Inicijativa Spasimo Biševo je nevladino, neprofitno i apolitičko udruženje stanovnika i zaljubljenika u otok nastalo kao reakcija na devastaciju arheološkog lokaliteta Poje, s ciljem očuvanja kulturne, povijesne i prirodne baštine, te održivog razvoja ovog pučinskog bisera.
Ciljevi
Ciljevi inicijative su prikladna valorizacija sveobuhvatne baštine pučinskog otoka Biševa te upravljanje kulturnopovijesnim i prirodnim resursima otoka kroz primjenu strategije održivog razvoja. Kako je biševski krajobraz jedan od zadnjih primjera sačuvanog srednjovjekovnog ruralnog kulturnog krajolika, zalažemo se za sveobuhvatnu zaštitu krajobrazne cjeline otoka, a sukladno Strategiji očuvanja, zaštite i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine RH.
Povijesni kulturni krajolik otoka Biševa nastao u međuodnosu čovjeka i prirode uvjetovan je pučinskim smještajem te odražava tradicionalne prostorne odnose koji ilustriraju povijesni razvitak lokalne zajednice. Također, s obzirom na golemi arheološki potencijal Biševa kontinuirano naseljenog od antike, strategija održivog razvoja otoka bi, između ostalog, trebala predvidjeti i upravljanje otočkom kulturnopovijesnom baštinom formiranjem arheološkog parka na mjestu samostana i crkve sv. Silvestra.
U konačnici, cilj inicijative je i informiranje javnosti o nagloj degradaciji kulturnih i prirodnih dobara otoka Biševa slijedom nasrtaja masovnog turizma. Arheološki lokalitet Poje markiran benediktinskom crkvom 11. st. odnedavna je devastiran bespravnom izgradnjom dok su u pripremi dvojbeni projekti lokalne zajednice koji se baziraju isključivo na temi Modre Špilje koja se besramno eksploatira te se u pitanje dovode i njena spomenička svojstva.
Ovom inicijativom, a u partnerstvu sa službom zaštite kulturnih dobara, želimo potaknuti (u duhu Faro konvencije*) uspostavu ravnoteže između sve učestalijih planiranih javnih i privatnih aktivnosti s kulturnopovijesnim i prirodnim vrijednostima otoka, a radi postizanja održivog korištenja njegove kulturne i prirodne baštine.
Zašto spasimobisevo.org?
Portal spasimobisevo.org pokrenut je u svrhu informiranja javnosti o značaju biševskog kulturnog i povijesnog krajolika, te njegove velike važnosti i uloge u razvoju Komiže, ali i cijele mediteranske regije. Utjecaj otoka Biševa ne može se i ne smije mjeriti samo i isključivo prema statistikama posjećenosti Modre špilje kao turističke atrakcije. Turizam ne smije biti sam sebi svrha. Stoga smo okupili entuzijaste, stručnjake i osviještene građane koji o razvoju tog pučinskog bisera promišljaju pametno.
U knjižnici grada Komiže nemoguće je doći do knjiga i znanstvenih radova koje smo digitalizirali i objavili na stranicama, te tako tu vrijednu građu približili javnosti.
Nadamo se da će približavanje i osvjetljavanje povijesne, kulturološke i ekološke uloge otoka Biševa u razvoju viškog arhipelaga i Dalmacije osvijestiti važnost očuvanja naše zajedničke prošlosti za buduće naraštaje.
Veliki broj citiranih znanstvenih radova preuzet je sa web sjedišta Hrčak - centralnog portala koji na jednom mjestu okuplja hrvatske znanstvene i stručne časopise koji nude otvoreni pristup svojim radovima.
* Faro konvencija promovira inovativan pristup baštini, koji podrazumijeva da se cjelokupnom problematikom baštine ne bi trebali baviti samo stručnjaci i javna uprava već svi građani i društvo u cjelini.
![]()
Naselje Poje (Napoje)
Ivan Splićanin, graditelj samostana, odabrao je upravo savršen geografski položaj otoka Biševa sa kojeg će se kršćanstvo širiti na istočnu obalu Jadrana. Na markantnom položaju biševske uzvisine, a na ruševinama starokršćanske crkve, Ivan u 11. st. gradi novu crkvu oko koje će se kasnije razviti selo Poje. Ali ni to nije početak naseljavanja ovog višeslojnog arheološkog lokaliteta. Najstariji trag ljudske aktivnosti (ako preskočimo prapovijest) je villa rustica osnovana u prvim stoljećima p. Kr. O značaju tog objekta možda najbolje govori činjenica da se radi o jednoj od dvije poznate helenističke rustične vile na našoj obali. Rimljani nisu mogli zaobići ovu plodnu uzvisinu pa i oni intenzivno koriste istu lokaciju.
Nad ostacima je samostana, najvjerojatnije tijekom baroka, nastao omanji građevinski sklop kamenih kuća koji zajedno s crkvom čini veoma skladnu ambijentalno-povijesnu cjelinu.
Otok Biševo
Biševo (tal. Busi) je otok u Jadranskom moru, 5 km jugozapadno od Visa; s Komižom je tijekom čitave godine povezan brodskom linijom (prugom). Površine 5,91 km² s 11 stanovnika (2011). Još 1961. je na Biševu bilo 114 stanovnika (prije II. svjetskog rata preko 300) koji su živjeli u osam zaselaka: Mezoporat, Vela Gora, Potok, Poje, Nevaja, Porat, Salbunara Gornja, Salbunara Donja.
ma, gledao sam cijelu stvar preko iOtok pa sam mislio da su se uspjeli na Biševu izorganizirati i srediti stvar... ali kako vidim gladna Komiža će dofurati svoj vid balkanskog turizma, betoniranja, kič i ostala sranja kao što svi rade po obali i otocima, nebi li uzeli veću šušku od nižeg srednjeg sloja kojeg nazivaju turistima... jadno, bijedno, hrvatsko...
Čitav otok Biševo i njegovo podmorje, ne samo Modru spilju, treba proglasiti barem spomenikom prirode ili značajnim krajobrazom čim prije. I naravno donijeti strategiju održivog razvoja otoka Visa i njegovog akvatorija.
Strašno ,nekada je to bio otok za Robinzone u prekrasnioj prirodi Nije li i turizam invazija Samo što zbog šake dolara ne dizemo ograde kao za migrante
Na Bisevo sam prvi puta dosao sa pok.barba Bepotom Concikom jos kao dijete davnih predestih godina proslog stoljeca. Bilo mi je to carobno mjesto, zajedno sa Brusnikom,Svecom,Palagruzom. Masovni turizam donosi novce ali upropastava ljepote mjesta i lokaliteta koje je priroda stvorila.
Predivan kutak Svemira na kojem ne treba graditi ništa novo..ni ceste, ni hotele, ni sportske terene. Treba samo prenamijeniti postojeće zbog očuvanosti ljepote i mira. U uvali Mezuporat treba urediti napušteni ugostiteljski objekt, u uvali Salbunara treba otvoriti još jedan objekt restoranskog tipa gdje bi gosti mogli ručati. I treba riješiti fiskalizaciju. Skupe ulaznice za špilju, a problem je dobiti R1 račun. Zašto???
Bisevo treba zastititi od masovnog turizma. Obavezno uvesti dnevni ograniceni broj gostiju, narocito za Modru spilju.
Biševo je predivan otok!
Ostavite Biševo kakvo jest, molim vas...moliiiim vas...ne betonirajte ga, ne asfaltirajte ga...ne činite mu NIŠTA. Najljepše je takvo kakvo jest!! Betoniranje, asfaltiranje i shopping-centri se danas dešavaju npr. Krku To je naprosto da sjedneš i plačeš što rade Krku...u ime "civilizacije"!! Strašno!! Ostavite Biševo kakvo je bilo i kakvo jest a "investitore" umočite u katran pa u perje i u barci ih uputite prema Otrantu...
Drogo mi je da ih ima vece jer tudumi nimaju pojma ni o Biševu ni o njemu a da su naši stori živi i da vide sve ovo nebi tako lako do spile a pogotovo nautika koja žari i pali.
U cijeloj anketi mi se najvise svidjelo pitanje o malom lokalnom ducani. Zasto npr. domaci svit ne bi mogao kupiti pivu po ducanskoj cijeni? To je mozda jedino sto fali Bisevu. Dakako postojece prostore urediti, nista NOVO nije potrebno. Mikakav razvoj turizma Dapace - valjalo bi ograniciti svaku vrstu invazije. Ograniciti dnevni ulaz Modru i Medvidju Neks to budu ekskluzivni ilasci, tajnoviti i TIHI zaboga TIHI bez buke dovikivanja bljeskanja buckanja .. Neka Bisevo ostane Tihi predivan biser tamo gdje ga je Bog, vjerujem s pravom postavio.
Na Biševo dolazim više od trideset godina, isključivo svojim brodom. Trideset godina obilazim i druge otoke širom Jadrana i tvrdim da je to jedini otok koji je još sačuvao svoj identitet i izvornu ljepotu. Bilo bi sebično tražiti da takav ostane radi mene. Žiteljima treba omogućiti da tamo rade i zarade i da se bave onim što znaju i čime se tamo mogu baviti. ALI! Neka učine sve (učinimo sve) da se u najvećoj mjeri sačuva njegova izvornost i ljepota. Time će i njihov rad biti vrijedniji a proizvodi skuplji. Uostalom, dođe li tamo beton, asfalt i "LIDL" (ovdje spomenut samo kao paradigma jeftinog kapitalizma), od toga žitelji ionako neće imati nikakve koristi. Postati će samo još jedan rasprodani, betonirani, marinizirani,obezdušeni otok. Skoro pa kao Hrvatska u malome. Toni Lučić Lavčević, Stari Grad