U razdoblju od travnja 2018. do svibnja 2019. godine provedeno je istraživanje kojim je putem web ankete ispitano kako posjetitelji i povremeni/stalni stanovnici doživljavaju budućnost otoka Biševa. Anketa je bila anonimna. U istraživanju je sudjelovalo 306 ispitanika. Prikupljeni su demografski podatci o ispitanicima i podatci o posjećivanju i poznavanju otoka Biševa.

Ako još niste sudjelovali, možete to napraviti na ovom linku.

Spol

f

%

Muški 126 41
Ženski 180 59
N=306    
Dobna skupina

f

%

Do 20 godina 6 2
Između 21 i 50 godina 198 65
51 ili više godina 102 33
N=306    

Koliko često posjećujete otok Biševo?

f

%

Nisam nikad bio/bila 18 6
Bio/bila sam samo jednom 68 22
Bio/bila sam više puta 141 46
Dolazim već dugi niz godina 65 21
Živim povremeno 12 4
Živim stalno 2 1
N=306    

Koliko vremena provodite na ovom otoku?

f

%

Samo sam pogledao/pogledala modru špilju 60 20
Jednodnevni izlet na plažu u uvali Porat 143 47
Tjedan/dva u apartmanu 58 19
Živim na Visu i dolazim (skoro) svaki vikend 17 6
Cijelo ljeto sam na Biševu 16 5
Živim tu već nekoliko godina 6 2
Živio/živjela sam na otoku nekoliko godina 2 1
N=302    

Koji je (bio) Vaš glavni motiv posjete/boravka na Biševu?

f

%

Posjet jednoj od špilja 190 62
Posjet uvali Porat 146 48
Ostale prirodne ljepote 179 58
Specifičnost odmora/života na otoku 136 44
Sport i rekreacija 38 12
Gastronomija 41 13
Posjet članu obitelji ili imovini koju posjedujem na Biševu 48 16
Kvaliteta života koju pruža otok 30 10

Da li bi željeli stalno boraviti na otoku?

f

%

Ne, hvala 130 43
Da, želim pokušati 59 19
Da, barem pola (ili dio) godine 86 28
Da, preselim čim odem u mirovinu 27 9
Već živim tamo 4 1
N=306    

Koliko ste dobro upoznati s otokom?

f

%

Vidio sam samo na fotografijama 20 6
Posjetio/posjetila sam samo modru špilju i/ili uvalu Porat 82 27
Bio/bila sam u svim uvalama, ali ne u unutrašnjosti 58 19
Pješačio/pješačila sam po cijelom otoku 146 48
N=306    

Jeste li ste upoznati s kampanjom „Spasimo Biševo“?

f

%

ne 73 24
da 230 76
N=303    

Koliko ste zadovoljni sljedećim uslugama na Biševu?

Da li mislite da bi se u budućnosti na Biševu trebalo:

Podržavate li masovni turizam u uvali Mezoporat?

Većina ispitanika (96%) koji su odgovorili na ovo pitanje (N=261) ne podržava masovni turizam u uvali Mezoporat. Dominantni razlozi zbog kojih ne podržavaju ovakav oblik turizma odnose se na devastaciju, odnosno uništavanje otoka. Navode da masovni turizam uništava prirodnu ljepotu otoka, ima negativan utjecaj na floru i faunu otoka, dovodi do uništavanja okoliša i bioraznolikosti, dovodi do onečišćenja i zagađenja, da previše turista stvara previše smeća, da masovni turizam degradira kulturnu i nacionalnu baštinu, da je dugoročno neodrživ i sl.

Drugi razlog protivljenja masovnom turizmu odnosi se na gubitak identiteta, odnosno autentičnosti otoka. Smatraju da masovni turizam u uvali Mezoporat pretvara otok u još jedno obično turističko mjesto, da se gubi identitet i “ono nešto” što Biševo ima, da dovodi do uništavanja autohtonosti i prepoznatljivosti lokaliteta, da se gube sve čari jednog meditativnog mjesta i sl. Ostali razlozi koji se navode protiv masovnog turizma u uvali Mezoporat su prenapučenost i smanjenje kvalitete života lokalnog stanovništva.

  • Ne
  • Ne. Devastira se prirodan okoliš.
  • Ne, to je devastacija.
  • Ne,nemojte to raditi.
  • Sve će se uništiti.
  • Ne podržavam masovni turizam nigdje,a posebno ne na Biševu
  • NE
  • NE. tisuću puta NE. masovnost donosi smeće, uništavanje autohtonosti i prepoznatljivosti lokaliteta. otok Biševo je previše mali površinom da bi si mogao dozvoliti masovnost. osim toga masovnost donosi još lošiju uslugu a usluga (edukacija lokalnog stanovništva u uslužnim djelatnostima i kulturno ponašanje u Komiži) je već i sad dovoljno loša.
  • Nipošto, treba sacuvati oaze mira na otocima na jadranu.
  • Ne.
  • Ne podržavam, ali to je neminovno.
  • Ne. Nikako. Sto vise autenticnosti a ne komercijalizam.
  • Ne!
  • Ne. Nema veze s održivim razvojem
  • Ne, unistava se otok malo po malo zbog zarade nekolicine ljudi ukljucujuci i nove vlasnike “poduzetnike” koji sve poduzimaju da napune vlastiti dzep, briga njih za otok…
  • Ne podrzavam masovni turizam jer mu je cilj brz profit, a ne razvoj otoka u skladu s ekoloskim i etickim standardima.
  • Ne, to ce ga unistiti.
  • Ne podržavam
  • NE. Kao što brojni primjeri iz svijeta pokazuju, masovni turizam nikome nikad nije donio ništa osim kratkoročnog profita pojedincima (nikad zajednicama), te nebrojive ekološke i ine probleme… Definitivno ograničiti broj turista po danu, posebno za Modru špilju, ali i za ostatak otoka… Također, uvesti drakonske kazne za bacanje bilo kakvog smeća u more ili bilo gdje po otoku osim u kante za smeće.
  • Identitet otoka očituje se upravo u njegovoj izoliranosti i netaknutosti, to je njegova najveća čar – ako se izgrade apartmanska naselja (povraća mi se od same pomisli), Biševo se kroz 10 godina neće razlikovati od recimo Hvara ili Paga (pitajte taošnje mještane kako im se sviđa masovni turizam).
  • Ne podrzavam masovni turizam to ce upropadtiti ljepote ovog otoga mora se nesto poduzet da se smanji dosta broj turista od kojih otok Biševo tako nema nista i to sto se sad dogada u mezoporat nije vise turizam to ke tezka industrija napravili su onaj skupi lokal umjesto da bi dopustili domacim ljudima da rade i zarade da bi logli zivjet na otoku i umjesto da bi zaposlili ljude sa otoka jih samo gaze
  • Ne
  • Ne podrzavam
  • ne, jer uništava upravo one resusrse koje nudi, resusrsi nisu neograničeni i treba biti oprezan u njihovom trošenju.
  • Ne podržavam…
  • I da i ne. Jer bez toga nitko ne bi znao za Biševo a kamoli dolazili tamo.. a bez ljudi bi tamo bila tuga..
  • Da, jednodnevnim boravkom
  • Mezoporat je i fizicki okrenut Komizi i samim time nije predmet mog interesa..
  • ne, jer taj me otok najvise privlaci zbog toga sta nema turisticke infrastrukture
  • Ne! To za otok ne bi bio napredak već samo korak unatrag prvenstveno u ekološkom smislu.
  • Nipošto ne podražavam masovni turizam. Na uvalu Mezoporat, ali i na cijeli otok, masovni turizam ima izrazito negativan utjecaj, što radi devastacije Špilje, a što radi zapostavljanja ostalih znamenitosti.
  • NE ! …nikakav masovno turizam , to je sigurna smrt identitetu i svim prirodnim vrijednostima biševa
  • Masoni turizam uništava autentičnost otoka i pretvara ga u još jedno obično, turističko mjesto.
  • Ne, od njega sami Biševljani imaju najmanje koristi i steti njihovom nacinu zivota
  • Ne, unistiti ce takav otok
  • ne, nema !!
  • Ne. Sve masovno ponistava specificnosti
  • Ne podrzavam masovni turizam jer se to uvijek negativno odrazi na okolis i na kvalitetu usluge
  • Ne podržavam masovni turizam, kao ni jedan drugi oblik turizma kojemu je jedini kriterij profit i to bez obzira na posljedice.
  • Nikako. Mali autohtoni otoci i mjesta nisu za prostituciju masovnog turizma. Taj koncept devastira mjesto i ubije duh te priziva osrednje i niže kulturne turiste koji uglavnom ne znaju cijeniti autohtonost i nedirnutost ambijenta.
  • Ne zato sto mislim da nije u skladu s otokom i prirodom, mislim da je to iskorištavanje neke prirodne atrakcije u svrhu novca.
  • Ne. Otok treba biti mjesto za prave ljubitelje prirode.
  • Nikakav oblik masovnog turizma nigdje na otoku ne podržavam
  • Da.Od nećeg se mora živjeti.To je 2-3 mjeseca u godini.
  • Ne volim masovni turizam
  • ne i ne
  • Ne, to sam u širokom luku izbjegao.
  • Ne, nikako masovni turizam
  • nn<e, masovnost donasi samo više smeća i onećišćenje
  • Nikako to pocetak kraj kvalitetnoga turizma
  • Ne, ni od razno! Ima totalni kontraefekt jebote.
  • Apsolutno ne, nikako. Niti najmanje. Masovni turizam svojom komercijalizacijom i vulgarnošću narušava samu bit i opstanak otoka.
  • Ne. Ne podrzavam masovni turizam.
  • Ne, masovni turizam uništava prirodu, a otok gubi svoj identitet.
  • Svi oce vidit Modru spilju…
  • Nikada .pozdrav iz Pučišća sa Broča
  • Ne, jer se narušava sve što takav lijepi otok predstavlja.
  • Ne. Masovni turizam uništit će turizam općenito. Kvantitetom se gubi na kvaliteti.
  • Nikako ne treba zaboraviti i to da je turizam veliki zagađivač okoliša!!!
  • Ne, mislim da je to krivi smjer razvoja turizma na otoku
  • neznam šta se događa u mezoporatu. Mislim da bi trebalo krenuti u legalni postupak i zaštititi cijeli otok kao park prirode ili šta. To je jedina zaštita koja je sigurna.
  • NE…nema se tu sta pojasnjavat, vrime ce pokazat sve. Iskustva sa drugih mjesta podrzavaju moj odgovor.
  • Ne
  • Ne..Pa ono izgleda kao cirkus.
  • Ima jako los utjecaj na identitet otoka.
  • Ne, ne i ne.
  • Ne. Nema pozitivan ucinak jer se sav turizam bazira na jednom mjestu sto nikada nije dobro. Treba ljude/turiste osvjestiti da Biševo nije samo Modra spilja i upoznati ih s ostalim sadrzajima koje mogu vidjeti na otoku, posjetiti lokalitete ili se jednostavno samo prosetati kroz carobnu prirodu.
  • NIKAKO!!!
  • Zbog blizine Modre spilje, mislim da se to ne moze izbjeci. Vecina ljudi dodje u posjet spilji i trebaju neki sadrzaj/ugostiteljski objekt, za odmoriti do povratka.
  • Ne! Ne treba. Osim malo uredjenja nista novo! Mozda ducam za domace stanovnistvo ( uapravo po jedam u sve 3 vale. Lose bi itjecalo na identitet otoka
  • Kada sam ja bila nije bilo previse ljudi, ali svakako mislim da je masovni turizam nepotreban jer uvijek ima i mnogo drugih lokaliteta za posjetiti. Neki su samo razvikaniji pa svi hrle ondje.
  • Više volim kvalitetniju, a skuplju ponudu ili da se turisti bar prevoze u nekim tradicionalnim drvenim brodicama.
  • Ne….i Ne! Masovni turizam je propast…..
  • Masovni turizam nije dobar jer preopterećuje prirodnu strukturu flore i faune.
  • Nikako masovni turizam!
  • Ne, jer bi masovni turizam nagradio predivnu rajsku prirodu otoka.
  • ..masovni turizam bi “zgazio” unikatne prednosti koje otok ima u održivom turizmu, povećao bi broj gostiju a time i broj novih stanovnika, poslužitelja
  • Ne, gubi se na kvaliteti usluge i više se zagađuje
  • Ne nikako, masovni turizam je privremen i unistava identitet
  • Ne jer nagrduje otok
  • Ne, trenutno je na granici.
  • Ne. Ne podržavam masovni turizam u bilo kojem obliku.
  • Ne podrzavam. Masovni turizam = gubitak identiteta, autenticnosti lokacije i pad kvalitete zivljenja
  • Ne podržavam. Kao primjer navodim plažu Maya Bay (Tajland) koja će biti zatvorena za sve posjetitelje puna četiri mjeseca kako bi se priroda regenerirala od prekomjernog broja turista i brodova. Nešto što je priroda stvarala stotinama godina, ljudi su uništili u tako kratkom roku. Nažalost, trebat će puno više vremena od ova četiri mjeseca kako bi se flora i fauna donekle oporavila od masovnog turizma kakvog danas poznajemo i svjedočimo. Treba imati na umu, da jednom uništen biljni i životinjski svijet je, usuđujem se reći, nemoguće vratiti na prvobitno stanje. Ne okrećimo se stalno masovnom turizmu, nego radimo na novom i ekološki prihvatljivijem razvoju.
  • ne, nikako!
  • Ne, ne podržavam. To bi bila totalna devastacija otoka.
  • Masovni turizam nema pozitivan ucinak,puno ljudi,smeca,mala ili nikakva potrosnja
  • Teško mi je ocijeniti jer ne poznajem otok ali dovoljno znam da mislim da masovni turizam može samo naštetiti prirodi.
  • Ne. U apsurdnoj je suprotnosti od svega što Biševo jest (ili je barem bilo).
  • Nikako
  • Ne podržavam/ne
  • Ne, masovni turizam uništava autohtone odlike otoka. Ako već postoji, treba ga dobro regulirati.
  • Ne. Uzas. Biševo je jedno od rijetkih mjesta koje masovni turizam jos nije satrao. Voljela bih da tako i ostane.
  • NE! Identitet tog otoka NIJE masovni turizam. Nek ostanu u Hvaru.
  • Ne, nema jer nema nikakvih sadrzaja za posjetitelje niti ih se upoznaje sa otokom i njegovim prirodnim jedinstvenostima i bogatstvima
  • Ne. Na 5km2 čitavog otoka masovni turizam? Niti na 5.000 km2, a kamoli ovdje.
  • Da, sve dok je rijesena cistoca i odvoz smeca. Ima negativan utjecaj na identitet otoka, ali se uvala moze izbjegavati preko dana ako nekome smeta.
  • Ne, mislim da bi trebalo smanjiti broj brodova koji dolaze.
  • Ne. Jedna od glavnih cari Biseva je upravo njegova udaljenost, divljina i netaknutost. Smatram da potencijalna financijska dobit od masovnog turizma nije vrijedna svega sto bismo njime izgubili te da nam dugorocno masovni turizam moze samo ici na stetu
  • Ne podrzavam. Treba omoguciti online rezervaciju termina i na taj nacin kontrolirati broj posjetitelja.
  • Dostupan večini da ali ne sama eksploatacija špilje.
  • Da, u redu je ako se održava samo tamo (mislim na kratkoročne posjete Modroj špilji) i ako su turisti upozoreni da tamo gdje idu ima puno turista.
  • NE,NE i NE
  • Ne, ker prinaša preveč negativnih stvari v naravno okolje.
  • Ne podržavam. Masovni turizam nikad se nije pokazao dobrim riješenjem.
  • Masovni turizam NE podržavam nigdje pa ni na Biševu. Takav u konačnici sve devastira
  • Ne, ne donosi nikome dugoročnu korist …. uostalom, koliko zarade od tih “sadržaja” se vraća otoku i očuvanju njegove baštine?
  • Ne, masovni turizam uništava turizam i ljepotu otoka!
  • Ne podržavam
  • Astiboga, NIKAKO NE !
  • Ne! Masovni turizam u Mezoportu rusi identiteto otoka. Skoda!
  • masovni turizam nikako
  • Ne, ne, ne!
  • Ne, devastacija i divlji turizam bez plana i programa. Instant i površna konzumacija
  • ne!!!
  • Ne,masovni turizam za sobom donosi mnoge nagativnosti.
  • Ne podržavam.
  • NE, NE, NE
  • Pravi se šteta. na Biševo dolazim 25 godina a več 3 godine uopšte ne želim u Mezuporat. Turizam je uništio Mezuporat, koji je prije bio predivna vala.
  • Ne,strasno!
  • Ne. Masovni turizam je krajnje neisplativ i štetan na duge staze.
  • ne nikako. vise u smijeru lijepih boutique hotela
  • Ne podržavam masovni turizam nigdje a pogotovo ne na hrvatskom Jadranu.
  • Ne podržavam, autentični Biševo više poznat u svijetu imao bi dovoljno gostiju, koji poštuju prirodu – za mene su domači ljudi i priroda jedno (normalno, to nije zoo!), trebalo bi pomagat domaćima (sigurno postoje i EU sredstva).
  • ne, radi uništavanja
  • Ne. Masovni turizam nije dobar jer se remeti red i mir, a koristi imaju samo pojedinci
  • Ne, isključivo ekskluziva
  • Ne, navtakvom otocicu nebi smilo bit masovnog turizna
  • Ne, plaza je zagusena al ne postoji nacin kako regulirati broj ljudi osim povecanjem cjena, a za to ipak nisam
  • Ne, masovni turizam degradira kulturnu i nacionalnu bastinu i nije odrziv na dugo vrijeme.
  • Ne. Uzasno, zasto bi se povodili kad imamo tako lijepu prirodu.
  • ne masovni turizam, masovan može biti izlet ili eskurzija, masovni turizam možda ima smisla za velike otoke sa već igrađenom infrastrukturom
  • ne- masovni turizam uništit će Biševo
  • Ne, ne podržavam. Negativna komercijalizacija definitivno će narušiti identitet otoka.
  • Ne – za stalne posetioce (i vjerujem da i za stalne stanovnike) je nešto najružnije što se desilo otoku otkada ljetujem tamo. Pored svega ljudi tamo su potpuno neljubazni.
  • Ne podržavam masovni turizam.
  • Ne podrzavam. Mislim da se na taj nacin nepovratno gubi identitet i “ono nesto” sto Biševo svakako ima.
  • Ne. Masovni turizam je prevara i gubi se car tega sta otok zapravo jest.
  • Ne,uništit će biser Jadrana
  • Ne. Smatram da bih masovni turizam unistio otok i buducnost turizma na njemu kao oazi mira i odmora.
  • Ne, ne i ne.. Masovni turizam u uvali Mezoporat nije u skladu s identitetom otoka. Zbog masovnog turizma u navedenoj uvali istu već neko vrijeme izbjegavam kada posjećujem otok.
  • ne, ne. Uništava se prirodna ljepota
  • Neeee
  • Nikakav masovni turizam na Biševu! Sve bi to uništilo. Biševo je dragulj ovakav kakav je, treba ga i sačuvati, uz mala poboljšanja
  • da, ne na nacin koji se sada prakticira
  • Ne podrzavam. Masovni tirizam nije ni pozitivan niti je odrziv. Unistava okolis i bioraznolikost.
  • Ne smeta mi ali smatram da se gostima osim posjeta Špilji ne nudi ništa posebno, osim zapuštenog okoliša i šporke plaže na žalu.
  • Ne, masovni turizam zagađuje
  • ne, Biševu ne treba ništa masovno, i posjete Modroj špilji bi trebalo ograničiti
  • Ne masovnom turizmu..upropasten je svaki dozivljaj..od spilje na dalje..
  • NE NIKAKO NE PODRZAVAM!!!
  • Ne, i ovako je svakodnevno prenapučen.
  • NE, NE I NE
  • Ne,ubija se time indentitet otoka
  • Ne podržavam,za sigurno nema
  • Ne, ni slučajno.dolazak velikog broja turista bi “pregazio” otok, pa vidite šta se događa ljeti u uvali, koliki su redovi u čekanju za Modru špilju koju onda obiđu “kao na traci”
  • Ne, apsolutno sam protiv komercijalizacije prirodnih dobara
  • Ne, jednostavno mi ne znamo čuvati i njegovati to što imamo i od ovog masovnog turizma kako ga vi zovete napravili su cirkus – prava sramota – da čujete što turisti pričaju kad prošetaju Mezoportom sramili bi ste se…
  • Ne, treba maksimalno urediti vremena posete Modroj Spilji
  • Ne, ne i ne. Kratko i vrlo jasno.
  • Da ne dolaze turisti i ostavljaju novce sve bi propalo jer lokalno stanovništvo je pokazalo zadnjih desetljeća da nije ni u mogućnosti ni voljno radom i novcem poboljšati stanje na otoku. Čak se izričito ne žele dovesti u red vlasnički odnosi.
  • Masovni turizam ne podržavam uopće, nigdje pa tako ni u uvali Mezoporat. Takav oblik turizma uništava identitet otoka, ugrožava sigurnost lokalnog stanovništva te proizvodi velike količine smeća za koje smatram da se ne zbrinjava adekvatno.
  • Nadalje, masovni posjeti Mezoportu toliko ugrožavaju život lokalaca i turista koji dolaze dugi niz godina na otok da zbog količine brodova vezanih na Dubinici npr. nemaš gdje uči u more.
  • Mislim da Mezuporat to mora i ostati.
  • Da ga se “ne kreće”; da se ograniči posjet Modroj
  • Ne. Dovoljan je izletnički turizam. Masovnost bi uništila prirodnu ljepotu
  • Ne, nikako ne masovni. Mislim da i najzahtjevniji ljudi s najviše novaca, oni koji imaju sve i žive u super luksuzu traže malo opuštanja i malo prirode, odnosno prirodno-robinzonskih uvjeta. Znači ciljani, segmentirani turizam, ne masiva.
  • Ne, moze se puno kreativnije rijesit problem.
  • Urediti ulazak u Modru spilju, stop guzvi u Mezoportu
  • Ne dao Bog!
  • Ne. Ne poznajem primjer masovnog turizma koji bi dokazao ikakav dugoročni pozitivan utjecaj na neko područje.
  • Ne, nema
  • Ne, uvala Mezoporat se pretvara u McDonald’s
  • Ne podržavam masovnog turizma.Ne, jer ne donosi ništa dobro za domačine i prirodu.
  • Apsolutno NE, objasnjenje je gore u prethodnom odgovoru.
  • Ne! Sto manje to turista, ostaje taj identitet.
  • Ne podrzavam. Mislim da bi trebalo jos nekako pokusati sprijeciti neopisive guze. Mozda cijenom ulaznica kao na Plitvickim jezerima. U tom slucaju produzit boravak u spilji, a ne par minuta.
  • Ne podržavaaaaaam!!!!!!!
  • NO. It has a negative impact. No mass tourism should be allowed.
  • Ne. Bisevo je predivno onakvo kakvo je!
  • Masovni turizam nema mjesta na Biševu.
  • Ne, uništile bi se sve njegove ljepote
  • Ne podržavam masovni turizam ni na jednom komadu našeg Jadrana. S druge strane, ja sam turist i drugi su također – ne znam kako rješiti problem turizma, a da se ne dogodi kao s Balijem…
  • Nikako masovni turizam
  • Ne. Mase unistavaju prirodu. Bilo bi dobro kontrolirati broj turista na dan. Modra spilja je mala, plaze su male, Biševo je malo. Ja sam za turizam, ali nemojmo postat obisni, imajmo respekta za prirodu.
  • Ne. Biševo bi onda izgubilo svoj identitet I ljepo tu.
  • Ne, ništa masovno mi se ne svidja, ako postane masovan sigurno neću dolaziti vise
  • ne i ne podurzavam to. meni je mrsko gledat de touriste koji tako prolete a u biti nosta stvarno ne vide. nekte masse ljudi se meni ne svidaju. pre vise ljudi to mi je nocna mora.
  • Ne.to onda nije Biševo.
  • Ne…misle da je mezoporat njihova prcija, a barba Niko koji je gradija rivu se nemoze vezad od prcijasa…eto.
  • ne podržavam niti jedan oblik masovnog turizma
  • Malo bolje urediti…osmisliti jos koji prostor za sjedenje…neki polu bar..polu testoran…ali ne sklepan…lipo uredjen…
  • Nikako. Unistava identitet otoka. Donosi vise stete nego koristi u smislu javnog interesa. Informirani turisti s ruksakom koji izbjegavaju mjesta masovnog turizma su najvrijedniji turisti.
  • NE!!!
  • Ne. Ne.
  • ne nema pozitivno nista u tome mezoporat je propao prije je to bilo nesto sascim drugo onaj novi veliki preskup lokal nije bio potreban morali bi pustiti domac ljudima da zarade i pomoc jim oko toga
  • Ne. Turistima bi trebalo više kulture
  • Treba općenito poraditi na reguliranju pristupa svim znamenitim mjestima u Viškom arhipelagu, koordinirati prevoznike. Ima gliserčina koji idu na mazut, zagađuju nemilice, smrdi po nafti, zagađuju more…Sve zavisi na koji način se to radi.
  • Ne. Masovni turizam je smrt za otok.
  • Masovni turizam će uništiti uvalu
  • Apsolutno protiv masovnog turizma! Dugoročno neodrzivo, unistit ce sav potencijal ovog otoka.
  • ne….jer zarada ne ide u očuvanje otoka, jer previše turista stvara previše smeća i galame
  • Ne podržavam, time se gube sve čari jednog meditativnog mjesta, uz prevelik negativan čovjekov utjecaj na prirodu.
  • Ne, ne i ne! Masovni turizam doneo bi velike hotelske komplekse i sve ono što donose, tako da bi prosečnom turisti bilo sve jedno da li se nalazi u Španiji, Grčkoj, Turskoj i ko zna na kojoj i čijoj obali. IZGUBIO BI SE DRAGOCENI IDENTITET!
  • Ne.
  • Nauticki centar je UNIŠTIO Mezoporat. Fuj. Lupeži
  • Ne, najgori utjecaj je navala jahti i devastacija modre špilje i uopće eko sustava
  • Moju prijateljicu su prevarili došla je na red tek u 15 i30 na red u spilju i nije vidjela ono najljepše, a vodić je kazao da oni krenu od 7 sati ujutro.To je varanje gostiju jer se ne može doživjeti prava boja koja te ostavi bez riječi.
  • Mislim da su pretjerali sa brojem turista , a ulaznica je bezobrazno skupa za nešto što je priroda stvorila a da ne kažem kada u kasne sate ništa ne vidiš.

Treba li Biševu mjesni odbor?

Većina ispitanika (82%) koji su odgovorili na ovo pitanje (N=243) smatra da je otoku potreban mjesni odbor, pri čemu dio navodi da to treba biti pod određenim uvjetima ili da se stanovnici otoka mogu udružiti na neki drugi način.

Ispitanici koji su naveli obrazloženje potrebe za mjesnim odborom (N=67) navode sljedeće razloge: lokalno stanovništvo je najbolje upoznato s problemima i potrebama povezanima sa životom na Biševu, mjesni odbor je potreban zbog zaštite otoka i odlučivanja o daljnjem razvoju, zbog brige o interesima otoka i sprječavanja iskorištavanja otoka (Modre špilje) bez ulaganja u otok, kao i zbog koordinacije, preuzimanja odgovornosti i lakše zaštite interesa ukoliko se mještani organiziraju.

Ispitanici koji podržavaju ideju o osnivanju mjesnog odbora pod određenim uvjetima (16%), kao glavni uvjet navode odabir savjesnih i stučnih ljudi čiji odabir neće biti politički uvjetovan.

Ispitanici koji ne podržavaju ideju o osnivanju mjesnog odbora (14%) smatraju da za to nema potrebe zbog premalog broja stanovnika.

  • Da. Radi zaštite otoka.
  • Da, da se brine za zaštitu otoka svim dozvoljenom sredstvima.
  • Da. A lokalne šerife iz Komiže bi trebalo zakonom zabraniti. Mjesni odbor može samo ako su članovi mjesnog odbora osobno zainteresirani da prirodne ljepote Biševa ne budu uništene betonizacijom i pogodbom nekim uistinu lokalnim šerifima koji bi samo vidjeli u svemu profit do kojeg bi došli uništavanjem tog prirodnog blaga. barem jedan član mjesnog odbora neka bude visoko obrazovan iz oblasti turizma, ekologije, zaštite okoliša. a ako domaći stanovnici nemaju takvog neka potraže izvanjsku pomoć. sigurna sam da bi neki profesionalci moguće i htjeli za početak volontirati samo da im se pruži prilika da mogu biti dionici očuvanja tok kulturnog i prirodnog blaga otoka Biševa.
  • Ne, na otoku živi 15 ljudi, kakav mjesni odbor?!
  • Da. građanska inicijativa može spasiti otok.
  • Da. Više glava je uvik pametnije
  • Ne. Može se organizirat i skijališna sezona, ali nema smisla bez snijega. Tako ni mjesni odbor bez ljudi. I mjesta
  • Ne, neka gradonačelnica zagrije stolicu i ovo pitanje rješava.
  • Da, pod uvjetom da mjesni odbor zastupa javni interes , ocuvanje izvornosti otoka. Trebalo bi u pravilnike, statute i sl. staviti jasne antikorupcijske kriterije koji BI normirali njegov rad.
  • Da, lokalnom stanovnistvu treba omoguciti da odlucuju o svom otoku, pa da ih je i 15 ili 10.
  • Da, mještani definitivno trebaju imati najveće pravo glasa o svom otoku (ali da to bude mjesni odbor Biševa, ne Komiže).
  • Ja mislim da ne jer su tamo tako svi medusobno posvadani i nebi rjesili nista ali mislim da za otok ne ide nista od ove spilje morali bi uredivat puteve jer svi se ne voze autima odvest smece sa otoka i stare avte i jos puno toga a i onima koji su protiv betonizacije Biseva zelim reci da najprije pogledaju svoje kuce i objekte imaju sami od betona i imaju lokale bez dozvola i rade na crno bez dozvola deru goste bez racuna radnike na crno dok drugi uredno sve placaju e it ti je stvarnost Biseva a tako necete nigdje doc najprije morate lod sebe vidjeti greske a onda tek kod drugih
  • Da. Vratiti ljude i život na otok. Školu napuniti djecom.
  • To je interna stvar otočana
  • To moraju procjeniti njegovi stanovnici, i oni odlucivat o svemu
  • Da, naravno jer interese otoka Biševa nitko ne štiti. “Dok Modra špilja donosi novce Nautičkome, dobro je, sve ostalo nije bitno.”
  • Svaka Vam čast za kampanju “Spasimo Biševo”, svaka čast na upornosti i trudu. Ova kampanja daje nadu da se ipak može stati na kraj političkim manipulacijama i konstantnoj devastaciji kulturnih dobara za profit podobnih pojedinaca.
  • Da ali izborom savjesnih, upornih, stručnih savjetnika i realizatora planova izvan otoka! ….ne mnogo! …za područja: a/gospodarstvo,turizam,ekonomija b/ prostor, arhitekture, ekologija, nasljeđe, c/ pravo, uprava, politika strategije….
  • Da, ne vidim razloga i uz manji broj stanovnika od trenutnog zasto bi Komiža upravljala sama Biševom a ne stalni stanovnici
  • Ne, dovoljno je da imaju predstavnika u MO Komiža
  • Obavezno!!
  • Mjesni odbor s clanovima koji ne zastupaju svoj dzep. A takav tesko nastaje u nasoj zemlji
  • Da, ali da to nisu uhljebi, već ljudi koji će brinuti dobro o otoku sada i u budućnosti
  • Da..i u odboru posteni i strucni ljudi koji bi radili za dobrobit otoka i ljudi koji zive na njemu.
  • Tako smatraju njegovi stanovnici, stoga DA. Otoku trebaju i mudri i stručni pojedinci, koji će biti organizirani i imati zajedničku misiju – SPASITI otok od kapitalističkih / kratkovidnih / sebičnih / samoživih / neobrazovanih / zatucanih / megalomanskih pojedinaca.
  • Svakako. Ekipa koju sam “upoznao” preko iOtok filmova, a i s obzirom na neke koje indirektno znam preko FB smatram da imaju zdravu i dobru namjeru da od tog otoka naprave nešto genijalno. Podržavam njihovu inicijativu i napore i rado bih im pomogao, pa i moralno…
  • Mislim da bi ljudi koji žive na otoku trebali biti prvo koji će svojim postupcima i akcijama ukazivati smjer u kojem bi otok trebao ići.
  • Da. ljudi koji žive na otoku trebali bi o njemu i odlučivati, i novac od posjećenosti otoka(špilje) bi se trebao vračati na otok u i ulagati u očuvanje otoka…
  • Obično je to korisno, pogotovu ako se tu mješaju neki vanjski politički ili kapitalski interesi. Ako su ljudi organizirani lakše štite svoj interes. Ali me veseli da (očigledno) postoji kampanja “Spasimo Biševo”) o kojoj je dokaz ova anketa.
  • da, to je dobro za mještane jer netko izvana ne može znati njihove probleme
  • Da, mjesni odbori su itekako važni jer preko njih ljudi mogu djelovati i zaštiti svoj otok
  • Naravno
  • Da!! Zbog lakšeg iznošenja potreba i ideja stanovništva.
  • Svakako. Odbor bi bio sačinjen od ljudi koji tamo žive ili im obitelj potječe s Bišova. Na taj način bi se zaštitili interesi otoka i njegovih žitelja a ne političkih stranaka i određenih interesnih sfera.
  • Da. Odbor bi odlučivao sto je najbolje za razvoj otoka.
  • Da , ali ništa vezano za politiku.
  • Moze…sami najbolje znate sta vam treba i koji su problemi…organizirat radove…..
  • Da. Ništa bez ramunog dogovora stanovništva.
  • Može.
  • Da, lokalno stanovništvo mora imati uvijete odlučivati o smjeru razvoja otoka i uvjetima u kojima će živjeti.
  • Naravno da treba. Ljudi koji tamo zive tokom cijele godine najbolje znaju kako otok dise i koje su prednosti i nedostaci tog zivota te su sigurno u sluzbi ocuvanja otoka.
  • DA!!!
  • Nisam upoznat s funkcijom i obavezama MO tako da ne mogu nista reci o tome.
  • Da, ali bi to moglo profunkcionirati tek kad bi svi stanovnici našli zajednički jezik, a ne da svatko gleda svoje interese.
  • Da….ne može se provesti zaštita bez grupe savjesnih ljudi koji su svjesni vrijednosti otoka…
  • Da. Na taj način predstavlja i štiti interese lokalnog stanovništva.
  • Da, jer domaći ljudi znaju što je dobro za otok.
  • ..da svakako, treba mjesni odbor starosjedioca koji mudro kontroliraju gospodarenjem otokom
  • Svakom otoku inaselju je potreban, ali te organizacije moraju biti volonterske, neplacene pozicije.
  • Da, lokalci moraju imati stvari pod kontrolom. Bez njih nema autentičnosti.
  • Da, lokalni ljudi moraju držati stvari u svojim rukama. Bez lokalaca nema ni autentičnosti koja je je najjači adut Biševa.
  • Ovisi tko će biti u mjesnom odboru.
  • Potrebno je, ALI, u tom odboru trebaju biti isključivo ljudi koji će gledati interes razvoja Biševa i njegovog očuvanja. Da, razvoj i ujedno očuvanje, je zaista moguće ostvariti.
  • Svakako,samo ljudi sa otoka znaju sta je najbolje za njih
  • da, ako će raditi za razvoj otoka, a ne biti još jedan spor i inertan politički aparat
  • da, ljudi bi sami trebali znati što je potrebno, ali u granicama stroge zaštite prirodne i kulturne baštine
  • Da. Neka nekorumpirana grupa entuzijasta i ljubitelja ljudi i prirode.
  • zašto ne, ako će raditi za dobrobit otoka.
  • Da, bitno je da postoji odbor koji ce odlucivati o daljnjem razvoju otoka
  • Ne znam zove li se to mjesni odbor, ali neka grupa koja će brinuti o potrebama otoka i razvoju, svakako da. Naravno od domaćih ljudi.
  • Da, otok bi barem trebao imati pitku vodu.
  • Da, mjesni odbor isključivo stanovnika.
  • Ako su interesi otoka ocuvanje njegovog identiteta i autenticnosti, onda odbor ne bi bio na odmet.
  • Da s tim da u odbor treba ukljuciti i strucnjaka za takav tip turizma. Potrebno je obici nekoliko slicnih lokacija na mediteranu i prouciti iskustva.
  • Neki oblik upravljanja otokom svakako,ipak je to otok lokalnog stanovništva ..nikako da bude samo ,,krava muzara” s nema osnovno…Pristanište…možda desalinizator ako ne vodovod …
  • da. neki mještani, čini se, imaju dobre ideje i najbolje su upućeni i saživljeni sa potencijalima i problematikama otoka
  • Da. Zato što se nas, a pri tom mislim na svako lokalno stanovništvo, bilo kojeg grada ili mjesta, uglavnom ništa ne pita. Ispada da smo samo statisti u vlastitim rodnim mjestima.
  • Ako tako smatraju ljudi koji tamo žive – onda DA.
  • DA, skupština otoka, Vijeće i jedan predstavnik (ambasador ! )
  • Da, treba nastojati!
  • Ne znam, možda je potreban ali bojim se tko će biti u odboru zaljubljenici u otok ili Jude koji bi za škude sve prodali.
  • Hm, trebalo bi prvo naseliti otok…
  • Da. Mjesni odbor bi bio dobar način kontrole i odabira onoga što otoku i otočanima treba.
  • U svakom pogledu
  • Interesi mještana moraju se čuti i znati i mora postojati dijalog. U kakvom obliku sasvim je ne bitno.
  • Da, ali ko će bit unutra, to je veoma važno!
  • Da, ali da se odbor zalaze za ocuvanje prirodnosti otoka i da se zalaze za zabranu masovnom turizmu i izgradnji turistickih sadrzaja
  • Možda ipak, da se lakše pokrenu neke akcije
  • Da, ali kvalitetni ljudi koji ce se brinuti za boljitak otoka u buducnosti
  • Da oni koji žive tamo jedini znaju probleme na Biševu
  • Da, otok treba sacuvati. Bisevo nije glavno turisticko mjesto i ne treba to biti. Ljudi koji zive tamo s razlogom su tamo, prihvacaju takav nacin zivota.
  • Da, ljudi koji tamo zive najbolje znaju nedostatke i sto im je potrebno za lagodniji zivot.
  • Ne. Smatra da bi Grad trebao za bilo kakvu inicijativu dogovarati i prilagoditi stanovnistvu za njihivu dobrobit kao i samog otoka.
  • ne mora biti mjesni odbor, važni su ljudi koji će kreirati sadržaj i održavati ugodan odmor za turiste koji će dolaziti, i vjerojatno većinom ostajati u manjem periodu, najvažnija stvar su vezovi i to bi trebalo odmah napraviti kvalitetno, i naknadno jedno pristanište i za veće brodove ili manje kruzere
  • Da- ljudi koji žive na otoku najbolje znaju šta njima treba. Došljaci primarno vide profit, a trka za profitom, smrt je za otok.
  • Da. Stanovnici otoka trebaju odlučivati o svim pitanjima koja se tiču otoka.
  • Da, vjerovatno ne bi bilo loše, pogotovo ako bi imagu snagu spriječiti interese onih, koji Biševo vide isključivo kao otok za turizam i ne kao otok na kojem žive ljudi i da zapravo najbolje funkcioniraju sa onima koji dolaze tamo svake godine za dva, tri tjedna ili čak više.
  • Ne znam kako bi funkcionirao mjesni odbor kad skoro i nema ljudi, sve se može organizirati preko Komiže.
  • Da. Stanovnici trebaju sami odlucivati o stvarima koje se ticu njihovog otoka i o kvaliteti zivota na istom.
  • Da. Bitno je da lokalci budu ukljuceni u donosenje odluka o buducnosti otoka.
  • Mislim da bi odluku o tome trebalo donijeti lokalno stanovništvo.
  • da, ukoliko bi imali pozitivan utjecaj na cjelokupan održivi razvoj otoka
  • Uvijek je bolje kada se ljudi udruže, imaju veću snagu i mog za djelovanje. Hoće li to biti institucionalno ili vaninstitucionalno- to bi se oni trebali dogovoriti
  • Svakako. Stanovnici Biseva najbolje znaju sto je dobro za njih i njihov otok.
  • Svakako, da se bar dio zarađen od posjeta Špilji uloži u Otok, a ne mrvice koje tu i tamokapnu od Nautičkog centra.
  • Ovisi tko je u odboru
  • Da..pa dali su razloge..
  • Ne, to može biti pod patronatom Komiške uprave.
  • da, jer će donositi odluke ukorist preostalih stanovnika
  • 100% – što svakako ne odgovara Gradu Komiži koji se prema otoku ponaša kao prema “kravi muzari”, a sve ostalo žalosno je i spominjati
  • Da, ali o tome treba odlučiti lokalno stanovništvo (ne vikend turisti i ljetni boravitelji).
  • Definitivno DA! Potreban je mjesni odbor koji će zastupati i boriti se za interese lokalnog stanovništva te zaštite otoka kako se ne bi i dalje ugrožavao život na otoku.
  • Modra špilja je generator velike količine novca od koje lokalci na Biševu nemaju praktički ništa, osim gužve, nereda, i smeća.
  • Bojim se da je “mjesni odbor” sinonim odbora za uhljebe.
  • Za procjenu i odgovor na ovo pitanje trebalo bi ući dublje u poznavanje gradske uprave Kž i kadrova u mjestu.
  • Da, pa neko mora preuzet odgovornost
  • To je uvek mac sa dve ostrice
  • Možda. Ovisi o planovima mjesnog odbora.
  • Da, ali bez politike. Odbor, koji bi radio u dobro Biševa
  • Odbor isključuje neke stoga UNIVERSITAS / svi sudjeluju.
  • Da. Jer mislim da trebaju imati clana u Komizi. O njima ipak odlucuje Komiza te zbog toga moraju biti ukljuceni u odlucivanje. Ne podrzavam sto se tice toga gradonacelnicu jer rezolutno to odbija.
  • Yes. In general, I believe with this thinking.
  • Mjesni odbori su politički izabrani i njihovo osnivanje ne znači automatski poboljšavanje i borbu za boljitak otoka i otočana. No, može biti sredstvo u korist otoka, ako su pravi ljudi izabrani, koji nisu samo partijski poslušnici.
  • Nisam znao da su tamo uvjeti života loši (pa da bi ih zato trebalo poboljšavati). Otoku je potrebna neka razina demokracije. Mjesni odbor su svi stanovnici otoka.
  • Ne , misim da je mjesni odbor iz Komize dovoljan. Mozda mogu staviti jednu osobu da to vodi.
  • Da, treba nitko da upravlja, Nikako pojedinac.
  • Možda, ali u odboru pametni i školovanje ljubitelji škoja
  • ne zato jer se moze zivit kako se uvik zivilo na otocima. ali to nije za svakoga i to je i dobro da nije za svakoga.
  • Da.netko mora koordinirati.
  • Da… i da se lova od spilje koristi za otok… apsurd je da prihodi sa jednoga otoka idu na drugi a ovaj otok kojeg se eksplotira nema koristi od toga.
  • Ma koji mjesni odbor…treba dobar komunalni redar koji nije iz Komiže…koji bi radio ono zasto je plaćen… nije da se ne moze nać… nego svima odgovara nered…
  • Svakako, organizirana lokalna zajednica je temeljni doseg demokracije
  • Ja mislim da ne jer se oni tako nemogu dogovorit izmedu sebe onih par ljudi sto zive na Bisevu a medusobno svi posvadani tako da ne vidim svrhu mjestnog odbora
  • vjerojatno bi nesto tako moglo poboljsati funkconisanje otoka
  • Smatram da je potrebna grupa ljudi koja se nesebično zalaže sa se sačuva identitet, ali i da se učine lijepe i korisne stvari. Kako midlim da bi za cijeli Vis trebala postojati jedna profesionalna figura koja se brine o estetici krajobraza, štekata, itd.
  • jasno da da. da ljudi odlucuju sami o sebi i svojoj sudbini
  • Mozda. Prikupite nekoliko stručnjaka s tog podrucja.
  • Možda ako neće biti platforma za stranačke igre i pogodivanja podobnima
  • Apsolutno da.
  • da, pogotovo jer se radi o ljudima koji imaju objektivne argumente u opću korist
  • Da, radi direktnog uključivanna lokalnog stanovništva u brigu o svom otoku.
  • Ne živim na otoku, tako da nisam merodavna, ali ipak smatram da mesni odbor treba da postoji, da bude sastavljen od časnih i poštenih ljudi, a ne od onih koji žele samo brzu i laku zaradu.
  • Obavezno treba jer prije svega vlasnici kuća i drugih nekretnina na otoku trebaju da odlučuju što će sa njime biti a ne da Biševo bude sisa koju će musti Komiža
  • Da netko pametan mlad neopterećen politikom i strankama koji će motivirati mladost da obnove vinograde voćnjake … jer prvi proizvodi niknu baš tamo

Da li se slažete s dogradnjom staklene terase i prenamjenom škole u restoran s popratnim sadržajem? (apartmani, uredski prostor i muzej modre špilje)

Samo 17% ispitanika koji su odgovorili na ovo pitanje (N=232) slaže se s dogradnjom staklene terase i prenamjenom škole u restoran s popratnim sadržajem. Navode da je to potrebno otoku, da škola ne bi trebala biti prazna i devastirana i sl.

Dio ispitanika (11%) slaže se s prenamjenom, ali samo pod određenim uvjetima. Smatraju da je potrebno dobro planiranje u smjeru očuvanja autohtonog izgleda, bez nadogradnje koja bi potaknula masovni turizam, uz uvažavanje potreba lokalnog stanovništva. Navode da projekt treba biti kvalitetan i reinterpretirati kulturnu baštinu, da je potreban nadzor konzervatora, da treba paziti da se ne pretjera i da takvo uređenje ne bude u nesrazmjeru sa okolinom, da uređenje treba biti povezano sa lokalnim potrebama i sl.

Dio ispitanika (13%) smatra da je potrebna prenamjena u muzej, odnosno u edukativni centar, bez apartmanizacije. Navode da bi trebalo napraviti interaktivni info centar koji bi bio ne samo muzej modre špilje već i edukativni centar koji bi pružao uvid u geomorfologiju otoka, botaniku i zoologiju, njegove specifičnosti te povijest otoka, da je poželjna prenamjena u muzej koji će otvarati po potrebi stalni stanovnik, centar za stanovnike, knjižnica, vidikovac, ili prenamjena u muzejski  prostor sa imenima učitelja i učnika koji su je pohađali i sl.

Polovica ispitanika(50%) ne slaže se s prijedlogom dogradnje i prenamjene škole. Razlozi koje navode odnose se na potrebu za očuvanjem autentičnosti i protivljenje poticanju masovnog turizma na Biševu. Navode da Biševo treba ostati autentično, da o tome trebaju odlučiti stanovnici Biševa, da će dogradnja upropastiti cjeli otok jer ljudi žele mir i tišinu na ovom otoku a ne gužve i sl.

  • Ne. U neskladnu s prirodom
  • NO
  • Ne, to nije javni sadržaj.
  • Ne,sve su to fore građevinara. Dignu lovu ,odu pa sve ostaje prazno.
  • Ne,restaurirala bi je i ostavila u izvornom obliku i istu koristila za kulturna ili druga događanja koja su potrebna malobrojnim stanovnicima otoka
  • NE
  • Ne. nikakvo uništenje autohtonih građevina ne dolazi u obzir! ni nikakva nadogradnja jer je to isto uništenje. tako samo možete ono najdragocijenije u današnjem turizmu: kulturno dobro, prepoznatljivost po lokalitetu, specifičnosti lokaliteta, izvornosti, povijest prostora vidljiva kroz život u njemu, prirodne ljepote, stare autohtone građevine, crkve uništiti. u današnjem modernom, kulturnom turizmu se teži na izvornosti koja postaje specifični i jedinstveni (u cijelom svijetu) kulturni proizvod koji se vezuje samo uz određenu lokaciju i donosi joj prepoznatljivost i izvornost a samim time posebnost i vrijednost. o muzeju modre špilje treba dobro razmisliti. pogledajte malo kako je napravljen muzej Apoksiomen u Malom Lošinju. muzej je odličan a moderan! ima ideju, prepoznatljivost, specifičnost, sve.. išlo se do svih mogućih detalja. čak je i web stranica dio sveobuhvatnog vizuala i uvodi vas duboko pod more, primijetite i dva oka koja gledaju u moru (na web stranici) . od ideje do realizacije- ocjena je izvrstan! ne znam osobno ljude koji su donijeli takvo idejno rješenje a ne znam ni nekog tko je učestvovao u realizaciji ali probajte se raspitati. ima dobrih ljudi koji će htjeti pomoći da se blago otoka Biševa očuva i da bude prezentirano na inovativan i dovoljno zanimljiv način. probajte kontaktirati prof. Barbaru Franić koja trenutno radi na Veleučilištu Baltazar u Zaprešiću. žena je radila na projektu tvrđave Klis poviše Splita. ima ogromno znanje po pitanju kulturnog i suvremenog turizma i kod nas i u svijetu. ima mnoštvo ideja.. možda vam uspije pomoći a možda vas samo uputi kome da se obratite. probajte. maknite se od lokalnih interesa Komiže i mislite globalno ali na način da očuvate autohtonost otoka Biševa. sretno!
  • Ne, Biševo treba ostati tihi i nenametljivi otok.
  • Da. Bilo sta sto bi podiglo kvalitetu stanovanja i posjetitelja.
  • Ne, jer je to traćenje novaca europskih fondova bez koristi za lokalce i inreresa gostiju
  • Ne za apartmane. Zavicajna zbirka je dobra ideja. Svaka daljnja gradnja i veci broj turista unistit ce otok.
  • Ne slažem se
  • Ne slažem se sa ikakvom apartmanizacijom ijednog otoka, kamoli tako malog kao što je Biševo. Muzej Modre špilje je lijepa ideja.
  • Ne ne slazem se jer jos samo tamo je mir pred turistima skola se mora uredit za namjene stanovnistva Biseva i morali bi popravit sve srusene i napustene kuce kojih je dosta na Bisevu u Mezoporatu i svuda po otoku morali bi vise pomoc ljudima koji tamo zive i rade
  • Ne slažem. To se može i negdje drugdje
  • Progres se ne moze zaustavit. Sad, sta je progres i da li je to staklena terasa, pitanje je..
  • Da ako će promjene biti u skladu s održivim turizmom, a ne ako će ići u smjeru masovnog turizma.
  • Ne. Ono čega nam ne fali su definitivno ugostiteljski objekti.
  • Za podrzati je aktiviranje “škole” i njezina okoliša u multifunkcionalni sadrzaj no sa pažljivom, flesibilnom i održivom racionalnom sadržajnom strukturom i posebno nježnom arhitektonskom interpretacijom!
  • Ne slažem se.
  • Ne skroz, isto kao i na prijasnje pitanje
  • Samo ukoliko ce i domace stanovnistvo imati svoj prostor tamo
  • Ne nikako, bez veceg pretjerivanja..bez devastacije prirode..
  • NE. Sve je to NEPROMIŠLJENO i puko inertno povođenje trendovima.
  • Nikako. Škola treba biti iskorištena na način kako lokalna zajednica sugerira (upoznat sam preko iOtok filmova o njihovim nastojanjima)
  • Mislim da bi prostor škole trebao biti uređen u skladu s otokom, a ne sa materijalima koji se tamo uopće ne uklapaju. Također mislim da bi bilo bolje prenamijeniti prostor za neke edukacijske i kreativne aktivnosti za mlade i stare nego u restoran.
  • Ne masovnom turizmu.
  • I da i ne ..slažem se sa idejom muzeja modre špilje ali ne i sa staklenom terasom/restoranom,apartmanima itd. ..trebalo bi urediti prostor škole tako da se u konzervatorskom smislu što više sačuva izvorni izgled građevine izvana …mislim da bi trebalo napraviti interaktivni info centar koji bi bio ne samo muzej modre špilje već i edukativni centar koji bi pružao uvid u geomorfologiju otoka,botaniku i zoologiju , njegove specifičnosti te povijest otoka..nista grandiozno sto zahtjeva puno uposlenih već projekt koji podrazumjeva da bi uposleno osoblje trebalo biti stalno naseljeno na otoku ,nikakvi sezonci…dakle trebalo bi biti kao kod svjetioničara…hoćeš posao -ok ,evo ti prostor za život ,dođi ,živi i radi …ali živi na otoku,živi sa otokom, živi otok… napravi to kao životni odabir..
  • Bez ulaganja i održavnja nema ni napretka.
  • Bojim se hrvatske gradnje
  • Ne, jer ne
  • Ne slažem se, neka o tome odlučuju oni koji tamo žive
  • škola mora ostati kakva je i sada, kao muzej Biševa, apartmani, restoran nikako
  • Pa nisam baš sigurna da treba bilo što graditi
  • Idiotski i ne nosi dobro za ko živi tamo
  • Ne, to je previše za taj prostor
  • Ne, ne slažem se nimalo. Škola je bila mjesto za obrazovanje a ne buduće mjesto na kome će se nekome ulivati novac u blagajnu.
  • Slažem se s time da se novac uloži u razvoj vinograda i zemlje za obrađivanje. Slažem se s i stime da se ulože sredstva za smanjenje broja komaraca na otoku.
  • Da. Ima dovoljno skola na Bisevu i dobro je prenamjeniti tu skolu u nesto korisnije.
  • Da, pošto škola više nije potrebna radi samo 13 preostalih stanovnika bolje ju je prenamijeniti u nešto korisnije.
  • Ne osim muzeja. i to ako moze bit u skoli da skola ne bi postala restoran
  • Da, ukoliko su popratni sadržaji i dogradnja dobro planirani.
  • možda, ta škola stvarno ničemu ne služi…
  • Da..Treba pod hitno sredit skolu,pa ma kakva joj svrha bila bit ce bolje nego ovako
  • Ne ukoliko to podrazumijeva prevelik zahvat u prostor koji neće koristiti tradicionalne materijale.
  • Da, dokle god se poštuje vizualni identitet mjesta.
  • Volio bih da Bisevo zadrzi ‘starinski stih’ bez puno novih gradjevina koje donose ‘modernu’ arhitekturu.
  • Nikako se ne slažem
  • Ni s kakvim staklenim terasama. Samo popraviti postojece prostote i odrediti im namjenu
  • Da, bolje i to nego ovo kako je sad
  • Ne… što manje intervencija…to bolje….
  • Škola ne treba postati restoran. Neka bude edukativni centar. Zbog toga je nekad i bila izgrađena.
  • ..može se interpolirati vidna nova arhitektura u funkciji poboljšanja usluga potrebna otočanima i gostima, turistima, bez devastiranja tradicijske arhitekture i urbanistike
  • Ne. Besmisleno je graditi restoran tamo, mjenjati vanjske vizure. Arhitektonska rjesenja katkad su najgore moguce opcije ako.arhitekt nije slijedio zelje ljudi koji tamo zive. Muzej koji ce otvarati po potrebi stalni stanovnik, centar za stanovnike, knjiznica, vidikovac… sve to moze biti i odlicno uklopljeno i na sluzbu stanovnika, pa onda i turista. Sama betonsko staklena zgrada nece privuci turiste.
  • A zarada od modre spilje bi morala barem 70% ostati bisevljanima. I manje posjetitelja spilji.
  • NE NE NE
  • Ne. Ne slažem se s prenamjenom škole u išta, osim u muzej eventualno.
  • Ne slažem. Škola bi se trebala očuvati kao jedinstvena kulturna baština u svom izvornom obliku.
  • Da. Modra špilja je tako posebna, da bi trebala imati muzej. Moguče bi se i turisti malo porasporedili, pa ne bi bilo toliko puno posjetitelja u samoj špilji.
  • Ne, jer nisam dovoljno upoznata sa idejnim rješenjem – prijedlogom
  • Nisam vidjela projekt pa ne mogu dati mišljenje. Staklena terasa mi zvuči pretjerano za Biševo, neuklopljivo u ambijent… Zgradu škole svakako treba revitalizirati.
  • NE, otoku je potrebnija škola od restorana
  • Ne – nikakva nova gradnja, pa ni na postojećoj osnovi
  • Bez dogradnje ostakljene terase. Staklo nije autohtoni građevni materijal.
  • Ne slazem se, mislim da treba biti kako zele stanovnici Biseva
  • Dogradnje su uvijek upitne. Zašto ne zadržati postojeće i obnoviti? Sumnjam da bi restoran bio rješenje. Možda neke male konobe unutar postojećih građevina po otoku, ukoliko se DOMAĆI žele time baviti.
  • Da, ako je uradjeno u starinskom autohtonom duhu
  • NE, jedinstvenost Biševa je u načinu života, koji je potpuno odsječen od ostatka svijeta. Ako se pretvori u turističko naselje, bit će isto kao i sva turistička mjesta, bilo gdje i izgubiti će svoju vrijednost.
  • Naravno da ne
  • Staklo..NE !!! restoran,muzej društvene prostorije ,rekreacija u službi lokalnog stanovništva i turizma da.
  • ne. Biševo treba ostati autentično kao i sve nastambe i kuće na njemu.
  • Ne. Mislim da treba poslušati one koji žive na Biševu, ma koliko ih malo bilo, ili su barem dobro upoznati s povijesnom i kulturnom baštinom otoka.
  • NE, a koliko vidim iz teksta u članku, to ne žele ni žitelji na otoku. Žele isto što i ja, da se očuva autentičnost.
  • NE, a objašnjenje kao gore .. to je ideja ljudi koji ne vole otok, nego gledaju svoju guzicu
  • Da, treba nastojati!
  • Ne znam dovoljno o tome.
  • Da ako je projekt kvalitetan i reinterpretira kulturnu baštinu.
  • Da, ako neče biti previše apartmana. Muzej bi mogao biti i o storiji Biševa, navikama ljudi koji su tamo živeljali, o crkvi….
  • Ne.Treba ostati ono sto jeste i govoriti o pov8jesti otoka tj. Mali muzej,radionice etc.
  • Ne znam dovoljno o projektu, ali prenamjena napuštenih prostora kako bi se ponudio kvalitetan sadržaj, u skladu sa potrebama i ponudom okoline je pozitivna odluka. Da.
  • da jer je to identitet, vizitkarta otoka
  • Treba naselit mlade, škola 1-4razred mora bit.
  • Da, ali da se time ne unistava otok i ne remeti red i mir
  • da, ovako je objekt neiskorišten
  • da, ocuvati stari zgradi i dati joj kvalitetni sadrzaj je dobra ideja
  • Ne, nema potrebe pretvarati skolu u to, ali pozeljno je imati nekakvu suvenirnicu
  • Prenamjena i popratni sadrzaji bi trebali sluziti lokalnom stanovnistu a ne unistavati autenticnost samog otoka i njegovu funkcionalnost. Trebalo bi se raditi na odrzivosti i drustvenim sadrzajima prvenstveno za lokalnu zajednicu.
  • Ne, nikako.
  • Samo muzej.
  • nisam siguran ali škola može imati više namjena ali ne i za apartmane
  • ne – treba uredit školu kao multifunkcionalni muzej – knjižnicu tj prostor za korištenje domaćeg svita i gostiju
  • Za restoran nisam siguran, a što se tiče muzeja, samo ako ne ide u pravcu megalomanije te ako će se na taj način približiti posjetiteljima običaji i način života na otoku.
  • Ne – Poje je stvarno “biser Jadrana” kako je rekao Lucijo ali to je baš zbog toga što se ga nije previše diralo. U slućaju da će tamo izrasti turistični objekt izgubit će ogroman dio magije.
  • Da, možda bi to trebalo učiniti ali zaista treba paziti da se ne pretjera i da takvo uređenje ne bude u nesrazmjeru sa okolinom.
  • Da. Zgradu treba renovirati i modernizirati ali vanjski izgled ne mijenjati.
  • Ne,treba ostati kako je bilo
  • Ne apartmanizaciji, da muzeju. Mislim da pretjerana apartmanizacija vodi masovnom turizmu.
  • Ne slažem se. Biševu ne trebaju dodatni apartmani, uredski prostori, muzeji i ostalo. Sve navedeno nije u skladu s identitetom otoka.
  • ne, škola je jako bitna i treba postojati
  • Neeee
  • Muzej može, restoran nipošto. Treba razvijati javne sadržaje, privatnici mogu otvarati restorane u privatnim kućama.
  • Ne slazem. Zgrada skola treba ostati kakva jest i moze se prenamjeniti u sve ono sto i kako zele domoroci. Mas turizam koji sobom nosi plastiku i ostalo smece treba izbjeci po svaku cijenu. Super ideja za zavicajnu zbirku.
  • Da, mislim da bi to bio dodatan sadržaj koji nedostaje.
  • ne restoran, eventualno muzej
  • Ne ,dato je dobro obrazlozenje u clanku..preurediti u kulturni centar bez “restorana”..ljeti samo klupe za popiti kavu i pice…
  • Moze muzej i restoran iskljucivo sa autohtonim sastojcima i jelima.iznajmljivanje iskljucivo privatnih kuca a nikako apartmana ili gradenje hotela…
  • Da, to je potrebno zbog boljeg snalaženja i informiranosti.
  • Djecu u školu, populistički… razmnažati se…
  • Muzej i to je to.
  • ne, jer bi to dovelo više turista nego su kapaciteti i sadržaji otoka
  • Da, ali uredski prostor, muzej i svakako tek po koji apartman.
  • Svakako školu treba zaštititi i obnoviti jer je ovako ruglo nekad divne zgrade. Ako već negdje mora biti uredski prostor i muzej za špilju, gift shop, wc za posjetitelje, centar s brošurama i informacijama – bolje da je na jednom reprezentativnom mjestu. Apartman ne znam kako ako je to gradsko/otočno vlasništvo; radije ne.
  • Da. Jel drugog prikladnog prostora na otoku nema. A izgradnja bi predugo trajala. A jedan čvor organizacije otoka ne potreban.
  • Apsolutno i jedno veliko NE!!!!!!
  • Školu treba urediti pretvoriti je u muzej, koji bi trebao imati i multimedijalne prikaze o otoku i životu koji se tu odvijao. U školi održavati razna predavanja, radionice i slične manifestacije za studente kojima otok kao takav može biti zanimljiv. Bilo da su to studenti biologije, ekologije, poljoprivrede, biologije i ekologije mora ili sličnih studija. Moguće je izraditi projekt i razviti ga ne samo unutar granica RH, već po cijeloj Evropi.
  • Apsolutno NE
  • Da. Sramotno je da ovako stoji prazna i devastirana.
  • Da. Svakako bi trebalo ostaviti školu kakva je bila i uz nju napraviti INTERAKTIVNI muzej kako se živjelo na otoku dok je bio više naseljen od sadašnjih 10-ak stanovnika.
  • Ako su odrzvi pametne kuce, drvene vs. Betonizacije
  • Nisam siguran
  • Ovisi o potrebama lokalne zajednice.
  • Da. Ali treba osim Modre špilje koja se diže u nebesa ukljuciti ostale sadržaje narodne baštine.
  • Da, ali za potrebe djece. Da upoznaju historiju, prirodu, ekologiju….
  • Muzej Modre Spilje – DA, sve ostalo – NE razlog naveden u prethodnim odgovorima
  • Nikako!!!!!!!!! Bez komentara!!!
  • Restoran? Ha ha ha. I dvije mriže kao postav muzeja? Ne.
  • Da, ako ce skola zadrzati sadasnji vanjski izgled bez ikakve nadogradnje.
  • NEEE!!!!
  • I have not seen this plan. I will have to learn more.
  • Ne. Treba sacuvat mir I izvornost!
  • Podržavam, ovisno o projektu. Postoje dobri primjeri u nekim drugim mjestima na otocima. Možda da se i os8gurs prostor za okupljanje i druženje lokalnih ljudi i udruga.
  • Ne, previše turista, previše uništavanja
  • Protiv. Ako Biševo treba od nečega sačuvati, to onda nije samo betonizacija. Treba ga čuvati i od ljudi. A to onda prestaje biti turistička destinacija…Moja vizija ne nudi nikakav balans.
  • Nikako , dosta je već restorana
  • Da, u muzej.
  • Ne zato jer ne zelim da se sad radi turizma forsira razvoj otoka. samo ako bi se to skroz lagano i sve eco friendly radilo. da i privlaci mozda i te turiste koje nedolaze samo na brzinski nego idu tamo radi jednostavnost i prekrasne prirode
  • Dio skole za muzej je ok….al ostatk zasto nebi bia neka shema planinarskog doma…na taj dir.
  • Da slazem se, to je potrebno otoku!
  • Restoran je za goste susjednog objekta…on osigurava klijentelu…muzej…nepotrebno…njega treba postaviti u Komizi da “potjera” gosta da posjeti modru spilju…za muzej treba izgubiti par sati…ljudi bi ovdje radije bili na moru…a i u muzeju netko treba raditi… po meni neisplatljivo…
  • Nikako
  • NE!!!
  • Ne mogu ocjeniti, nisam vidio projekt.
  • ne jer cete i to uptopastiti cjeli otok ljudi zele mir i tisinu na ovom otoku a ne guzve
  • Ne, treba ju obnoviti u oblik kakav je nekada bio. Mozda sa info djelom, kojeg bi vodili stanovnici Biševa
  • Zavisi na koji način i ukojem obimu. Sve treba biti transparentno. Projekti moraju biti vidljivi svima…
  • neeee, nepotrebno
  • Ne.
  • Da al uz nadzor konzervatora
  • Ne, na Biševu dolazim upravo jer nema navedenih sadržaja
  • Muzej je odlicna ideja, restoran opcionalno. Apartmani jedino u vec izgradjenim objektima.
  • da, jer za sada nema potrebe za školom, ali pod uvjetom da prihodi idu u očuvanje i zaštitu nedirnutosti otokoa
  • Da, ukoliko će to biti povezano sa lokalnim potrebama i ukoliko će odisati sa baštinom otoka.
  • Ne, ne i ne! Kulturno nasleđe ne sme se pretvarati u hotel!
  • Kompletna svinjarija i ozakonjenje idiotizma
  • Ne slažem se neka ostane spomen škola sa radionicama za djecu starim klupama i učilima kojih više nigdje nema, tj. muzejski prostor sa imenima učitelja i uenika koji su je pohađali

 

Koje prednosti smatrate da otok Biševo ima za turistički razvoj?

  • Očuvanje autentičnosti
  • Očuvana priroda i mir.
  • Nema. Otok će se uništiti razvojem turizma.
  • Jedinstveno
  • ima mali broj stanovnika, čisto more, mir i tišinu prirodnih ljepota. taj turistički razvoj otoka treba da ide u cilju kvalitetnije ponude već postojećih usluga a ne u proširenju smještajnih kapaciteta za turiste. poboljšanje postojećih sadržaja i dodavanje vrhunskog sadržaja – gastronomske ponude specifične za otok- sve vezano uz more, ali ne i seljačije (čevapa i ražnjića koji sami po sebi su odlična gastronomska delicija Sarajeva ili unutrašnjost HR ali ne i za otok i mjesta na moru). treba poraditi kompletno na edukaciji lokalnog stanovništva koja radi u uslužnim djelatnostima. treba realno osvijestiti ljude da turizam nije da ti gost dodje a ti mu podmetneš jednu ribu umjesto druge, uslužiš ga na način da jedva čekaš da on ode jer naravno čim si platio ručak -zauzimaš stol za drugu budalu koja će isto na brzinu pojest i koju će se isto prevarit i skoro potjerat da se digne od stola. ta pohlepa i pokvarenost lokalnog stanovništva koji rade u uslužnim djelatnostima u Komiži a i na otoku Biševu je nevjerovatna. nečuvena. i moram reći da nigdje tako nešto loše na našoj obali i otocima nisam doživjela kao tamo. Komiža je prelijepa, Biševo je prelijepo ali to su samo prirodne ljepote. dar sa neba a nikako zasluga lokalnog stanovništva. nekvalitetna usluga je ta za koju je zaslužno lokalno stanovništvo. domaćini koji voze turiste na Biševo ili oko otoka Visa bi trebali biti manje pohlepni a kvalitetnije i više pružati za plaćenu uslugu. lokalna brodica je iz vremena kapetana Mikule Malog. nevjerojatno je da mjesto Komiža ne može uložiti u kvalitetnu turističku brodicu! lokalna brodica se vraća rano popodne što je strašno (valjda da lokalno stanovništvo stigne ručat i otić na more u privatnom aranžmanu). dojam je da ti koju pružaju usluge prijevoza na otok i oko otoka samo žele uzeti novce što prije za što kraću i nekvalitetnu uslugu. odrasla sam u Splitu, znači na moru, i jako me je pogodila situacija kad sam željela prijateljice iz Zagreba počastiti vožnjom oko otoka Visa uz posjet nekih špilja i uvala. vrijeme je bilo loše- točnije puhao je vjetar koji nije bio povoljan za takvu turu (naravno nitko ne može utjecat na vrijeme ali na ljubaznost, uslužnost, ljudskost može ) i umjesto da krenemo u 9h ujutro, mi smo krenuli oko podne. doslovno smo gliserom provozani oko otoka a da nismo pristupili ni jednoj uvali niti se okupali. vraćeni smo bili nazad u 15:30h. SRAMOTA! ne znam jel me je više bilo sram i neugoda što sam nasamarena kao neki turista koji prvi put u životu vidi more ili što su ti ljudi koji su pružali uredno unaprijed plaćenu uslugu bili toliko neprofesionalni i neljubazni i toliko očito pohlepni za novac – da to jednostavno boli, ili to što smo operušani (nas 4 u tako kratkom periodu za hrpu para a ništa nismo dobili za uslugu; mislim da je tad prije nekih 5-6 godina izlet bio po osobi 360 kn) ili to što sam se sramila ispred prijateljica zbog otočana koji su tako neljubazni, neprofesionalni, odvratni u pohlepi .. strahota. nakon tog događaja nisam ljetovala u Komiži. jednostavno nisam svjesno željela da se netko prema meni odnosi kao prema retardiranom turistu. naravno da sam se žalila i naravno da ih nije bilo briga. upisala sam svoje dojmove u knjigu žalbe ali šta kad će oni kupit novu knjigu a tu sa mojim komentarom baciti. to je odraz loše edukacije i nikakvog znanja vezanog za turizam današnjice. nekad sam se pitala da li domaći žele da otjeraju goste da im se nikad više ne vrate ili u čemu je problem.
  • Modra špilja, blizina Visa, lijepe uvale, mir
  • Zadrzavanje mira, nemasovni turizam.
  • Čistoću.
  • Špilja i očuvanost prirode.
  • Kompleksno pitanje. Koliko prednosti toliko i nedostataka. Daljina moze bit prednost i nedostatak ali najveci problem po meni je zima i zapustenost a onda ljeti sve oživi.
  • Špilje, priroda, uvale
  • Predivnu prirodu plaže i mrežu protupožarnih puteva za šetnju otokom.
  • Nisam za daljnji razvoj turizma na otoku.
  • Netaknuta priroda, “duh prošlosti,” relativan izolacija koja (nadam se) onemogućava masovni turizam
  • Otok je preopterećen turistima, čamcima i ostalim to je više teška industrija nego turizam a otok sam od toga nema ništa ili vrlo malo
  • Mir i čisto more
  • Vinogradarstvo i vinarstvo.
  • Autentičnost samog Otoka. Prirodne ljepote koje svakako trebaju ostati očuvane i svom izvornom obliku. Ne dozvoliti betonizaciju i devastaciju jedne od najljepših prirodnih oaza na Mediteranu.
  • Modra Spilja i prirodna ljepota
  • Divljina…mir….manjak turista
  • Mir, tišina, priroda, divljina , da ostane netaknut suvremenošću.
  • Špilja, vinogradarstvo,
  • Jer je daleko i ima tekuću vodu..😀
  • netaknutu prirodu, izoliranost, čistoću, zvijezdano nebo, najbolji plavac
  • Tišina, mir, čistoća, netaknut okoliš, mogućnost razvoja eko i održivog turizma.
  • Da sačuva identitet otoka!
  • Stalne stanovnike
  • Modru spilju
  • SVE!!
  • Eko otok
  • Malo stanovništva, udaljnost od kopna, očuvana priroda
  • Turizam već dugo, jako dugo, ne ide uz razvoj. Ugledajte se na neke oblike turizma, pionirske, kakvi već postoje u svijetu, a koji štite autentičnost mjesta – prirodnu i kulturnu, podrazumijevaju održivi razvoj, ne povode se kvantitetom nego kvalitetom. Biševo je pučinski otok, debelo izoliran od civilizacije i tamo dolaze ljudi kojima je to najvažnija ponuda. Dovoljno je na svijetu Rimova, Ibiza, Barcelona, Vodica, Dubrovnika, Umaga i sličnih.
  • Smatram da ima sve vrijednosti, prirodnu ljepotu, zanimljive lokacije, ali mislim da bi bilo šteta da bude prenakrcan turistima
  • Mir i tišina.
  • Autentičnost otoka ,njegov prirodni okoliš i ne zagađenost su njegovi najjači aduti koje treba pod svaku cijenu sačuvati
  • Lokaciju i ljepotu.
  • prvenstveno uvala Porat i Modra špilja.
  • Djeluje netaknuto i autentično.
  • Ne daj bože, da ih stvarno počne previše razvijati. Posjetio sam Biševo kajakom i opet ću doći, ali samo pod uslovom da ne sretnem još tisuću kajakaša. Noči sam provodio spavajući napolju a kuhao sam si sam. Naselja sam uglavnom izbegavao i tražio samotne plaže, kojih sam nekoliko i našao (za kajakaša baš i nije potrebno da je plaža naročito velika. Napravio sam samo jedan izlet u unutrašnjost, sviđala mi se usamljenost in prirodnost šume, a i to što za vrijeme izleta nisam sreo nijednu živu osobu. Okružio sam čitav otok kajakom i smatram da su neke obale, naročito one stjenovite, izvanredne.
  • Nedirnuta priroda, renovirati sve stare kuće
  • Neizgrađen
  • Mir tišina priroda i enogastrodestinacija
  • Udaljnost od kopna (civilizacije), očuvanost prirode i okoliša
  • očuvani kulturni i prirodni krajolik
  • Mir, tišina, nedotaknuta priroda bez divljega turizma i komercijalizacije.
  • Mnoge prirodne lijepote
  • Prirodne ljepote
  • Netaknutost novim gradevinskim vizurama…netaknuta priroda…cista …divlja…ne dirati nista…kako je je najbolje.
  • sve ako ga sacuvamo
  • Tišina, more, ljudi.
  • To što ste ga uspjeli očuvati do sada. Ne prodavajte svoju djedovinu samo zato da preživite dan. Kad vam sve unište, nećete više moći izdržati ni pola dana.
  • Očuvana priroda
  • Smatram da bi Biševo trebalo zaštitititi u cjelini kao human landscape i vrlo ograničiti novu gradnju (na vrlo izoliranim lokalitetima ako uopće, ZABRANITI PROMET i onda od njega kao takvog napraviti turističku atrakciju, kao plitvice ili takvo što.
  • Nije Bisevo samo modra spilja…
  • Specijalni mir i autenticnost lokalnog stanovnistva.nazalost turisti nemaju vremena ni mogucnosti dozivit pravu draz tog otoka.Treba imat nekog poznanika da se dozivi potpuna radost otoka,kako ljeti tako i u zimskim danima.
  • Sto se mene tice najveca mu je prednost sto nije turisticki razvijen i sto nema infrastrukturu koja bi ga ucinila takvim. Kada i ako se to promjeni to vise nece biti otok na koji zelim dolaziti.
  • Očuvanu prirodu i specifičnost otoka
  • Ima prekrasne uvale i prirodu, idealan je za aktivni odmor, organiziranje raznih kulturnih događaja ( izlozbe, festivali, koncerti u intimnoj i inspirirajucoj atmosferi, da ne budu “masovnog” i komercijalnog tipa). Mogu se organizirazi radionice i skole koje se vezuju za djelatnosti ocuvanja i proucavanja spomenika i kulturnih dobara, opcenito povijesti i umjetnosti otoka, njezine flore i faune. Biševo je idealnoza sto god zamislite, samo ga treba cuvati od “turisticke devastacije”! 🙂
  • Otok kakav je Mediteran nekad bio
  • Sto jos uvijek nama ptetjerani broj turista barem ne u unutrasnjosti, sto mirisu trave i cijeli otok, sto se pjesice cijeli moze obici? Sto ima divno vino i dosta ribe, sto je sam po sebi prekrasan i jos donekle dsvuban
  • Očuvana priroda i mnoge prirodne ljepote
  • Priroda, mir
  • Netaknuta priroda.
  • Ima velike prednosti jer su uglavnom domaćini aktivirali ponudu i tako treba nastaviti u održivom ritmu
  • Izoliranost i ocuvanost
  • Izoliranost, posebnost
  • Autentičnost
  • Izdvojenost, autentičnost, bez masovnog turizma
  • Prirodne ljepote i mir (ukoliko se ne dozvoli prostitucija otoka kao mnogih mjesta na Jadranu).
  • Netaknutu prirodu
  • Iako danas mnogi smatraju da mir i tišina te sunce i more nisu dovoljni za razvoj neke ”više” kategorije turističke djelatnosti- to zapravo nije točno. Sve ovo navedeno je prijeko potrebno i bez toga u današnjem ubrzanom tempu života svakog radno sposobnog stanovnika jednostavno nije moguće. Naime, svi znamo koliko stresa, napora, umora i ostalog nosi današnji način život. Biševo, je za razliku mnogih svjetskih (a i hrvatskih) otoka, jedan biser, kojeg kao takvog treba očuvati. Na njemu svatko željan odmora daleko od auta, smoga, i suvremenog načina života može i mora uživati u jednostavnosti svega onoga šta on nudi. A ne nudi ništa manje od nekih drugih poznatijih otoka- samo treba znati kako sačuvati njegovu autentičnost. Mir i tišina nam je zaista svima potrebna u ovom svijetu kaosa!
  • Mir
  • Ogromne prirodne prednosti
  • neokrnuta priroda.
  • Prirodne ljepote
  • Mogućnost tzv.robinzonskog turizma
  • Pučinski otok (udaljenost i velika razlika od gradskog načina života), pješčane plaže, stopljenost s prirodom tijekom boravka, mala osebujna lokalna zajednica, neokrnjenost prirode, divljina, povijest ribolova, uzgoja jastoga, biševskog plavca i poljoprivrednih kultura…
  • Nenaseljenost.
  • Netaknuta priroda i minimalna stara gradnja
  • Očuvanost otoka i ekološka važnost te uvid u autohtoni način života na otoku. Postoji mogućnost kulturne, prirodne i gastronomske ponude.
  • Prirodne ljepote, koje bi valjalo zadrzati, jer nisu interesantne neodgojenim divljim turistima, pa oni drugi koji znaju to cijeniti, mogu imati vise mira.
  • Netaknuta priroda, prekrasne plaze i unutrasnjost otoka,mir, nenaseljenost
  • Još nije izbetoniran.
  • mir i tišina kakvu Biševo nudi su prava rijetkost, i ne treba ga više turistički razvijati već čuvati ovakvog kakav je i kakav odgovara njegovim stanovnicima.
  • Izoliranost, nenaseljenost, cista priroda
  • Čisto,bistro more,Modra špilja,pjesačenje otokom,špilje,rekreaciono ribarenje, uzgoj vlastitog povrća i voća za gastronomiju.
  • Odmor u netaknutoj prirodi
  • Lepote narave, čistost morja, varovanje okolja in naravnih danosti, domača (morska) hrana.
  • Upravo svoju autentičnost i ljepotu prirode. Mir koji tamo doživim, malo je s čim usporediv.
  • Mislim da ga ne treba previše eksponirati u turističke svrhe, u smislu hrpe turista koji bi nahrupili na otok.
  • Biševo treba nuditi iskonsku divljinu, autentični stari Mediteran koji gotovo nigdje, pa ni na Visu, više NE POSTOJI!! To je glavni adut Biševa.
  • Da nudi divljinu onima kojima je asfalta, betona i shopping centara u životu DOSTA!
  • Eko, etno, geo, povijesni park …. ali uz napad novokomponiranih kapitalnih predatora, nema šanse…
  • Lokalna – Biševska hrana / proizvodi, eko turizam.
  • Avtenticnost i priroda.
  • biser mora i jadrana, samo ga treba sačuvati
  • Izoliranosti, mir I tišina, otočki ugođaj
  • Priroda, raznorazni puteljci, prekrasni stanovnici. Trekking, aktivni odmor, berba grožđa i maslina, eko- agro- gastro- kulturni- turizam
  • Mir i tisinu barem po sredini otoka.
  • Mislim da prije turizma, otok mora sačuvati svoju netaknutost, to je dragulj. To nije otok koji trpi masu.
  • Najveća prednost Biševa je u tom, da je to otok mira i ljepote.
  • Najlepše je u rano jutro in prema večeru kad se otok umiri i zaživi u svom bitu.
  • Priroda, izoliranost, domaci proizvodi
  • Predivan otok u predivnom arhipelagu, priroda, mir…
  • Izoliranost i mir, kao i autentičnost
  • Netaknuti biser jadrana
  • divljina i manjak urbanizma i komercijalizma
  • očuvane prirodne ljepote,autohtona arhitektura bez besotrebnih modernih intervencija,mir i tišina te kristalno nebo bez svjetlosnog zagađenja
  • Raj
  • Netaknuta priroda
  • Poseban po pješčanim plažama, to je otok od pijeska idealan za odmor turista,posebno za malu djecu.
  • Na ovom lokalitetu proizvodi se najbolji mali plavac.
  • Uživajte i čuvajte otok od devastacije, pogotovo divlje gradnje
  • Ekskluzivan odmor bez velike guzve i puno gostiju
  • Ljepota, cistoca, gastronomije ali kroz poboljsane restorane jer ovi kakvi su sad je tuga i jad
  • Mir i netaknutost prirode
  • zame je uvjek prednost mir, tišina, ocuvanost narave, čistoča, sigurno sidrenje… to nikada ne ide dobro sa gomilom glasnih turista
  • Priroda
  • Ljepotu prirode, puno povrsine koja se moze iskoristiti turisticki bez da se mijenja temelj gradnje.
  • Autenticnost i ocuvanost prirode i lokalnog nacina zivota
  • Svoju izvornost i netaknutost
  • Priridna lijepota, mir i tišina.
  • Ima prednost u tome ako održi kulturnu baštinu i minimalno povećanje naseljenosti, također i domaća usluga koja pruža komoditet i slobodu gostu dok boravi na otoku, kao i nekoliko ljudi koji će biti usluga gostima i zaštitari okoliša naročito kritični prema domaćim ljudima koji ne održavaju ekološki primjer za goste.
  • Ljepota otoka, očuvana priroda, neizgrađenost
  • Ako uspije sačuvati prirodu, mir i autentičnost otoka te ne ode u pravcu komercijalizacije to će biti ujedno i prednosti.
  • Ne treba mu nikakav razvoj, naprotiv. To što se događa sa Modrom špiljom je za Biševo velika šteta.
  • Osim osame bez stalne linije sa Komižom, koja sa sobom donosi, ništa 🙂
  • Biševo je biser i treba ga prezentirati kao biser otoka.
  • Nedirnuta priroda.
  • Nikakve. Turizam je prevara, ali ajde od necega se mora i zivit. 😉
  • Mir, tisina, prekrasne uvale i priroda, izoliranost koju bi trebao djelomicno zadrzati ukoliko namjerava sacuvati svoju posebnost.
  • Mir, tišina, predivno prirodno bogatstvo. Nikako nisam za masovni razvoj turizma na otoku. I ovo sada u vrijeme posjeta špilji je previše. Ta netaknuta priroda i mir su upravo ono što Biševo čini posebnim.
  • prirodnu ljepotu i specifičnog položaja zemljopisnog
  • Mir, autohtonost, plaže,
  • Mir, tišina, odmak od stvarnosti, užurbanosti, prirodne ljepote, nema previše ljudi, mogućnost osame
  • Turista je na Bisevu vec i sad previse ljeti, narocito oko spilja. Bude pravi mravinjak.
  • Park prirode..
  • Mir,tišina,mogucnost podvodnog ribolova i ostalih vrsta ribolova, relaksacija,priroda,prirodbe ljepote,nezagađenost zraka i mora…
  • Mir, tišina, IZOLIRANOST, UDALJENOST, NEDOSTUPNOST
  • Svojom izoliranoscu potrebni mir za sve popularniji nacin odmora.(nije zagadjen jeftinim ,neukusnim turistickim ponudama)
  • Netaknuta priroda, , čisto more, mir i nedostatak masovnog turizma
  • Prirodu – to je definitivno biser Jadrana
  • Udaljenost od kopna, robinzon turizam, čistoća zraka, mora i prirode, specifičnost, Modra i Medviđina, vinogradi i maslinici, tišina i mir, pogled od milijun dolara na sve strane…
  • Lokacija blizu otoka Visa sa velikim brojem sadržaja.
  • Manjak konkurencije.
  • Prednost je udaljenost otoka od kopna, prirodne ljepote, čisto more.
  • Jos je uvijek dovoljno udaljen
  • Blizina Visa, prirodne ljepote, slaba naseljenost, nije betoniziran
  • Avanturistički turizam (robinzonijada), trebalo bi turiste voditi i u obilazak Medvjeđe spilje s posebnom extra cijenom za ulazak do dna spilje, moguć obilazak vojnih potkopa uz pješačenje, ribarenje, stare kuće otkupit i obnovit za smještaj, više lokalne hrane, a ne fast-fooda, ronjenje, izrada suvenira uradi-sam od prikupljenih materijala (radionice)…
  • Otok koji ima I moze ponudit nesto za sve. Stanovnike, fureste I domace goste. Dajte dite materi, nekom tko zaista cijeni i svim srcem voli Bisevo. Tad ce ga podijelit sa furestima a gustat, pazit I mazit sebi. Dajte mladima otok koji razume stare, na otoku i koji se siguran sam i njima omogucit dio sadrzaja koji ih zanima.
  • Biševo je jedan mali biser koji ima toliko ljepota. Pitanje je samo kakav turizam neće narušiti te ljepote.
  • Razvoj kulturno-povijesnog turizma uz ponuđeni robizonski.
  • Ljepota otoka, mir i tišina, prekrasno podmorje
  • Ljepota prirode, mir, krasne plaže….
  • Mir i prirodne ljepote su ono sto turiste i domace privlaci, ako (kad) oni nestanu nestat ce i glavne atrakcije Biseva. Bilo bi dobro limitirati broj posjetitelja Modre Spilje i otoka opcenito, kao sto se to radi na drugim destinacijama i u drugim zemljama
  • Mir, tišina, gastronomska ponuda
  • Ocuvanost prirode, mir i tisina, ima ono sto drugi maju poput navedenog.
  • Mir uzivanje u netaknutoj prirodi
  • Ne treba turista više nego što ih ima.
  • Otok Bisevo has very limited resources. Due to its long distance from the mainland it is imperative that it become self-sustaining on clean energy, water and food as much as possible. This will relieve the large amount of stress on the environment, people, transportation and economy. Before ANY thoughts of further tourist development, a sustainability plan for the future must be developed. (A plan for the residents, culture, transportation, energy, food and water for 10/25/50 years) What does Island Bisevo want to become? Due to the size and limited resources of the island any future tourist development must be smaller in size and be focused on ecological (ecotourism) offerings with conservation at the forefront. Absolutely NO mass tourism or development. If any lodging is considered (at all) for visitors it must be in conjunction with a small scale bed/breakfast style – agrotourism model, where it attracts visitors that want to learn the culture and history of the island. It should attract people that want to give back to the island, and not simply take from it. This type of tourism is growing and becoming popular in our world that is saturated with mass tourism. People want different experiences. Croatia and Island Bisevo has a great opportunity to give them this experience. These people will in turn become great stewards (protectors) of the places they visit for many years to come.
  • Mir, izvornost.
  • Udaljen otok s istaknutim prirodnim ljepotama. Nije preizgrađen i previše eksploatirsn. Dostupan s otoka Visa.
  • Netaknuta priroda, mir, tišina, jednostavno raj
  • Nema previše stanovnika. Turista možda ima, ne znam… Biševo je lijepo, genijalno. Ne znam tko će ga spasiti? Pa jel’ sam gledao na Plodovima zemlje, da je veliki komad općinske zemlje proglašen građevinskim zemljištem – dok na istom rastu višestoljetni rogači?
  • Mir, bez auta, lijepe plaže, mirisi prirode
  • Prirdna lipota, mir i tisina.
  • Za sada netaknutu prirodu, dolazak na plažu jedino brodom, odlično vino
  • Čistu netaknutu prirodu
  • Prednost je, da nema jos previše turizma i bilo bi mi drago ako to ostane otok mira i prirode. da bi se samo gradilo ako je 100% uklapano u prirodu i ne zagaduje prirodu, tako rec turizam ecolozki koji sačuva otok imir i prirodu
  • To sto sada ima.S amo prikazati kako se prije zivjelo na otoku. Eksploatacija spilje bi se trebala pažljivije planirati.
  • Bisovo je lipi otok…ocuvana priroda, mir i tisina osim u uvali MEZOPORAT di jedrilicari misle da je sve njihovo a i dikod onaj restoran u vali istu stvar misli.
  • Mir, lepota plaža i mora, riba i vino Plava!
  • Jedinstvenost, prirodne ljepote
  • Izolirana autentičnost.
  • nema jih trebali bi puno smanjit broj turista na otoku da bi sacuvali ljepotu otoka i da bi bio kao prije puno godina kad je bilo tamo prijatno a to ke sad tezka industrija to vise nije to i tako samo unistavate Biševo
  • Ocuvana priroda
  • Neteknuta priroda.
  • Točno onoliko,koliko vlastodršci to budu dozvolili.
  • Udaljenost i ocuvanost samog otoka smatram kao glavni adut, kao svojevrstan filter koji treba maknut glupe turiste i orijentirat se na prave ljude koji zele istinski cijenit otok i ono sto on nudi.
  • Prvobitnost. Obavezno treba ograniciti posjetu.
  • Autentičnost, očuvana priroda
  • Mir, tisina, priroda, kulturna bastina. (Eventualno omogućiti na nekom mjestu mogućnost kampiranja)
  • Mala naseljenost čuva “energiju prirode i otoka” koji treba biti primjer koliko je lako sačuvati podsjetnik koliko toga treba biti zajedno povezano kako bi funkcioniralo godinama…zaključno, treba napraviti zaštićenu oazu koju štite park-rendžeri za solarnim pločama, eko-školom, umjetničkom školom, astronomskom školom tokom cijele godine
  • Očuvanost prirodnih ljepota.
  • Divna priroda, prekrase plaže, čisto more, čisti zrak, ljubazni domaćini, istorijsko nasledje…
  • Nedirnuti mir, prirodne ljepote
  • čisto more, pješčane plaže nema automobila dobri i ljubazni susjedi

 

Koliko ste zadovoljni uslugama na Biševu – ostalo (navedite što)

  • Nastajanje masovnog turizma nosi uništavanj okoliša.
  • Ne puštajte građevinare. Sve će zabetonirati i uništiti otok.
  • Spriječiti propadanje modre spilje
  • zabavni sadržaj bi trebao biti najkasnije do 22h i onda ljude brodicama vratiti u mjesto Komižu. neki dobar koncert može biti iznimka pa da se partija do ranih jutarnjih sati ali samo ako imate ljude koji bi u par sati doslovno očistili otok od sveg smeća što ostaje nakon hrpe ljudi. jeste li vidjeli koliko smeća ostaje svako jutro nakon partijanja na Ultri u Splitu? ne želite valjda to svom otoku? bilo koji zabavan sadržaj jednostavno MORA biti pokriven ljudima koji bi u kratkom vremenskom periodu očistili otok i doveli ga u prvobitno stanje, kao da se ništa nije dogodilo –tako da oni koji vole dan provoditi na moru kupajući se, šetajući, vožnja biciklom ili šta već – mogu doći ranom zorom i uživati u prirodnim ljepotama otoka.
  • Sve više turista traži drugačiji doživaljaj mjesta koja posjećuju – recimo, van sezone berba maslina ili grožđa i slično
  • Treba ograniciti broj gostiju koji dolaze na otok i ulaze u modru spilju…
  • Više propagirati i uvesti što više sportskih staza za bicikliranje, trčanje, hodanje
  • Bit pomalo i ostat pomalo
  • Organizirani obilazak unutrašnjosti otoka, trekking, grebbening
  • Razni festivali i kampovi s popratnim radionicama
  • Učiniti sve da Biševo ostane jedinstveno Biševo – otok Biševo
  • Zadržati autentičnost
  • sačuvati otok, to podrazumijevam pod SPASIMO Biševo!
  • Možda nešto poput tzv. Glampinga? Možda bi takva vrsta smještaja više priličila Bisevu, a bilo bi bitno da bude estetski lijepo i u skladu s prirodom (primjer: Norveška)
  • Osim biciklističkih staza sve ostalo bi predstavljalo smetnju, jer bi narušavalo mir i spokojnost, čak i kamp, jer bi to predstavljalo teško podnošljivu koncentraciju turista. Jedina opcija je, da pojedina domaćinstva otvore (ograničen) broj apartmana, a da se uz to spriječi novogradnje. Moogu se koristiti samo postojeći objekti, sa mogučnošću da se obnove i neki trošniji. U Modru špilju nažalost nisam mogao ući zbog velikih valova, ali prema tome šta sam čuo trebalo bi smanjiti pritisak turista i uvesti neka dnevna ograničenja, pa makar ljudi morali posjetu rezervirati godinu dana unaprijed.
  • Sačuvati mala lokalna seoska domaćinstva
  • Priroda i normalnost su budući luksuz, Vis je to počelo gubit na razliku od lastova, lijudi turisti koj ce u buduce platit za mir i tiśinu nisu interesirani za ceste idolaze cilu godinu ne samo 7 8 mijesec. Dokaz su slićna mijesta okolo po mediteranu.
  • Desalinizator za tehničku vodu!
  • Urediti sve stare kuće na Biševu i vratiti u njih ljude koji tamo žele živjeti.
  • Nista vise.
  • Koncerte ili kakve radionice koje se mogu raditi bas na Biševu….a mogu i bilo koje
  • Možda bi se mogli napraviti neki kampovi, montažni bungalovi, moglo bi biti fora. Ako mogu kako pomoći, to s Biševom muči me već trideset godina od kad sam prvi put stao nogom.
  • Biševo triba zadrzat svoju prirodnu ljepotu bez suvisnih dodatnih sadrzaja, a pogotovo izbjeci apartmanizaciju. Treba se bazirati na nauticki turizan, autohtone proizvode i biciklizam/tracking. Nikakve nove ceste, apartmani, hoteli i sl.
  • Otok bi od turističke ponude smio nuditi samo male pansione i ograničiti najveći broj gostiju u danu, uz najveću pažnju očuvanju prirodne ravnoteže, i prirodnih i kulturnih spomenika.
  • Ograničiti ulazak na otok
  • Pokušati obnoviti neke tradicionalne manifestacije osim proslave Sv. Silvestra i Biševske noći
  • Sačuvati autentičnost
  • Ostaviti netaknutu prirodu.
  • Ostaviti bas kao sto jeste jer ga to cini posebnim
  • Biševo treba zastititi od masovnog turizma. Obavezno uvesti dnevni ograniceni broj gostiju, narocito za Modru spilju.
  • Ograničiti je potrebno broj ulaza u Modru špilju.
  • Svakako poticati proizvodnju i prodaju lokalnih proizvoda – povrće iz lokalnog eko uzgoja, riba, kruh
  • Kvalitetna obnova zatečenih (ne izgradnja) građevina i puteva – u skladu s prirodom, okruženjem, tradicijom, eko-održivošću.
  • Meni se Biševo svidja takvo kakvo je. Vise turizma bi unistilo tu posebnu osamu koju otok ima.
  • Samo nemojte ništa počet betonirat, asfaltirat i rušiti postojeće autentično da bi ste izgradili “još starije i još autentičnije”.
  • Kad želite počet gradit i betonirat, ubodite se iglom i to jako…da vas boli jedno 2-3 dana i u takvom stanju razmislite što ste naumili činiti otoku.
  • Ostanite netaknuti, ponudite što i sada imate, a tko hoće golf i rave glazbu, neka ide drugamo. Ne trebaju ni super ultra luksuzni hoteli ili apartmani, dajte srce i gostoprimstvo. Nikada nećete biti za pet zvjezdica, ali možete biti KLASA ZA SEBE !!!!
  • Cim manje avtomobila , motora. Ekoliski turizam- proizvodnja hrane
  • sačuvati sve u izvornom stanju uz neznatne korekcije radi očuvanja. Sveti Stefan u Crnoj Gori je mjesto koje sam posjetila 1974 godine. Sve je bilo kao staro ribarsko mjesto. Plaćao se ulaz samo za posjetiti kao da ulazimo u muzej makar su tamo boravili poznati glumci npr. Sofija Loren i mali svoje apartmane.
  • Možda van sezone sanatorij za liječenje zdravstvenih poteškoća i bolesti poput dišnih problema, alergija itd. Rehabilitacija vrtlarenjem…
  • poboljšati van sezonsku ponudu kroz različite radionice
  • ima več previse turistockih otoka, gradite na onom sto imate, narava, mir, tišina- to je luksuz ovih dana… svi otokci imaju gomile glasnih turista i nešteto čartera u uvalama. uredite princip za ogled špilja, i mozda boje za vezanje brodova u najprimernjoj uvali jer je ako se sijecam tesko sidriti, za prehodne turiste sa brodovima.
  • Ocuvanje prirode,mira i tisine, a ne narusavanje istog.
  • razvoj otoka prema ekološkom principu, i nezaobilaznu eko energiju
  • Povezanost. U jutro i pred večer sa Komižom i van sezone. Prek cijele godine.
  • Ja bi ostavila Biševo na miru, eventualno dozvoliti izgradnju manjih objekata. Sve može biti na otoku Visu, a Biševo čuvati, čuvati.
  • Smatram da bi Biševo prvenstveno trebalo teziti ocuvanju svoje izvorne divljine i netaknute prirode te izbjegavanju masovnog turizma.
  • Ronilačke izlete
  • Biševo treba očuvati kao sredinu u kojoj neće biti masovnog turizma, hrana mora biti samo lokalna, stanovnicima se treba ponuditi mogućnost da proizvode i prodaju svoje proizvode. Mora ostati netaknuto, bez bilo kakvih hotela, stanovnicima omogućiti da poboljšaju svoje smještajne kapacitete.
  • Biševo treba apsolutno ocuvati od masovnog turizma. Trebalo bi uvesti dnevnu kbotu godtiju tj. ograniciti broj ljudi koji tamo mogu boraviti. Mala seoska domacinstva, priroda, relax i sto manje novotarija. Max odrzivost.
  • Urediti žalo u Mezuportu u prvom ga redu očistiti prije sezone, one jadne oronule tamarise urediti, pokupiti smeće i uljuditi okoliš prije dolazaka gostiju. Skinuti ogradu napravljenu od vodovodnih cijevi koja je postavljena od porta prema kućama, te napraviti ogradu koja se uklapa u okoliš. Za to se iz posjeta turista Špilji
  • Itekako namakne sredstava.
  • Na otoku triba bit sve samo prirodbo bez interneta luksuza i stvari koji stete okolisu(pristanista za velike jahte,glisere,gumenjake…) a profit treba ic iskljucivo lokalnom stanovnistvu koje treba nudit svoje lokalne proizvode(autohtone suvenire,ribu svjezu ili susenu, med, lavandu…)
  • Minimalistički ekskluzivni turizam..što manje ljudi što veća cijena svega..
  • Regulacija
  • Što manje gradnje i uplitanja ruke u prirodu, van s politikom, pitati lokalnog čovjeka koji tamo ŽIVI a ne boravi vikendom/ljeti.
  • Napraviti čistku od smeća kojeg ima i po dvorištima nažalost.
  • Obavezati lokalno stanovništvo i vlasnike zemljišta da urede svoje kuće i zemljišta. Obavezno uklanjati starudije ispred kuća i zapovjediti da se ruševine u roku od 5 godina moraju barem izvana renovirati.
  • Ponuditi više zabavnog sadržaja u vidu nekakvih kulturnih manifestacija (predstave na otvorenom, koncerti i slično)
  • Neka nam ne diraju Bisevo!
  • Dovoljan bi bio jedan manji smještajni objekt, cca 50 ležajeva. Pojačati liniju prema Komiži te uvesti malo više marketinga. Osposobiti staru školu u Polju za neke sadržaje (turistički ured ili slično), popraviti crkvu i nekoliko kućica. Dati ponudu lokalnih proizvoda po prihvatljivim cijenama.
  • Navedeno.
  • Zanimljivo je okupit ljude koji zele zaista ostati na otoku a ne one koji bi bili tube samo 30-60 dana radi profita.
  • Bitno je ocuvati otok. Turizam je samo stavka koja bi, ukoliko se organizira kako valja, mogla financijski doprinijeti razvoju.
  • Organizirati ciscenje plaza i cjelokupnog otoka, limitirati broj posjetitelja (turisti su navikli da se prethodno bukiraju posjeti turistickim atrakcijama)
  • Mir, tisina.
  • Ne smije se dopustiti prevelika izgradnja, aparmanizacija i betonizacija, treba dobro promisliti o održivom prihvatnom kapacitetu. Pronaći način za produljenje sezone.
  • Mi koji povremeno/redovito posjećujemo Biševo, često smatramo da se tamo nema šta di-ra-ti! Profit i očuvanje su često u sukobu. Recimo, sada je još uvijek Biševo raj za turiste entuzijaste. S jedne strane mi fali što nema kampa, a sa druge strane se pitam . tko će zaštititi i spašavati Biševo od betona i smeća. Pa se onda dogodi, s kime god sjednem za stol – složimo se “dobro je i ovako, neka se ništa ne dira, čim manje ljudi, tim bolje.”
  • Spasiti skolsku zgradu i napraviti nesto s njom, nesto informativno, moze i muzejic i mala suvenirnica, ili mali kafe ( kafa i sandvici). Organizirano hodanje po otoku bi bilo ok.
  • Sačuvati otok!!!!
  • samo bio i eco. samo za prirodu i mir. nikakvi luxus nego jednostavnost i kultura.
  • Nastaniti otok.
  • Dopustit ljudima koji imaju volje krcit i sadit masline, limune, smokve, lozu…samo autohtone biljke…da dio novca od prihoda modre spilje ostaje na otoku i da se ulaze u otok al pametno a ne se samo uzima od njega i podilazi pojedincima….organizirat obilazak otoka, posjet gospodarstvima, gurat mlade ljude koji su se odlucili za suzivot sa Bisovon i koji bi se na to mozda odlucili…ma svasta.
  • Odvesti otpad sa otoka…olupine neupotrebljivih automobila…namjestaj kucanskih aparata…ne samo oko plaza nego po cijelom otoku…
  • Ljetne međunarodne radionice.
  • Njegovati prirodu, autentičnost, mir, čak i izoliranost kao vrijednost odmora bez velikih građevinskih intervencija, njegujući autentični ali profinjeni izgled otoka i građevina.
  • Sačuvati izvorni izgled bez intervencija bilo kakve vrste osim restauracije postoječegs
  • Ne idem na Biševo radi zabavnih sadržaja, da želim zabavu išla bi na Hvar. Svaki otok mora biti drugačiji
  • zaštititi od bacanja smeća od nautičara
  • Biševo treba da ostane što je moguće više oaza netaknute prirode, mira, tišine, ni svim mladim ljudima nije potreban cirkus većih mesta!
  • više sadržaja za malu djecu tobogani za djecu klackalice ljuljačke

 

Koji vam sadržaji nedostaju na otoku?

  • Seoska imanja, biciklističke staze
  • Ništa
  • KOMUNIKACIJE?
  • Bebi utjecaj lokalne zajednice.
  • Treba gasronomska ponuda,tzv.
  • Domaća hrana.
  • Meni je tamo falilo samo da mogu kupiti osnovne namirnice i potrepštine
  • Nista
  • kvalitetna gastronomska ponuda, staze za šetnju i biciklizam. punktovi sa osvježenjem ako se već uputite u neku šetnju otokom.
  • Opg sa smještajem
  • obiljezena pjesacka ruta, mogucnost dolazenja biciklom, kamp
  • više od kupanja, sve ostalo
  • Nemam pojma
  • Ništa.
  • Dućan.
  • Wi-fi
  • Biciklističke staze
  • Sadržaji su u redu, prevelika eksploatacija modre špilje je prijetnja očuvanju prirode
  • Komunalni redar.
  • Budući da sam samo jednom bila, ne mogu reci da li mi je nesto nedostajalo. Mislim da je Biševo dobro kakvo jest, neka ostane koji otok nedirnut “sadržajima”.
  • Smatram da ne nedostaje sadržaja u smislu u kojem ja mislim da se otok treba razvijati, jedini problem je što je ono što se nudi vjerojatno preskupo prosječnom čovjeku (nije sve ni u pljačkanju turista)
  • Mir i tisina
  • Ništa. Ja ga volim baš ovakvog
  • Nista
  • bolja infrastruktura (voda) i kulturni sadržaju.
  • Sve kako treba biti i ostati..volim autohtono..
  • Nista puno.. tamo dolazimo samo radi modre spilje. To morate shvatiti. I unaprijediti servis radnika na spilji. I otvoriti veci ulaz u spilju. Jer to je najbitnije.
  • Lokali
  • Vise stvari nedostaje. Najvise voda
  • Svega fali
  • Mir i tisina
  • Ne mogu procijeniti.
  • Možda samo osnovne infrastrukture
  • Liječnik
  • Javni wc u mezoportu i portu
  • Mogućnost najma bicikla, organizirane pješačke i treking ture po otoku, smještaj u malim autohtonim kućicama održivog tipa (solarna struja, voda iz gustirni), poljoprivredne i ribarske aktivnosti.
  • Više bilo kakvog kukturnog/zabavnog sadržaja. Otok Biševo nije samo Modra špilja.
  • Hitna pomoć. Tijekom izleta jedan gospodin se utopio. Zvali smo hitnu(dobili smo hitnu u Splitu), oni su nam rekli da zovemo hitnu na Visu,nisu nam htjeli dati broj ili ih oni obavijestiti već su rekli da zovemo informacije. To je bilo prije smartphonea. Na kraju je neki stranac s gliserom prevezao,u tom trenutku već pokojnika,i njegovu obitelj u Komiži.
  • Ne nedostaje mi nista. Ono radi čega posjecujem Biševo, je tamo
  • Ponuda drugacijih tura, recimo po unutrasnjosti sa dobrim vodicem na biciklama/magarcu, kulturno/umjetnicke manifestacije organizirane na specifican nacin (postujuci prirodu i bastinu biseva), dostupniji smjestaj…
  • NIŠTA
  • Priroda JEST sadrzaj. Prirode ne nedostaje
  • Autohtona jela i smjestaj
  • Ništa ne fali, kada ste na otoku barem ja dovoljan mi je mir, tišina i ljepota , to je uživanje
  • Nemam primjedbe
  • Ništa mi ne nedostaje.
  • Bolja dostava nužnih namjernica.
  • Mislim da bi bilo super organizirati bilo kakva kulturna događanja koja mogu, ali i ne moraju biti povezana sa samim otokom.
  • Sportski sadržaji.
  • Mali interaktivni info centar o otoku
  • Sportski i ugostiteljski
  • Ne znam
  • Meni u stvari ništa nije falilo, ali nisam baš neki tipični gost.
  • Ugostiteljski sadržaji
  • kulturni događaji
  • Meni kao posjetiocu koji se ne zadržava dugo ne fali ništa, otok mi je jedinstven baš zbog nenapučenosti i mira koji pruža.
  • Mjesto gdje se može nešto doznati o specifičnostima i kulturi otoka.
  • Ništa, ima mir i tišinu
  • Bolja brodska povezanost
  • Kvalitetan smještaj, biciklističke staze
  • Sve već ima
  • ne treba uvoditi konzumerističke nove sadržaje – već domaću hranu i piće
  • Sve što treba već je tamo prisutno. Hvala lijepo.
  • Biševski proizvodi.. ulje… vino..grozđe.. u tom smislu
  • Trgovina
  • Ništa ne nedostaje-ne dirajte prirodno
  • ponuda domaćih proizvoda
  • nista ne nedostaje
  • Samo pitka voda, ali nije nužno.
  • Kulturne manifestacije
  • Kiosk sa autohtonim proizvodima i info pult u Portu.
  • Plac
  • Nista ne nedostaje,samo se trebaju rijesiti prevelikog broja turista i brodova sta napadaju na Spilju
  • Nista mu ne nedostaje.
  • Mir i tisina
  • Ugostiteljska ponuda – autohtona domaća kuhinja
  • Po meni Biševo je savrseno i nikakvi sadrzaji mu ne nedostaju.
  • Možda samo mali restoran
  • Meni tamo ne nedostaje NIŠTA
  • Volim divljinu tako da mi nista ne fali
  • Nisam dovoljno vremena proveo na otoku da bih mogao reci.
  • Voda i mali lokalni ducan – piva, cigarete? Secer? Kruh i sl
  • Neki restoran ili kafic s prihvatljivijim cijenama
  • ne mogu procijeniti
  • Ništa!
  • Ugostiteljski objekti i apartmani
  • Prodavnica.
  • Biševo ima sve, čisto more, plaže i sunce.
  • Na otoku trebali bi biti službeni “rendžeri” kao vodiči u otočke posebnosti od prirodnih, kulturnih i gastronomskih
  • Kamp, pitka voda, ribolov
  • S obzirom da ga nisam posjetila ne znam. Bilo bi ok.da postoji obiteljsko gospodarstvo gdje se moze sto pojesti, materijali o otoku,
  • Nista nije potrebno
  • Dućan s robom široke potrošnje
  • Dućani sa robom široke potrošnje.
  • Ne mogu ocijeniti.
  • Bio sam jednom i davno pa ne mogu procijeniti.
  • Trgovina
  • Bisevo treba zastititi od masovnog turizma. Obavezno uvesti dnevni ograniceni broj gostiju, narocito za Modru spilju.
  • Neki dućan
  • možda neki seoski turizam ili štand sa lokalnim proizvodima
  • Nisam davno bila pa ne znam
  • Nikakvi
  • Mala ribarnica, mala pekara s ponudom lokalnog kruha npr. bez aditiva i sl, mala tržnica s lokalnim poljoprivrednim proizvodima…
  • biciklističke komunikacije
  • Kulturni
  • Više sportskih aktivnosti i popretnih sadržaja.
  • Otok je sam po sebi dovoljan sadrzaj.
  • organizirani obilazak s vodičem
  • Prema onome što vidim po člancima, vjerojatno nedostaje neka osnovna infrastruktura za život – voda, odvoz otpada, povezanost s Visom… Ne znam koliko je potrebno razmišljati o eventualnoj mogućnosti da i mlađi ljudi žive tamo, s djecom, što onda stavlja u pitanje mogućnost školovanja, pa makar i od doma…
  • Mozda biciklisticke staze
  • Ne nedostaje ništa, pitajte lokalno stanovništvo što njima fali
  • Nisam vec dugo bila pa ne mogu odgovoriti na to pitanje. Zadnji put kad sam bila mi nista nije nedostajalo. Imali smo lijepo vrijeme i divnu plazu, to je bilo i vise nego dovoljno.
  • Skola ronjenja, biciklisticke staze
  • Sve ima za idealan odmor od grada
  • Samo trgovina za svakodnevne potrepstine. Tko zeli vise neka ide na Hvar.
  • Ljudi
  • Wc… tuš pa i uz naplatu. Dostupnija kupnja hrane … sendviča, pića, najam… dostupniji, ležaljki… suncobrana… najam bicikla… brodica… štramaca za plažu…
  • kulturne manifestacije, smještaj na opg-ovima
  • Ništa ne nedostaje da bi bio sačuvan ovakav kakav je.
  • Prekratek čas sem bil na otoku, da bi lahko komentiral.
  • Osim vode ništa.
  • Nisam nikad bio pa ne znam što fali
  • oznake i putokazi prema zanimljivim mjestima
  • Ništa posebno!
  • mala trgovina koaj ima samo lokalne proizvode.
  • Nista mi nedostaje. Mas turizam u Mezoportu, previse ljudi, koji cekajo da idu
  • ne mogu odgovoriti, na Biševu sam bila samo u Modroj spilji i dotakli smo Porat samo u prolazu
  • Prezentacije po vijest otoka, pri rodni specifičnosti, običajna I sl.
  • Infrastruktura
  • Restoran s domaćom kuhinjom s namirnicama iz vlastitog uzgoja, kino na otvorenom (arty), umjetnička kolonija/rezidencija, trafika, iznajmljivanje bicikala, jedrenje….
  • Dućan osnovnih potrepština
  • Ništa ne nedostaje
  • Možda samo to, da se dogovori sa pekarom i trgovinom iz Komiže, da se naruči i šalje kruh, voče i povrče preko pruge.
  • Ne znam jer sam kao vodic dilazila samo u modru spilju i to je strasno.Jako sam zabrinuta za.samu spilju,prirodu i ocuvanje njenih fenimena na otoku.
  • Na otok dolazim pobjeći od svega i uživati u miru i prirodi, potrebna samo pitka voda i fina hrana.
  • vec je navedeno sa vase strane
  • Pre kratko sam boravila da bih mogla odlučiti.
  • Ovisno u kojem smjeru želite nastaviti razvoj, ne nedostaje ništa ako želite zadržati intimu otoka koja je mislim najveća prednost otoka Biševa.
  • Ništa mi ne nedostaje
  • Voda
  • nedostaje kvalitetnih gastro ponuda a za ostalo se samo treba prepustiti prirodnim blagodarima i sta manje devastirat
  • kvalitetan smještaj te multifunkcionalni prostor iskoristiv i van ljetne sezone
  • Dućani
  • Vise gastronomske ponude
  • Vise ugostoteljskih objekata
  • Nista osim bolje gastronomije
  • Vezovi za jedrilice
  • Voda, turisticki sadrzaji, suvenirnica, eventualno pristaniste za brodove
  • Sport
  • Najam kajaka za obilazak plažica (nisam sigurna je li to uvedeno već)
  • Nijedni
  • Bolja infrastruktura i kulturni sadrzaji
  • Kulrurna zbivanja, pitka voda, restorani s domacom hranom, mladi ljudi
  • Nijedan.
  • prvo je više vezova i pristanište za osrednji brod
  • ništa ne nedostaje
  • Ne nedostaju.
  • Otok bi bilo najpametnije očuvati takav kakav jest – znači nedostaje mi ništa.
  • Šuma prije davnog požara.
  • Na otok idu posebni ljudi i njima su sadržaji svi ispunjeni, ne moramo sve pretvarati u masovnost.
  • Bolja ugostiteljska ponuda.
  • Besplatan ulaz u modru spilju.
  • Ništa ne nedostaje,samo treba biti komunalni redar koji će naplaćivati onečišćenje mora i otoka
  • Staze, pjesacke i bicikisticke kako bih se bolje povezala unutrasnjost otoka.
  • Ne nedostaje mi ništa. Na Biševo se ne ide zbog dodatnih sadržaja nego zbog onog što Biševo zapravo je.
  • Ronilački
  • Možda trgovina s domaćim proizvodima
  • Nedostaje da se mogu kupiti zelenilo i riba. Samo to. Ostali sadržaji meni nisu potrebni, tamo se ideš odmarat 🙂
  • Wc, tovari
  • Nikakvi. Sto ih je manje, bolje se uziva u prirodi.
  • Opskrba i bolja brodska povezanost sa Komižom, pritom mislim da bi lokalna pruga trebala pratiti prijevoz trajekta sa Visa u Split i obrnuto.
  • Organizirano čišćenje prirode
  • NIŠTA NE FALI…. samo malo bolji odvoz smeća
  • Centar za kulturu i povijest otoka
  • kulturni, ali ne previše napadni, likovna kolonija je bila super, nešto tog tipa. možda edukacije za život u uvjetima koje otok sada ima bez uvođenja komfornih rješenja.
  • Lokalni proizvodi i uređenost suhozida stare škole…
  • Trgovina, OPG gdje bi se mogli kupiti domaći proizvodi i hrana
  • .svega je dovoljno, ja bih ga samo za sebe, ako može
  • Gastronomska ponuda,jednostavna prirodna jela (stari recepti sa zdravim nacinom kuhanja uz vecu ponudu svjezeg voca i povrca)
  • Bolji restorani, ducan, kulturni sadrzaji
  • Voda
  • Jedino dućan prehrambene robe, ali i nabava toga se da dogovoriti preko “pruge”
  • Kulturni
  • Autohtoni proizvodi
  • Prije bih rekla da nedostaje urednosti, čistoće, legalnosti objekata
  • Možda jedino štand sa suvenirima (ulje, vino, rakija, med). Nikakva plastika, kineski uvoz i čaplje. Čak ništa iz Komiže (ili Visa). Samo autohtono, prirodno i lokalno s Biševa.
  • Profesionalno ugostiteljstvo. Sadržaji za djecu. Kapaciteti za prenoćišta.
  • OPG-ovi koji bi nudili autohtone proizvode s otoka.
  • Nista!
  • Pješačke staze, obilazak Medvjeđe spilje, smještaj, radionice, ribarenje/ronjenje.
  • Puno njih, jog + bike staze, umjetnicki projekti, manifestacije. Fitness sadrzaji, infrastruktura min kako bi ljudi, mladi zaista tili tu zivit
  • Mesta za druzenje
  • Ništa – sve je kao što bi trebalo biti, samo treba spriječiti devastaciju.
  • Otoku ništa ne nedostaje.
  • Kulturno zabavni sadrzaji
  • Uredjene staze za pješake,uredjeni kulturni objekti,informacije o otoku…
  • Ceste
  • kulturni, prehrambeni
  • Ne sadrzaji , ali npr putokazi, hodanje i penjanje kroz prirodu su popularni sirom svijeta, uz dobre putokaze taj vid turizma bi se trebao razvit, a ne zahtjeva puno ulaganja.
  • Nijedan
  • Ne mogu ocijeniti pošto osim M. Špilje nisam bio nigdje drugdje.
  • Normalan javni wc na vaznijim mjestima. Recimo poznatijom plazama.
  • Nikakvi.
  • Must have 10/25/50 year sustainability plan first. (for clean energy, food, water, transportation, etc)
  • Nisam skoro bila pa ne znsm što ima.
  • Ne nedostaje ništa jer se tamo jednostavno makneš da napuniš baterije i makneš se od buke galame i svega ostaloga
  • Nedostaje mi kamp da mogu prespavati koju noć. Al’ milije mi je da nema kampova ni kampera ni dućana ni ničeka. Dakle, odričem se svoje potrebe za kampom, u ime NEdiranja u Biševo.
  • Svježa hrana , svježe ribe
  • Meni bas nista.
  • Za aktivan odmor, ne treba nista od novih sadrzaja.
  • Budući da dolazim na jednodnevne izlete, ništa mi ne nedostaje
  • Prodaja suvenira, dućan
  • Solarne ploče za struju
  • Stanovnistvo.
  • Druzenja po gospodarstvima, organizirano vođenje po otoku i cila njegova prica, a ne bezglavo lutanje turisti po njemu… gledaju a neznaju sta gledaju… organiziranost i sklad stanovnika… opet svasta jos
  • Ponuda smjestaja
  • Sve ove usluge ranije navedene
  • Ne trebaju nikakvi dodatni sadrzaji… treba 2 ..3 bolje uredjena restorana… tko ovdje dolazi ne trazi nocni zivot… trazi autenticnu divljinu… mir i ljepotu…
  • Tek planiram otići, moguće ponuda lokalnih proizvoda kao što je slučaj na drugim otocima
  • Samo nek ostane ovakav kakav je!!!
  • Vez.
  • Ducan
  • Samo mali ducan, bez luksuza
  • Zabava
  • Osobno mi se sviđa ovako kako je…
  • dućan i češća povezanost
  • trafika za kruh, mliko breskve i duvan i rentanje bicikla
  • Previse je turista. Nedostaje mir.
  • Suvenirnica,muzej težaku,tovari kao jedini transport i atrakcija
  • Pitka voda, trgovina s osnovnim namirnicama, mjesto za kampiranje.
  • kamp, pristup internetu, mogućnost volontiranja na projektima zaštite baštine, prirode i znastv. istraživanja
  • Turistička tura po samom otoku.
  • Možda malo više kulturno-istorijskih sadržaja i ništa više!
  • Dobri apartmaji
  • Stari duh otoka, unisten u posljednih SAMO NEKOLIKO godina.
  • Ništa ne nedostaje.
  • Dućan, voda, komunalno uređenje, uređenje spomeničpkog i arheološkog nasledja
  • nedjeljna misa u crkvi kiosk za novine iostalo odnosno mali dućan za kupnju osnovnih namirnica koje zaboraviš donijeti sobom

 

Kakav smjer turističkog razvoja po vama najviše odgovara Biševu?

Većina odgovora na pitanje o smjeru turističkog razvoja otoka Biševa (58%) podrazumijeva očuvanje autentičnosti otoka, robinzonski turizam, odnosno smjer održivog razvoja. Ispitanici navode da je potrebno zaštititi otok od izgradnje hotela i apartmana, odnosno od masovnog turizma, da je potrebno zadržati mir i tišinu, ograničiti broj turista, sačuvati kulturnu i tradicijsku baštinu i ponuditi sadržaje koji su u skladu sa životom na otoku.

Otprilike petina ispitanika navodi smjer razvoja u vidu ekološkog turizma u funkciji zaštite prirode i okoliša.

Dio ispitanika (17%) navodi da otoku Biševu trebaju seoska domaćinstva, odnosno mala obiteljska gopodarstva koja će ponuditi lokalne i tradicionalne specijalitete, kao i smještaj manjih kapaciteta.

Ostali odgovori koji su ispitanici naveli (22%) uključuju održavanje kulturnih događaja i umjetničkih radionica, gastro turizam, elitni i nautički turizam i rekreacijski/aktivni odmor.

  • Prirodne ljepote,lokalni i tradicionalni specijaliteti,proizvodi,biciklističke staze
  • Manje je više
  • Održivi razvoj.
  • Samo eko turizam.
  • Samo ne masovni turizam
  • Ogranicen
  • Autohtoni. održivost svega što već postoji uz primjerenu modernizaciju. nikako masovnost, nikako betoniranost, nikako glumljenje luksuza. DANAS je luksuz mjesto kao što je otok Biševo. To je dragulj. kad se shvati da je vrijednost kulturnog proizvoda u biti proizvod takav kakav je onda se može razgovarati samo o poboljšavanju života na otoku uz neke primjerene sadržaje. a sve popratne sadržaje očuvanja kulturnog dobra, poboljšanja postojeće usluge treba samo poboljšati, nadograditi, zaštititi.
  • Ne treba se previše razvijati, samo urediti nekoliko starih kuća za boravak gostiju
  • kamperski, u suzivotu s prirodom
  • Robizonski i luksuzni, masivni u modru spilju i porat ostatak otoka izolirati
  • Ne znam, ne razumijem se u to
  • EKO
  • Sve vezano za Špilju.Tu je novac koji može pomoći uređenju otoka i infraktukturi otoka
  • Etno gastro tradicionalno
  • Odrzivi razvoj
  • Kućni hoteli
  • Suprotan svemu trenutno postojećem, modra špilja je sva ponuda, a nove akcije s izgradnjom KNJIŽNICE su besmislica i poruga
  • Elitni
  • Eventualno kamp-turizam i nista vise öd toga.
  • Bez daljnjeg razvoja. Zastiti prirodu i znamenitosti.
  • Nikakav turistički razvoj, treba ostati izvoran kakav je s domaćim ljudima koji tamo borave cijeli zivot. Bez apartmanizacije
  • Biševo (zasad i Vis, ali mi se čini da Vis kreće degutantnim stopama masovnog turizma s tropskim suncobranima i ostalim idiotarijama koje nemaju veze s Dalmacijom) je jedan o rijetkih otoka koji još odišu dalmatinskim duhom i realtivno su netaknuti demonima globalizacije- turizam se treba razvijati u tom smjeru, obiteljska gospodarstva, gastronomska ponuda, doživljaj života na otoku kakav je nekad bio i kakav još jest. Definitivno ne treba krenuti stopama masovnog turizma – prije svega bi trebalo ograničiti broj posjeta Modroj špilji, jer, koliko god Komižani željeli okretat lovu, ako se ovako nastavi kroz 10 godina će uništit i špilju i Biševo.
  • smanjit veoma broj turista na Bisevu ulazak u modru spilju samo brodovi iz Komize i ne da stoje ljudi po 3 sata na suncu na rivi u mezoporat i smetaju zivot na otoku i zaljevu domaci ljudi ne mogu ni do svoji brodova nemaju se gdje vezat
  • Što manje razvoja
  • Spriječiti devastaciju otoka apartmanizacijom i masovnim turizmom. Ostaviti ga što više u prirodnom obliku bez previše intervencija
  • smjer koji će biti održiv te neće narušiti prirodu otoka, a ponuditi će sadržaje koji su u skladu sa životom na otoku, dakle, autentičnost.
  • Pobjeci od masovnog turizma,koji ce unistiti otok…
  • To je tesko pitanje. Mislim da je spilja glavna atrakcija. I da na njoj treba poraditi. I predlažem da je mjestani uzmu nazad od zupanije.. jer sa novcem od karata cete sve probleme na otoku riješiti..
  • seoska domaćinstva, uz sto manje opstrukcije netaknute prirode
  • Kamp i robinzon turizam
  • Mir i tisina
  • Centar kulture koji ce pribliziti prirodne atrakcije
  • Ograničen broj posjetitelja na dan, mali obiteljski hoteli i/ili seoska domaćinstva, cijena plaže za dnevne posjetitelje da bude uključena u cijenu prevoza i razgledavanja Modre špilje
  • Maksimalno očuvanje prirode i autentičnosti, limitiranje broja posjetioca poznatim turističkim lokacijama.
  • Koncentracija na ekološki tip razvoja otoka
  • Obiteljski
  • Robinzonski
  • Nikakav, mozda apartmani u obiteljskoj kući ili kamp, michelinova zvjezdica za hranu
  • Održivi.
  • Turizam koji bi se temeljio na prirodnim ljepotama (ne samo Modra špilja). Ljetni turizam koji bi uključivao obilazak cijelog otoka, degustacije otočkih proizvoda u seoskim domaćinstvima.
  • Turizam Otoka …pažljivo odabran smjer razvoja i maksimalnog kapaciteta otoka
  • Trebao bi se ograničiti broj osoba koje dnevno posjećuju Modru spilju i otok.
  • Robizonski turizam. Maksimalno zaštitit prirodu,ne dozvolit gradnju i beton u bilo kojem smislu
  • Onaj koji postuje prirodu, tradiciju te zelje stalnih stanovnika na Bisevu
  • Bez mas turizma
  • RAZVOJ MIRA;TIŠINE I ČUVANJA MORA!!
  • Niposto masovni. Zadrzati specificnosti, a ne kopirati sve ostale, pri cemu postaje svejedno gdje je covjek jer je svugdje konfekcijski isto. Kao nekakva potpuno lazna autenticnost.
  • Eko turizam
  • Mali razvoj ,očuvanje prirode, bez velike gradnje
  • Turizam u stilu za moderne Robinzone..
  • Oblici turizma kakvi danas postoje, nisu primjereni za ovaj otok. Nije turizam jedina platforma za razvoj!!
  • Doživljajni turizam sa što manje buke.
  • Po mogućnosti ne masovni turizam, već promišljena ponuda lokalnih proizvoda, suvenira, aktivnosti
  • Razvoj malih obiteljskih apartmana, eventualno manjih hotela, kampova. Što više približavanja prirodi… Robinzonski turizam 🙂
  • Zaštiti prirodni okoliš i raditi na očuvanju bio-raznolikosti , da otok ostane botanički prirodni raj kakav jest.
  • Elitno robinzobski
  • Dovod vode je ono što je potrebno za bilo što na otoku.
  • Navela sam pod 10. Mislim da bi se trebali promovirati priroda, aktivan odmor, održivi razvoj… Ne treba vam apartmanizacija
  • autenticna tisina
  • U svakom slučaju zeleni, temeljeći na tradiciji i predanju, i butični, bez neke masovnosti.
  • Održiv razvoj
  • eko-gastro smjer i netaknuta priroda
  • privatni smještaj, preurediti prazne kuće u male apartmane, sa autohtonim elementima, nikako dodatna gradnja, to što je tako netaknut i nenarušen otoku daje posebnu draž, razviti agro turizam bazirano na ponudi onog što je u vrtu i ulovljeno u moru
  • Održiv, ekološki, avanturistički.
  • Seoska domaćinstva
  • Ekološki
  • Ekskluzivni odmor uz rekreaciju u prirodi
  • Izbijegavat masovno, modra špilja je posebna stvar koja nema veze sa ostatak otoka.Dokaz je postotak lijudi koj su boravili a nisu ni išli do M.Š. a isto turisti koj su stigli samo za M.S. sa gliserama i nikad neče boravit na otok… 99.7)%
  • Polurobinzonski turizam
  • očuvati specifičnost otoka – njegovu tradiciju i način života u suživotu s prirodom i morem
  • Robinzonski turizam. Uzgoj lokalnih, bio/organskih proizvoda bez pesticida.
  • Ekološki održivi obiteljski turizam
  • Robizonski i ovakvi kakav je sad
  • Minimalno invazivni
  • Bez ogromnih apartmana
  • Zadrzati Biševo kakvo jest. samo posjete i dovidenja masovnom turizmu i izgradnji icega.
  • Aktivni turizam (šetnje, kupanje, radionice itd.)
  • Samo sunce i more.
  • Agroturizam
  • Da ostane kako je
  • Iskoristavanje prirodnih ljepota otoka, kako plaza i spilja tako i unutrasnjosti, biciklisticke staze i tracking.
  • Ovakav kakav je
  • OPG
  • Parkic sa domacim zivotinjama
  • Ako se bas mora razvijati onda eko turizam i robinzonski turizam.
  • Robinzonski turizam
  • Nacionalni park ili rezervat prirode
  • Kulturnii aktivi turizam
  • Ne izgradnji robinzinski turizam
  • Seoska domaćinstva uz max zaštitu svega jer toga više nema NIGDJE!!!!
  • Svojim brodom sam obišao čitavi Jadran i to vam odgovorno tvrdim.
  • Rekreativno-sportski.
  • Minimalizam tj. Ekskluziva
  • Lokalni, nesto sto postuje povijes i ljudi i samog otoka
  • Robinzonski
  • Agroturizam, preusmjeriti se na pred i posezonu
  • Robinzonski…!!
  • Autohtoni turizam
  • Ne previše buran, onakav koji bi očuvao prirodne ljepote i baštinu. Od turističkih smještaja kamp i hotel ili dva
  • Seoska domaćinstva.
  • Ekološki turizam, bio hrana, tradicionalna gradnja novih smještajnih kapaciteta
  • U Portu ponuditi gastro ponudu posjetiteljima špilje.
  • Obiteljsko u ruralnom ambijentu kao agroturizam ili mariturizam obalno morski, ronjenje, jedrenje, ribolov
  • Manje ali kvalitetnije
  • Sto blizi odrzanju autenticnog zivota
  • Koji nece unistiti prirodu na bilo koji nacin
  • Zadržati autentičnost, bez hotela i apartmanizacije
  • Lagani, bez masovnog turizma.
  • Mir
  • S malo turista, eko-održivo, s mnogo tišine.
  • Obiteljski i sportski turizam
  • Smatram da Biševu je potreban smjeru kojem će očuvati svu svoju kulturnu baštinu, prirodu i svoju jednostavnost.
  • Bisevo treba zastititi od masovnog turizma. Obavezno uvesti dnevni ograniceni broj gostiju, narocito za Modru spilju.
  • ograničeni i pažljivi razvoj u skladu s očuvanjem prirodnih ljepota
  • Na Biševo svakako treba dovesti vodu, ali nikako masvni turizam. Ljudi dolazimo i volimo Biševo baš zbog toga, kakav je. Za masovni turizam možemo u Vodice ili Dubrovnik 🙂
  • Odrziv bez spartmanizacije,po mogucnosti sta ekskluzivniji i skuplji
  • Smještaj bez apartmanizacije, učešće turista u životu mjesta, pomaganje domaćem stanovništvu u radovima… rekreacijski turizam, prezentacija kulturnog blaga…
  • Smatram da bi prvenstveno bilo dobro da otok ima više stalnih stanovnika koji bi mogli nositi gospodarski i turistički razvoj – svakako mala obiteljska gospodarstva. Trebalo bi poticati ekološku poljoprivredu, proizvodnju organske hrane, proizvoda od smilja i drugih ljekovitih biljaka… kako bi otok ostao prepoznatljiv onakav kakav je nekad bio; ribarski otok, obrađeni otok… Danas je Biševo, na žalost, jednodnevno izletište dok je nekad imao više stalnih posjetitelja koji su na otoku boravili barem po mjesec dana. Uzgajalo se povrće, lovila se riba, moglo se živjeti… Danas Biševo nema identitet kao nekad, nije tako čaroban otok kakav je bio.
  • U skladu s prirodom, minimalne intervencije
  • Nikakav
  • Jednovne izleti
  • Ekološki, sportski i gastro turizam.
  • Robinzonski turizam.
  • Nek otok ostane kakav jest, minimalno civilizacije na ograničenim područjima
  • Mirni turizam s vise kulturnih i umjetnickih te ekoloski osvijestenih dogadaja
  • Očuvati autohtonost. Ideja s umjetničkom kolonijom je zanimljiva – možda ne mora biti nužno ograničena na one koji se školuju za ili već jesu umjetnici, već možda i za one koji žele neko vrijeme istraživati svoje umjetničke i slične sklonosti – u svakom slučaju, može biti nešto što se nudi češće (više grupa po 7-10dana), ali za manji broj korisnika (10-ak po grupi?). Dnevne posjete špilji i ostalim ljepotama – OK, ali uz neka pravila tipa bez zagađenja bukom i smećem. Iskazivanje poštovanja prema prirodi.
  • Seoski i ekoloski turizam, kampiranje
  • Razvoj koji najviše odgvara ljudim koji tamo žive
  • Nikako ne masovni turizam, puno gradnje i komercijalizacija. Smatram da bi Biševo trebalo ostati sto autenticnije – minimum sadrzaja, eventualno kakva lokalna ponuda, ukratko nista sto bi narusilo prirodne ljepote i ravnotezu. Tko se zeli zabavljati i uzivati u svim sadrzajima koje pruza moderna civilizacija ne bi trebao ici na Biševo.
  • Iskljucivo u skladu s prirodom i sa sto manje intervencija u okolis. Ograniciti broj posjeta u skladu s kapacitetima. Osigurati kvalitetnu ponudu u obiteljskim domacinstvima i malom hotelu ili dva.
  • Samo nek ostane kako je
  • Samo priroda, mir i tisina.
  • ostaviti Biševo kakvo je sad.
  • Pitomi,dostupan malom čovjeku.
  • Održivi, kulturno-umjetnički, eko
  • Robinzonski
  • Naravno, izvorno in potrošniško neobremenjeno!!!
  • Autohtoni, bez komercalizacije.
  • Autentični, starinski, robinzonski, minimalistički turizam. Tko želi luksuz neka ide na Azurnu obalu. Azurna obala NEMA Biševo!!
  • Klasa za sebe, budite poooosebni
  • Domaći proizvod i tišina, izbaciti apartmane!
  • Etno turizam
  • Ekološki
  • Rekal sam, samo ekoloski turizam ima mesto na Bisevu. Mass tourism u Mezoportu, ogromno ljudi, koji cekaju na Modru spilju je velika strateska greska.
  • Samo ne masovni turizam
  • Svi smjerovi koji ne uključuju betoniranja!
  • Seoski
  • Nikako masovan, ali ni isključivo ekskluzivan. Za ljude koji vole prirodu, smještaj glamping, kućice, ograničen. Kulturna ponuda i gastro ponuda.
  • Mirno i domaće
  • Što manje zagađenja fekalijama, plastikom i ostalim što čovjek donosi sa sobom..
  • Samo to, da se Biševo ne mnenja puno, da ostaje otok mira in da se ne stavlje previše turističkih objekata.
  • Autenticnost,akcenat na lokalno i domace,mali obiteljski hoteli i restorani,eventualno yoga i meditacija
  • Obiteljski, robinzonski, eventualno kamp turizam.
  • eko turizam. autohtone specijalitete
  • Zaštita sto autohtonijeg stanja. Olakšati život žiteljima ali ne dozvoliti izgradnju turističkih objekata koji se ne koriste u zimskom periodu.
  • Za ljubitelje prirode
  • Ruralni turizam na otoku
  • Kvalitetan i što više prirodan
  • rad na kvaliteti , protiv masovnog turizma
  • Nautički
  • Eko samoodrživi programi
  • Mir Božji !
  • Posjete kao i do sada, samo bolje regulirati ulaz u spilju i ne pljačkati posjetitelje s previsokom cijenom ulaska u spilju
  • Ekskluzivni turizam
  • Samoodrživi
  • Nautički trurizam ili ekskluzivni
  • Udaljenog otocica i nek ostane kakav je i sta je
  • Kakav je i sada samo sa većom ponudum lokalnih proizvoda
  • eco friendly… obstoječi smijestaj na visokem nivojo i klasicnem, lokalni proizvodi
  • Mozda dovest vodu, izgradit jos nekakvi ducan ili trafiku i mozda par vezova (do 10!), ali pokusat zadrzat stih, također smatram da ulaz u modru spilju treba rijesiti jer sadasnje stanje je katastrofalno
  • Izletnički i zaštitnički u cilju održavanja prirodnih ljrpota
  • Ekoturizam
  • Trenutni smjer sa malo vise ponude za turiste, smatram da treba zadrzati svoju autenticnost
  • Kao i do sad
  • Turisticki razvoj uz maksimalnu ocuvanost okolisa i prirode, te kulturoloske manifestacije.. bez masivnog turizma
  • Razvoj u skladu s prirodom
  • Nikako ne luksuzni nego obiteljski i onaj koji ocuvava tradiciju otoka i njegove prirodne ljepote
  • Ogranicenog tipa, da se ne narusi prirodna lijepota modre spilje i cijelog otoka, kao i mir i tisina.
  • Dolazak gostiju iz udaljenih krajeva svijeta na kraći period, a mala ponuda apartmana za goste koji žele duže boraviti na otoku
  • Autentičnost, zaštita prirode i običaja stanovnika otoka.
  • Ponavljam – ne treba mu razvoj nego održavanje stalnih posetioca koje će izgubiti takvim budalaštinama kakva je izrasla u Mezoportu i kakva je na žalost i ideja sa transformacijom stare škole.
  • Autohtono uređenje postojećih kuća za iznamljivanje, a novoizgrađene, da gabaritima odgovaraju postojećim i tipom građevinskog materijala.
  • Individualni turistički razvoj
  • Mala obiteljska gospodarstva sa privatnim smjestajem.
  • Ne puno filozofiranja, a vise slobodnog turizma bez pranja para.
  • Eko turizam
  • Aktivni turizam te umjetnicke radionice.
  • Onaj koji neće narušavati prirodne ljepote Biševa. Onaj koji ga neće komercijalizirati i pretvoriti ga u masovno mjesto posjeta. Onaj koji će mu dopustiti da ostane netaknuti dio raja na zemlji.
  • Održivog
  • Autohtonost
  • Bez apartmanizacije, bez hotela, bez resorta, samo da lokalno stanovništvo poboljša svoje smještajne kapacitete, poljoprivredna gospodarstva, mali, smišni restorani – da se održi otok kakav je u smislu da nema previše turista i da zadrži mir, divljinu
  • seosko domacinstvo, sportski
  • Kad vec turizma mora biti, onda neka bude meditativnoga tipa. U svakom slucaju “tihi, mirni”.
  • Mislim da su ovi posjeti Špilji ok. Ali bi trebalo poticati seoska domaćinstva i smještaj u njima.
  • Priroda, priroda, netaknuta priroda
  • Restriktivni
  • Ocuvati prirodu i zastititi od preizgradjenosti..svakako
  • neki koji ga neće osakatit
  • Robizonski turizam
  • Ekskluzivni, elitistički , ograničiti broj posjetitelja, sve im naplatiti ultra skupo.
  • Autentican otocki zivot pribliziti turistima (bez pokusaja brze zarade jer to se dugorocnije ne isplati!!!)
  • Eko etno
  • Natur, ništa previše luksuzno
  • robinzonski turizam definitivno
  • Gastro
  • 5 zvjezdica
  • Prirodni turizam – čista priroda
  • Agrarno-obiteljski
  • Robinzon, nature park, jednostavnost, prirodnost. Pura natura.
  • Ekskluzivni luksuzni turizam jer “zeleni” i akter aktivni turisti nisu u stanju niti spremni platiti povećane troškove za npr. dostavu hrane i osoblja
  • Robinzonski i avanturistički turizam, život u skladu s prirodom i od prirode.
  • Smjer tišine
  • Obiteljski turizam, sportsko-rekreacijski, izletnički.
  • Robinzonski.
  • Umjereni turizam. Zato dignit cijenu modre spilje kako bi se masovnost izbila. Otvorit jos sadrzaja atraktivnositi na otoku 2-3 kako bi rasteretili spilju
  • Minimalisticki, ne puno uraditi, skromno a kvalitetno
  • Nikakav.
  • Smjer koji ne bi narušio prirodni sklad i ljepotu otoka.
  • kao lokalitet geografskog, bioloskog, kulturnog i tradicijskog znacaja
  • Robinzonski i ronilački
  • Obiteljski turizam, bez prepunih plaža i galame
  • Ostat zasticen
  • Zabraniti bilo kakvu gradnju na otoku, urediti postojece objekte sa turistickim sadrzajima, seoska domacinstva i sl. Bolje ga povezati s Komizom. Poticati poljoprivredu, (vinova loza i sl) ne toliko radi same proizvodnje nego da otok zadrzi autenticnost i to prodati turistima. Autohtone proizvode s takvog jednog otoka se moze prodati po velikim cijenama naravno uz pretpostavku kvalitete koju treba poticati. Ocuvati prirodu i more. Brendirati otok u tom smislu.
  • Najbolji smjer je da se otok zadrzi ovakav kakav jest – u bilom kojem drugom obliku ili razvoju rizik je da ce nestat glavne atrakcije otoka. Ne moramo hrlit da se izjednacimo sa velikim turistickim kompleksima jer svijet ih je pomalo prerastao, nego bit “smart” i orijentirat se na prirodu, zdravu prehranu itd.
  • Ostati ovako kako je decenijama.
  • Kratki, jednodnevni izleti bez širenja betona po otoku, već sa raznovrsnim djelatnostima u poljoprivredi, ugostiteljstvu, sa opg-ovima i slično omogućiti pojedinim obiteljima trajni život na otoku.
  • Mislim da ne treba previse sadrzaja dodati. Meni se bas svidja otok bas zato sto je takav. Netaknut.
  • Netaknuta priroda.
  • Small Agrotourism / Ecotoursim / Cultural Tourism
  • Mirni obiteljski
  • Pažljivo planiranje sadržaja i izgradnje kako bi se potaknuo održivi turizam, kako bi dobit išla lokalnom stanovništvu. Sve bez narušavanja prirode i okoliša, uz pažljivo upravljanje kulturnom i tradicijskom baštinom
  • Samo jednodnevni izleti ili privatni smještaj. Sve ostalo bi uništilo prirodne ljepote otoka koji je jedan od rijeđih koji su sačuvali svoju autohtonost
  • Smjer? Stagnacija! Tako se otok neće betonizirati 🙂
  • Seoska domaćinstva
  • Priridni kao hiking, diving i tako nesto. Moglo bi se organizirati i yoga retreats.
  • Obiteljski turizam bez made turista.
  • Turizam za pojedince koji cijene prirodu, prirodne ljepote i kulturno dobro
  • Očuvanje prirode
  • Bio i eco friendly
  • Kultura.priroda.sport.bez luksuznih turistickih ponuda.
  • Lagani smjer… bez prevelike gradnje, dopustanje krcenja parcela, sadnja autohtonih sorti vinove loze, maslina, limuni, smokvi itd… otvaranje gospodarstava na otoku, dolazak mladih i njihov suzivot sa otokon.
  • Ne veliki da bi se ipak sačuvala priroda, ograničene grupe.
  • Ne širiti smještajne kapacitete neplanski – doći do održivog broja i tu stati!
  • Adapacija starih kuca… sa malo dodataka nove izgradnje..ali samo uz postojece stare… odrediti nacin izgradnje novih objekata da se uklope u okolini…
  • Nikako masovni turizam, čim manje gradnje i nove infrastrukture. Očuvati prirodne i kulturne ljepote, prakticirati održivi razvoj i turizam za one koji traže upravo oaze jedinstvene vrijednosti.
  • Ukoliko Biševo krene u masovni turizam brzo će doživjeti i svoj turistički kraj poznatim prema pravilima o vijeku turističke destinacije.
  • Kakav je danas, samo da se više zaštiti Modra špilja
  • Manji sadržaji visoke razine luksuza. Manji autentični hoteli. Kapacitet posjeta izbalansiran sa ograničenim otočnim resursima.
  • Da se puno smanji broj turista jer je to previse za ovakav mali otok trevali bi gliseri vozit iz komize direkt u spilju i natrag u komizu da se malo oslobodi otok guzve jer se samo zagaduje
  • Rekreacijski, agro turizam
  • Očuvanje prirode uz ponudu osnovnih usluga za boravak i zivot
  • Obiteljski obrti i više kulturnih sadržaja
  • Miran turizam, ljudi koji traže ljepotu prirode i nepatvoreni liksuz. Luksuz nije kućerina od knaufa sa zaljepljenim kamenom i jacuzzijem od plastke i pvc prozori.Luksuz je izvornost elemenata gradnje: kamen, drvo, svijetlost, more. Konzervatorski pristup sa malim ustupcima modernitetu, ipak smo u 21. stoljeću. NE ležaljke po plažama..
  • Robinzonski i nijedan drugi
  • Intimni i kvalitetni
  • Ekskluziva in autentičnost.
  • Sačuvati kao oazu bez masovnog turizma i zadržat nedirnute vizure
  • Nautički turizam isključivo
  • Ovakav
  • Zadrzati postojece stanje, ocuvati prirodu, mir i tisinu po svaku cijenu. Protiv ikakve izgradnje, apartmanizacije, izgradnje vila… Osigurati mjesto za kampiranje gdje bi se moglo prespavati par noci. Apartmane graditi jedino u vec postojecim Lucana. Izraditi biciklisticke staze.
  • stroga kontrola sa park-rendžerima, nadzor nad nautičarima, prijenos zarade iz posjeta modroj špilji za očuvanje nedirnutosti prirode otoka
  • Prirodni turizam u smislu vraćanja čovjeka prirodi. Tematski kampovi, učenje života u prirodi, duhovni turizam, joga i meditacije, učenje o lokalnim običajima i slične aktivnosti.
  • Pre svega ograničiti, ali ne i zabraniti ulazak u Modru špilju, okrenuti se domaćim smeštajnim kapacitetima, ne dozvoliti da se zarad turizma i novca ostrvo uništi! Biševo je otok mira i tišine, kako za stare tako i za mlade!!!
  • Tako kao sto je bilo prije 5 godina. Turisti dolaze sa turistickim brodima i odlaze u 4 popodne da mogu oni sto su na otoku imati svoj mir.
  • Tradicionalan
  • Autohtoni
  • Planski s naglaskom na očuvanje prirode.
  • Park prirode sa strogo kontrolirnaim ulazom turista i prije svega jahti. prezentacija arheoloških nalaza i obavezna obnova starih kuća
  • Turizam za srednje godine vikend turisti

 

Koje su vaše aktivnosti tijekom boravka na otoku?

Aktivnosti tijekom boravka na otoku kod većine ispitanika (58%) uključuju kupanje i sunčanje, odnosno boravak na plaži. Oko pola ispitanika navelo je pješačenje/ šetnju po otoku i njegovo razgledavanje (49%), a trećina ispitanika navela je odmaranje, uživanje i opuštanje (npr. yogu i meditaciju) kao glavnu aktivnost tijekom boravka na otoku.

Manji udio ispitanika tijekom boravka na otoku provodi vrijeme uživajući u hrani i piću, u aktivnom odmoru, druženju/posjećivanju rodbine i prijatelja, obilasku špilja, ribolovu, ronjenju/jedrenju/vožnji brodom, a neki povremeni ili stalni stanovnici otoka bave se održavanjem kuće i okućnice ili poljoprivredom.

  • Kupanje
  • PLAŽA
  • Razgledavanje.
  • Planinarili smo do Porata,pa na brodicu i plovili do Svetog Andrije, te natrag u Komižu.
  • Šetnja
  • bile su one koje su tad bile dostupne. kupanje, sunčanje, šetanje, špilje sam obišla više puta ali to ne radiš svaki dan. odeš u birtiju na cugu i to je to. kad sam ja bila nije bilo ni srdela u gastronomskoj ponudi.
  • Pješačenje, kupanje
  • Kupanje, hodanje po otoku, ribarska festa
  • Kupanje i jelo.
  • Uređenje okućnice i kuće koju imam na Biševu.
  • Odmor.
  • Šetnja,kupanje, kupovina suvenira
  • Setnja, kupanje, ribolov.
  • Kupanje i odmaranje. Nista vise, knjiga, Karte, prijatelji.
  • Uživanje u prirodi.
  • Posjet Modroj špilji (iako to u zadnje vrijeme izbjegavam jer mi se gadi ono guranje 3-4 broda unutra sa po 10 ljudi na svakom), posjet uvalama, voljela bih propješačiti otok ili ga proći biciklom
  • Hodanje po otoku uzivanje na mirnijim uvala
  • Razgledanje,kupanje,guštanje
  • Šetati
  • Samo mir i tišina. Šetnje i kupanje.
  • pješačenje, kupanje, razgledavanje.
  • posjeta spilji
  • Trekking, kupanje
  • Pješačenje po otoku , kupanje,
  • Posao
  • plaza, kamp, suncanje, gledanje spilja, setanje, domaca spiza
  • Pješačenje, plivanje, razgledavanje.
  • Uživanje u životu!
  • Odmor,odmor i samo odmor… nakon vreve grada i stresa kojeg grad i vece sredine donose
  • Kupanje i uzivanje
  • Ribolov
  • Obilazak.pjesacenje.ne
  • šetnje, kupanje, uživanje u miru i tišini, samo bivanje.
  • Šetnja i meditacija.
  • Sudjelovala sam na rezidenciji
  • Šetnja, plivanje…
  • Šetnje… uživanje u prirodi
  • Ljetujem,održavam svoju kuću i okućnicu.
  • Nažalost, bila sam samo u Modroj špilji
  • odmor
  • Kako sam vewć i rekao, uglavnom sam veslao kajakom, ili odmarao odnosno bivakirao na plažama.
  • Odmor, kupanje, ronjenje, šetnje
  • Pješačenje, plivanje
  • Ronjenje
  • Trekking kupanje i vino
  • šetnja otokom, kupanje, upoznavanje flore i faune
  • Šetnje, boravak na plaži, posjet ljudima i rodbini. Slušanje sova i ptica i njakanje jedinoga, preostaloga tovora u gornjoj Salbunori. Čitanje knjiga. Uživanje u prirodi bez buke i gomila ljudi.
  • Nisam bio na Bisevu.
  • Sport,odmor,guštanje,prirodne ljepote
  • Fotografiranje… razgledavanje ..kupanje i rucanje
  • Razgledanje
  • Umjetnička rezidencija.
  • Čitanje i uživanje u miru.
  • hodam okolo kupam se, igram karte, pušim i pijem bevandu, i kakav sex ako se posreći.
  • More, plaza i podmorje. I vino u nekoj od konoba.
  • Mir i tišina
  • Druzenje sa lokalnim stanovnistvom
  • hodanje, kupanje, pecanje, druzenje
  • Uživanje u čarobnoj ljepoti netaknute prorode
  • Krstarenje brodom, ribolov i uživanje u šetnjama otokom
  • Plivanje, setanje
  • Setnja, kupanje, upoznavanje s unutrasnjosti
  • plivanje pjesacenje pomaganje domacinima u njihpvim poslovima jesti i pjevati kupati se obilaziti spilje i spiljice
  • Kupanje, suncanje, posjet spilji
  • poljoprivreda i uživancija
  • Skok u more i uplivati u Modru špilju i propješačiti cijeli otok i okupati se u svakoj uvali…
  • Plivanje, šetnje
  • Posjet špiljama na otoku i kupanje u Portu.
  • Razgledavanje svih otočkih znamenitosti od krajobraza botanika, morskog podmorja, jedrenja, hodanja, ronjenja
  • Setnje, kupanje, bicikliranje,gastronomija
  • Kupanje, istrazivanje
  • Kupanje i druzenje
  • Sport, pješačenje, kupanje, vožnja brodom, ribolov
  • Odmor za dusu i tijelo. Daleko od svih.
  • Sportske aktivnosti
  • Bisevo treba zastititi od masovnog turizma. Obavezno uvesti dnevni ograniceni broj gostiju, narocito za Modru spilju.
  • Volim se opustiti uz ljepu prirodu, biti u miru.
  • U mlađim danima sam na Biševo dolazila s roditeljima, zatim sa sestrom i prijateljicama, danas s mužem i djecom. U djetinjstvu je nono imao vrt, nono i tata su lovili ribu, mi s njima. Propješačila sam cijeli otok, istraživali smo, družili smo se, plovili oko otoka, popravljali kuću… Kada je Biševo gorjelo, gasili smo požar. Jednostavno bismo bili tamo i živjeli na otoku. Sada s malom djecom boravimo uglavnom na plaži, navečer ih vodimo u šetnju…
  • plivanje i šetnje
  • Odmor, biciklizam, šetanje (nedostaje više uređenih staza), uživanje u hrani i piću.
  • Hodanje, plivanje, ronjenje.
  • Plivanje, hodanje, joga, obilazak spilja
  • Na žalost, jako davno sam bila na Biševu, samo 1x. Općenito, draži su mi otoci od kopna, a moja omiljena destinacija, zbog (još donekle) očuvane divljine i blizine Zgb-u je Cres – tamo obožavam hodati, kupati se i vježbati jogu, daleko od bučnih i naguranih turista koji ne osjećaju prostor u koji dolaze… Nadam se da će Biševo sačuvati sebe.
  • Šetnje po otoku, kupanje
  • Kupanje, šetanje, uživanje u netaknutosti otoka
  • Modra spilja i opustanje i kupanje u uvali Porat
  • Odmor i ribolov
  • Posjet Ladi i Luciju,pjesacenje po otoku
  • Odmor i plivanje
  • Pješačenje,ribolov.
  • posjet Modroj špilji samo, nažalost
  • Uživanje
  • Aktivno iskoriščen dopust, z ogledi znamenitosti, kulturne dediščine in dobra hrana.
  • Odmor. Kupanje ili eventualno šetnja otokom.
  • Prilagodim se… trčim, plivam, ronim, fotkam, sunčam se, uživam u miru i tišini. Stapam se s prirodom i tempom otoka…
  • Nekada sam tražio nasade marihuane, i u slobodno vrijeme ronio … sada me zanima samo ronjenje ( na dah)
  • Čitati knjigu, meditirati, joga, plavanje
  • Plivanje, lokalna hrana, citanje knjiga, joga.
  • Hodanje, kupanje…
  • Trekking, biciklizam, plivanje, ronjenje
  • Odmor ponajvise
  • Uživanje u prirodi
  • Šetrnja, knjige, druženje sa prijateljima iz otoka….
  • Odmaranje, plivanje, vožnje čamcem, pecanje, druženje sa dobrim i opuštenim ljudima.
  • Odmaranje
  • Poljoprivreda
  • Kupanje i klupa.
  • Aktivni odmor
  • Odmor
  • Kupanje i posjet spilji i plazama i nek na tome i ostane
  • Voditelj Modre Špilje
  • plavanje, suncenje, trcanje, SUP i windsurf
  • Uživanje u mirnoj i divljoj ljepoti
  • Kupanje i uzivanje u prirodi
  • Sportske morske aktivnosti
  • Kupanje i odmor u uvali Porat.
  • na drugim otocima društveni karakter , odmor , plivanje, upoznavanje
  • kupanje, sunčanje, šetnja
  • Kupanje i odmaranje.
  • Kupanje, druženje sa stanovnicima i stalnim posetiocima, šetanje i trčanje po otoku, obilazenje uvale Porat (u ranom proljeću, ljetom je prepuna),…
  • Hodanje, kupanje i gastronomija 🙂
  • Pješačenje, uživanje u miru i ljepoti bilja, kamenja, vala, uvala…
  • Aktivni odmor – prepjesacili smo citav otok.
  • Meditacija, gustanje u gastronomiji i dobrom drustvu.
  • Kupanje i sunčanje
  • Pjesacenje i istrazivanje otoka i uvala.
  • Kupanje, sunčanje, uživanje u prirodi. Šetnja i istraživanje otoka.
  • kupanje, ronjenje, šetanje prirodom
  • Pješačenje, plivanje, meditacija
  • kupanje, sunčanje, pješačenje, razmišljanje, čitanje……:)
  • Plivanje, suncanje, setnja, kontemplacija u prirodi.
  • Odmor, uređenje obiteljske kuće i okoliša.
  • plivanje, šetnja
  • Kupanje,rucak i ugodno drustvo domacina
  • Razgled špilja, pješačenje, kupanje
  • Kopanje, oranje, krčenje zapuštenog, ribolov,rijetke šetnje
  • Druzenje,plivanje,uzivanje 😄
  • Pješačenje,ribolov,boravak u prirodi
  • pješačenje, upoznavanje i istraživanje otoka, kupanje, sunčanje, odmor
  • Uživanje u prirodnim ljepotama, povijest otoka
  • Posjeta
  • Odmaranje, plivanje, pješačenje, čitanje, duženje
  • Prehodali više puta s kraja na kraj, pijući rakiju po kućama s divnim ljudima, Mezuporat i Porat za kupanje. Modra.
  • Volim doći barem jednom tijekom ljeta s prugom i tako se vratiti. Uvijek premalo i prekratko.
  • Ribolov. Odmor. Šetanje.
  • Šetnja, plivanje, branje ljekovitog bilja, rad u vinogradu, druženje s lokalnim stanovništvom.
  • Hodanje, promatranje, plivanje.. jesti ribu
  • Posjet Modroj špilji, pješačenje po otoku, posjet lokalnom vinogradu, kupanje na Poratu
  • Ronjenje, pecanje, potraga za hladovinom, potraga za lokalnom hranom, obilazak i pješačenje.
  • Šetnja. Meditacija
  • Odmori i rekreacija
  • Kupanje, plivanje, šetnja, posjet crkvi, posjet ugostiteljskim objektima.
  • More, sunce, gastronomija
  • Istrazivanje lokaliteta po unutrasnjosti otoka
  • Ronjenje, ribolov i jedrenje
  • Razgledavanje, pješačenje, plivanje…
  • Hodanje, Modra Spilja, plivanje, rucak/vecera
  • Uzitak u miru, i dobra spiza.
  • Pjesačenje i istrazivanje. Kupanje na plazama.
  • Plivanje, sunčanje, hodanje.
  • Šetnja, kupanje
  • Razgledavanje
  • Posjet Modroj i Medvidinoj špilji, kupanje u uvali Porat
  • Šetnja, plivanje, ulasci u špilje, fotografiranje. Pojedem marendu i popijem pivu.
  • Uživanje , lijenčarenje , sunčanje , kupanje , jesti dobro
  • Hodanje po otoku, plivanje, hrana i spavanje.
  • Šetnja i plivanje.
  • Za sada kupanje i uživanje u ribi i vinu
  • meditatia, trecking, duge setnje plivanje u moru.
  • Pjesacenje.plivanje.riba kod Jakse.
  • Setnja po cilome otoku, uzivanje u njegovim blagodatima…da su imovinsko pravni odnosi rijeseni vec bi odavna zivila tamo. Al eto…neki zli i pohlepni ljudi mi ne dopustaju to.
  • Kupanje, druženje sa domaćinima, uživanju u prirodi.
  • Šetnja
  • Šetnje… pjesacenje… istrazivanje otoka…
  • Kupanje i šetnja
  • Plaža, trail, ljekovito bilje.
  • Kupanje , hodanje po otoku i odmaranje
  • Obicno doplovimo, posjetimo nekog od nasih Biševskih prijatelja
  • Uglavnom morske…
  • Jedrenje, plivanje, pješaćenje po otoku
  • Kupanje, pjesacenje i setnja po prirodi, razgledavanje crkvice…
  • jedrenje, kupanje, ronjenje, šetanje,
  • Posjet modroj špilji, kupanje i objed u uvali Porat.
  • Plivanje, sunčanje, pešačenje, druženje… sve ostalo postoji u svakom mestu na Svetu!
  • Mirni odmor, daleko od civilizacije
  • Odmor i ljepota otoka
  • Obilazak prirode i tragova prošlosti
  • Kupanje u bistrom moru i samo kupanje

Kao vidite razvoj Biševa u razdoblju od narednih 5 godina?

  • Ograničiti broj turista
  • Očuvane prirodne ljepote.
  • Bez velikih hotela i kampova
  • S obzirom da u Komiži nije educirano stanovništvo po pitanju turizma, kulturnih dobara, zaštite i očuvanja prirodnih ljepota nisam optimista. Na samom Biševu je malo stanovnika i koliko znam to su mahom stariji ljudi. Njih će oni lokalni šerifi iz Komiže “pojesti” za marendu. Daj Bože da sam u krivu!
  • Jedno je kako ga ja vidim, a drugo kako ce Biševo iskoristiti oni koji imaju moć i novac.
  • EKO turizam.
  • Nove ceste po otoku, vidikovci, novi sadržaji…
  • Prepucavanje sa špiljom dok ne dođe do narušavanja biosfere
  • Vidim da ce postati nesto slicno Viru ako se ovo nasilje nastavi.
  • Raditi male pomake, a ne velike projekte.
  • Nadam se da neće krenuti u smjeru u kojem je krenuo Vis pa postati nakaradna kopija tropskih odredišta. Htjela bih da naglasak bude na očuvanju onoga što je njegovo najveće bogatstvo – netaknuta priroda i nedostatak tragova ljudske pošasti za novcem.
  • Ako ce nastavit tako kako i dosad upropadtit ce otok ako smanje opterecenost otoka bice bolje ! Morali bi uvjest zakon da bi svi oni koji voze turiste sa drugih krajeva vozili turiste u Komizu a od tamo bi kih domaci vozili u spliju
  • Što manje graditi
  • Da i dalje ostane netaknut biser.
  • Turizam će ga uništiti..
  • Zasad je samo masovni turizam u spilji. To vam je glavno. Mislim budite realni. To je pucinski Otok . Tko dolazi na susac ili svetac itd.
  • ne bih voljela vidjeti da Biševo postaje otok za masovni turizam
  • Osnovna infrastruktura, razvijanjem prirodnih resursa, lov, ribolov, eko – turizam
  • Uvijek gore nego prijasnjih 5..
  • ako se izgradi i taj muzej za 5 god to je ko neki sf film razvoja
  • Nastavi li se ovako, dobit ćemo otok za kratkotrajni turistički izlet u Modru špilju.
  • Vrlo borbeno ako se želi zacrtati primjereni put i time stvoriti šanse za dugotrajnu vrijednost M
  • Kao pitomu i mirnu destinaciju
  • Neka ostane ovakav,malo više smještajnih kapaciteta po domačinstvima !!
  • Što vama znači razvoj? Dobro promislite o tome i ne povodite se trendovima, bez obzira bili oni europski ili svjetski, nego promišljajte vlastitom glavom. Za mene razvoj nije povećati kulturnu ponudu – povećati? do kada? koliko? uvijek više? to je protuprirodno. Ne trebaju mi kulturne institucije niti manifestacije, kako bi uživala i konzumirala kulturu otoka. Nije to Dubrovnik, nit Zagreb, nit Rim. Ljudi vole Biševo zbog divljine i zapamtite – vole ga jer nema RUKOTVORINA – dovoljno čovjek već rezbari ovaj planet nauštrb prirode, negdje treba biti odmor od čovjeka.
  • Ja bih ŽELIO da razvoj krene u smjeru održivog, autohtonog doživljajnog turizma s manjim brojem turista, ali kvalitetnih, koji će znati cijeniti ljepotu i mir predjela u koji dolaze te biti volonterski uključeni u razvoj od domaćina i lokalne zajednice istog dok borave na otoku. Razvoj treba ići u smjeru osiguravanja zdrave osnove za duži i neometani boravak specifične boljestojeće kulturne klijantele, a ne prosječnih turista-devastatora koji zahtjevaju dodatne sadržaje i “igračke iz civilizacije” za razbijanje dosade. Idealno vidim Biševo kao kulturnu i umjetničku platformu turizma koju će uzastopce pohoditi uglavnom kreativci i putnici koji znaju cijeniti autohtoni predjel te svojom dobrom voljom pripomoći razvoju otoka u simbiozi turist-otok.
  • Razvoj malih obiteljskih apartmaba.
  • Ja bih otok rado sačuvala u njegovom izvornom ,trenutno pomalo robinzonskom obliku, bez gradnje objekata za turistički smjestaj na otoku… otok bi se trebao bazirati na dnevnim izletima kako bi se što više sačuvao od utjecaja masovnog turizma i modernizacije . Treba zastiti povijesne lokalitete, te prirodni okoliš s naglaskom na Modru špilju naravno . Dolaske do ulaza u modru spilju bi trebalo ograniciti kao i upotrebu brodskih motora na lokalitetu kako bi se spriječilo onečišćenje … U biti sačuvati otok kao prirodni rezervat ..Eventualno napraviti projekt naseljavanja i razvoja otoka sa nekoliko domačinstava u tipu eko/bio OPG-a koja bi radila i zivjela u skladu sa ekoloskim smjernicama o zaštiti otoka i u skladu sa odrzivim razvojem .. takva domačinstva (OPG) bi mogla imati i edukativnu ulogu za dnevne posjetitelje otoka u smislu da ih poducavaju tradicionalnim odrzivim načinima poljoprivrede,stočarstva i ribarstva u vidu dnevnih radionica. Takodjer bi mogli prodavati svoje domače proizvode .. Eventualno dulje zadržavanje turista na otoku od dnevne posjete vidim u obliku suzivota sa obiteljima domačina kao npr. u Židovskim kibucima. dakle ostaneš na otoku nekoliko dana ,živiš sa svojim domačinom bez civilizacijskih tekovina masovnog turizma te za to vrijeme volontiraš/radiš zajedno s domačinom i doprinosiš otoku u zamjenu za stan i hranu. Naravno takav bi smještaj bio vrlo ograničen po broju posjetitelja i po pojedinom domačinstvu. Svi objekti na otoku koji bi se eventualno obnovili ili izgradili trebali bi biti izgrađeni u skladu sa tradicijskom dalmatinskom arhitetkturom. Trebalo bi po otoku urediti i poučne staze za pješake i bicikliste – naravno prirodne ,šljunčane za brdski biciklizam i šetnju , nikakva betonizacija…
  • Sve će ostati isto jer nismo sposobni za ništa.
  • Bojim se, da za takvu procjenu znam mnogo premalo. Tek sam Vam mogao saopćiti svoje utiske, a to je sve.
  • svkako bez betonizacije i uvođenja luksuznih smještaja s bazenima i ostalim glupostima
  • Zabraniti novu gradnju, ograničiti broj posjetitelja u modroj špilji
  • Nadam se ne u rukama političari koj sa strateške investi cije su našli sistem da rade šta žele spekulanti domoljubi
  • Pomalo!
  • Bišovo se odlično razvija u suradnji s prirodom već više tisuća godina. To se u starogrčkoj filozofiji naziva Physis. Od razvoja mu treba samo više arheologa i ljudi u kućama koje su već sagrađene.
  • Vise sportskih sadrzaja i biciklistickih staza. Vise kulturnih sadrzaja. Uredenje plaza i modrih spilja.
  • Nadan se da će ekološki održivi turizam zaživjeti te da neće doći do masovnog turizma kako bi stanovnici zadržali svoj mir.
  • Ko i do sad i kulturni dogadaji
  • Da ostane kakav je
  • Umjeren i promišljen; i u korist lokalnog stanovništva.
  • Park prirode
  • Ovu sezonu dozivit ce vrhunac,onda sve pada i nikad vise nece doci na ove grane.Medvjdja spilja ce preuzest prioritet.
  • Čitav viški arhipelag trebalo bi proglasiti nacionalnim parkom i sve turističke sadržaje sukladno urediti.
  • Nadam se da ce se razvijati u smjeru kulturnog i aktivnog turizma te da ce Modra spilja biti samo jedna od mnogih stvari za posjetiti na otokku.
  • Inzistirajte na očuvanju priprodnih ljepota i ne dozvoliti nikakove intervencije konzumerskog tipa.
  • U prvih 5 godina će biti teške borbe da se uopće sačuva/spasi što sačuvati treba.
  • Mali obiteljski restorani sa svjezom ribom ulovljenom na Bisevu. Razvoj ribarstva za potrebe otoka i turista. Bez apartmana, s kampovima po pristupacnim cijenama.
  • Bojim se da se ne devastira kao i sve u ovoj zemlji
  • Ne mogu reći. Lokalna uprava treba sačuvati autentičnost otoka.
  • Teško je prognozirati razvoj otoka bez ljudi.
  • Ako zanate vrijednovati kvalitetu ponude od kvantitete, možete za 5 godina postati destinacija koja se tražiti kao biser
  • Ostaviti ga bas kakav jeste
  • Biševo treba zastititi od masovnog turizma. Obavezno uvesti dnevni ograniceni broj gostiju, narocito za Modru spilju.
  • Ako želi Biševo razvijati turizam, prvo treba imati infrastrukturu prilagoženu za to. No, previše turista nikako nebi bilo dobro za otok.
  • Vise ekskluzivan i ekoloski
  • Voljela bih vidjeti pozitivne pomake u smjeru barem neke karakteristične proizvodnje lokalnih proizvoda, vraćanje identiteta otoka prema povijesnim činjenicama, decentni nenametljivi turizam koji ne devastira prostor već se prostoru prilagođava, više stalnih stanovnika, više stalnih gostiju (manje jednodnevnih), pokoji mali dućan isključivo lokalnih proizvoda, pekaru, ribarnicu, tržnicu… Obnovljene povijesne građevine bez devastacija i pretjerane nove izgradnje.
  • održivi turizam
  • održavanje zaštite prirode i kulturne baštine
  • Ekoloski osvijesten turizam s malim smjestajnim kapacitetima
  • Nadam se dobro osmišljenom očuvanju autohtonosti koje će na turiste ostaviti nezaboravan doživljaj, a stanovnicima pružiti ugodan život.
  • Treba napraviti plan i drzati se njega, jer ce inace ce nastati unistenje betonskim ruglima.
  • Treba se razvijati u smjeru olakšanja života lokalnog stanovništva a ne turizma.
  • Kvalitetnom strategijom razvoj treba predvidjeti na vise od 5 godina. Nadam se ogranicenom broju turista i produzenoj sezoni. Bitno je poboljsati povezanost Visa i kopna.
  • Pristanište..biciklištičke staze..rasterećenje Mezuporta ..humanije čekanje za špilju…
  • Ne vidim ništa pozitivno
  • Kot široko odprt otok za tiste, ki znajo ceniti naravne vrednote!!!!
  • Ovakav kakav jest. Oaza mira.
  • Da se iskoriste prirodne ljepote u turističke svrhe ali na način održivog razvoja sa minimalnim i samo nužnim zahvatima u prostoru. Svaki kamen tamo, upravo takav kakav je i upravo tamo gdje je, je najveće bogatstvo Biševa.
  • Žalosno, jer će divlji nadvladat domaće
  • Domaćinski turizam i kulturne manifestacije!
  • Ekološki
  • Vesel, da novi ljudi zive na otoku. Vratite se k ekoloski poljeprivedi; vino, voce, povrce, joga , meditacija…
  • NE ŽELIM RAZVOJ, NEKA VRIJEME STANE NA OTOKU I TO ĆE BITI NAJBOLJE OD SVEGA
  • Bez masovno turizma I bogatih jahtaša koji ostavljaju smeće kad odu.
  • Prvo doseljavanje stalnih stanovnika, obnova zaraslih vinograda i maslinika.
  • Želim da uvijek ostane otok kao simbol svih otoka koji su nekada bili stijene okružene morem, grubi i divlji i čovjek je morao služiti otoku ako je želio da mu bude dobro.. Danas uporno želimo nadjačati prirodu,pravimo se pametni i civilizirani, novac kvari nas, a onda mi kvarimo sve vrijedno oko sebe. To treba zaustaviti. Hrvatskoj ne trebaju bogati idioti da pišaju i divljaju po našoj obali (oprostite ako sam neukusna, ali neke stvari me ljute).
  • Pokusavam biti optimista
  • Robinzonski turizam, ali i u “glamping” varijanti
  • lose bude te li pono kemijali manje je vise
  • bez dobre razvojne strategije nikako
  • Ne dirajte previse.
  • Djelomicna unistenost prirode, nered, guzve, potencijalna opasnost od pozara
  • ako svijest lokalne samouprave a i šire o važnosti ovog dragulja bude kao do sad ne očekujem status quo
  • Ovim tempom… ne vidim
  • Ocuvanje kulturne bastine, obnova samostana i eventualno otvaranje muzeja
  • Ljudi tamo dolaze zbog netaknutosti pririrode,uostalom kao što su dolazili u Komižu ,zbog njezine netaknutosti
  • Samo bez masovnog turizma
  • Zadržati svoju unikstnost i zaštiti izvornost
  • U krivom smjeru, previse turizma
  • Pa svakako bi voljela da se uvidi vaznost samog otoka i njegovih prirodnih ljepota i tradicije i u skladu s tim razvija bez prevelikim gramzljivih profitnih ciljeva.
  • Polagani razvoj u kulturnom i blagom turistickom i poljoprivrednom smjeru.
  • Nazalost vidim masovni turizam u smislu sve veci broj posjetitelja Modroj spilji…
  • konstantnom brigom za ekologiju i dugoročno ali ne baš veliko ulaganje na neke osnovne potrebe ljudi koji budu u proputovanju
  • Očuvanje običaja i prirode.
  • Nadam se da će se “razvoj” usporiti i da neće više rasti masovni turizam. Trebalo bi napraviti i urbanistični plan i ne dozvoljavati gradnje koje bi narušile izgled otoka (novi objekt u Mezoportu izgleda kao neki ružni Ikea skandinavski kiosk)
  • Robinzonski turizam, visoke klase 🙂
  • Sacuvati sto je vise moguce autenticnost otoka
  • Ekologija i čistoća i pošumljavanje otoka
  • Rekreativni turizam i umjetnost.
  • S donesenom strategijom o razvoji kojom bi bila ograničena izgradnja ali i broj posjetitelja na dnevnoj bazi. A modru špilju kao i sam otok kao zaštićeni park prirode.
  • Stanovnici bi se, oni koji to mogu i hoće, trebali baviti poljoprivredom i ribarstvom uz mogućnost da te svoje proizvode mogu i prodati posjetiteljima. turizam mora biti strogoograničen, prihode od Modre špilje zadržati na otoku – za granju vodovoda, za subvenciju stanovnicima kako bi mogli poboljšati svoju ponudu
  • Onako kako su to predlozili stanovnici Biseva. Ureden Porat, mjesta za brodice, cesce linije, vodovod, nekoliko seoskih domacinstava, ciste staze …
  • Nikakav s praksom dovedi turista, pokaži mu Špilju, pokupi novce i finito.
  • Vrlo suptilno i s mjerom
  • Pa slažem se sa stavom stanovnika..
  • Prepoznat ce se njegova vrijednost i otok ce se razviti.
  • Uz nasu vlast i korupciju u zemlji nista mi ne izgleda pozitivno i ne ocekujem nesto osim ako se lokalna zajednica usaglasi i odupre sadasnjem nacinu funkcioniranja
  • dozirano u smjeru razvoja lokalnih gospodarstava koji će pružati smještaj turistima i druge sadržaje poput nekih radionica, tečajeva o mediteranskom načinu života
  • Obnova škole i crkve, daljnje istraživanje iskopina, zaštititi kulturna i prirodna dobra
  • Ako ovako nastavi bolje da ne znamo, Gradu Komiži (Nautički centar) treba oduzeti koncesiju ili što već nad Modrom špiljom – jer kako se oni odnose prema špilji, otoku bolje bi ga čuvali i njegovali “furešti” – mislim da vam je sve jasno
  • Pura natura s vrlo malo ljudske intervencije.
  • Ako se i dalje nastavi s preprekama za i investicije mislim da bi slijedeća vremenska nepogoda kao požar mogla značiti smrt otoka. Bišovjari su poradi grožđa istrebili i zeca i fazana. Samo izvlače iz otoka a nisu spremni uložiti.
  • Biševo treba zaštiti kao park prirode, zaustaviti gradnju i apartmanizaciju, zabraniti vožnju neregistriranih automobila i sličnih prijevoznih sredstava, ograničiti dnevni broj posjetitelja u modroj špilji, a posjetiteljima koji dođu ponuditi kvalitetu usluge.
  • Ovo nije pitabje za anket
  • To ovisi o turizmu Visa s kojim je Biševo povezano pupčanom vrpcom. Sve pozitivne i negativne strane na Visu, odraziti će se na Biševo.
  • Nikako, jer nitko ništa oko razvoja ne radi, već samo gleda tijekom mjesec i po dana ljeti utući pare na Modru spilju i restoran u Portu.
  • Da, pomaci zahvaljuujuci nekolicni entuzijasta. Dalje slabo
  • Uredjivanje pesackih i biciklistickih staza je prioritet, Biševo mora ostati Biševo. BEZ BETONA!
  • Nadam se da će Biševo sačuvati svoje prirodne ljepote i kulturnu baštinu.
  • Manje masovnog turizma. Očuvanje autentičnosti otoka.
  • Robinzonski, ekoturizam, ronilački turizam, nautika
  • Razvoj ekološkog turizma
  • Ekoloski turizam
  • To pitanje je za one koji odlučuju o tome
  • Vratiti ljude/ stanovnike na otok.
  • Mislim da bi trebali poradit na domacim suvenirima i gastronomskoj ponudi. Nikakvo pretjerano gradjenje na otoku.
  • Samo posjetitelji istančanom ukusa:oni koji cijene netaknutu prirodu.
  • 1. Sustainability Plan must be developed in this time
  • 2. Residents must determine what they want their future to be
  • 3. Development limited to only existing residents and improvements to existing structures
  • 4. Protection measures for the environment and history must be put in place immediately
  • Kao i danas.
  • Pažljivo planiran razvoj u okviru održivog prihvatnog kapaciteta uz produljenje sezone, bez divlje izgradnje i uništavanja kulturne i pritodne baštine.
  • Nadam se da će ostati ko i do sad
  • Ne vidim ga baš nešto… Tko je gazda na Biševu? Komižani? Ako Komižani dobro vode Komižu, znat će i sa Biševom. Ako ne znaju, jadno nam naše Biševo.
  • Nikakav razvoj, ovako je lijepo!
  • Nadam se da ce razvoj biti prirodan. Vidim agro turizam, ponude za turiste koji vole prirodu i tisinu. Cak i nesto za astronome posto je nebo po noci na Bisevu famozno. Znaci ne puno osvjetljenja.
  • Samo ekoloski turizam, pojedinacni. Nikako malo ni. Bšsevo zastiti ti kao ekoloski park prirode.
  • Samo ne apartmanizacije i rušenje drveća, betoniranje plaža itd
  • Ne vidim dobro za buducnost jos kad ovaj “mamma mia” film izade sve ce ić kvragu. doć će svaki i svašta i otić će idila otoka samo tako. ali to je ka part of process. valda mora i to misto izgubit svoj šarm i ostat ka svako drugo turisticko misto izlizano i tužno.
  • Sjajni potencijal i budućnost ako bude pameti.
  • Ko je blize oltaru bolje misu cuje…mislin da san sve rekla.
  • Vidim da svak radi kako ga volja… od ocuvanja starina na otoku nece biti nista…ali olupina od staruh neupotreblhivih auta hoce
  • Očuvanje jedinstvenosti prirodnih ljepota uz kontrolirani broj turista, održivost razvitka, bez globaliziranih sadržaja
  • Ne treba nista mjenjat
  • Isključivo kao podizanje kvalitete života ljudi iz Komiže i lokalnog stanovništva. Izvorna ponuda, uz edukaciju mladih ljudi.
  • Da se srede stare i zapustene kuce i naprave privatni apartmani da se smanji broj ulazka u modru spilju i manje turista na otoku da bi to opet bio raj kakav je i bio prije
  • Kao turistička destinacija ali samo uz ocuvanje prirode i autentičnost otoka
  • Ako se radi pametno, s mjerom, bez bezumnog eksploatiranja, odlično.
  • Očistit od zla, i radit na dobrim i istinski kvalitetnim sadržajima
  • U svakom slučaju bez masovnog turizma
  • Nautički turizam, seoski turizam, Mediteran jakav je nekad bio
  • Smanjiti broj ulazaka u Modru spilju, izraditi pjesacenje i biciklističke staze i na svaki mogući način sprijeciti betonizaciju, apartmanizaciju i izgradnju novih smjestajnih kapaciteta (osim uredjenja apartmana u vec izgradjenim kucama).
  • Uložiti u zaštitu i očuvanje nedirnutosti otoka putem propisa i park-rendžera
  • Očuvanje prirode i povijesti/kulture.
  • Postojeće stanje urediti i poboljšati, bez velikih ambicija da postane turistička velesila zarad uništavanja svega po čemu je Biševo karakteristično.
  • Adekvatni ljudi u upravljanju, bez vlastitih interesa!!!
  • Na žalost loše, zahvaljujući ponašanju gradske uprave Komiža koja samo gleda da izvuče što više novca na tuđ račun
  • Jako loše tamo svatko radi što hoće , a od ulaznica se sve moglo srediti. Ogroman je novac koji tu prođe.

OZNAKE

anketa | Građanska inicijativa | inicijativa za zaštitu | modra špilja | Otok Biševo | budućnost (kategorija)