Autor: Ante Jončić Škoboj

Od prvih dana doseljavanja na Otok pa do današnjih dana, logično je bilo za svakog biševljanina da kada gradi obiteljsku kuću da uz ni ugradi i gustirnu. Pored gustirne uz kuću gradile su se i gustirne u polju (uz vinograde). To je također bilo nužno zbog potrebe prskanja vinograda, protiv bolesti – peronospore.

U civilizacijskim dostignućima, danas krajem dvadesetog stoljeća opskrba vodom iz gustirni je nedostatna i to iz više razloga. Kao prvo, za svako kućanstvo potreban je tekuća voda au vlastitoj kući, jer bez vode, kao i bez elektrike nema napretka ni prosperiteta na Otoku. To su bitne pretpostavke da bi još par mladih ljudi koji tamo žive ostalo na Biševu. Drugo, turistički i ugostiteljski objekti također su neprimjereni bez tekuće vode u njima.

Danas na Biševu i to u ljetnom razdoblju obitava oko 20 do 25 stanovnika, u zimskom razdoblju sigurno manje, tako da za domicilno stanovništvo nije neki veći problem opskrbe vodom iz gustirne. Međutim, zamislite turističko-ugostiteljski objekt bez tekuće vode, a Biševo u tom smislu ima perspektive ako se određene rukovodne strukture pobrinu za cjelovitu infrastrukturu na području otoka Biševa.

Treće, poljoprivreda također da bi se razvijala, neophodna je tekuća voda, pogotovo kod uzgoja povrća i voća. Danas, kad se govori o otocima i njihovu razvoju, često se spominju brže brodske linije i slično, što ne osporavam. Međutim, u prvom redu je infrastruktura, bez koje je bilo kakav napredak neostvariv.

Zbog svega toga, trebala bi u prvom redu da bude briga nadležnih struktura vlasti, kaptaža i izgradnja vodoopskrbe na Biševu, a takva mogućnost, po meni, postoji.

Na Biševu postoji naselje u središtu otoka, s nazivom Potok. Također, postoji i uvala sa zapadne strane otoka koja se zove uvala Potok. U unutrašnjosti uvale Potok postoji jedno malo žalo ispod kojeg izvire voda. Pretpostavka je, da su zbog toga, kako naselje tako i uvala dobili naziv Potok.

Vjerujem da bi se kaptažom, negdje na prostoru između uvale i naselja Potok, moglo doći do tekuće vode, čime bi bila moguća opskrba čitavog Biševa. Za sada neka to bude “utopija”. Za budućnost, neka svoje kažu mlade generacije. To su moje vizije, vjerujem, da će se one jednom ipak i ostvariti.

Autorice: Katarina Kurić, Valentina Gogić

RH I OTOCI

  • zemlja tisuću otoka
    • – ima ih 1185, od toga ima 718 otoka te 467 hridi i grebena
  • naseljeno je 67 otoka, a povremeno ih je naseljeno 15-ak
  • samo 9 otoka ima vodne resurse za vodoopskrbu
    • kapaciteti njihovih izvorišta vode kreću se od 3 l/s do 300 l/s
  • ostali otoci:
    • dobivaju vodu s kopna
    • skupljanje kišnice ili dovoženje vode brodovima u vodonosnicima

Program vodoopskrbe otoka

    • svrha: omogućiti svakom otočnom naselju siguran i dovoljan dotok pitke vode
    • potrebno odrediti i analizirati dostupne vodne resurse, prognoze potreba za vodom, zaštite voda, zaštite od štetnog djelovanja voda
  • državni program, koji izrađuju Hrvatske vode uz suradnju Državne uprave za vode
  • predviđa gradnju, dogradnju i rekonstrukciju vodoopskrbnih sustava u opsegu da se dostigne 85% opskrbljenosti stanovnika vodom iz javnih sustava i podmirenje potreba gospodarstva, u prvom redu turizma

Ciljevi:

  • Ciljevi:
    • radovi na sustavima vodoopskrbe otoka
    • razvoj vodoopskrbe otoka Raba i Malog Lošinja 
    • izgradnja magistralnog cjevovoda Nin-Petrčane za dovođenje vode do otoka Vira
    • izrada projektne dokumentacije za vodoopskrbu malih zadarskih otoka
    • rekonstrukcija vodoopskrbnih cjevovoda na Visu, Lastovu
    • početak radova na vodoopskrbnom sustavu Drvenik Veliki

VODNI RESURSI

  • količine padalina tijekom godine
    • na vanjskim otocima: 600-700 mm
    • na unutrašnjim: 700-900 mm
    • uz obalu, u blizini gorskih lanaca: 1500 mm
  • teškoće u vodooprskrbi zbog propusne podloge – krš na vapnencima i dolomitima, te nepovoljni godišnji raspored padalina
  • otoci pripadaju slivu Jadranskog mora
    • na otocima nema površinskih tokova ili su rijetki
  • otoci su siromašni iskoristivim vodnim resursima

Krk – ima vlastite izvore vode i vodovod

  • Krk – ima vlastite izvore vode i vodovod
  • Cres – ima vlastite izvore vode i vodovod
  • Pag – vodovod
  • Vir – nema stalnih izvora, nekoliko kopanih bunara
  • Dugi Otok –iskopana 3 bunara te su prognoze za sušno razdoblje obećavale velike količine kvalitetne vode, ali nisu ispunjene, koristi se kišnica
  • Ugljan – vodovod
  • Brač – vodovod
  • Hvar – ima vlastite izvore vode i vodovod
  • Vis – mali izvori (stalni ili povremeni) nalaze se samo u komiškoj i viškoj uvali
  • Korčula –nakupljanje znatne količine podzemne vode, vodovod

Načini vodoopskrbe

  • skupljanje kišnice, njezino čuvanje i iskorištavanje
    • skupljanje kišnice s krovnih površina ili velikih sabirnih ploha i cisterni
    • prikupljanje i očuvanje kišnice u što ranijoj fazi u hidrološkom ciklusu, kako bi se osiguralo najbolje iskorištenje padalina, prije nego otječe po površini, procjedi se u tlo ili ispari
  • dovođenje vode s kopna cjevovodom ili brodovima

TRENUTNO STANJE

  • veliki naseljeni otoci imaju vodoopskrbu koja razmjerno zadovoljava
  • razvoj vodoopskrbnih sustava uz dovod vode s kopna
    • do 1991. godine položeno mnogo podmorskih cijevi
  • zahvati vode na otocima nemaju utvrđene zone sanitarne zaštite, a kvaliteta vode često ne zadovoljava standarde
  • objekti vodovodnih sustava su stari, a njihovo održavanje ne zadovoljava
  • sagrađeni su magistralni dovodi, a nedostaje opskrbna mreža
  • veliki su gubitci vode u sustavima
  • opremljenost komunalnih poduzeća koja gospodare vodoopskrbom ne zadovoljava

RASPOLOŽIVE I POTREBNE KOLIČINE VODE NA OTOCIMA

  • kapaciteti slatkih voda za otoke:
    • 459 l/s ili 14.5 x 106 m3/god.,
    • a predviđeni kapaciteti dostatni za stanovništvo, turiste, industriju i poljoprivredu procijenjeni su na 4715 l/s ili 148.7 x 106 m3/god.
  • uključivši u obzir gubitke u vodovodnoj mreži te one kod potrošača (40%), našim otocima bi trebalo ukupno oko 970.6 l/s slatkih voda
  • potreba za dodatnim količinama vode zbog:
    • veliki rizik od požara tijekom ljetnih mjeseci
    • nautički turizam i marine trebaju dodatne količine voda
    • rast potrošnje voda u turizmu

POTENCIJALNE KOLIČINE SLATKIH VODA NA NAŠIM OTOCIMA

  • glavna opskrba pitkim vodama na primorju potječe iz podzemlja
  • rasprostranjenost i izdašnost vrulja duž obale i otoka – goleme količine voda u podzemlju
    • na svim našim otocima zabilježeno je oko 60 vrulja
    • njihova izdašnost kreće se od par litara do preko stotinu litara u sekundi
  • potencijalne količine voda su 50 puta veće od količina koje troše naši otoci

VODOOPSKRBA KORIŠTENJEM KIŠNICE

  • 1) sustav opskrbe vodom koji za sakupljanje vode koristi određene građevine (krov objekta i/ili izgrađene nakapne plohe), ta se voda u pravilu koristi za piće
  • 2) sustav u kojem se voda iz povremenih vodotoka nastalih za vrijeme većih količina padalina koristi za više namjena, a najviše za potrebe navodnjavanja

Problematika kakvoće vode

  • Zagađivači kakvoće kišnice:
    • ispuštanja u atmosferu – rezultati izgaranja manjih kućnih ili većih sustava (termoelektrane, toplane…); najopasnija su ispuštanja industrija; nastaju teški metali, kisele kiše (SOx, NOx)
    • talog i prašina – talože se na nakapnu plohu, u prometnim sredinama imaju velik utjecaj, a na seoskim područjima i izoliranim prostorima vrlo mali; nastaju anorganske i organske tvari i teški metali
    • raslinje  lišće i raslinje može izazvati zagađenje kada dospije na nakapne plohe, nastaju organske tvari i pesticidi
    • životinje – uglavnom bakteriološko zagađenje, organske tvari sadržane u izmetu
    • korisnik vode – neprimjereno zahvatanje vode kroz otvore
    • procjeđivanje u cisternu – rijetko, opasno ako se fekalije ili talog od gnojiva procijeđuju u cisternu

Kakvoća vode

  • kakvoća kišnice varira s trajanjem kiše
    • najzagađenija je u početku kiše dok se ne ispere nakapna ploha, a sa trajanjem kiše, kakvoća se poboljšava
  • smatra se da je količina kiše od 1.5-2.0 mm dovoljna da ispere talog sa nakapne plohe i dijelom iz atmosfere, te se poslije toga smatra da je kakvoća kišnice trajna i smatra se stvarnom kakvoćom vode

Podjela kišnice po kakvoći prema prostornom raporedu:

  • Vode urbanih područja (unutar gradskog područja)
  • Vode prigradskih područja (do 5 km udaljenosti od ruba grada)
  • Vode područja koja su znatnije udaljena od naselja (bar 10 km udaljenosti od ruba grada) – ruralna područja

OTOCI

  • samo 67 je stalno naseljeno
  • glavni problem oduvijek je bio nedostatak pitke vode, a najviše je izražen na otocima koji nemaju povoljne prirodne uvjete za formiranje većih podzemnih vodonosnika
  • Hvar, Brač i Korčula imaju vlastite prirodne resurse, a otok Vis još i danas koristi vodu iz vlastitog podzemnog vodonosnika
  • najveći otoci su povezani podmorskim cijevima na krške izvore na kopnu, a planirano je i daljnje širenje cjevovoda
    • upitna je ekonomičnost vodovodne mreže, čiji se kapacitet u zimskim mjesecima ne koristi više od desetine
    • tehnologija desalinacije također je upitne ekonomičnosti jer je najskuplje pročišćavati more
  • Cilj je pronalazak podzemnih vodonosnika na većini otoka, iako su povezani cjevovodima na kopnene izvore, da u slučaju izvanrednih uvjeta mogu omogućiti dostatnu količinu vode.

Hidrogeološke karakteristike

  • najveći dio otoka izgrađen je od karbonatnih stijena, te od mlađih klastičnih flišnih naslaga
  • nakon zadnjeg glacijala došlo je do izdizanja razine mora za oko 100 m, a rezultat je okršavanje, redukcija i nestanak dijela vodotoka, potapanje ušća Neretve, zaljeva Stona i Malog Stona, odvajanje dijelova kopna i nastajanje otoka
  • uvjeti za formiranje pitke podzemne vode na otocima nisu povoljni zbog:
    • hidrogeoloških karakteristika, izrazito izduženog oblika i malih površina otoka
    • padaline se infiltriraju u dobro propusnu sredinu i dreniraju u more

Stanje i perspektive

  • na većini otoka potreba za vodom se rješava prikupljanjem kišnice u cisterne, većinom javne, a neki imaju i razvedene lokalne vodovodne mreže
  • otoci su dobro propusni bez površinskih tokova i s rijetkim pojavama izvorske vode
  • padaline se brzo infiltriraju u podzemlje ili otječu u more, te su količine slatke vode ograničene
  • neravnomjerna količina padalina tijekom godine uzrokuju nestašice u sušnim razdobljima

Cijena vode na otocima

  • na otocima je voda najskuplja jer se puno mora uložiti da voda dođe do krajnjih korisnika. Npr. voda iz vodonosca na Molatu je skuplja nego za ostale, za mještane kubik vode stoji 16 kuna i 31 lipu, što je više nego u Zagrebu, a za one koji nemaju prebivalište na otoku kubik dođe 85 kuna!
  • i voda na Krku se puno plaća, fiksni troškovi koji se plaćaju za vodu ondje su već godinama najviši u državi
  • uz to da vode ima, bitno je i to da voda nije preskupa!
  • video

Zaključak

  • opskrba vodom na otocima je pitanje preživljavanja, o njoj ovisi hoće li hrvatski otoci preživjeti kao naseljeni otoci ili će postati nenaseljeni
  • turizam je temelj otočne ekonomije, ali je i problem kad govorimo o opskrbi vodom, posebno na otocima srednjeg i južnog Jadrana koji, za razliku od sjevernih otoka, nemaju oborina u lipnju i srpnju kada je turistička sezona u jeku i kada veliko povećanje populacije povećava potrošnju vode.
  • spajanje na kopneni vodoopskrbni sustav je skupo rješenje i gubi se i do 50% vode, desalinizacija je također skupa i nije ekonomski isplativa, predlaže se suvremenija varijanta tradicionalnog prikupljanja kišnice u spremištima, pri čemu bi novitet predstavljala dodatna spremišta za iskorištenu vodu koja se može ponovo upotrijebiti.

OZNAKE

Otok Biševo | budućnost (kategorija)

Jedan komentar

  1. Siniša Brunsko

    Vrlo pozitivno razmišljanje jer bez vode i struje nema razvoja. Što se tiče struje ona je riješiva mini vjeroelektranom i elektropanelima nove generacije koje nebi utijecali na prirodu, okoliš i prirodna staništa ptica. Danas postoje specijalizirane tvrtke koje dektetiraju, pronalaze i buše za pronalazak vode u puno težim uvijetima. Također voda ako ima salinitet postoje desalinatori koji takvu vodu prerađuju u pitku ili tehničku vodu i vodu za navodnjavanje. Danas su tehnološki procesi i postrojenja dostigli takvu razinu da ove poteškoče se mogu pravazići bez veliki tehnički i ekonomskih poteškoča! Poznajemo stručnjake i tvrtke iz navedene problematike te stojimo na raspolaganju građanskoj inicijativi i lokalnoj samo upravi da ih povežemo te se iznču najprihvatljivija riješenja! Srdačan pozdrav i stijimo na raspolaganju i imamo želju pomoći svojim, znanjem, iskustvom i poznavanje navedene problematike. Molim da mi javite vaše sijedište i da se upoznamo pobliže sa navedenom egzicionalnom problematikom i potrebama opstanka domicilnog stanovništva te planskom razvoju turizma na otoku sa statusom zaštičenog područja. Molimo odgovornu osobu da nam se javi za daljni kontak i moguću suradnju? Sa štovanjem Siniša Brunsko HRVI Dragovoljac Domovinskog rata, kap.duge plovidbe, vodio i držao hotel u Nacionalnom parku, manager za energetiku u mirovini. ILočka 4, 21000 Split Kontakt mob: 0996373901 E-mail: sbrunsko@gmail.com

OSTAVITE SVOJ KOMENTAR