Tablica 4-17: Turističke zone – lokacije

Turistička zona Tip Lokacija Površina Broj kreveta max.
Hotel Biševo H Komiža 1,25 350
Rogači H Komiža 3,15 300
Neptun TN Komiža 3,1 350
Kamenica TN Komiža 6,2 500
Barjaška TN Izvan naselja 19 950
Grad Komiža – UKUPNO 32,7 2450
Hotel Issa H Vis 0,93 260
Uvala Stonca H Vis 11,35 420
Češka Vila H Vis 7,31 100
Milna H Izvan naselja 1,2 120
Samogor H/TN Izvan naselja 21 600
Zaravnišće H Izvan naselja 6 200
Parja H Izvan naselja 3,5 150
Grad Vis-UKUPNO 51,29 1850
UKUPNO otok VIS 83,99 4300

Izvor: PPOG Komiža i Vis

 

Izvor: PPOG Komiia i Vis

 

u

Tablica 4-18: Turističke lokacije – Grad Komiž;

GRAĐEVINSKA PODRUČJA

GP naselja- postojeća GP naselja- planirana TURIZAM Turističke luke

PROIZVODNA, POSLOVNA JAVNA, DRUŠTVENA

SPORTSKO REKREACIJSKA POSEBNA NAMJENA

Promet

 

-Državne ceste

-Županijske ceste

Lokalne ceste

T_L_V ~~

 

 

GRAĐEVINSKA PODRUČJA

 

GP naselja- postojeća GP naselja- planirana TURIZAM Turističke luke

 

PROIZVODNA, POSLOVNA JAVNA, DRUŠTVENA SPORTSKO REKREACIJSKA POSEBNA NAMJENA

 

Promet

-Državne ceste

-Županijske ceste

Lokalne ceste

 

Izvor: PPOG Komiža i Vis

 

Tablica 4-20: Poljoprivredne i šumske površine – iskaz površina

PROSTORNI Oznaka KOMIŽA VIS Otok VIS
POKAZATELJI ha ha ha
P 941 2.180 3.121
P1 0 374 374
Poljoprivredne površine P2 223 532 755
P3 719 1.274 1.992
Š 2.873 2.563 5.436
Šumske površine Š2 2.445 2.494 4.939
Š3 428 69 497
Ostale poljoprivredne i šumske površine 921 285 1.205

Izvor: PPOG Komiža i Vis

 

Tablica 4-21: Privatno poljoprivredno zemljište prema korištenosti

 

Poljoprivredno zemljište – ha

Ukupno Korišteno Neobrađeno
Komiža 179,0 113,0 63,1% 66,0 36,9%
Vis 649,2 581,2 89,5% 67,9 10,5%
Ukupno otok Vis 828,1 694,2 83,8% 133,9 16,2%

Izvor: DZS; Popis poljoprivrede 2003.

 

Tablica 4-22: Korišteno poljoprivredno zemljište

Grad Korišteno poljoprivredno zemljište – ha
Oranice, vrtovi Povrtnjaci Livade Pašnjaci Voćnjaci Vinogradi
Komiža 3,7 1,3 16,2 37,9 53,9
Vis 5,0 1,1 10,0 400,2 42,5 122,2
Ukupno 8,7 2,4 10,0 416,4 80.4 176,2

 

Izvor: DZS; Popis poljoprivrede 2003.

 

Kartogram 4-4: Vodoopskrba i odvodnja

Izvor: PPOG Komita i Vis

Kartogram 4-5: Zaštita prirode

U smislu odredbi Zakona o zaštiti prirode zaštićeni su dijelovi prirode:_

Značajni krajolik:

■    Otok Ravnik

■    Otok Jabuka

■    Otok Brusnik

Planom se predlažu za zaštitu kao značajni krajolik:

■    otok Biševo

■    otočni arhipelag Budikovac – Greben Spomenici prirode:

■    Medvidina špilja (geomorfološki)

■    Modra špilja (geomorfološki)

■    Otok Brusnik (geološki)

■    Otok Jabuka (geološki)

■    Zelena špilja na otoku Ravnik (geomorfološki)

■    Uvala Stiniva (geomorfološki)

Prostornim planom se predlažu za zaštitu ihtiološki rezervati:

■    akvatorij otoka Biševo, Plagruža i Svetac Izvor: ZPP; PPUG Komita i Vis

Tablica 4-24: Ekološka mreža

Područja

■    Biševo kopno    HR2001097

Brusnička gušterica; čista, vazdazelena šuma i makija crnike s mirtom, šuma alepskog bora sa sominom, bušik ružmarina s mnogocvjetnom resikom.

–    Otok Vis    HR2000942

Bušik ružmarina s mnogocvjetnom resikom, sastojine drvenaste mlječike.

■    JI strana o. Visa    HR3000096

Naselja posidonije

■    Otok Vis – podmorje    HR3000097

Pjeskovita morska obala, muljevite i pješčane plićine, pješčana dna, šljunkovita morska obala, morske špilje, grebeni, naselja posidonije.

■    Biševo more    HR3000098

Pjeskovita morska obala, muljevite i pješčane plićine, pješčana dna, šljunkovita morska obala, morske špilje, grebeni, naselja posidonije.

■    Jama na Gatulijama    HR2000059

Endemične svojte, kraške špilje i jame.

■    Kraljičina špilja    HR2000063

Dugikrili pršnjak, endemične svojte, kraške špilje i jame.

■    Špilja kod grada Visa (1)    HR2000139

Endemične svojte, kraške špilje i jame.

■    Špilja kod grada Visa (2)    HR2000140

Endemične svojte, kraške špilje i jame.

■    Špilja od Vore    HR2000164

Endemične svojte, kraške špilje i jame.

■    Ravnik – špilja    HR2000339

Kraške špilje i jame.

■    Modra špilja    HR3000184

Morske špilje

■    Medvidina pećina    HR3000205

Morske špilje

■    Jama Supurina    HR3000362

Morske špilje

■    Jama (o. Budikovac)    HR3000363

Morske špilje

■    Špilja na Križnom ratu    HR3000364

Morske špilje

■    Špilja na Bilom ratu    HR3000365

Morske špilje

■    Morska špilja u uvali Duboka HR3000366 Morske špilje

■    Ravnik špilja    HR3000367

Morske špilje

■    Prolaz na rtu Nova pošta – duboki HR3000368 Morske špilje

■    Prolaz na rtu Nova pošta – plitki HR3000369 Morske špilje

•    Mala Upilja    HR3000370

Morske špilje

■    Ponara ol medvida    HR3000392

Morske špilje
Fumor HR3000393
Morske špilje
Medvidine Stupišće HR3000394
Morske špilje
Zakamica HR3000395
Morske špilje
Nova medvidina HR3000396
Morske špilje

Kartogram 4-6: Kulturna baština

 

Izvor:

 

Tablica 4-25: Popis kulturnih dobara

Grad Komiža

■    Urbane cjeline

■    Naselje Komiža

■    Ruralne cjeline

■    Duboka

■    Podhumlje

■    Podšpilje

■    Kostima

■    Borovik

■    Žena Glava

■    Poje na Biševu

■    Arheološke i hidroarheološke cjeline i nalazišta

■    Otočje Palagruže

■    Otok Biševo

■    Otok Svetac

■    Sakralna kulturna dobra

■    Crkva sv. Duh, Hum

■    Crkva sv. Nikole “Muster”, Komiža

■    Crkva sv. Mihovil, iznad Komiže

■    Crkva sv. Roka, Komiža

■    Crkva Gospa Gusarica, Komiža

■    Crkva sv. Silvestra, Biševo

■    Crkva sv. Blaža, iznad komiške uvale

■    Crkva Gospe od planice, Kostima

■    Javna kulturna dobra

■    Kula Mladineo, Borovik

■    Zonkotova kula, između Podhumlja i Podšpilja

■    Sklop Mardešić, između Podhumlja i Podšpilja

■    Kula “komuna”, Komiža

■    Kuća Mladineo, Komiža

■    Kuća Molinari; Komiža

■    Kuća Foretić, Komiža

■    Kuća Marinković, Komiža

■    Kuće u mom, Komiža

■    Kuća Zonko, Komiža

■    Kuća Giaconi, Komiža

■    Lučki ured, Komiža

■    Zadružni dom, Komiža

■    Spomen dom (arh. Planić), Komiža

■    Dom JNA (arh. Vitić), Komiža

Grad Vis

 

Urbane cjeline

■    Naselje Vis

Ruralne cjeline

■    Tihobraće

■    Milna

■    Burgujac

« Podstaržje

•    Uvala Rukavac

■    Donji Rukavac

■    Gornji Rukavac

•    Plisko Poje

■    Marinje Zemje

■    Stiniva

■    Donja Žužeca

■    Gornja Žužeca

■    Kunjanove-Serenjok

■    Poselje

Pojedinačne građevine i sklopovi Vis

■    Tvrđava Juraj III.

■    Utvrda Host

■    Tvrđava Welington

■    Svjetionik Stončica

■    Kula Benedikt-Torjun

■    Sv. Magdalena

Poselje

■    Crkva Gospe i Sv. Margarite

■    Sv. Kuzma i Damjan

Dračevo polje

■    Sv. Vid

■    Građevinski sklop – Šćuline

■    Građevinski sklop – Pipitovo

■    Građevinski sklop – Kostričićeva kula

Arheološke i hidroarheološke cjeline i nalazišta

■    Arheološka zona antičke Isse

■    O. Host hidroarheološko nalazište

■    Hrid Krava hidroarheološko nalazište

■    Uvala Svitnja hidroarheološko nalazište

4.4 Utjecaj turističkih aktivnosti na okoliš

Kartogram 4-7: Zaštita okoliša – jugoistočna obala Visa

 

I BiSevo kopno ! Biševo more Hrid Kamik JI strana o Visa Otok Vis

Budikov

 

Otok Vis – podmorje

 

i Duboka

 

JI strana o. Visa

 

8 SWOT analiza

 

PRIRODNI, SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRUČJA

 

PRIRODNI, SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRUČJA

 

PERFORMANSE DESTINACIJE

DESTINACIJSKI MARKETING

Tablica 8-4: D. Snage i slabosti – Segment Turističkih usluga destinacije

 

TURISTIČKE USLUGE DESTINACIJE

 

 

LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE

Tablica 8-6: F. Snage i slabosti – Segment Interesnih subjekata i partnerstva

 

INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA

 

 

TURISTIČKI RAZVOJ

TRENDOVI INDUSTRIJE

Tablica 8-9: B. Mogućnosti i prijetnje – Segment Konkurenata

 

KONKURENTI

 

 

PRAVNO/POLITIČKO OKRUŽENJE

Tablica 8-11: D. Mogućnosti i prijetnje – Segment Socio-kulturnog okruženja

SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE

PRIJETNJE:

Visoki nivo konkurencije zbog mogućnosti većeg izbora za

Opasnost nebalansiranog razvoja destinadje s potrošaće (prijetnja od substituta)

Percepdja Hrvatske kao nestabilne zemlje zbog

posljedicom ugrožavanja kljućnih identitetskih znaćajki otoka povećanog kriminala u posljednje vrijeme
Napomena: l=najbolje, 10=najlošijc

Tablica 8-12: E. Mogućnosti i prijetnje – Segment Ekonomskog okruženja

 

EKONOMSKO OKRUŽENJE

 

 

Tablica 8-13: F. Mogućnosti i prijetnje – Segment Okoliša

 

OKOLIŠ

 

 

Tablica 8-14: G. Mogućnosti i prijetnje – Segment Tehnologije

 

TEHNOLOGIJA

 

 

10 Analiza oglednih primjera u praksi

Tablica 10-1: Sardinija

 

lokacija

 

Drugi otok po veličini u Sredozemnom moru. Nalazi se u središtu Sredozemlja, okružen mnoštvom malih otoka te udaljen oko 180 km od obale.

24.090 km2

 

broj stanovnika

 

1,7 milijuna

 

glavna turistička mjesta

 

Podijeljen na 4 regije, gl. grad Cagliari, Sassari, Oristano, Alghero;

 

klima

 

[mediteranska, ljetna sezona traje od 4. do 11. mjeseca

 

prometna povezanost

 

|4 aerodromaTtrajekti i privatne brze brodske linije – 7 trajektnih pristaništa

 

GDP

 

€ 30,6 milijuna

 

djelatnosti

 

Razvijena poljoprivreda (€1,5 milijardi -2006) – proizvodnja vina, prozvodnja krumpira, povrća, voća, ali i mesa, jaja, mlijeka i meda. Uz uzgoj raznih bilja, posebno se ističe uzgoj cvijeća, žitarica i suhih plodova. Šumarstvo donosi prihod od € 17,7 milijuna, a ribarstvo €162,3 milijuna. Zajedno (poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo) donose € 1,7 milijardi (2006). Kao glavna grana industrije ističe se proizvodnja električne struje (4 milijarde KWh – 2005), što čini 5% ukupne proizvodnje električne energije Italije.__

 

Izvor: www.sardegna.com;www.investinitaly.com;www.planisfero.com,www.vikipedia.org

 

11.884 smještajnh jedinica

 

Glamurozne plaze, posebno izražen sadržaj unutrašnjosti otoka orijentiran na tradiciju – lokalni festivali i vjerski događaji, folklor, promocija ručne izrade predmeta, oslikani zidovi (murial), bogata gastronomska ponuda, razvijeno ribarstvo; Agroturizam odn. ruralni turizam od velike važnosti – eko farme, organski uzgoj hrane i pića, uska poveznica s vinom – učenje o izradi vina, lokalni specijaliteti, ture po otoku sa upoznavanjem tradicije; Nautički turizam – VIP jedrenje, organizirano jedrenje; Sportovi: bicikliranje, hiking, trekking; Costa Smeralda – elitni turizam,

kapacitet_

broj hotela

ruralni smještaj

 

karakteristike

 

Porto Cervo – eltina marina, golf teren; Kultura – muzeji, arheološka nalazišta, prirodni i vjerski spomenici; Organizirani izleti u morske spilje, po obali, nacionalnom parku prirode Ponuda omogućava dolazak kroz cijelu godinu; diferenciranost gradova i mjesta kroz različitost

ponude; najposječejniji je sjeverozapadni dio otoka (Costa Smeralda)    _

posebnosti

 

Costa Smeralda – jedna od najpoznatijih svjetskih turističih destinacija; Green Sardinia – nagrada za ekološki odnos prema prirodi, naglasak na ruralno i tradicionalno_

profil gostiju

 

a) Žele luksuz, maksimalan komfor, ekskluzivnu uslugu, dostupnost najboljeg, shopping visoke mode; b) traže aktivan odmor, kvalitetnu uslugu, ali skoncentriranu na održivi razvoj; c) cijene

prirodne resurse, uživaju u tradicionalnim vrijednostima i upoznavanju nove kulture_

I Najekskluzivniji otok Mediterana (za elitni turizam); Otok tišine (za agroturizam)

ključni faktori uspjeha 1 Usmjerenost na dva, diferencirana, područja: ekskluzivitet i priroda
TURISTIČKA POTRAŽNJA (2006)
dolasci 11,9 milijuna

110,3 milijuna

 

I a) Visokih primanja, srednjih i starijih godina; parovi bez djece; b) obitelji s djecom, individualci, mladi parovi u poslovnom usponu; c) prirodno osviješteni

potrebe gostiju

dolasci u hotelima 1,5 milijuna
noćenja u hotelima 7,6 milijuna
boravak u hotelima 53% turista boravi u hotelima 5* i 4*, 43% boravi u hotelima 3*, a 3% u hotelima 2* ii*
porijeklo turista prevladavaju domaći turisti odn. 68% Talijana, dok su od stranih turista najzastupljeniji Njemci, Britanci i Francuzi
agroturizam 1.691 dolazaka sa 7.026 noćenja (dok je 2005. bilo samo 75 dolazaka sa 359 noćenja)
dani ostanka (u prosjeku) 5 dana (u hotelima), 7 dana (u ostalim kapacitetima – kampovi, apartmani, naselja, agroturizam)
sezonalnost Najveći broj turista dolazi od 6. do 9. mjeseca – 63%, podjednako raspoređeno u sva četiri mjeseca. Pred-sezona (3., 4. i 5.mj) zauzima 22%, dok podsezona (10. i 11. mj.) samo 9%. Ukupno 1., 2. i 12. mj. ugošćuju 7% turista

Izvor: www.sardegna.com,www.sardegnaturismo.it,www.investinitaly.com,www.planisfero.com

Agriturismo Santa Maria

rt

f’

: ■

Opis objekta Smješten u gradiću Santa Maria u Oristanu na posjedu od oko 20 ha. Nalazi se u zaštićenom krajoliku Monte Grighine i Monte Arci, oazi zaštićenoj od WWF. Udaljenost od mora iznosi oko 2 km. Na posjedu se uzgajaju žitarice, masline, vino, agrumi i uzgajaju se ovce.
Ponuda Smještajna ponuda se sastoji od 2 dvokrevetne sobe. Organiziraju se edukativne radionice u poljoprivrednoj proizvodnji i spremanju lokalnih specijaliteta.
Aktivnosti Od aktivnosti se nudi brdski biciklizam, pješačenje, jahanje i plivanje (sezonski).
Cijene od 20 do 45 EUR – po osobi i noćenju, ovisi o sezoni i paketu puni /polu pansion
Komentar Primjer jednostavne kuće za odmor u zaštićenom ruralnom prostoru. Orijentirana više na gastronomiju i tečajeve kuhanja i edukativne radionice u poljoprivredi nego na uslugu smještaja. Dobar primjer početka pretvorbe gastronomski orijentiranih gospodarstava prema usluzi smještaja.

Izvor: web stranice: www.turismoverde.it, 2008

u Oristanu (gradu) smješteno je u unutrašnjosti okruženo zelenilom, ali svejedno u blizini plaža. Imanje se prostire preko više od 25 hekara. Bave se uzgojem vina, maslina i voća

Agriturismo Villa degli Ulivi

Opis objekta

Ponuda

Aktivnosti

 

_agruma._

ponudi se nalazi 6 dvokrevetnih soba, postoji mogućnost iznajmljivanja cijelog objekta (ovisi o

Cijene

 

od 30 do 40 EUR – po osobi i noćenju

 

Komentar

Ruralna kuća za odmor smještena u unutrašnjosti ali i blizu mora. Primjer razvijenijeg domaćinsta prema usluzi smještaja i aktivnostima koje se nude gostima. Primjer kako urediti ruralnu kuću za odmor na nešto višem nivou usluge.

Izvor: www.agriturismovilladegliulivi.it/index.html

 

Na imanju nude igralište za djecu, ture pješačenja po otoku, jahanje (4 km od imanja), golf (3 km od imanja), izleti i najam brodice za sportski ribolov, daskarenje, daskarenje sa vjetrom, kite. (sezonski) Organiziraju se izleti na Tharros, Cornus i Surachi, značajne arheološke iskopine rimskih i grčkih gradova.

Tablica 10-2: Elba

 

ELBA

 

lokacija

 

površina

 

dužina obale

 

broj stanovnika

 

glavna turistička mjesta_

 

klima

 

prometna povezanost

 

OPĆI PODACI 0 OTOKU

 

nalazi se u Tirenskom moru,te pripada Toskanskom arhipelagu otoka, udaljenost od obale 10 km 224 km2

 

147 km

 

29.641 (census 2003)

 

Portoferraio (glavni i najveći grad, 12.000 st.) Capoliveri, Marciana, Campo nell’EIba, Porto Azzuro, Rio nell’EIba i Rio Marina.

 

mediteranska

 

Itrajektom iz Piombina, vožnja oko 1 sat, hidrogliserom oko 35 minuta

 

Izvor: www.infoelba.com,www.istat.com

 

I Glavni generator ekonomske proizvodnje na otoku Elbi su turizam i poljoprivreda. Nakon zatvaranja (tvornica čelika i željeza, po završetku drugog Svjetskog rata, Elba doživljava infrastrukturni i (građevinski procvat. Na otoku se razvijaju djelatnosti koje se moderniziraju i sofistciraju sve do I danas. Proizvođači vina su okupljeni u konzorcij koji proizvodi 70% vina na otoku, razvijaju i uređuju Ivinske ceste i potiču razvoj gastronomije u unutrašnjosti u vidu objekata ruralnog tipa. iNajzastupljenije djelatnosti su ribarstvo, vinarstvo, maslinarstvo.

 

SMJEŠTAJNI KAPACITET
kapacitet ukupno 37.092 kreveta, u kampovima 14.036 kreveta, a u ruralnom smještaju 5.923 kreveta
broj objekata ukupno 210 hotela, 179 objekata ruralnog smještaja i 28 kampova
tipologija ruralnog smještaja Rezidencije, agroturizmi, ruralne kuće za odmor.
TURISTIČKA PONUDA
ponuda Elba je od davnina poznata po svojoj strateškoj pozciji i rudnicima raznih minerala i željeza, radi čega se vodilo mnogo osvajačkih ratova oko otoka, koji su ostavili mnoge zanimljive arheološke ostatke i vojne utvrde na otoku. Otok Elba pripada Toskanskom arhipelagu uz još par manjih otoka. Ponuda otoka Elbe se nadovezuje na ponudu Toskane jakom kulturno povijesnom i gastronomskom poveznicom. Ponuda otoka krasi spoj čiste prirode i aktivnosti na otvorenom, smještaj se sastoji od hotela, turističkih naselja, apartmana, stanova za odmor, ali velikim djelom i ruralnim smještajem na farmama i raznim kampovima u prirodi.
karakteristike Otok bogat poviješću i arheološkim ostatcima od rimljana i etrušćana do ranije povijesti i Napoelona po kojem je poznat. Radi svoje strateške pozicije i bogatstva mineralima i željezom često osvajan, te zato postoje mnoge vojne utvrde. Razvijena poljoprivreda i očuvana priroda temelj su razvoja ruralnog turizma na otoku koji uz prekrasno more i plaže te turizam ’sunca i mora’ čini glavnu turističku ponudu otoka.

i hh»

Termalno blato i vruća morska voda u S. Giovanni-u iskorišteni za gradnju modernog welness objekta čine ovo mjesto jedinom pravom Talasso terapijom na zapadnom Mediteranu.

profil gostiju Obitelji, individualci u potrazi za sportom i avanturama, individualci svjesni vrijednosti čiste prirode i opuštanja, zainteresrirani za povijesno nasljeđe.
pozicioniranje Vezano na poznat brend Toskane – Tuscany Island
ključni faktori uspjeha Bogato povijesno nasljeđe, prirodni resursi te povezivanje turističke ponude sa ponudom poznate i turistički razvijene Toskane koja se nalazi u neposrednoj blizini.
TURISTIČKA POTRAŽNJA (2007)
dolasci 466.624
noćenja 2.980.209
dani ostanka 6 dana
porijeklo turista najviše je domaćih turista (75%), Njemaca (10%) i Švicaraca (5%)

Izvor: www.mfoelba.com,www.istat.com,www.provincia.livorno.it/economia/tunsmo/sub.asp

opis objekta

 

ponuda

 

aktivnosti

 

cijene

 

komentar

 

Sapereta

 

IAgroturističko imanje Sapereta je smješteno u Porto di Azzuro, kilometar je udaljeno od plaže i posluje tijekom cijele godine.

 

Na imanju se nalazi 17 apartmana (jednosobni, dvosobni i trosobni), bazen, vinograd, restoran/kantina, vinski podrum, muzej, maslinik._

 

Odmor, degustacije vina i maslinova ulja, bazen, tenis, hodanje, upoznavanje s kulturom i tradicijom Elbe, kao i mogućnost poljoprivredne aktivnosti._

 

Jednosobni (od 62 do 158 €), Dvosobni (67 do 187 €), Trosobni (76 do 217 €). Cijene su izražene po sobi i noćenju. Najniže cijene su od prosinca do svibnja, a najviše u kolovozu.

 

Agroturističko imanje Sapereta je odličan spoj tradicije i kulture, koji kroz usluge koje pruža čini ogledan primjer kako kvalitetno razviti proizvod kombinirajući modernu intervenciju u smislu uređenja i kvalitete i autohtonost gastronomske, enološke i agrikulturne ponude. Primjer već vrlo razvijenog spoja poljoprivredne proizvodnje i uslužne djelatnosti, ogledni primjer razvoja gospodarstava na Visu u kasnijoj fazi.

 

 

Imanje ima u ponudi četiri kuće za odmor s apartmanima, 8 mjesta za kampiranje na području od 33.000 m2, biciklističku stazu dugu 13 km, pješačke staze, unutarnje i vanjske tuševe. Imanje se opskrbljuje energijom iz solarnih ćelija. Tu su i dvije plaže; jedna namijenjena djeci i mladima, dok je druga namijenjena ljudima željnim relaksacije i mira. Imanje ima vlastitu poljoprivrednu proizvodnju.

 

ponuda

 

aktivnosti

 

Vodeni sportovi, biciklizam, pješačenje, poljoprivreda.

 

cijene

 

Apartman (38 do 113 €), Kuća (72 do 236 €). Cijene su izražene po sobi i noćenju. Najniže cijene su od prosinca do svibnja, a najviše u kolovozu.

 

komentar

 

Imanje BioElba je izvrstan primjer kombinacije odmora na moru i u unutrašnjosti. Plaže, vegetacija, briga za okoliš, ponuda smještaja, prehrane i aktivnosti čine ovo imanje posebnim i predstavljaju primjer kako uspješno repzicionirati našu kamping ponudu. Drugačiji i nov koncept spoja agroturizma sa kamp ještajem, ovakav primjer bi na Visu obogatio ruralnu ponudu, a investicija nije prevelika.

 

 

Tablica 10-3: Faial (Azorsko otočje)

 

općenito o otočju Azores

 

lokacija

 

Arhipelag se sastoji od 9 otoka u Atlantskom oceanu između Europe i Amerike, udaljenih oko 1.500 km od Lisabona. Otočje je autonomna regija Portugala, te ima svoj politički i administrativni statut. Najveći otok je S. Miguel površinom od 747 km2, a najmanji Corvo sa 17 km2. Arhipelag je vulkanskog podrijetla, a radi plodne vulkanske zemlje i umjerene morske klime poznato je po bogatstvu prirode, te zelenilu. Populacija arhipelaga iznosi 240.000 stanovnika prema popisu iz 2001. godine. Od davnina ovi otoci su od strateške važnosti u plovidbi između dva kontinenta, te su stoga često osvajani, o čemu svjedoče mnogi arheološki ostatci, nalazi se u centralnoj grupi otoka.

broj stanovnika

 

I Horta (najveći grad), Feteria, Praia do Almoxarife, Flamengos.

 

173 km2 14.785 (2003.)

glavna turistička mjesta

|Avionom od Lisabona do Faiala (let manje od 2 sata), među otocima se može putovati avionom (aerodromi na Sao Miguelu, Terceiri, Piću, St. Maria) ili brodom.

 

1 umjerena maritimna, sa malim promjenama u temperaturi između godišnjih doba. Svaki otok ima svoju specifičnu mikroklimu.

prometna povezanost

PRIVREDA (2007)
GDP 2.8 milijardi EUR (cijeli arhipelag)
prihod od turizma 38.4 milijuna prihod od smještaja (cijeli arhipelag)
poljoprivreda Najviše se proizvodi žitarica i to kukuruza. Vrlo je jaka proizvodnja vina koja zauzima drugo mjesto. Od ostalih kultura sadi se šećerna trska i krumpir, te razno voće kao banane, agrumi i ananas. Razvijeno je i stočarstvo, pogotovo uzgoj svinja, krava i ovaca. U lokalnim mljekarama se proizvode razni mlječni proizvodi te rade lokalni sirevi. Uz poljoprivredu vrlo je razvijeno ribarstvo. Najviše se lovi plava riba, tuna i slične, koje je na području arhipelaga u 2006. g ulovljeno preko 6.000 tona.

Izvor: www.visitazores.travel/index.php,estatistica.azores.gov.pt

kapacitet

 

broj objekata

 

tipologija ruralnog smještaja

 

ponuda

 

karakteristike

 

 

Ukupni kapacitet otoka koji se bilježi je 780 kreveta, a odnosi se na hotelski i ruralni smještaj i ostale objekte. Od prikazanog broja u ponudi ruralnog smještaja nudi se oko 135 kreveta, te

dodatnih 629 kreveta u hotelskom smještaju, te ostatak u ostalim objektima._

14 objekata ruralnog smještaja i 3 hotela.

Dijeli se na agroturizme, ruralne kuće, seoski turizam i farme u unutrašnjosti otoka.

 

TURISTIČKA PONUDA

 

Strateški vrlo dobro smješten u centru arhipelaga, te radi toga nudi velebne poglede na sve otoke koji ga okružuju. Na dijelovima otoka, pogotovo vulkanskim brdima, postoje vidikovci koje turisti obilaze te uživaju u pogledima u unutrašnost i zelenilo otoka ili ostale otoke i plavetnilo mora. U unutrašnjosti otoka nude se mnoga gastro i etno iskustva u loklanim ruralnim objektima. Radi centralne pozicije otoka u arhipelagu, te zaštićenosti marine Horta, razvijena je nautika. Marina u gradu Horti je glavna nautička destinacija na otoku, te jedna od popularnijih u Portugalu. Poznato mjesto zaustavljanja avanturista i ostalih jahtaša koji putuju preko Atlantika. Ostala ponuda odnosi se na ruralni smještaj u tipičnim kućama i farmama u unutrašnjosti otoka, te samo tri hotela.

 

Netaknuta priroda, zelenilo unutrašnjosti otoka, te plavetnilo okruženja. Otok poznat po ribarstvu, poglavito tune i sabljarke. Poznat kao nautička stanica na putu preko Atlantika. Otok za aktivne turiste, puno aktivnosti (pješačenje, planinarenje, ronjenje, ribolov, vožnja biciklom, jedrenje, surfing, itd.), te one koji žele prisustvovati raznim događanjima. Razvijen ruralni smještaj u tipičnim kućama i u obnovljenim farmama. Ruralni smještaj funkcionira po konceptu B&B-a, smještaja sa doručkom.

 

 

posebnosti Vulkanski otok, nudi prekrasne poglede sa povišenih vulkanskih djelova. Poznat po vjetrenjačama. Vrlo plodno tlo te razvijena poljopirvreda. Razvijeno ribarstvo, a u turističke svrhe gledanje kitova i delfina te ribolov. Razvijeno stočarstvo (krave) te proizvodnja sira.
profil gostiju Većinom domaći gosti iz Portugala. Stariji parovi bez djece, te mlađi avanturisti u potrazi za netaknutom prirodom i novim izazovima.
pozicioniranje Closer to nature’ – Bliže prirodi (pozicioniranje arhipelaga)
ključni faktori uspjeha Strateški dobro pozicioniran, dobro povezan (aerodrom). Zadržana izvornost i zanimljiva ponuda.
TURISTIČKA POTRAŽNJA (2007)
dolasci 41.648 u hotelskom, a 4.297 u ruralnom smještaju
noćenja 91.627 u hotelskom, a 13.750 u ruralnom smještaju
dani ostanka 2.2 dana u hotelskom, a 3.2 dana u ruralnom smjštaju
porijeklo turista Domaći gosti prevaldavaju (oko 60%), slijede Njemci (10%) i Nizozemci (6%).

Izvor: www.visitazores.travel/index.php,estatistica.azores.gov.pt, www.turismodeportugal.pt

 

opis objekta

 

ponuda

 

aktivnosti

 

cijene

 

komentar

 

Quinta das Buganvilias

 

Nalazi se oko 7 km udaljena od grada Horte, u unutrašnjosti otoka, ali i dovoljno blizu mora. Farma je u vlasništvu iste obitelji već nekoliko desetljeća, te kroz uređenje i opremu predstavlja svakodnevni način života na otoku. Farma se prostire preko 5 ha zemlje na kojoj su zasađene egzotične vrste drveća, voća, te razno cvijeće. Sastoji se od tri kuće, obnovljene poštujući lokalnu arhitekturu i materijale.

 

U ponudi farme nudi se osam soba, četiri dvokrevetne i jedna jednokrevetna, sobe su smještene u dvije kuće, a u trećoj se nalazi recepcija te restoran i bar kojeg mogu koristiti samo gosti farme._

 

Tečajevi kuhanja, branje voća i priprema, vožnja biciklom, šetnje, kupanje, izleti po otoku.

 

Jednokrevetna soba – 70 EUR, a dvokrevetna 85 EUR, extra krevet 35 EUR. Cijene su po sobi i uključuju doručak.

 

(Vrlo dobar primjer restauracije starog imanja na način da se očuva karakter i atmosfera povijesti, ali uz vrlo kvalitetnu opremu i visoki komfor (kreveti, kupaone, itd.). Vrlo dobar primjer korištenja lokalnih materijala, te prezentacije svakodnevnog otočkog života kroz razne elemente, što bi se moglo doslovno precrtati u uređeniu sličnih obiekata u Komiži.

 

 

opis objekta

 

ponuda

 

aktivnosti

 

cijene

 

Fonta do Rego

 

 

Dvije odvojene ruralne kuće za odmor renovirane u 2007. u skladu sa tradicijom i materijalima koji se koriste na ovom djelu otoka. Nalaze se oko 10 minuta autom od Horte, sa pogledima prema otoku Pico i oceanu.

 

U ponudi su dvije odvojene kuće, svaka sa parkirališnim mjestom, vrtom i roštiljem. Gornja kuća je veća i u

 

U ponudi se nudi organizacija raznih aktivnosti i izleta, od posjete pomorskom interpretacijskom centru u Horti, gledanja ptica, ronjenja, sportskog ribolova na velike ribe i promatranja kitova.

 

130 EUR po kući za 1-2 noćenja, a 110 EUR za 3 ili više noćenja.

 

komentar

I Jako dobar primjer jednostavne restauracije ruralne kuće za odmor. Ovaj primjer prikazuje dva odvojena objekta koja imaju vlastitu kuhinju i roštilj u vrtu te omogućavaju gostima da si sami spremaju hranu. Sa druge strane vlasnici nisu uključeni u pružanje usluge hrane i pića gostima, ali se uključuju u organizaciju raznih aktivnosti i izleta.

Izvorwww.azores-nature.com/index.html

 

 

COAST

Projekt COAST razvijen je uz potporu Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva tedrugim nadležnim ministarstvima,4dalmatinske županije te brojnim lokalnim udrugama, tvrtkama i pojedincima, a provodi se uz financijsku potporu Globalnog fonda za okoliš (GEF). Planirano trajanje projekta je 7 godina. Lokalni ured za provedbu Projekta smješten je u Splitu.

Projekt obuhvaća obalno područje četiri dalmatinske županije: Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske. Unutar tog područja prepoznata su i odabrana 4 demonstracijska područja zbog svoje iznimne biološke i krajobrazne vrijednosti. To su (1) Pelješac, Dubrovačko primorje, Malostonski zaljev i Mljet; (2) Vis i viški akvatorij; (3) šire područje ušća rijeke Krke; te (4) otok Pag (jugoistočni dio u Zadarskoj županiji), područje uz Novigradsko i Karinsko more.

Osnovni cilj projekta COAST je učinkovito utjecati na poduzetničke aktivnosti i prakse u turizmu, poljoprivredi, ribarstvu i marikulturi, izravno i kroz bankarski sektor, kako bi isti u svoje prakse uključili održivo korištenje i očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti.

Očuvanje biološke raznolikosti dalmatinske obale, kroz promicanje održivog razvoja, moguće je jedino kroz suradnju svih partnera na nacionalnoj, županijskoj i lokalnoj razini, kao i svih zainteresiranih strana, prvenstveno na području Dalmacije. Svoje prijedloge i pitanja možete uputiti projektnom timu na sljedeću adresu:

«0»

GEF

 

Hrvatska

 

 

Kraj Sv. Ivana 11 HR-21000 Split Tel:+385 21 340480 Fax: +385 21 340484 e-mail: coast@undp.hr http://www.undp.hr/coast

OSTAVITE SVOJ KOMENTAR