Sukladno članku 123. stavku 3. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19) Građanska inicijativa “Spasimo Biševo”, koja djeluje s ciljem očuvanja kulturne, povijesne i prirodne baštine otoka Biševa, poziva Ministarstvo zaštite okoliša i energetike na očitovanje o suglasnosti s proglašenjem otoka Biševa značajnim krajobrazom Republike Hrvatske. Zahtjev se temelji na potrebi preventivne zaštite otoka Biševa uslijed potencijalno degradirajućeg smjera njegovog razvoja, a koju su prepoznali stanovnici i posjetitelji otoka.

1. UPORIŠTA ZA PROGLAŠENJE OTOKA BIŠEVA ZNAČAJNIM KRAJOBRAZOM

Zahtjev za očitovanjem o suglasnosti s proglašenjem otoka Biševa značajnim krajobrazom Republike Hrvatske Građanska inicijativa Spasimo Biševo podnosi sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19), a polazeći od sljedećih uporišta:

  • Zaštitu hrvatskih krajobraza potiče stručna javnost i zakonodavni okvir 

U Hrvatskoj su trenutno zaštićeni jedino krajobrazi uključeni u područja nacionalnih parkova i parkova prirode te nekolicina zaštićena kao kulturno dobro. Stručna istraživanja i analize ukazuju na potrebu za zaštitom i drugih krajobraza u Hrvatskoj. Pritom se najveći naglasak stavlja na obalna i planinska područja, koja su ugrožena od suvremenih promjena i graditeljskih zahvata koji ne poštuju njihove kulturne i prirodne vrijednosti. 

Hrvatska je 2000. godine bila jedna od prvih zemalja koje su potpisale i prihvatile Europsku konvenciju o krajoliku (European Landscape Convention) te je 2002. donijela Zakon o prihvaćanju Konvencije o europskim krajobrazima. Time se obvezala identificirati i zaštiti značajne hrvatske krajobraze:

“C. Identifikacija i procjena 

Aktivnim sudjelovanjem zainteresiranih stranaka, kako je određeno u članku 5. c., te s ciljem unapređivanja znanja o vlastitim krajobrazima: 

a. 

identificirati vlastite krajobraze diljem državnog područja; 

analizirati njihove značajke te snage i pritiske uslijed kojih se krajobrazi mijenjaju; 

primiti na znanje promjene; 

b. 

procijeniti tako identificirane krajobraze, vodeći računa o osobitim vrijednostima koje im pridaju zainteresirane strane i odnosno stanovništvo.

E. Provedba 

U svrhu učinkovitosti krajobraznih politika, uspostaviti instrumente s ciljem zaštite, upravljanja i/ili planiranja krajobraza” 

(Zakon o potvrđivanju Konvencije o europskim krajobrazima, NN 12/2002)

Pitanja planiranja, zaštite i upravljanja krajobrazom promiču i uređuju četiri zakona te planski dokumenti iz područja: zaštite prirode, zaštite kulturne baštine, zaštite okoliša te prostornog uređenja. Krajobraz i pitanja njegove zaštite prepoznati su i u nekoliko temeljnih strateških dokumenata Republike Hrvatske kojima je moguće utjecati na oblikovanje i promjene, a to su: Strategija prostornog uređenja, Strategija zaštite okoliša, Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti, Strategija održivog razvitka, Strategija očuvanja, zaštite i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine i dr. 

  • Utvrđena je značajna vrijednost krajobraza otoka Biševa i potreba za njegovom zaštitom od nadležne jedinice lokalne samouprave

Kroz projekt COAST Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) i nadležnih hrvatskih institucija, s ciljem očuvanja biološke raznolikosti i održivog korištenja prirodnih vrijednosti na dalmatinskoj obali, 2009. godine za obalno jadransko područje izrađene su četiri studije prepoznavanja i zaštite krajobraza Dalmacije. Jedna od njih odnosi se na područje otoka Visa i Biševa. 

Studija opisuje specifičnost otoka Biševa kao krajobraznog područja s obzirom na njegov položaj, glavne karakteristike područja, definirajući kriterij za krajobrazno područje, opće prostorne odnose, krajobrazne osobitosti i krajobrazne elemente te prezentira rezultate vrednovanja njegovih krajobraznih kvaliteta. Osnovni kriteriji vrednovanja bili su prirodna očuvanost, raznolikost, prostorni red i harmoničnost. Krajobrazna vrijednost područja ocjenjivala se ljestvicom od 1 do 5 (pri čemu 1 predstavlja najmanju, a 5 najveću vrijednost) te se kod statističke obrade dodatna važnost pridala kriteriju harmoničnosti, kao presudnom kod vrednovanja doživljajne vrijednosti krajobraznog područja. Konačna vrijednost dobivena je stručnom prosudbom projektnog tima temeljenom na rezultatima vrednovanja struke i javnosti. Otok Biševo je u vrednovanju dobio najvišu ocjenu (5):

Kombinacija kulturnih s prirodnim krajobrazima, te zanimljiva i raznolika obala, čine vrlo vrijedan prostor. Artikulirani rubovi između naselja, poljoprivrednih površina, te prirodnog površinskog pokrova, stvaraju dinamične, ali istovremeno i harmonične prostorne podjedinice. Unatoč tome što su poljoprivredne površine dosta zapuštene, što je posljednica depopulacije i deagrarizacije, velika kompleksnost otoka na maloj površini rezultirala je visokom konačnom ocjenom. Simbolička vrijednost prirodnih i kulturnih elemenata je od regionalnog značaja.

(Butula et al., 2009: 74)

Unatoč nekim manjkavostima u metodologiji, stručnjaci su se složili da je studija donijela vrijedne podatke koji mogu poslužiti u planerskim postupcima i odlukama upravljanja navedenih područja. Isti ističu da Europska konvencija o krajoliku kao jedan od glavnih alata prepoznavanja i zaštite obilježja te planiranja razvoja krajobraza navodi njegovo uključivanje u sustav prostornog uređenja putem prostornih i urbanističkih planova (Obad Šćitaroci et al., 2014). 

2006. godine prostornim se planom uređenja Grada Komiže za zaštitu predlaže otok Biševo u kategoriji zaštićenog krajolika.

  • Postoji opasnost od gubljenja vrijednosti krajobraza 

Hrvatska baštini mnoge i raznolike krajobraze visoke vrijednosti, no svijest o njihovu postojanju vrlo je niska. Krajobrazi su prepušteni razvojnoj sukcesiji, gubljenju identiteta, neprikladnoj sanaciji i degradaciji.

Prema podjeli RH na osnovne krajobrazne jedinice, otok Biševo spada u područje Srednje i Južne Dalmacije, koje je ugroženo neplanskom gradnjom duž obalne linije i narušavanjem fizionomije starih naselja (Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, 1997). Na to posebno utječe razvoj turističke djelatnosti – mnogi turistički proizvodi temelje se upravo na privlačnom okolišu te on može biti temelj održive turističke djelatnosti. S druge strane, neupitno je da turizam danas i negativno utječe na okoliš kroz preveliku koncentraciju turista na posebno atraktivnom prostoru, promjenu socio-kulturnog identiteta i strukture gospodarskih djelatnosti, pritiska na infratrukturu i dr. 

2. Čimbenici degradacije krajobraza otoka Biševa

Zakonom o otocima potiče se i podupire ideja održivog razvoja otoka kroz projekte koji se provode u skladu s jednom ili više odrednica Pametnog otoka, a koje su:

“1. aktivno sudjelovanje u prilagodbi i ublažavanju klimatskih promjena na lokalnoj razini

2. uvođenje i korištenje naprednih tehnologija radi osiguranja optimalnog upravljanja i korištenja lokalnih resursa i infrastrukture kroz različite poslovne modele

3. smanjenje upotrebe fosilnih goriva povećanjem održivog korištenja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti

4. promicanje održive mobilnosti na otocima

5. smanjenje i konačno uklanjanje nedostatka i oskudice vode primjenom nekonvencionalnih i pametnih načina upravljanja vodnim resursima

6. stvaranje područja bez odlaganja otpada promicanjem kružnog gospodarstva

7. očuvanje karakteristične prirodne i kulturne baštine otoka

8. diverzificiranje otočnog gospodarstva iskorištavanjem posebnosti otoka u stvaranju novih i inovativnih lokalnih djelatnosti

9. jačanje i promoviranje socijalne uključenosti, edukacije i participacije građana

10. prelazak na alternativne, dugoročne, održive i odgovorne oblike turizma na otocima.”

(Zakon o otocima, NN 116/18)

Istovremeno, Analizom turističke sezone Splitsko-dalmatinske županije turizam se prepoznaje kao jedna od najvećih opasnosti za okoliš te se održivi razvoj turizma definira kao imperativ u promišljanu turističkog razvoja neke destinacije:

“Čisti prirodni okoliš i more glavni su motivi dolaska turista u Hrvatsku, a time i Splitsko-dalmatinsku županiju. 

Ljepota prirode, čisti okoliš i more najvrijedniji su prirodni i turistički potencijali Hrvatske. U tim elementima hrvatski turizam ima najveće prednosti u odnosu na konkurenciju. Upravo u očuvanju tih elemenata turističke ponude nalaze se glavni preduvjeti za daljnji rast turističkog prometa Hrvatske i Splitsko-dalmatinske županije. Stalni rast turističkog prometa ima za posljedicu povećanje pomorskog i cestovnog prometa, povećani pritisak na komunalnu infrastrukturu (otpadne vode, krupni otpad) i opterećenost plažnog prostora. Sve je to preduvjet pogoršanja stanja u prirodnom okolišu i narušavanje sklada između čovjeka – turista i njegovog turističkog ambijenta i komfora. U cilju zaštite prostora i uređenja okoliša potrebno je: 

– pojačati nadzor zbog održanja usklađenosti u prostoru i turističkom ambijentu, 

– zbrinjavanje otpada uz sve turističke prometnice i na turističkim područjima te u zaštićenim područjima (parkovi prirode). 

Navedeno ukazuje na važnost u promišljanju vizije razvoja turističke destinacije koja se isključivo temelji na načelima održivog razvoja. U protivnom razvoj turizma može izazvati neogledive posljedice na cjelokupni prostor i njegovo stanovništvo.

(Analiza turističke sezone 2018. godine i osnove smjernice za pripremu turističke sezone 2019. godine, 2019: 75)

Održivi razvoj otoka i održivi turistički razvoj, koji su na mnogim hrvatskim otocima povezani, promiče se na različitim razinama upravljanja u Hrvatskoj. Ipak, postavlja se pitanje koliko toga ostaje na razini ideje, a koliko se zaista realizira. Grad Komiža je, primjerice, Odluku u usvajanju svog Strateškog razvojnog programa za razdoblje 2015.-2020. usvojio tek u travnju 2017., četiri mjeseca nakon što je taj dokument izrađen, odnosno na polovici razdoblja na koje se taj dokument odnosi. Budući da taj dokument održivi razvoj definira kao razvojnu vizija Grada Komiže, teško je usmjeravanje Grada Komiže prema održivom razvoju shvatiti ozbiljno:

 “Vizija Grada Komiže za razdoblje 2015.-2020. glasi:

Promicanje održivog gospodarskog i turističkog razvoja, koristeći prirodne, kulturne, socijalne i druge lokalne resurse te promicanje odgovornog i aktivnog sudjelovanja u procesima održivog razvoja.”        

(Strateški razvojni program Grada Komiže za razdoblje od 2015. do 2020., 2016: 63)

Održivi razvoj zahtijeva cjelovite intervencije u prirodu i društvo, a trenutno i dalje svjedočimo djelomičnim razvojnim rješenjima koja nerijetko služe kao poligon za zadovoljavanje privatnih interesa te štete lokalnoj prirodnoj i kulturnoj baštini. To se posebno veže uz turističku djelatnost koja se nastoji maksimalno iskoristiti, čak i onda kada to ide na štetu neke destinacije. 

Trenutan negativni utjecaj turističke djelatnosti na otoku Biševu ogleda se u:

  • Izgradnji turističkih objekata na neprimjerenim lokacijama te u suprotnosti s tradicionalnim načinima gradnje, a često bez prethodnih prostornih istraživanja i planiranja, čime se ugrožava prirodna i kulturna baština;
  • Pritisku na lokalnu infrastrukturu tijekom turističke sezone, kada se povećava broj potrošača (otok Biševo nema uređen sustav opsrbe vodom i sustav zbrinjavanja otpada);
  • Promjenama u lokalnoj zajednici, budući da fokus s tradicionalnih gospodarskih djelatnosti (poljoprivreda, ribarstvo) prelazi na turizam, zbog čega dolazi do zapuštanja i izumiranja tradicionalne prirodne i kulturne baštine;
  • Ugrožavanju zaštićene prirodne i kulturne baštine uslijed neprimjerenog ponašanja turista.

Nastavak turističkog razvoja u smjeru kojim ide danas u budućnosti može ozbiljno naštetiti prirodnoj i kulturnoj baštini otoka Biševa. To se primarno odnosi na stihijski smjer razvoja, odnosno “turizam koji se događa” i na kojem se kapitalizira kako i koliko se stigne, bez dugoročne održivosti. Pritom se kapital stečen kroz takvu turističku djelatnost jako malo ili uopće ne ulaže u razvoj otoka Biševa.

Na degradaciju krajobraza utječe i kontinuirana depopulacija te zapostavljanje tradicionalnih oblika gospodarske djelatnosti na otoku Biševu. U ovim procesima ogleda se manjak stvarne vizije i fokusa nadležnih jedinica lokalne samouprave na dugoročan, održivi razvoj otoka. Otok Biševo je 1921. imao 243, a 2001. 19 stanovnika. Kao i okolne otoke, Biševo obilježava dugotrajno iseljavanje i sve veća prisutnost povremenih stanovnika i posjetitelja čije privatno i profesionalno djelovanje nije bazirano na otoku. Tako je na otoku ostala nepovoljna starosna, obrazovna i radno sposobna struktura stanovništva, zbog čega se predviđa da će u budućnosti vjerojatno ući u skupinu nenaseljenih otoka (Horwath i Horwath Consulting Zagreb, 2009). 

Nekadašnje stanovništvo Biševa bilo je pretežno orijentirano na poljoprivrednu proizvodnju koja se bazirala na tradicionalnim maslinicima i vinogradima, te raznim oblicima polja, terasa i suhozida. Napuštanje poljoprivredne djelatnosti dovelo je do zapuštanja ruralnih područja koja daju jedinstvenost i značajnu vrijednost krajobrazu otoka. Na razvoj poljoprivrednih površina utječe i nedostatak vode. 

Prijetnju vrijednostima krajobraza predstavlja i neuređenost sustava zbrinjavanja otpada na otoku, što dovodi do problema neprikupljanja otpada te neuređenih, ilegalnih odlagališta koja zagađuju okoliš i narušavaju vizuru otoka. 

Vegetaciju Biševa bitno je obilježio i požar u ljeto 2003. godine, kada je izgorjelo oko 80% površine otoka. Nakon požara vegetacija se vrlo sporo obnavlja, a cijelim otokom dominira trava Brachypodium retusum koja stvara vrlo guste sklopove i time onemogućava razvoj drugih vrsta. Osim navedene vrste, na novonastala otvorena staništa zamjećen je trend širenja neofitske invazivne vrste Conyza candensis.

Na navedene čimbenike moguće je utjecati kreiranjem cjelovitog koncepta i strategije razvoja, odnosno kroz aktivnu razvojnu politiku otoka. Ipak, ona izostaje, i to godinama nakon što su te prijetnje identificirane kroz razvojne projekte, poput projekta COAST, koji je proveden u suradnji s Gradom Komižom. Kronična nebriga Grada za razvoj otoka tako se pretvara u najveću prijetnju zaštiti i očuvanju njegovog krajobraza.

2.1 Kritika djelovanja udruge Geopark Viški arhipelag

Udruga Geopark Viški arhipelag osnovana je 2018. Iako geoparkovi služe zaštiti, edukaciji i održivom razvoju određenog područja te trebaju djelovati usklađeno s lokalnim zakonima i tradicijama, u djelovanju udruge Geopark Viški arhipelag zamijećene su nelogičnosti. 

Osnivači i jedini punopravni članovi udruge su jedinice lokalne samouprave i javna trgovačka društva čiji su osnivači, te se statutom ograničava prijem novih članova u udrugu (i fizičkih i pravnih osoba), što nije duhu Zakona o udrugama, o čemu se inicijativi Spasimo Biševo očitovao i Ured za udruge RH (Prilog 1). 

Dosadašnje aktivnosti Udruge, poput promidžbe geološke baštine i ekoloških akcija, zapravo su aktivnosti koje spadaju u nadležnost Turističke zajednice i komunalne službe Grada Komiže, čime se postavlja pitanje preklapanja djelatnosti i njihovog financiranja. Istovremeno, niti komunalne službe niti udruga za sada nisu ponudili rješenje za komunalne problemima, poput ilegalnih deponija, autoolupina i krivolova ptica. Štoviše, Grad Komiža donedavno nije imao niti komunalne redare.

Geoparkovi se definiranju i kao područja s izraženom geološkom baštinom te strategijom za održivi gospodarski razvoj i promociju te baštine na dobrobit lokalne zajednice. Takva strategija za područje geoparka Viški arhipelag još uvijek nije definirana niti od Grada Komiže niti od Udruge. Uzimajući u obzir da status geoparka traje samo četiri godine, pitanje je koliko će, dugoročno gledajući, stvarno doprinijeti održivom razvoju otoka Biševa. 

3. Mogući smjerovi razvoja TURIZMA otoka Biševa

Krajobraznu i kulturološku vrijednost, geoprometni položaj, prirodna bogatstva obalnog prostora i ekološki praktički nezagađen okoliš, Plan razvoja ekološkog i ruralnog turizma za područje otoka Visa još 2009. godine prepoznaje kao ključne čimbenike koji osiguravaju razvojne mogućnosti otoka Visa i okolnog područja, a u koje spada i otok Biševo. Ti čimbenici i danas su prisutni i ključni zaštiti. U nastavku se koncepti nekih od potencijalnih smjerova za razvoj turizma koji te čimbenike koriste na način koji može osigurati njihovu istovremenu zaštitu i funkcionalnost u službi razvoja otoka.

3.1 Kulturni turizam: EKOMUZEJ/muzej bišovjora

Osnivanje Ekomuzeja/Muzeja Bišovjora je prvi korak pri želji za samoupravljanjem prirodnom i kulturnom baštinom kroz određivanje i oblikovanje njene prezentacije te s krajnjim ciljem očuvanje identiteta zajednice. Biševo bi time dobio platformu za očuvanje, zaštitu, istraživanje, interpretaciju i prezentaciju baštine tj. dobilo bi instrument kojim lokalno stanovništvo u suradnji s vlastima stvara prostor za unapređenje i povećanje prosperiteta unutar zajednice (Riviere, 1985.).  

Glavni interpretacijski centar/muzej bi bio smješten u prostoru bivše škole na Biševu u koju je i samu upisan veliki kulturni značaj. Muzej tako ne bi nosio vrijednost samo kroz vlastitu djelatnost već i kroz  prostor. 

Glavni ciljevi Ekomuzeja/Muzeja Bišovjora:

  • kreativno i dostojanstveno koristiti prirodnu i kulturnu baštinu te istu istraživati, očuvati, zaštititi, interpretirati i prezentirati
  • razvijati turizam, stoga i dobrobit i sudjelovanje lokalnog stanovništva
  • razvijati najviši standard kvalitete te koristiti suvremenu tehnologiju i informatizaciju u upravljanju baštinom i njenoj interpretaciji 
  • povećanje prepoznatljivosti bišovjorske kulturne i prirodne baštine u javnosti 
  • podizanje svijesti lokalne zajednice i posjetitelja o prirodnom i kulturnom značaju baštine

Riviere, Georges Henri. (1985). The ecomuseum – an evolutive definition. Museum international 37/4:182-183.

3.2 EKSPERIMENTALNA ARHEOLOGIJA I TURIZAM: ARHEOLOŠKI PARK POJE

Na biševskoj uzvisini, na ruševinama starokršćanske crkve, Ivan Splićanin u 11. je stoljeću izgradio novu crkvu oko koje će se kasnije razviti selo Poje. Još stariji trag ljudske aktivnosti na ovom području je villa rustica osnovana u prvim stoljećima pr. Kr., koja je ujedno jedna od dvije poznate helenističke rustične vile na hrvatskoj obali. Nad ostacima samostana je, najvjerojatnije tijekom baroka, nastao omanji građevinski sklop kamenih kuća koji zajedno s crkvom čini skladnu ambijentalno-povijesnu cjelinu.

Jedan od rijetkih stručnih radova na temu ovog područja je The Archeological Heritage of Vis, Biševo, Svetac, Palagruža and Šolta, koji objedinjuje rezultate rekogosciranja nekoliko otoka. Konzervatorski zavod u Splitu je tek u veljači 2018. uvrstio stari benesktinski samostan u popis kulturnih dobara RH i stavio ga pod privremenu arheološku zaštitu, i to tek na poticaj Građanske inicijative Spasimo Biševo. Prije toga, a i danas, vrlo se malo stručne pažnje posvećuje ovom području, iako ono ima potencijal obogatiti turističku ponudu otoka. Jedan od načina, koji bi ujedno podržao ideju održivog turizma na otoku, je prenamjena lokaliteta u arheološki park. 

Arheološki park je oblik muzeja na otvorenom, po mogućnosti na mjestu izvornog arheološkog lokaliteta ili uz njega, koji kroz prezentirane arheološke nalaze, rekonstrukcije, prikaz arheoloških aktivnosti, radionice, korištenje eksperimentalne arheologije, etnoarheologije te izložbeni postav, pruža mogućnost upoznavanja i učenja o kulturi, povijesti i arheologiji nekog kraja i vremena. 

Kao takvo, Poje može postati mjesto spajanja povijesti i sadašnjosti, kulturne i turističke djelatnosti otoka Biševa. Otok trenutno u turističkoj ponudi nema kulturne sadržaje te je fokus posjetitelja otoka uglavnom na odmoru na plaži i posjeti glavnoj turističkoj atrakciji, Modroj špilji. Prenamjena lokaliteta Poja u arheološki park obogatila bi turističku ponuda otoka, i to na način koji poštuje njegovu ostavštinu te u skladu s njom gradi daljnji razvoj. 

3.3 ASTROTURIZAM: PARK TAMNOG NEBA BIŠEVO

Oznaka međunarodnog parka tamnog neba jedinstven je način promocije zaštite noćnog neba na svijetu, a time ujedno i posebno priznanje zaštićenom krajobrazu kojim se dobiva dodatna vrijednost i atraktivnost ne samo u smislu zaštite prirode, već i u turističkoj ponudi. Oznaka se dodjeljuje zaštićenim područjima prirode koja imaju iznimno tamno nebo prepuno zvijezda te provode programe popularizacije astronomije, edukaciju javnosti o problematici svjetlosnog onečišćenja te aktivnu promociju i program očuvanja noćnog neba za sadašnje i buduće naraštaje. Međunarodne parkove tamnog neba certificira International Dark Sky Association (IDA).

Iako je 2014. bila jedna od država s najvećim rastom svjetlosnog onečišćenja u Europi, Hrvatska i dalje ima lokacije s vrlo tamnim noćnim nebom (Bennie et al., 2014), što je važno ne samo radi očuvanja bioraznolikosti, već i razvoja astroturizma kao jedinstvene turističke ponude tijekom cijele sezone. Prvi, i do sada jedini, službeno certificirani park tamnog neba u Hrvatskoj je značajni krajobraz Petrova gora i Biljeg, koji svoj status koristi u svrhu educiranja javnosti te razvoja turističke ponude.

Otok Biševo jedno je od rijetkih preostalih hrvatskih područja koje ima predispozicije za dobivanje statusa parka tamnog neba. Certificiranje parka tamnog neba otoka Biševa doprinijelo bi zaštiti njegove cjelokupne prirodne baštine, jer bi se kao takvo čuvalo od svjetlosnog zagađenja u budućnosti, no bilo bi i izuzetno vrijedan dodatan sadržaj turističke ponude otoka. Koncept astroturizma u potpunosti se uklapa u prijedloge razvoja otoka na principima održivog turizma, budući da se temelji na postojećim resursima otoka i njihovom očuvanju. Otok Biševo tako bi bio i prvi hrvatski otok, odnosno mjesto na hrvatskom Jadranu, koje bi imalo status parka tamnog neba, što bi mu dalo i kompetetivnu prednost u odnosu na ostale turističke destinacije.

Vrijednost tamnog neba otoka Biševa prepoznala je i Zvjezdarnica Zagreb – Zagrebački astronomski savez, koji je u tom kontekstu podržao i inicijativu za proglašenjem otoka Biševa značajnim krajobrazom:

Poštovani, 

krajobraz otok Biševo je jedno od rijetkih preostalih područja izuzetno bogatih bioraznolikošću, kao i područja tamnog neba. Zvjezdarnica Zagreb kao nositelj popularizacije i edukacije astronomije i znanosti u Hrvatskoj smatra da zaštita prirodnog noćnog krajolika ne samo da pogoduje astronomskim opažanjima ljepota noćnog neba, nego doprinosi i zaštiti cjelokupne prirodne baštine i krajobraza u njenom izvornom obliku. 

Stoga Zvjezdarnica Zagreb – Zagrebački astronomski savez snažno podupire građansku incijativu “Spasimo Biševo” u procesu prijave područja krajobraza otoka Biševo za područje značajnog krajobraza i parka tamnog neba kao dijela očuvane prirodne baštine radi zaštite ljudskog zdravlja i dobrobiti ekosustava.

Dr.sc. Dragan Roša, ravnatelj”

Prilog 6. – pismo podrške udruge za zaštitu noćnog neba – Naše nebo.

4. uključivanje lokalne zajednice u planiranje i upravljanje krajobrazom 

U Hrvatskoj je još uvijek prisutna nedovoljna razina stručne i javne svijesti o krajobrazu, kao životnoj okolini, važnom čimbeniku prostornog identiteta te njegovom doprinosu vrsnoći života stanovnika. U promjeni toga veliku ulogu ima djelovanje nevladinih i strukovnih udruga koje posebno važnim ističu uključivanje lokalne zajednice i stanovnika u procese zaštite, planiranja i uređenja krajolika, te provođenje programa naobrazbe o njegovim obilježjima i vrijednostima (Obad Šćitaroci et al., 2014).

Pravo sudjelovanja javnosti u odlučivanju o pitanjima koja se odnose na okoliš zastupa se međunarnodnim konvencijama, poput Aarhuške konvencije, kojoj kao članica Europske unije podliježe i Hrvatska. Na snazi od 2001., ova konvencija utemeljena je na pretpostavci da će veća javna svijest i uključenost u pitanja okoliša poboljšati njegovu zaštitu. Osmišljena je kako bi pomogla zaštititi pravo sadašnjih i budućih generacija da žive u okolišu koji odgovaraju njihovom zdravlju i dobrobiti. U tom smislu Konvencijom predviđa djelovanje u područjima osiguranja javnog pristupa informacijama o okolišu koje su pohranjene kod tijela vlasti, poticanja sudjelovanja javnosti u odlučivanju koje utječe na okoliš i proširenja uvjeta za pristup pravosuđu u pitanjima okoliša.

Hrvatska je potpisala i Okvirnu konvenciju Vijeća Europe o vrijednosti kulturne baštine za društvo, koja se odnosi na upravljanje različitošću, zajedničko življenje, kvalitetu životnog okruženja i demokratsku participaciju. Ova konvencija promovira inovativan pristup baštini koji podrazumijeva da se cjelokupnom problematikom baštine ne bi trebali baviti samo stručnjaci i javna uprava već svi građani i društvo u cjelini. Člankom 12. zemlje potpisnice tako se obvezuju:

“a. poticati sve da sudjeluju u: 

– procesu identifikacije, proučavanja, tumačenja, zaštite, očuvanja i predstavljanja kulturne baštine; 

– javnom promišljanju i raspravama o mogućnostima i izazovima vezanim uz kulturnu baštinu; 

b. pridavati značaj onim vrijednostima kojima svaka od zajednica povezanih baštinom pripisuje kulturnoj baštini s kojom se identificira; 

c. priznavati značaj uloge dobrovoljnih organizacija kao partnera u aktivnostima i kao konstruktivnih kritičara politika vezanih uz kulturnu baštinu;”

(Zakon o potvrđivanju Okvire konvencije Vijeća Europe o vrijednosti kulturne baštine za društvo, 2007)

Uloga uključivanja lokalne zajednice u održivom razvoju otoka prepoznata je i u novom hrvatskom Zakonu o otocima, koji potiče i podupire realizaciju koncepta ‘pametnog otoka’ – otoka “koji se uz korištenje odgovarajućih alata i inovativnih rješenja razvija ekološki, društveno, tehnološki i ekonomski održivo, gradeći pritom kružno gospodarstvo i povećavajući samodostatnost i otpornost na klimatske promjene”. Člankom 22. stavkom 1. Zakon definira odrednice pametnog otoka, koje tako točkom 9. uključuju i “jačanje i promoviranje socijalne uključenosti, edukacije i participacije građana”. Nastavno na ovu točku, člankom 24. Zakon ujedno potiče i razvoj civilnog društva na otocima: “U skladu s odrednicom Pametnog otoka iz članka 22. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona, Ministarstvo potiče i stvara povoljno okruženje za razvoj civilnog društva na otocima, jačajući ulogu i kapacitete organizacija civilnog društva i podržavajući njihovo umrežavanje.”

4.1 KOMUNIKACIJA GRADA KOMIŽE S GRAĐANIMA

Iako je sudjelovanje građana u planiranju i upravljanju krajobrazom njihovo neosporno pravo zastupljeno i nacionalnim i međunarodnim pravnim okvirom, na razini Grada Komiže ono ima tendenciju biti selektivno ili ostati na deklarativnoj razini. 

Primjerice, od 20 prijedloga za promjene u infrastrukturi Biševa, koje su građani Biševa prenijeli predstavnicima Grada tijekom konzultacija u organizaciji Grada Komiže u studenom 2018., do kolovoza 2019. nije realiziran niti jedan (popis prijedloga nalazi se u Prilogu 3).

U svrhu djelovanja koje se temelji na provjerenim informacijama, Građanska inicijativa Spasimo Biševo Gradu je uputila značajan broj upita, od kojih niti jedna institucija koja djeluje u skladu sa hrvatskim i međunarodnim pravnim okvirom i koja je transparentna ne bi trebala bježati.

Na dio upućenih upita Inicijativa je dobila odgovor tek posredstvom pučke pravobraniteljice i vladinog povjerenika za informiranje. U jednom od odgovora Grad je insinuirao i da razina brige koju građani mogu imati za neki lokalni problem ne može biti veća od one koju imaju oni koji tom sredinom upravljaju, odnosno dovelo se u pitanje građansko propitivanje kvalitetom upravljanja Gradom (prilog 5):

 “G. I. ‘Spasimo Biševo’ je u vremenu od prosinca pa do danas upućivana zahtjeve za pristup informacijama kako slijedi, pa ostavljam na prosudbu nadležnom tijelu, Povjereniku za informiranje, je li u ovom slučaju došlo do zloporabe institucije prava na pristup informaciji, tj. je li navedena građanska inicijativa zloporabi svoje pravo, namećući se, kao netko tko je zabrinut za neku problematiku, više od onih kojih su žitelji birali i koji ih u gradskom vijeću zastupaju, ignorirajući ustroj i ovlasti tijela lokalne uprave i samouprave.”

(Rješenje Zahtjeva za uvidom u sve dokumente koje je Grad Komiža potpisao sa Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode “More i krš”, a u vezi projekta “Centar za posjetitelje Modra špilja Biševo”, 2019)

4.2 Građanska inicijativa “Spasimo Biševo”

Inicijativa Spasimo Biševo je nevladino, neprofitno i apolitičko udruženje stanovnika i zaljubljenika u otok Biševo, nastalo kao reakcija na devastaciju arhološkog lokaliteta Poje, a sve s ciljem očuvanja kulturne, povijesne i prirodne baštine te poticanja njegovog održivog razvoja.

Ciljevi Inicijative su prikladna valorizacija sveobuhvatne baštine pučinskog otoka Biševa te upravljanje kulturnopovijesnim i prirodnim resursima otoka kroz primjenu strategije održivog razvoja. Kako je biševski krajobraz jedan od zadnjih primjera sačuvanog srednjovjekovnog ruralnog kulturnog krajolika, zalažemo se za sveobuhvatnu zaštitu krajobrazne cjeline otoka, sukladno Strategiji očuvanja, zaštite i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine RH. Inicijativa, također, informira i osvještava javnost o vrijednostima otoka, ali i o nagloj degradaciji kulturnih i prirodnih dobara otoka Biševa slijedom nasrtaja masovnog turizma.

Dosadašnje aktivnosti i rezultati djelovanja Građanske inicijative Spasimo Biševo:

  • Pokretanje portala spasimobisevo.org, u svrhu informiranja javnosti o značaju biševskog kulturnog i povijesnog krajolika te njegove uloge u razvoju Komiže, ali i cijele mediteranske regije.
  • Digitalizacija i objavljivanje pisane građe (knjige i znanstveni radovi) o Biševu, koja je nedostupna u knjižnici Grada Komiže, a koja je na ovakav način približena i lako dostupna na korištenje zainteresiranim javnostima.
  • Osigurana preventivna arehološka zaštita lokaliteta bivšeg benediktinskog samostana sv. Silvestra na otoku pokretanjem peticije za zaštitu koju je potpisalo 1600 osoba. 
    15. veljače 2018.:Arheološki lokalitet s ostacima benediktinskog samostana i crkva sv. Silvestra na otoku Biševu, katastarske čestice, 7324, 7325, 7326/1, 7326/2, 7326/3, 7328, 7330 i č zgr. *1077*1076, *1498 k.o. Komiža, do donošenja rješenja o utvrđivanju svojstva kulturnog dobra sukladno članku 12. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, najduže 6 godina od dana donošenja ovog rješenja, stavlja se pod preventivnu zaštitu (oznaka dobra P-5881) (Prilog 7.)
    Predstavnici Inicijative su osigurali i elementarno uređenje zapuštenog sklopa samostana, odnosno uklonili su oko 400 kubnih metara zelenila i smeća, te u detalje evidentirali loše stanje samostanskog kompleksa.
  • Poticanje zaštite i upisa stare biševske škole u Registar kulturnih dobara RH pokretanjem peticije koju je do sada potpisalo 1800 osoba. Škola se nalazi u neposrednoj blizini samostana sv. Silvestra, a za nju se trenutno predviđa projekt prenamjene u ugostitetljski objekt, pokrenut u izuzetno netransparentnom procesu od strane Grada Komiže (Prilog 8.)

4.3 Stavovi stanovnika i redovitih posjetitelja otoka Biševa o dosadašnjim i budućim smjerovima razvoja otoka Biševa

U razdoblju od travnja 2018. do svibnja 2019. godine Građanska inicijativa Spasimo Biševo provela je istraživanje kojim je putem anonimne web ankete ispitano kako posjetitelji i povremeni/stalni stanovnici doživljavaju budućnost otoka Biševa. U istraživanju je sudjelovalo 306 ispitanika. 

Ključno je za izdvojiti da:

  • od ponuđenih usluga, ispitanici su najmanje zadovoljni prezentacijom kulturnih dobara i zaštitom kulturnih lokaliteta na otoku;
  • s izgradnjom luksuznog smještaja ne slaže se 86%, a više od 90% ispitanika protivi se izgradnji apartmanskih naselja;
  • po pitanju ponuđenih sadržaja na otoku, najveći udio ispitanika smatra da otoku Biševu ništa ne nedostaje, odnosno da otok treba ostati takav kakav jest;
  • većina odgovora na pitanje o smjeru turističkog razvoja otoka Biševa (58%) podrazumijeva očuvanje autentičnosti otoka i robinzonski turizam, odnosno smjer održivog razvoja
  • 96% ispitanika ne podržava masovni turizam u uvali Mezoporat koja je poznata kao pristupna točka glavnoj turističkoj atrakciji otoka, Modroj špilji
  • polovica ispitanika (50%) ne slaže se s prijedlogom dogradnje i prenamjene stare biševske škole u ugostiteljski objekt, a razlozi koje navode odnose se na potrebu za očuvanjem autentičnosti i protivljenje poticanju masovnog turizma na Biševu

Na temelju analize podataka prikupljenih istraživanjem može se zaključiti da rezultati kvantitativnog i kvalitativnog dijela istraživanja ukazuju na želju za očuvanjem autentičnosti otoka Biševa. Jedinstvenost otoka, očuvanost prirodnih ljepota, autentičnost i mogućnost odmora uz mir i tišinu  koje otok pruža navode se kao glavne prednosti otoka koje je potrebno sačuvati. Ispitanici ne podržavaju razvoj u smjeru narušavanja navedenog, posebno ne podržavaju razvoj u smjeru poticanja masovnog turizma. Umjesto izgradnje novih objekata koji će privući veći broj turista na otok, predlažu razvoj u smjeru očuvanja i zaštite Biševa,  uz male infrastrukturne promjene koje će olakšati život i boravak na otoku i seoska domaćinstva koja će doprinijeti autentičnom doživljaju. 

U Portu (otok Biševo), 9. rujna 2019.

Stjepan Tafra

Građanska inicijativa Spasimo BiševoInicijativu za proglašenjem otoka Biševa značajnim krajobrazom podržavaju:

  1. Zvjezdarnica Zagreb – Zagrebački astronomski savez (Prilog 2.)
  2. Hrvatsko prirodoslovno društvo (Prilog 4.)
  3. Naše nebo – udruga za zaštitu noćnog neba (Prilog 6.)

5. PRILOZI

Popis priloga:

  1. Očitovanje Ureda za udruga Vlade RH na zahtjev za stručno tumačenje Zakona o udrugama 
  2. Pismo podrške Zvjezdarnice Zagreb – Zagrebačkog astronomskog saveza projektu “Područje značajnog krajobraza otok Biševo”
  3. Zapisnik: Konzultacije s građanima u organizaciji Grada Komiže 
  4. Pismo podrške Hrvatskog prirodoslovnog društva projektu “Područje značajnog krajobraza otok Biševo”
  5. Rješenje Zahtjeva za uvidom u sve dokumente koje je Grad Komiža potpisao sa središnjom agencijom za ugovaranje i financiranje (SAFU), a u vezi projekta “Centar za posjetitelje Modra špilja Biševo”
  6. Pismo podrške udruge za zaštitu noćnog neba – Naše nebo
  7. Rješenje ministarstva kulure o preventivnoj arheološkoj zaštiti starog biševskog samostana
  8. Proglašavanje škole na Biševu kulturnim dobrom od lokalnog značenja i njen upis u registar kulturnih dobara RH

IZVORI:

1. Zakon o potvrđivanju Konvecije o europskim krajobrazima. (NN 12/2002) URL: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/2002_10_12_144.html [13.8.2019.]

2. Butula et al. (2009) Inventarizacija, vrednovanje i planiranje obalnih krajobraza Dalmacije, Područje otoka Visa i Biševa. Split: Ured UNDP-a u Hrvatskoj. URL: https://issuu.com/undphr/docs/obalni_krajobrazi_dalmacije_vis_bisevo [13.8.2019.]

3. Obad Šćitaroci et al. (2014) Krajolik – čimbenik strategije prostornog uređenja, stručna podloga za Strategiju prostornog razvoja Republike Hrvatske. Zagreb: Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. URL:http://www.hzpr.hr/UserDocsImages/strategija/Studija_Krajolik_07-2014_za%20web.pdf [13.8.2019.]

4. Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske. (1997) Zagreb: Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje. URL: https://mgipu.gov.hr/UserDocsImages//dokumenti/Prostorno/StrategijaRH//Strategija_I_II_dio.pdf [13.8.2019.] 

5. Horwath i Horwath Consulting Zagreb (2009) Plan razvoja ekološkog i ruralnog turizma, Područje otoka Visa.  Split: Ured UNDP-a u Hrvatskoj. URL: https://issuu.com/undphr/docs/razvoj_eko_i_ruralnog_turizma_vis [13.8.2019.]

6. Strateški razvojni program Grada Komiže za razdoblje od 2015. do 2020. (2017) URL: https://www.komiza.hr/strateski-razvojni-program-grada-komize-za-razdoblje-od-2015-do-2020-godine/  [13.8.2019.]

7. Odluka o usvajanju strateškog razvojnog programa Grada Komiže za razdoblje od 2015. do 2020. (2017) Službeni glasnik Grada Komiže, 02/17. URL: http://www.komiza.hr/wp-content/uploads/2017/04/Slu%C5%BEbeni-glasnik-Grada-Komi%C5%BEe-br.-02-17.pdf 

8.  Zakon o otocima. (NN 116/18) URL: https://www.zakon.hr/z/638/Zakon-o-otocima [13.8.2019.]

9. Analiza turističke sezone 2018. godine na području Splitsko-dalmatinske županije i osnovne smjernice za pripremu turističke sezone 2019. (2019) Splitsko-dalmatinska županija [online] URL: https://www.dalmacija.hr/DesktopModules/Bring2mind/DMX/Download.aspx?PortalId=0&TabId=1177&EntryId=5112 [13.8.2019.]

10. Zaključak o prihvaćanju Analize turističke sezone 2018. na području Splitsko-dalmatinske županije i osnovne smjernice za pripremu turističke sezone 2019. (2019) Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije, 2019/49. URL: https://www.dalmacija.hr/sluzbeni-glasnik/izdanje?EntryId=5008 [13.8.2019.]

11. Bennie, J. et al. (2014) Contrasting trends in light pollution across Europe based on satellite observed night time lights. Sci. Rep. 4, 3789. URL: https://rdcu.be/bOPWK [13.8.2019.]

12. Konvecija o pristupu informacija, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (2001). EUR-Lex [online]. URL: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/ALL/?uri=celex:22005A0517(01) [13.8.2019.]

13. Zakon o potvđivanju Okvirne konvencije Vijeća Europe o vrijednosti kulturne baštine za društvo (NN 5/2007). URL: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/2007_05_5_68.html [13.8.2019.]

OZNAKE

inicijativa za zaštitu | Ministarstvo zaštite okoliša i energetike | Otok Biševo | sadašnjost (kategorija)

Jedan komentar

  1. Lovro

    Podrzavam inicijativu i razmisljam kako je to u sustini mala zastta slicno ko i kod Zlatnog rata ..zapravo vise je nanjelo stete nego koristi. Bisevo je danas na udaru nautickog turizma i citave flote plove cijelo ljeto prema njemu i tom bukom u moru zapravo devastiraju podmorje Bisevo je prebogato sadrzajma i posebnostima na kopnu i u moru da bi to mogao postati Park prirode u malom. Oko njega trebalo bi pokrenti tz zonu neuzimanja ( koja cuva od izlova) na pet godina Protivim se ovom opsadnom stanju i mislim da Vlada i nadlezna ministarstva trebaju naci kljuc za ogranicavanje posjeta ili cak privremenu zabranu . Otok je vrlo osjetljiv na sve vrste ugroza od izljevanja goriva , emisija plinova ,buke svi zaraduju na njemu a on gubi... Potpuno Vas razumjemo ali vodite racuna kad jednom dobijete zastitu tesko se dize na visi nivo. Park prirode jest Bisevo kao biser posebnosti. Osnova mi je zastita podmorja i mora oko njega s akcentom na buku moru i ogranicenja te vrste . Ako se ovako nastavi Bisevo ce izgubitti bitku. kao svi nasi prirodni fenomeni koji su pod utjecajem masovnog trizma, Prostor Biseva zbog njegove prostorne osjetljivosti treba istom zastititi.Bisevo je geomorfoloski fenomen ..i ne bih se slozio da je krajobrazne prirode kao platforma On je zatvoren i autonoman fenomen samodovoljan svojoj ljepoti ..treba ga staviti pod monitoring ministarstvava zastite okolisa i ministarstva kulture ako zaronite kroz podmorje vidjet ce te u tamo zasto ovo govorim. Prije desetak godina izvodili smo sanacije obale od mazuta na Salbunari i zbrinjavali opasni otpad ..Bilo bi dobro napraviti s ronilackim klubovima komize i visa jednu akciju snimanja stanja i vadenja otpada sto od naplavina morem sto od ljudskog faktora i mapirati floru i faunu sa morskom cvjetnicom i svim grotama vidjeti sto je otstalo od ribljeg fonda i morskih organizama.

OSTAVITE SVOJ KOMENTAR