Autor: Mr. sc. Vladimir Krtalić, dipli. ing. građ.

Posljedice bespravne gradnje

Već niz godina u javnosti se mnogo govori o problemu bespravne gradnje, neprimjereno izgrađenim građevinama bez nužne tehničke i društvene urbanističke infrastrukture, o urbanizmu visoke gustoće, o rušenju bespravno sagrađenih građevina, o kupcima stanova u bespravno izgrađenim zgradama koje su po nalogu građevinske inspekcije srušene ili se očekuje njihovo rušenje.

Posljedice su očite. Uloženo je mnogo novca u pravno nepostojeće građevine. U slučaju bespravne gradnje graditeljstvo, kao gospodarska grana, ne predstavlja «lokomotivu» koja vuče razvitak svekolikog gospodarstva, nego naprotiv negativno djeluje na gospodarski razvitak i pojedinaca i cijele države.

U javnosti postoje dvojbe kako postupati s bespravnom gradnjom. Dio javnosti suosjeća s bespravnim graditeljima koji su uložili mnogo novca za rješavanje svojih nužnih stambenih potreba, dok pojedini predstavnici lokalne samouprave nastoje legalizirati bespravno izgrađene građevine ili cijela naselja. Valja istaknuti da bespravni graditelj ugrožava:

  • javni interes
  • vlastiti interes i interese neposrednog susjeda
  • interese zajednice i
  • funkcionalnu i primjerenu upotrebu javnih i privatnih površina.

Bespravna gradnja narušava bit života u organiziranom društvu, svaki smisao urbanističkog planiranja i negativno djeluje na gospodarski razvitak jer se golema financijska sredstva ulažu u građevine na kojima se ne može uspostaviti vlasništvo, a time niti postići primjerena tržišna vrijednost.

Mnogi vlasnici zemljišta, na vlastiti rizik, sagradili su velik broj građevina na neuređenome građevinskom zemljištu bez građevinske dozvole ili su bitno odstupili od projekta na temelju kojeg je izdana građevinska dozvola s uvjerenjem da će ih ipak legalizirati.

Uzroci nastajanja bespravne gradnje

O uzrocima velikog broja bespravno izgrađenih građevina i mjerama koje bi u začetku sprječavale bespravnu gradnju malo se govori.

Za bespravnu gradnju kakva je na području Republike Hrvatske, postoje mnogi uzroci, kao što su:

  • stručno urbanistički
  • gospodarski
  • socijalni, te
  • upravno-pravni.

Sve ih treba pažljivo analizirati i predložiti nužne mjere koje bi u začetku sprječavale bespravnu gradnju, kako je to uređeno u državama članicama EU.

Planiranje korištenja zemljišta, uređeno Zakonom o prostornom uređenju, Zakonom o gradnji i Zakonom o komunalnom gospodarstvu postupno je usklađivanje hrvatskoga sustava sa sustavima planiranja korištenja zemljišta u državama članicama EU.

Navedeni hrvatski propisi još uvijek nisu usklađeni s odgovarajućim propisima država članica EU, osobito država Srednje Europe, koji se već više od pola stoljeća u gotovo neizmijenjenom obliku uspješno primjenjuju. Tim je propisima uređen niz pravnih pitanja koja u začetku sprječavaju bespravnu gradnju, primjerice:

  • početak gradnje građevine na građevinskoj čestici uvjetovanje izgradnjom tehničke urbanističke infrastrukture (opskrba vodom i energijom te odvođenje otpadnih voda i odlaganje komunalnog otpada)
  • obvezatna primjena detaljnog plana uređenja (provedbenog urbanističkoga plana) za sve fizičke i pravne osobe
  • pravni «instrumenti» za provođenje detaljnog plana uređenja
  • zaštita turističkih a ne samo obalnih područja
  • urbana komasacija, uređenje međa i izvlaštenje na obuhvatu detaljnog plana uređenja
  • financiranje gradnje tehničke urbanističke infrastrukture sukladno urbanističkoj gustoći i komunalnom standardu na obuhvatu detaljnog plana uređenja (provedbenog urbanističkoga plana)
  • vrste i namjena građevinskih područja, način korištenja i iskoristivost građevinske čestice te
  • načela procjene tržišne vrijednosti zemljišta, neizgrađene i izgrađene građevinske čestice.

Nedostatak navedenih pravnih instrumenata jedan je od glavnih razloga što u nas bespravna gradnja nije u začetku spriječena, što nije osiguran dovoljan broj uređenih i opremljenih građevinskih čestica na kojima se može graditi.

Treba posebno istaknuti da nadležne vlasti poduzimaju niz mjera u okviru postojećih propisa kojima nastoje urediti ovo važno područje, zaštititi prostor i rušenjem bespravno izgrađenih građevina obeshrabriti buduće bespravne graditelje.

Jedan komentar

  1. Živko Petričić

    Za zakonitu gradnju graditelj treba biti vlasnik zemljišta ili imati pismenu suglasnost ostalih suvlasnika zemljišta te treba formirati građevinsku česticu u katastru. Na žalost te osnovne principe ne poštuju ni državne institucije u Republici Hrvatskoj jer izdaju građevne dozvole u suprotnosti sa zakonom. Ministarstvo graditeljstva je napravilo pravilnik (potpisan od bivše ministrice M.Taritaš) kojim se može "ravni krov zamjeniti kosim iako je to protivno sa važećim urbanističkim planom". To je strašno jer se u praksi napravi ravni krov na maksimalno izgrađenim stambenim etažama pa se nakon par godina napravi strmi kosi krov sa još dvije stambene etaže. Predlažem rješenje bespravne gradnje: Bespravna gradnja se odmah prenosi u vlasništvo države kaja je može zadržati, pokloniti lokalnoj upravi ili prodati na licitaciji. Tako bi bespravni graditelji sigurno bili sprijećeni da ulažu svoj novac u nešto što će im biti oduzeto.

OSTAVITE SVOJ KOMENTAR