Građanska inicijativa je sredinom prosinca 2017. pokrenula potpisivanje peticije za zaštitu arheološkog lokaliteta bivšeg benediktinskog samostana. Ostvarili smo uspjeh s prikupljenih 1600 potpisa, a početkom kolovoza samoinicijativno  smo započeli radove na elementarnom uređenju zapuštenog sklopa samostana Sv. Silvestra na Biševu. Izvršeni su radovi na uklanjanju divljeg raslinja i biljaka, te uklonili hrpu smeća koje se tu nagomilavalo tijekom vremena. Ukupno je uklonjeno 400 kubnih metara zelenila i smeća, te je u detalje evidentirano loše stanje samostanskog kompleksa.

Građanska inicijativa pokrenula je i drugu peticiju u cilju uvrštenja stare biševske škole u registar kulturne baštine RH, jer smatramo da postoje pravni i činjenični temelji za isto. Prikupljen je broj od 1800 potpisa zainteresiranih građana i svakim danom ih je sve više. Škola se nalazi 100 ak metara sjeverozapadno od crkve sv. Silvestra. Projekt koji je na mjestu navedene škole predložen od strane lokalne vlasti sufinanciran je sredstvima EU u iznosu od 18 milijuna kuna, ali isti se ne vodi ni približno transparentno. 

Proveli smo online anketu prilikom koje smo intervjuirali oko 300 ljudi i na temelju nje stekli zanimljive uvide u razmišljanja lokalnog stanovništva. Dakle, u dvije provedene online peticije uspjeli smo prikupiti preko 3500 potpisa podrške našim aktivnostima. Važno je napomenuti kako je sve napravljeno volontiranjem određenih pojedinaca osviještenih o važnosti takvih građanskih inicijativa za gospodarski i društveni razvoj. 

Crkva u sklopu benediktinskog samostana je dijelom konzervirana, uložen je novac u obnovu, akt zaštite nije napravljen, kao ni elaborat, a temeljem čega? Nadležnost konzervatorskog odjela u Splitu, dio je Ministarstva kulture. Koja dokumentacija? Samostan je spomenik na periferiji, služba ga nije zaštitila, sve dok građanska inicijativa nije reagirala. Gradnja objekata u radijusu od 100 metara trebao bi se provoditi uz nadzor arheologa. Samo crkva je upisana, zona preventivne zaštite bi trebala biti proširena i na šire okruženje, kao cijela ambijentalna zona.

Prema našim saznanjima, Viški arhipelag – od 2019. godine bit će dio pod zaštitom UNESCO-a (kao npr. Papuk i Plitvička jezera), pa tako i Biševo.

Mi nudimo smislenu alternativu, složeni i multidisciplinarni pristup Biševu, možemo izraditi prezentacijski elaborat i bolje osmisliti prostorno planiranje s inovativnijim pristupom zajednici, ali s ciljem očuvanja kulturno-povijesne baštine i prirodnog bisera. Primjerice, županija ima interes u Biševu zbog Modre špilje, ali zašto se ne bi ulazilo u alternativni objekt Modre špilje, koji bi rasteretio pravu? 

Može se tražiti dodatno arheološko istraživanje oko samostana. Također, školu se može lako zaštititi, imamo ambijent koji je fenomenalan.

Biševo je pod udarom masovnog turizma, nama je cilj svu postojeću infrastrukturu staviti u funkciju, kanalizirati masu ljudi i prema drugim zanimljivostima otoka i cijelog ambijenta, a ne samo Modre špilje koja puni i lokalni proračun i proračun Splitsko-dalmatinske županije. Ona trenutno puni sve proračune osim onog na otoku Biševu. 

Naš cilj nije sabotirati održivi razvoj otoka, nego upravo suprotno, u skladu s europskim pravom koje strogo regulira uporabu i razvoj navedenog zaštićenog područja, kao i u skladu s novim Zakonom o otocima i Zakonom o lokalnoj i područnoj samoupravi. Cilj nam je, dapače, potaknuti održivi razvoj otočne zajednice na korist i dobrobit svih sugrađana.

OSTAVITE SVOJ KOMENTAR