Izdanje: NN 128/2004
Broj dokumenta u izdanju: 2291
Donositelj:Vlada Republike Hrvatske

Na temelju članka 45. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, br. 30/94, 68/98, 61/2000, 32/2002 i 100/2004), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 9. rujna 2004. godine donijela

UREDBU

O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORA

1 OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovom se Uredbom određuju uvjeti i mjere za uređenje zaštićenog obalnog područja mora u svrhu njegove zaštite, svrhovitog, održivog i gospodarski učinkovitog korištenja.

Ova Uredba primjenjuje se u postupku izrade i donošenja prostornih planova, te u postupcima njihove provedbe.

Članak 2.

Zaštićeno obalno područje (u daljnjem tekstu: ZOP) obu­hvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte i ucrtava se na Hrvatskoj osnovnoj karti (zemljovidu) dopunjenoj ortofoto (aerofotogrametrijskim) prikazom.

Obalna crta u smislu ove Uredbe je crta plimnog vala na obali.

Članak 3.

U ZOP-u će se planiranje i uređenje prostora temeljiti na osnovnim planskim smjernicama:

– očuvati prirodne, kulturne, povijesne i tradicijske vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika,

– osigurati primjenu mjera zaštite okoliša na kopnu i u moru, te osobito resursa pitke vode,

– planirati cjelovito uređenje i zaštitu na osnovi kriterija oču­vanja prirodnih vrijednosti i cjelovitosti pojedinih morfo­loških cjelina,

– sanirati vrijedna i ugrožena područja prirodne, kulturne i povijesne baštine,

– osigurati slobodan pristup obali i prolaz uz obalu te javni interes u korištenju, osobitog pomorskog dobra,

– očuvati nenaseljene otoke i otočiće s prirodnim i kultiviranim krajolikom prvenstveno u funkciji poljoprivrednih djelatnosti, rekreacijskog korištenja, organiziranog posjećivanja i istra­ži­va­nja, bez planiranja građevinskih područja,

– očuvati prirodne plaže i šume, te poticati prirodnu obnovu šuma i drugu autohtonu vegetaciju,

– ne planirati nova građevinska područja naselja niti njihovo međusobno povezivanje,

– ograničiti gradnju u neizgrađenom dijelu postojećih građe­vin­skih područja naselja i izdvojenih građevinskih područja (iz­van naselja) uz morsku obalu i ušća vodotoka osim za funkcije neposredno povezane uz more, morsku obalu i vodotoke,

– ograničiti gradnju proizvodnih i energetskih građevina radi zaštite i očuvanja prostornih vrijednosti,

– uvjetovati razvitak prometne i komunalne infrastrukture zaštitom i očuvanjem vrijednosti krajolika,

– planirati građevine stambene, poslovne i druge namjene tako da namjenom, položajem, veličinom i oblikovanjem poštuju zatečene prostorne vrijednosti i obilježja,

– sanirati postojeća napuštena eksploatacijska polja mineralnih sirovina i industrijska područja prvenstveno pejsažnom rekultivacijom ili planiranjem ugostiteljsko-turističke i sportsko-re­kre­a­cij­ske namjene.

UVJETI I MJERE ZA IZRADU I PROVEDBU PROSTORNIH PLANOVA

Članak 4.

U ZOP-u se ne mogu povećavati niti osnivati nova građevinska područja, osim izdvojenih građevinskih područja (iz­van naselja) za ugostiteljsko-turističku namjenu površine naj­više 15 ha.

Nova izdvojena građevinska područja (izvan naselja) za hotelsko-turističku namjenu mogu se planirati samo ako su postojeća ugostiteljsko-turistička područja (zone) izgrađena preko 80%.

Iznimno, od stavka 1. ovog članka, ako je izgrađeni dio građevinskog područja veći od 80% površine ukupnog građe­vinskog područja, u ZOP-u se građevinsko područje može povećati najviše do 20% površine izgrađenog dijela građevinskog područja.

Ako je izgrađeni dio građevinskog područja manji od 50% od ukupnog građevinskog područja, građevinsko područje mora se smanjiti na 70% postojeće površine.

Ako se građevinsko područje nalazi izvan granica ZOP-a s više od polovice površine, za planiranje i uređenje tog dijela primjenjuju se smjernice određene prostornim planom županije.

U smislu ove Uredbe izgrađenim dijelom građevinskog područja smatraju se izgrađene građevne čestice i druge površine privedene različitoj namjeni, a neizgrađeni dio građevinskog područja je jedna ili više neposredno povezanih neuređenih i neizgrađenih građevnih čestica ukupne površine veće od 5.000 m2 kao i sve rubne neizgrađene čestice.

Postojećim građevinskim područjima podrazumijevaju se građevinska područja naselja i izdvojena građevinska područja (izvan naselja), utvrđena odgovarajućim dokumentom prostornog uređenja usklađena s namjenom površina i kriterijima određenim prostornim planom županije.

Članak 5.

U ZOP-u se ne može planirati gradnja, niti se može graditi pojedinačna ili više građevina namijenjenih za:

– istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina, osim morske soli,

– iskorištavanje snage vjetra za električnu energiju,

– skladištenje, obradu i odlaganje otpada, osim ako to zahti­je­vaju prirodni uvjeti i konfiguracija terena,

– vlastite gospodarske potrebe (spremište za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.) izvan građevinskog područja, osim za prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu s veli­činom parcele najmanje 3 ha (kao prizemne građevine ukupne površine do 200 m2 i udaljene najmanje 300 m od obalne crte, a na otocima udaljene najmanje 100 m od obalne crte),

– privez izvan građevinskog područja,

– sidrenje, ako smještaj sidrišta nije objavljen u službenim pomorskim publikacijama,

– uzgoj plave ribe.

U ZOP-u izvan građevinskog područja nije dopušteno planirati luke nautičkog turizma niti planirati ili izvoditi radove nasipavanja obale.

U smislu ove Uredbe sidrište je posebno obilježen morski akvatorij s mogućom odgovarajućom opremom za sigurno sidrenje plovila.

Članak 6.

U ZOP-u u građevinskom području naselja, u pojasu do 70 m od obalne crte, ne može se planirati gradnja, niti se može graditi pojedinačna ili više građevina namijenjenih za:

– proizvodnju, koja nije funkcionalno povezana s morem i morskom obalom,

– trgovinu neto trgovačke površine veće od 1.500 m2, osim ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i konfiguracija terena.

U neizgrađenom dijelu građevinskog područja naselja u pojasu najmanje 70 m od obalne crte može se planirati samo izgradnja hotela, građevina javne namjene i uređenje javnih površina, infrastrukturnih građevina i drugih građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilišta, luke i sl.).

Odredbe stavaka 1. i 2. ovog članka ne odnose se na naselja za koja je temeljem članka 26. Zakona o prostornom uređenju određena obveza donošenja generalnog urbanističkog plana (GUP) i na naselja u kojima više od 50% postojećih građevina koriste za stalno stanovanje osobe koje imaju prebivalište u tom naselju.

Članak 7.

U ZOP-u u izdvojenom građevinskom području (izvan naselja) ne može se planirati gradnja, niti se može graditi pojedinačna ili više građevina namijenjenih za:

– proizvodnju i trgovinu u pojasu najmanje 70 m od obalne crte,

– usluge ugostiteljskog smještaja u pojasu najmanje 70 m od obalne crte,

– stalno ili povremeno stanovanje (apartmanske građevine za tržište),

– odmor i rekreaciju (kuće za odmor).

U neizgrađenom dijelu izdvojenog od građevinskog područja (izvan naselja) u pojasu najmanje 70 m od obalne crte može se planirati samo izgradnja infrastrukturnih građevina i drugih građevina koje po svojoj prirodizahtijevaju smještaj na obali, (brodogradilišta, luke i sl.).

Članak 8.

Odredbe članaka 5., 6. i 7. ove Uredbe ne odnose se na područje otoka koje je udaljeno od obalne crte više od 1000 m i rekonstrukciju građevina izgrađenih na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta nadležnog tijela državne vlasti.

Istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina na području otoka koje je udaljeno od obalne crte više od 1000 m dozvoljeno je samo u svrhu građenja na otoku.

Planiranje i građenje građevine za iskorištavanje snage vjetra za električnu energiju na otocima nije dopušteno.

Članak 9.

U ZOP-u u smislu članka 45a. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, 30/94, 68/98, 61/2000, 32/2002 i 100/2004) ako nije donesen urbanistički plan uređenja, ne može se graditi nova, rekonstruirati, odnosno zamijeniti postojeća poje­dinačna ili više građevina na građevnoj čestici ili prostornoj cjelini izgrađenog dijela građevinskog područja naselja površine veće od 5 000 m2.

U smislu ove Uredbe pod urbanističkim planom uređenja podrazumijeva se i GUP ako nije u protivnosti s odredbama ove Uredbe.

U ZOP-u se može donijeti detaljni plan uređenja za obuhvat određen prostornim planom šireg područja (UPU, GUP, PPUO/G) ako je prethodno donesen prostorni plan iz stavaka 1. i 2. ovog članka.

Urbanistički plan uređenja u ZOP-u mora se izraditi najmanje u mjerilu 1:1000 ili 1:2000 na topografskom planu, a obuhvaća cijeli neizgrađeni dio građevinskog područja.

Članak 10.

U ZOP-u građevina se može graditi samo na uređenoj građevnoj čestici (pristup na građevnu česticu, odvodnja otpadnih voda i propisani broj parkirališnih mjesta) ili čije je uređenje započeto na temelju Programa izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom propisu, na način da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s urbanističkim planom uređenja za neizgrađeni dio građevinskog područja, odnosno s prostornim planom na temelju kojeg se provodi zahvat u prostoru za izgrađeni dio građevinskog područja.

Članak 11.

U prostornom planu županije mora se odrediti položaj, veličina, te vrsta i kapacitet izdvojenih građevinskih područja (izvan naselja) ugostiteljsko-turističke namjene.

Područja iz stavka 1. ovog članka određuju se u prostornom planu županije kao:

– hoteli s pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske, rekreativne i zabavne te slične namjene (T1),

– turističko naselje (T2),

– kamp – autokamp (T3),

– pojedinačne ugostiteljsko-turistička građevine (konačište i sl.) koje mogu formirati i zasebne cjeline,

– golf igralište.

Golf igralište planira se u ZOP-u tako da je pojas najmanje 25 m od obalne crte uređen kao javno zelenilo.

Ugostiteljsko-turističke građevine (hoteli, vile, klubovi i ostali prateći sadržaji) u sklopu golf igrališta ne mogu se planirati u pojasu najmanje 70 m od obalne crte.

Članak 12.

Za planiranje izdvojenog građevinskog područja (izvan naselja) i površina unutar naselja ugostiteljsko-turističke namjene određuju se sljedeći uvjeti:

– nova gradnja planira se u neizgrađenim dijelovima pos­tojećih građevinskih područja samo kao kvalitativna i kvantitativ­na dopuna postojeće turističke ponude s višom kategorijom smještajnih građevina i pratećih sadržaja (športsko – rekreacijski, ugostiteljski, uslužni, zabavni i slični) uz osobito izražene planske mjere poboljšanja infrastrukture i zaštite okoliša,

– nove smještajne građevine planiraju se na predjelima ma­nje prirodne i krajobrazne vrijednosti,

– smještajne građevine te građevine pratećih sadržaja, pot­rebno je smještajem i veličinom, a osobito visinom uklopiti u mjerilo prirodnog okoliša,

– nove smještajne građevine, organizirane kao turističko naselje, planiraju se na načelu sukladnosti arhitektonskog izraza s elementima autohtonog urbaniteta i tradicijske arhitekture,

– smještajna građevina s pripadajućim zemljištem u građe­vinskom području naselja unutar površine određene za ugostiteljsko-turističku namjenu planira se izvan postojećih javnih površina uz obalu,

– smještajna građevina u izdvojenom građevinskom pod­ručju ugostiteljsko-turističke namjene (izvan naselja) planira se izvan pojasa najmanje 100 m od obalne crte,

– vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i javnih površina odre­đuje se proporcionalno u odnosu na svaku fazu izgradnje smještajnih građevina,

– ukupna površina područja određena za ugostiteljsko-turis­tičke namjene unutar naselja može biti do 20% građevinskog područja tog naselja,

– jedna prostorna cjelina unutar izdvojenog građevinskog područja (izvan naselja) ugostiteljsko turističke namjene ne može biti veća od 15 ha, a prostornim planom županije može se planirati i veće područje s više pojedinačnih cjelina ugostiteljsko-turističke namjene jedinstvenog urbanističkog koncepta,

– prostorna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene širine veće od 500 m uz obalu, mora imati najmanje jedan javni cestovno-pješački pristup do obale,

– gustoća korištenja za nova ugostiteljsko-turistička pod­ručja može biti od 50-120 kreveta/ha,

– izgrađenost građevne čestice ne može biti veća od 30%,

– koeficijent iskoristivosti građevne čestice ne može biti veći od 0,8,

– najmanje 40% površine svake građevne čestice ugostiteljsko-turističke namjene mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo,

– prostorna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene mora imati odgovarajući pristup na javno-prometnu površinu i unutar nje smješten pripadajući broj parkirališnih mjesta,

– broj vezova jednog ili više priveza u prostornoj cjelini ugostiteljsko-turističke namjene može biti najviše 20% ukupnog smještajnog kapaciteta te cjeline, ali ne više od 400 vezova,

– odvodnja otpadnih voda mora se riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem.

U građevinskom području naselja unutar površine određene za mješovitu namjenu može se planirati pojedinačna građevina za smještaj (hotel, pansion, prenoćište i sl.) kapaciteta do 80 kreveta.

U smislu ove Uredbe za određene skupine ugostiteljskih smještajnih jedinica (SJ) proračunski broj kreveta je: za hotele i dr. pojedinačne smještajne građevine (2 kreveta/1SJ), turističko naselje (3 kreveta/1SJ), kamp (3 kreveta/1SJ).

U smislu ove Uredbe vezom se, u luci nautičkog turizma, smatra vez za plovilo standardne duljine 12 m, a plovilo je ekvivalent jedne smještajne jedinice od 3 kreveta.

Članak 13.

Broj vezova postojeće luke nautičkog turizma ne može se povećati ako to nije predviđeno u prostornom planu županije.

Luka nautičkog turizma planira se u naseljima i izdvojenim građevinskim područjima ugostiteljsko-turističke namjene s naj­vi­še 400 vezova.

U luci nautičkog turizma mogu se planirati sadržaji ugostiteljske, trgovačke, uslužne i športsko-rekreacijske namjene.

Članak 14.

U ZOP-u se površina za plaže određuje kao uređena i prirodna morska plaža.

Uređena morska plaža unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupačna svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane uključivo i osobama s poteškoćama u kretanju, većim dijelom uređenog i izmijenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno (tuševi, kabine i sanitarni uređaji) uređen kopneni prostor neposredno povezan s morem, označen i zaštićen s morske strane.

Prirodna morska plaža unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupačna s kopnene i/ili morske strane infrastrukturno neopremljena, potpuno očuvanog zatečenog prirodnog obilježja.

Članak 15.

Kamp (auto-kamp) planira se u izdvojenom građevinskom području (izvan naselja) i u građevinskom području naselja unutar površine ugostiteljsko-turističke namjene veličine do 15 ha uz poštivanje zatečene prirodne vegetacije, prirodnih dijelova obale i drugih vrijednosti prostora.

U kampovima (auto-kampovima) smještene jedinice ne mogu se planirati u pojasu najmanje 25 m od obalne crte.

Smještajne jedinice ne mogu se povezivati s tlom, na čvrsti način, a prateći sanitarni i drugi sadržaji moraju biti izgrađeni najmanje 70 m od obalne crte.

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 16.

Obvezuje se Državna geodetska uprava da u roku 30 dana od dana stupanja na snagu ove Uredbe ucrta granicu ZOP-a na Hr­vat­sku osnovnu kartu (zemljovid) dopunjenu ortofoto (aerofoto) prikazom.

Do završetka radova iz stavka 1. ovog članka, u izradi i provedbi prostornih planova granice ZOP-a ucrtavaju se u odgovarajućem grafičkom prikazu prostornog plana.

Članak 17.

Obvezuju se županije u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ove Uredbe u prostornom planu županije odrediti položaj, veličinu, te vrstu i kapacitet ugostiteljsko-turističke namjene u skladu s člankom 11. ove Uredbe.

U izradi i donošenju izmjena i dopuna prostornog plana, donesenog do dana stupanja na snagu ove Uredbe, u svrhu njegova usklađenja s ovom Uredbom, a radi dobivanja suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva ne provodi se javna rasprava, osim u slučaju ako se takvim izmjenama i dopunama mijenja granica građevinskog područja.

Članak 18.

Ako se u ZOP-u jedna ili više građevina druge namjene izgrađene bez građevinske dozvole nalaze unutar prostornim planom županije planiranog izdvojenog građevinskog područja (izvan naselja) odnosno na površini ugostiteljsko-turističke namjene u naselju, namjena tih područja, odnosno površina ne može se mijenjati.

U ZOP-u se ne može planirati novo ili proširivati postojeće građevinsko područje za građevine izgrađene bez građevinske dozvole na područjima koja prostornim planom županije nisu predviđena za gradnju, a za koje je nadležno tijelo državne vlasti izdalo rješenje o zadržavanju u prostoru na temelju Zakona o postupanju s objektima građenim protivno prostornim planovima i bez odobrenja za građenje (»Narodne novine«, broj 33/92) i koje je postalo pravomoćno.

Članak 19.

Ova se Uredba ne primjenjuje u provedbi zahvata u prostoru na građevnoj čestici s više od jedne polovine površine izvan ZOP-a.

Ova se Uredba ne primjenjuje na postupke po žalbi i druge postupke koji se vode povodom lokacijskih i građevinskih dozvola izdanih do dana stupanja na snagu ove Uredbe.

Članak 20.

Ova Uredba stupa na snagu danom objave u »Narodnim no­vinama«.

Klasa: 342-01/04-01/04
Urbroj: 5030115-04-2
Zagreb, 9. rujna 2004.

Predsjednik
dr. sc. 
Ivo Sanader, v. r.

OZNAKE

zakon | sadašnjost (kategorija)