Oznaka: sadašnjost {185}

Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (1997.)

Zagreb, srpnja 1997. Nakladnik: Republika Hrvatska Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja Zavod za prostorno planiranje Za nakladnika: Mr. Marko Širac Glavni urednik: Matija Salaj Tehnički urednik: Ratko Cimerman Uredništvo: tekst Mr. Tonko Radica Antun Paunović Matija Salaj kartografski prikazi Ratko — Pročitaj sve »

Starogradsko polje kao kultivirani poljoprivredni krajolik kroz povijest

Aldo Čavić Muzej Staroga Grada Ovaj rad je pokušaj rekonstrukcije kulturnog krajolika Starogradskog polja kroz povijest, razmatrajući njegov biljni pokrov i poljoprivredne kulture. Dok se za antiku koriste arheološki podaci i paleobotanička analiza, rekonstrukcija srednjovjekovnog i novovjekovnog pejzaža temelji se ne analizi pisanih — Pročitaj sve »

Prilog tumačenju pojma krajolika kao kulturne kategorije

Biserka Dumbović Bilušić Ministarstvo kulture. Uprava za zaštitu kulturne baštine. Konzervatorski odjel u Zagrebu, Hrvatska e-mail: bbilusic@gmaiLcom SAŽETAK U radu se analizira sadržajno određenje pojma krajolik, koji je zbog višestrukog značenja često interpretiran na različite načine, što je u hrvatskom jeziku — Pročitaj sve »

Kulturni krajolici u Hrvatskoj – identifikacija i stanje zaštite

Ministarstvo kulture Uprava za zaStitu kulturne bastine Konzervatorski odjel Sveučilište u Zagrebu Arhitektonski fakultet Cultural Landscape in Croatia- Identification and Protection antropogene sastavnice krajolika Hrvatska istraživanje i vrjednovanje kulturnih krajolika KULTURNI KRAJOLIK ZAŠTITA KRAJOLIKA Analizira se stanje zaštite kulturnih krajolika — Pročitaj sve »

Asocijativna obilježja krajolika

Sl. 1. Krajolici JU2M3G a Velebita: 1 – Iznimni krajolici: Crni vrh i pogled navršnu zonu; 2- Svakodnevni krajolici: Starigrad Paklenica; 3 – Degradirani krajolici: deponij iznad Starigrada Paklenice Fig. 1. Southern Velebit landscapes: 1- exceptional landscapes: Crni vrh and — Pročitaj sve »

Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske

Na temelju članka 44. stavka 4. Zakona o zaštiti okoliša (»Narodne novine«, br. 110/07.), Hrvatski sabor na sjednici 20. veljače 2009. donio je STRATEGIJU ODRŽIVOG RAZVITKA REPUBLIKE HRVATSKE I. UVOD Održivi razvitak je razvitak koji zadovoljava potrebe današnjice, a pritom — Pročitaj sve »

Arhitektonske politike Republike Hrvatske 2013-2020.

NACIONALNE SMJERNICE ZA VRSNOĆU I KULTURU GRAĐENJA Radna skupina za izradu Prijedloga dokumenta „Arhitektonske politike“ Silvio Bašić, dipl.ing.arh. dr.sc. Borka Bobovec, dipl.ing.arh. Tea Horvat, dipl.ing.arh. Helena Knifić Schaps, dipl.ing.arh. Nives Mlinar, dipl.ing.arh. Ana Mrak-Taritaš, dipl.ing.arh. Zlatko Pletikapić, dipi.ing.grad. Stručna suradnica: — Pročitaj sve »

Sredstva EU fondova u funkciji razvoja ruralnog turizma u Hrvatskoj

EU FUND’S ASSETS IN THE FUNCTION OF RURAL TOURISM DEVELOPMENT IN CROATIA Prof, dr.sc. Mato Bartolucì, red.prof u trajnom zvanju Zrinka Starešinić, univ. spec, oec., Pb.D. Students   Duška Mia Frante, struçs pec.oec. Filip Bartolucì, mag.oec. e-mail: filip.bartoluci@gmail.com SAŽETAK: Ruralni turizam u Republici — Pročitaj sve »

Obalna ekonomija kao znanstveno i političko pitanje

Ivo Simunović Sažetak: Priobalno područje Hrvatske oskudijeva rudnim bogatstvom. Njegovo su najveće bogatstvo ljudi, prostor i geografski položaj. Ti resursi omogućavaju razvoj širokoga spleta aktivnosti, među kojima su na poseban način povijesno i suvremeno isticani pomorstvo i turizam kao najmoćnije — Pročitaj sve »

Uređenje, razvoj i obnova hrvatskog ruralnog prostora

Prostorni, gospodarski i sociokulturni okvir za razvoj ekološke poljoprivrede1 Eduard Kušen Institut za turizam, Zagrebf Hrvatska SAŽETAK Autor konstatira kako je krajem 2000. godine započeo elementarni proces pridruživanja Republike Hrvatske Europskoj Uniji te upozorava na golemu razliku između standarda koji se — Pročitaj sve »

Gastronomska ponuda Podravine u funkciji ruralnog turizma

Sandra KANTAR Visoko gospodarsko učilište u Križevcima Gordana PINTARIĆ Kristina SVRŽNJAK Milislava Demerca 1, Križevci GASTRONOMY OFFER OF PODRAVINA IN FUNCTION OF RURAL TOURISM SAŽETAK U radu se prikazuju potencijali gastronomske ponude Podravine za razvoj ruralnog turizma i gas tro — Pročitaj sve »

Interkulturalizam i turizam: nove dimenzije slobodnog vremena

Stjepan Jagić Sveučilište u Zadru Odjel za pedagogiju Sažetak U članku se analiziraju interkulturalno-pedagoška obilježja suvremenog turizma. Interkulturalizam karakterizira mnoga područja ljudskih djelatnosti. Jedno od njih je turizam, jer u turističkim aktivnostima sudjeluju svi: djeca, mladež, odrasli, starije osobe, ljudi različitih narodnosti, — Pročitaj sve »

Traganje za svjetskim ekološkim etosom

Ivan Cifrić Odsjek za sociologiju Filozofski fakultet Sažetak Pomak ekološkog diskursa od ekonomskih i tehnoloških prema etičkim aspektima predstavlja novi teorijski i praktični izazov. Ekološki etosi su utemeljeni u kulturama i religijama. U njima etosi „stabilno” uređuju život i reguliraju — Pročitaj sve »

Uloga marketinga u razvoju kulturnog turzima u Hrvatskoj

Damir DEMONJA Doktor znanosti, znanstveni savjetnik Institut za razvoj i međunarodne odnose, IRMO Tatjana GREDIČAK Doktor znanosti Ministarstvo turizma Republike Hrvatske THE ROLE OF MARKETING IN THE DEVELOPMENT OF CULTURAL TOURISM IN CROATIA APSTRAKT Primjena marketinga u svim sferama gospodarskog — Pročitaj sve »

Lokacijska informacija čest. zem. 7328 k.o. Komiža

REPUBLIKA HRVATSKA Splitsko-dalmatinska županija Upravni odjel za graditeljstvo i prostorno uređenje Ispostava Vis KLASA: 350-05/19-10/000017 URBROJ: 2181/1-11 -00-09/01-19-0002 Vis, 31. srpnja 2019. godine …, HR-21000 SPLIT, … Predmet: Lokacijska informacija – dostavlja se Dostavljamo Vam za traženu česticu označenu kao — Pročitaj sve »

Turizam pamćenja i tradicijska prehrana

Okusi i vještine pripremanja jela u istarskim agroturizmima Tanja Kocković Zaborski Etnografski muzej Istre / Museo Etnografico dell’lstria, Pazin U članku se prikazuje na koji su način vlasnici agroturizama u Istri prilikom osmišljavanja turističke ponude svojih objekata iskoristili proces komodificiranja — Pročitaj sve »

O gospodarskom razvoju hrvatskih otoka

Josip De fi lippis Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split, Hrvatska SAŽETAK U ovom prilogu autor iznosi osnovnu raščlambu sadašnjega gospodarskog stanja te neke naznake elemenata strategije gospodarskog razvoja hrvatskih otoka. Ocjenu stanja gospodarstva i sastavnice strategije gospodarskog — Pročitaj sve »

Spomenici kulture i turizam

Ante Marinović Što i koliko za razvoj turizma u nekom kraju znače spomenici kulture i kakav je odnos između turizma i takvih spomenika, proučavanju i zaštiti kojih je u Dalmaciji posvetio čitav svoj radni vijek naš slavljenik, akademik dr Cvito Fisković, — Pročitaj sve »

Turizam, identitet i globalizacija

Mr. sc. Darko Vlahović dopredsjednik Udruge «Hrvatski turizam» Split Sažetak U radu se pokazuje kako je turizam u posljednja dva stoljeća prošao nekoliko evolutivnih faza, pretvarajući se u jedan od najuniverzalnijih fenomena modernoga vremena. Danas on označava pojavu velike prostorne mobilnosti, — Pročitaj sve »

Nautički turizam

Vinko Vidučić Sažetak Predmet je istraživanja u ovom radu održivi razvoj otočnoga turizma. Hrvatski otoci trebaju sačuvati okoliš uz primjenu strategije razvoja turizma i ostalih gospodarskih aktivnosti prijateljskih okolišu i usmjerenih na sačuvanje i unapređenje otočnih društvenih zajednica. U tom smislu istražuju se — Pročitaj sve »

Ekološki pristup turizmu

Mr. sc. Lucana Šošter Istraturist Umag Prof. dr. sc. Jusuf Šehanović Institut za poljoprivredu i turizam Igor Šehanović, dipi. oec. Riviera Holding d.d. Poreč Sažetak Glavni ciljevi politike zaštite okoliša u Hrvatskoj usmjereni su, između ostalog, na: ujednačavanje kvalitete življenja — Pročitaj sve »

Proturječja i negativne pojavnosti u turizmu

Darko Vlahović, M.Sc. Split DEVELOPMENT POLICY OF ISLAND TOURISM Summary Croatian islands have outstanding ecological and esthetic qualities, the potential value of which is increasing. The low population density on the islands should be considered when their development is discussed. It — Pročitaj sve »

Koncepcijski okvir politike razvitka otočnoga turizma

Mr.sc. Darko Vlahović JEL klasifikacija/JEL classification: R23, L83 Prethodno priopcenje/Preliminary communication Primljeno/Received: 3. rujna 2001./September 3, 2001 Pruhvaćeno za tisak/Accepted for publishing: 12. prosinca 2001./December 12, 2001 Sažetak Otoci hrvatskoga Jadrana imaju naglašene ekološke i estetske kvalitete, čiji potencijali sve više dobivaju na — Pročitaj sve »

Značaj trendova i inovacija u turizmu

The importance of trends and innovation in tourism 1Ivana Burušić Barčan, 2Ivona Fletko, student, 3Ena Rudanović 2–3 student Visoke škole za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici 1‘2·3Visoka škola za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici, Matije Gupca 78, Sažetak: Nova kultura turizma — Pročitaj sve »

Obilježja ponude ruralnog turizma dalmatinskih turističkih regija

Kristina Svržnjak1, Mario Šarić2, Sandra Kantar1, Silvije Jerčinović1 Visoko gospodarsko učilište u Križevcima, Milislava Demerca 1, Križevci, Croatia 2Student diplomskog sveučilištnog studija Povrćarstvo i cvjećarstvo, Poljoprivredni fakultet Osijek, Vladimira Preioga 1, Osijek, Croatia SAŽETAK U radu se istražuju obilježja ponude — Pročitaj sve »

Vinski turizam kao posebni oblik turističke ponude dalmacije

Doc. dr. sc. Mili Razović1 Suvremeni turist traži autentična i jedinstvena iskustva pri posjeti određene turističke destinacije. Upoznavanje i konzumacija lokalne hrane i vina stvara kod turista poseban doživljaj. aTurist posjetom područja gdje se uzgaja vinova loza i organizira konzumacija vina stupa — Pročitaj sve »

Mitovi u turizmu – komparativno istraživanje

Erik COHEN* TOURIST MYTHS – A COMPARATIVE EXAMINATION * SAŽETAK: Uzimajući ozbiljno turističke mitove, cilj ovoga rada je usporediti status i dinamiku “turističkih mitova” u tri društveno-povijesna konteksta: moderni zapadnjački turizam, postmoderni zapadnjački turizam i suvremeni nezapadnjački, prvenstveno azijski turizam. Rad — Pročitaj sve »

Upravljanje razvojem u obalnom području Hrvatske

Željka KORDEJ-DE VILLA, Ivana RAŠIĆ BAKARIĆ, Nenad STARC Ekonomski institut, Zagreb Donošenjem Zakona o potvrđivanju Protokola o integralnom upravljanju obalnim područjem (IUOP) Hrvatska se obvezala da u svojem obalnom području objedini prostorno i gospodarsko planiranje i zaštitu okoliša, prirode i kulturne baštine. U — Pročitaj sve »

Prepoznavanje i razvrstavanje krajolika kao kulturnog naslijeđa

Biserka Dumbović Bilušić Ministarstvo kulture RH  Uprava za zaštitu kulturne baštine Ključne riječi: krajolik, kulturni krajolik, kulturno naslijeđe, prepoznavanje, dokumentiranje, razvrstavanje Keywords: landscape, cultural landscape, cultural heritage, recognizing, documenting, classifying Brojni kulturni krajolici Hrvatske zabilježeni su u literaturi i stručnim — Pročitaj sve »

Koncept održivog razvoja u zaštiti kulturne baštine

Ivo Maroević Filozofski fakultet, Zagreb Sažetak Održivi razvoj u zaštiti kulturne baštine je kontrolirani razvoj, ograničen tako da ne izaziva njezinu degmdaciju. On pretpostavlja poznavanje resursa baštine, njihovo iskorištavanje do odredivih granica i ograničavanje razvoja u cilju njihova očuvanja. Kulturnu baštinu — Pročitaj sve »

Gospodarski razvoj zaštićenih područja

Dr. VIDOJE VUJIĆ, docent KRISTINA ČRNJAR, znanstveni novak Fakultet za turistički i hotelski menadžment, Opatija, Sveučilište u Rijeci, Hrvatska U posljednjoj dekadi 20. stoljeća mnoge međunarodne organizacije (UNESCO, OECD, EU i druge) naglasile su značenje ekološki usmjerenog razvoja. UNESCO je 2003. — Pročitaj sve »

Međunarodni dokumenti o prostornom planiranju i TURIZMU

ODRŽIVI RAZVOJ PLANIRANJE TURIZMA PROSTORNO PLANIRANJE Fig. 1. Photo comparison of the development of the island Vis 1890-2010 Ana Mrda, Bojana Bojanić, Obad Šćitaroci Arhitektonski fakultet International Documents on Physical Planning and Tourism sustainable development tourism planning physical planning Analizom važnijih međunarodnih — Pročitaj sve »

Značaj koncepta turističke nosivosti za prostorno planiranje

Dosadašnja istraživanja, razvoj koncepta i metodološki pristupi Fig. 1. A comparison BETWEEN THE DEVELOPMENT OF A TOURIST TOWN of Hvar on the island of Hvar. between 1938 and 2010 Ana Mrda1, Hrvoje Carić2, Bojana Bojanić Obad Šćitaroci1 1    Sveučiliste u Zagrebu Arhitektonski fakultet 2    Institut za turizam — Pročitaj sve »

Kulturna baština i gospodarski razvitak Republike Hrvatske

Turizam je kompleksna gospodarska djelatnost koja mnogim zemljama, pa tako i Republici Hrvatskoj, može pridonositi gospodarskom razvitku. U takvim trajnim nastojanjima primarni zadatak mora biti koristiti se izvorima kulturne baštine koji su na tlu današnje RH nastajali stoljećima. Istodobno, razvitak kvalitetnijega turizma pridonosi — Pročitaj sve »

Sociokulturna obilježja održivog turizma unutrašnje Istre

Nikola Vojnović Sveučilište Jurja Dobrile Zagrebačka 30, Pula Sažetak U radu se razmatraju odabrana sociokulturna obilježja održivog turizma na prostoru unutrašnje Istre koju čine 24 općine i grada Istarske županije. U tu svrhu, uvažavajući kriterije dostupnosti, pouzdanosti, prediktivnosti, jasnoće i — Pročitaj sve »

Turističkogeografski pristup u valorizaciji kulturne baštine

TOURISTIC AND GEOGRAPHIC APPROACH TO THE VALORISATION OF CULTURAL HERITAGE Robert SLUNJSKI Doktorand na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu  Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec  SAŽETAK Rad se bavi problematikom valoriziranja kulturne baštine u turizmu, utemeljen je na prikazu stranih i — Pročitaj sve »

Razvoj astroturizma u Višnjanu

KORADO KORLEVIĆ, prof. Zvjezdarnica Višnjan ALEKSANDRA KRAJNOVIĆ, prof. Privatna hotelijersko-turistička škola “Manero” Višnjan Astroturizam kao selektivni oblik turizma podrazumijeva organizaciju i aktivnosti vezane uz posjete postojećoj astronomskoj infrastrukturi i opservaciju nebeskih tijela uz prateća objašnjenja, te općenito popularizaciju astronomije turističkoj publici uz — Pročitaj sve »

Turizam i okoliš

NEVIA KRUŽIĆ, dipl.ing. Komunalac d.o.o., Opatija Turizam je osjetljiviji na degradaciju okoliša više nego druge gospodarske djelatnosti. Okoliš je njegov primarni resurs te on za svoj razvoj traži kvalitetan i očuvan prostor. Turizam u pravilu nije veliki onečišćivač okoliša, ako je — Pročitaj sve »

Hotel baština u funkciji razvoja kulturne I kreativne ponude destinacije

Dr. sc. Christian Stipanović Redoviti profesor Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija Sažetak Kulturni i kreativni turizam predstavljaju mogućnost valorizacije bogate kulturne baštine u prepoznatljiv i jedinstven turistički proizvod. Hoteli baštine kao svjedoci prošlosti predstavljaju preduvjet nadgradnje kulturne ponude destinacije. — Pročitaj sve »

Turizam i zaštita prirode i čovjekova okoliša

Željko Španjol Šumarski fakultet, Zagreb Sažetak Turizam, kao društveno-politička, ekonomska i socijalno-kultuma stvarnost današnjeg svijeta više nego ikada u prošlosti postaje vezan uz ekološku problematiku, tražeći u svom razvoju optimum balansirajući između zaštite prirode i okoliša kao svog prirodnog resursa te — Pročitaj sve »

Baština kao temelj razvoja održivog turizma: iskustvo turističkih djelatnika u Starigradu – Paklenici

Nensi Segarić UDK: 338.48 (497.5 Starigrad-Paklenica) 502.4 (497.5 Starigrad-Paklenica) Prethodno priopćenje Sažetak: Odgovoran odnos lokalne zajednice prema prirodnoj i kulturnoj baštini temeljna je pretpostavka održivog razvoja turizma. Negativne ekološke posljedice masovnog turizma utjecale su na promjene turističkih potreba (Mueller, 2004.), stoga (inovi — Pročitaj sve »

Odgovorni turizam I proces edukacijske interakcije

Melika Arifhodžić Sažetak: U sredinama sa posebno bogatim prirodnim naslijeđem, akcije njihove zaštite na svim nivoima se prepoznaju kao urgentne, naročito imajući u vidu negativne utjecaje i posljedice rasta turizma u savremenim društvima. Rad propituje dva problema koji se pojavljuju — Pročitaj sve »

Utjecaj depopulacije na kulturnu baštinu hrvatskih otoka

Josip Faričić Odjel za geografiju, Sveučilište u Zadru Lena Mirošević Odjel za geografiju, Sveučilište u Zadru Vera Graovac Matassi Odjel za geografiju, Sveučilište u Zadru SAŽETAK U radu se razmatra utjecaj depopulacije na kulturnu baštinu hrvatskih otoka. Višegodišnjim istraživanjem relevantnih — Pročitaj sve »

Put prema održivome kulturnom turizmu Hrvatske

VLASTA KLARIĆ Hrvatska gospodarska komora, Zagreb Godine 1874. jedan je slučajni turist posjetio Hrvatsku i Zagreb, Adolf d’Avril. D’Avril, diplomat i publicist, tada je zabilježio: Jedan kanonik bio je tako dobar te me poveo u Narodni muzej. Njegove ugodne i uljudne manire — Pročitaj sve »

Interpolacija arheologije u društvo

Mogućnost prezentacije arheoloških lokaliteta u Podravini ROBERT ČIMIN Mogli bi reći kako arheologiju šira podravska javnost ponekad shvaća olako, odnosno doživljava ju kao nešto običnom čovjeku nerazumljivo, tek određenom pojedincu bitno i naposljetku sasvim nepotrebno. Ona najčešće uistinu i jest znanstvena — Pročitaj sve »

Interkulturalno-pedagoški čimbenici turizma

Autor: Stjepan Jagić Sveučilište u Zadru Odjel za pedagogiju Sažetak Problem rada odnosi se na turizam kao čimbenik interkulturalno-pedagoških promjena u receptivnoj i emitivnoj turističkoj sredini Republike Hrvatske. Koncepcija i problem empirijskog dijela istraživanja oslanja se na teorijsko-metodološka određenja turizma Jafara — Pročitaj sve »

Kulturno nasljeđe i turizam

RADOVI Zavoda za znanstveni rad HAZU Varaždin Autorica: TONKA PANCIC KOMBOL On the global stage Europe has long enjoyed a dominant position in international tourism and the cultural industries, but facing growing global competition Europe can hardly resist in its leading — Pročitaj sve »

Komercijalizacija kulturne baštine u turizmu

Autor: Mauro Dujmović Sažetak U postmodernom društvu turizam postaje roba namijenjena potrošnji. Povijest, vrijeme i prostor, kao aspekti kulture, pretvaraju se u robu namijenjenu tržištu. U općoj merkantilizaciji stvarnosti, sve se vrednuje i prodaje kroz prizmu turizma. Kultura je institucionalizirana, kategorizirana — Pročitaj sve »

Ekskurs o održivom razvoju

Autor: Ivan Cifrić Odsjek za sociologiju Filozofski fakultet u Zagrebu Sažetak U članku se problematizira koncept odrzivog razvoja pomoću tri teze. Prva teza je da je koncept odrzivog razvoja dio povijesnog kontinuiteta mišljenja modernog društva. S jedne strane objektivno postoji „kontinuitet”prirodnog — Pročitaj sve »

Prema konvergenciji proučavanja turizma i otočnih studija

Autor: Erik COHEN SAŽETAK: Otočni studiji i proučavanje turizma uvelike se bave istim temama, ali do sada je među njima bilo malo interakcije. Cilj nam je olakšati konvergenciju tih dvaju istraživačkih područja. Slijedeći praksu otočnih studija, članak propituje ulogu metafora ‘neba’ — Pročitaj sve »

Obilježja ponude kulturnog turizma dalamtinskih županija

Autor: Mili Razović SAŽETAK Putovanja u velike gradove i područja koja obiluju kulturno-povijesnim atrakcijama poprimaju gotovo svuda u svijetu sve veći intenzitet. Prema podacima Svjetske turističke organizacije (UNWTO) 37% svih međunarodnih putovanja uključuje  neku vrstu kulturne aktivnosti. Privlačenje posjetitelja koji — Pročitaj sve »

Uloga zavičajne zbirke u promociji lokalne zajednice

Autorica: Sonja Tošić-Grlač Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu Sažetak: U cijelome se svijetu zavičajne zbirke najčešće osnivaju pri narodnim knjižnicama pa tako i u Republici Hrvatskoj, što je i logično s obzirom na njihovu obrazovnu, kulturnu i informacijsku ulogu.  — Pročitaj sve »

Kulturna baština u funkciji turizma

Autorica: mr.sc.Tatjana Gredički SAŽETAK Ako marketing shvatimo kao tržišnu orijentaciju, usmjerenu potrebama potrošača, a turizam uvažimo kao sociološku kategoriju, čija promjenjivost kretanja postaje podlogom istraživanja, kako bi se spomenute potrebe potrošača, uz pomoć primjene društvene koncepcije marketinga, zadovoljile, okrećemo se — Pročitaj sve »

Uloga lokalnog stanovništva u razvoju turizma destinacije

Autorica: Elena Rudan Abstrakt U ovom radu istražuje se uloga lokalnog stanovništva u razvoju turizma destinacije, a osobito u razvoju kulturnog turizma. U turističkim destinacijama je lokalno stanovništvo važna interesna skupina jer na temelju njegovog prihvaćanja ili odbijanja turističkog razvoja — Pročitaj sve »

Temeljni tekstovi teorije zaštite spomenika

Anatomija povijesnog spomenika, (prir.) Marko Špikić, Zagreb, Institut za povijest umjetnosti, 2006., 414 Str., ISBN 953-6106-59-0 Izdavanjem Anatomije povijesnog spomenika ispunjena je još jedna praznina u poznavanju teorijskih rasprava na hrvatskom jeziku. Priređivač Marko Špikić zamislio je knjigu kao antologiju teorijskih rasprava — Pročitaj sve »

Geologija otoka Visa

POVREMENA IZDANJA GEOLOŠKOG INSTITUTA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE PUBLICATIONS TEMPORAIRES DU SERVICE GÉOLOGIQUE DU ROYAUME DE YOUGOSLAVIE NAPISAO : FERDO KOCH Beograd, 1934. Geološka izgradnja otoka Visa je vrlo jednostavna i već odavna poznata. Nesigurnost i neispravnosti označivanja geološke starosti stanovitih geoloških sastavnih — Pročitaj sve »

Žalba na cestovnu infrastrukturu otoka Biševa i uvođenje dodatnog cestovnog prometa bez prethodne izrade prometnog elaborata

Očitovanje Ministarstva unutarnjih poslova, policijske uprave splitsko-dalmatinske (20.01.2020.) Poštovani, izvješćujemo Vas da smo povodom Vašeg podneska kojeg ste uputili Gradu Komiži, Ministarstvu uprave, Samostalnom sektoru ua upravnu inspekciju, Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja. Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, te Ministarstvu — Pročitaj sve »

Zakon o građevinskoj inspekciji

I. OPĆE ODREDBE Predmet i svrha Zakona Članak 1. Ovim se Zakonom uređuje ustrojstvo građevinske inspekcije, obavljanje inspekcijskog nadzora građenja, provedbe stručnog nadzora građenja, održavanja i uporabe građevina, te obavljanje nadzora građenja, provedbe zahvata u prostoru koji nisu građenje i — Pročitaj sve »

Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja

I. OPĆE ODREDBE Predmet Zakona Članak 1. Ovim se Zakonom uređuje zaštita od svjetlosnog onečišćenja koja obuhvaća obveznike zaštite od svjetlosnog onečišćenja, mjere zaštite od svjetlosnog onečišćenja, način utvrđivanja najviše dopuštenih vrijednosti rasvjetljavanja, ograničenja i zabrane rasvjetljavanja, uvjete za planiranje, — Pročitaj sve »

Zakon o potvrđivanju Konvencije o europskim krajobrazima

HRVATSKI SABOR 144 Na teme­lju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim ODLUKU O PROGLAŠENJU ZAKONA O POTVRĐIVANJU KONVENCIJE O EUROPSKIMKRAJOBRAZIMA Proglašavam Zakon o potvrđiva­nju Konvencije o europskim krajobrazima, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 19. rujna 2002. Broj: 01-081-02-3124/2Zagreb, 23. rujna 2002. PredsjednikRepublike HrvatskeStjepan Mesić, v. r. ZAKON — Pročitaj sve »

Uređenje međa

Dr. sc. Dinka Šago, znanstvena novakinja – viša asistentica Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu. UDK: 347. 2Zahtjevi za uređenje međa u našoj su sudskoj praksi veoma česti i predstavljaju značajan dio izvanparničnog postupka. Budući da Republika Hrvatska još uvijek nema — Pročitaj sve »

Dopis OLAF-u (Europski ured za borbu protiv prijevara)

Poštovani, kontaktiramo Vas u vezi s provedbom projekta “Centar za posjetitelje Modra Špilja” financiranom iz Europskih strukturnih i investicijskih fonodva i Operativni program konkurentnost i kohezija. Naime, radi se o projektu „Centar za posjetitelje Modra špilja – Biševo“ (KK.06.1.2.02.0041) koji — Pročitaj sve »

Pravo na pristup informacijama: vodič za medije i udruge

Preuzmi brošuru: pravo-na-pristup-informacijama-vodic-za-medije-i-udruge.pdfDownload Kako pravo na pristup informacijama može pomoći medijima i udrugama? Pravo na pristup informacijama jedno je od ključnih instrumenata svakodnevne borbe protiv korupcije putem transparentnosti te povećanja razine integriteta i odgovornosti demokratskih institucija svih razina vlasti. Pravo — Pročitaj sve »

Korupcija i klijentelizam na lokalnoj razini

Preuzmite brošuru: brosura-korupcija-i-klijentelizam-na-lokalnoj-razini.pdfDownload Predgovor U nizu izvješća posljednjih godina, ponajprije onih kojima se prati proces reformi povezanih s pristupom EU-u, prepoznaju se napori Hrvatske i (mali) pomaci u borbi protiv korupcije. No, stalno se naglašava i potreba obuhvatnijeg pristupa prevenciji — Pročitaj sve »

Transparency International Hrvatska

Korupcija je jedan od najvećih problema vremena u kojem živimo i modernog društva općenito. Suzbijanje korupcije moguće je samo uz učešće demokratskih institucija, privatnog poslovnog sektora i civilnog društva. Transparency International Hrvatska (dalje TIH) je nevladina organizacija posvećena povećavanju odgovornosti i suzbijanju nacionalne — Pročitaj sve »

iOtok Biševo (Miha Čelar, 2018.)

iOtok je multimedijalna i interaktivna dokumentarna priča koja će pratiti starijeg slovenskog pisca i strastvenog podvodnog ribolovca Matu Dolenca pri pisanju njegove posljednje velike knjige. Mate Dolenc, koji je neka vrsta slovenskog Ernesta Hemigwaya, u prosincu 2015. namjerava se vratiti — Pročitaj sve »

Splitsko-dalmatinska županija izradila digitalni pretraživač koncesija imena ‘Pomorsko je dobro’

Splitsko-dalmatinska županija prva je Hrvatskoj izradila digitalni pretraživač koncesija i koncesijskih odobrenja koji obuhvaća 1418 mikrolokacija na području županije. Internetska stranica projekta “Pomorsko dobro” osim informiranja i edukacije ima cilj prevenirati i spriječiti devastacije pomorskog dobra i zlouporabe koncesijskih odobrenja. https://www.pomorskodobro.dalmacija.hr/Muči — Pročitaj sve »

Zakon o prostornom uređenju

1. OPĆE ODREDBE Predmet Zakona i cilj sustava prostornog uređenja Članak 1. Ovim se Zakonom uređuje sustav prostornog uređenja: ciljevi, načela i subjekti prostornog uređenja, praćenje stanja u prostoru i području prostornog uređenja, uvjeti planiranja prostora, donošenje Strategije prostornog razvoja — Pročitaj sve »

Odluka Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa – Tonka Ivčević

Broj: 711-1- 242-P-419-17-18/19-07-17Zagreb, 4. prosinca 2018.g. link na pdf: https://www.sukobinteresa.hr/hr/odluke/tonka-ivcevic-p-41917-odluka-o-nepokretanju-postupka (podsjećamo kako je Povjerenstvo 2009. godine već odlučivalo o postupanju javne dužnosnice Tonke Ivčević i utvrdilo postojanje sukoba interesa) Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo), u — Pročitaj sve »

Prezentacija predloženih mjera zaštite u Ministarstvu kulture

Građanska inicijativa je sredinom prosinca 2017. pokrenula potpisivanje peticije za zaštitu arheološkog lokaliteta bivšeg benediktinskog samostana. Ostvarili smo uspjeh s prikupljenih 1600 potpisa, a početkom kolovoza samoinicijativno  smo započeli radove na elementarnom uređenju zapuštenog sklopa samostana Sv. Silvestra na Biševu. — Pročitaj sve »

Kodeks strukovne etike ovlaštenih arhitekata

HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA 2615 Na temelju članka 91. stavka 1. podstavka 1. i članka 101. stavka 2. Zakona o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, br. 152/08) te članka 38. stavka 2. podstavka — Pročitaj sve »

Međunarodni dan borbe protiv korupcije

Izvor: Index.hr Korupciju možete prijaviti i online na ovom linku: https://www.transparency.hr/hr/prijavi-korupciju TRANSPARENCY International Hrvatska (TIH) poručio je da je borba protiv korupcije najvažniji zadatak u izgradnji poštenog i pravednog društva te da politički akteri imaju najveću odgovornost kako bi hrvatsko društvo bilo oslobođeno političke korupcije i trgovine — Pročitaj sve »

Vodič za korisnike Zakona o pravu na pristup informacijama

PDF verziju možete preuzeti ovdje: Vodič-Ostvari-pravo-na-informaciju Link na Zahtjev-na-pristup-informacijama.doc Pristup informacijama temeljno je demokratsko načelo i pravo svih građana u suvremenim demokracijama, koje omogućuje razvoj transparentne i otvorene javne vlasti, jača odgovornost javnog sektora, potiče korisnički orijentirano djelovanje javne uprave, — Pročitaj sve »

Plan razvoja ekološkog i ruralnog turizma

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) svjetska je mreža UN-a za razvoj koja zagovara promjene i povezivanje država sa znanjem, iskustvom te potencijalima kako bi se građanima omogućilo da izgrade bolji život. UNDP djeluje u 166 zemalja. Program UNDP-a u Hrvatskoj — Pročitaj sve »

Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara

I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim se Zakonom uređuju vrste kulturnih dobara, uspostavljanje zaštite nad kulturnim dobrom, obveze i prava vlasnika kulturnih dobara, mjere zaštite i očuvanja kulturnih dobara, obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, obavljanje upravnih i — Pročitaj sve »

Prostorni plan uređenja Grada Komiže (Broj: 10/06)

Prostorni plan uređenja Grada Komiže 2006 (preuzmi PDF) Na temelju članka 24. i 45a Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja (Narodne novine 128/04), točke 1. Programa mjera — Pročitaj sve »

Aarhuška konvencija

izv. prof. dr. sc. Aleksandra Maganić Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Senka Orlić Zaninović Visoki upravni sud Republike Hrvatske 1. Uvod u zaštitu okoliša – upravni i građanski aspekti zaštite Zaštita okoliša, kao suvremena pravna tema određena s mnoštvom različitih — Pročitaj sve »

Baština i zajednice

Autorica: Anuška Deranja Crnokić  Zajednička tema Dana europske baštine (European Heritage Days)1 u 2016. godini na razini zemalja Vijeća Europe, tako i Hrvatske, bila je Baština i zajednice. Odabir ove teme nije slučajan jer su vrijednosti kulturne baštine za razvoj i — Pročitaj sve »

Prostorno-urbanistički aspekti zaštite nepokretnoga arheološkog naslijeđa – Međunarodni i nacionalni dokumenti o zaštiti

Autori: Marko Rukavina, Mladen Obad Šćitaroci, Ksenija Petrić Arheološko naslijeđeIntegralna zaštitaProstorno planiranjeUrbanističko planiranje Istraživanje ukazuje na zaštitu i korištenje nepokretnoga arheološkog naslijeđa s urbanističko-planerskog motrišta. Analizom najvažnijih međunarodnih dokumenata o zaštiti istražena su postojeća teorijska i pravna polazišta za zaštitu — Pročitaj sve »

Tradicionalne suhozidne konstrukcije

Ivan Đurović, mag. građ. “IGH” d.o.o. Mostar mr.sc. Krešimir Šaravanja, dipl.ing.građ Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru Frano Oreč, dipl.ing.rud. Udruga „Zvuk kamena“ Posušje Nakon trogodišnjeg perioda preventivne zaštite umijeće je suhozidne gradnje u prosincu 2016. godine dobilo i trajnu zaštitu kao nematerijalno kulturno — Pročitaj sve »

Novi zakon o otocima

zakon-o-otocima (preuzmi PDF) MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA I FONDOVA EUROPSKE UNIJE NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O OTOCIMA Zagreb, 2018. PRIJEDLOG ZAKONA O OTOCIMA I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Ustavna osnova za donošenje Zakona o otocima (u daljnjem tekstu: Zakon) sadržana je — Pročitaj sve »

Peticija za upis stare biševske škole u registar zaštićenih kulturnih dobara RH

link: https://www.change.org/p/peticija-za-upis-stare-bi%C5%A1evske-%C5%A1kole-u-registar-za%C5%A1ti%C4%87enih-kulturnih-dobara-rh Hvala svima na uspješno provedenoj prošloj peticiji od prije pola godine, nakon koje smo, s vaših 1600 potpisa, uspjeli od nadležnog ministarstva dobiti privremenu arheološku zaštitu ostataka benediktinskog samostana na lokalitetu Napoje čime smo donekle zaštitili vrijednu kulturnu baštinu od nasrtaja bespravne gradnje. Inicijativa Spasimo Biševo, — Pročitaj sve »

Lingua halieutica – Joško Božanić

Autor: Joško Božanić Književni krug, Split Studia Mediterrranea, Filozofski fakulet u Splitu 2011. 1. UVOD: HRVATSKA HALIJEUTIČKA LEKSIKOGRAFIJA 1.1. Halijeutički leksik u hrvatskoj dijalektalnoj leksikografiji U „Mediteranskom brevijaru“, Predrag Matvejević govoreći o leksičkoj povezanosti mediteranskih jezika, osvrće se i na — Pročitaj sve »

Peticija “Spasimo Biševo”

Bespravni građevinski radovi u neposrednom okolišu crkve sv. Silvestra i unutar međa srednjovjekovnog samostana na otoku Biševu narušavaju ambijentalnost i sklad naselja Poje, svojedobnog centra otoka. Tražimo da Konzervatorski odjel u Splitu izađe na teren i zaštiti ovaj arheološki lokalitet — Pročitaj sve »

Urbanistički plan uređenja naselja Komiža

Na temelju članka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“, broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12), Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja naselja Komiža („Službeni glasnik Grada Komiža“, broj 01/08.) i članka 29. i 79. Statuta Grada — Pročitaj sve »

Opća svojstva jadranskog mora

Izvor: HIDROPROJEKT – ING Jadranska obala jedan je od najvažnijih resursa Republike Hrvatske, koja stvara značajan dio nacionalnog dohotka. Izuzev u nekoliko izoliranih mjesta, okoliš je još uvijek sposoban savladavati negativne utjecaje gospodarskih aktivnosti. Ipak, česte pojave „prirodnih“ nezgoda, poput „cjvetanja — Pročitaj sve »

Rječnik toponima otoka Biševa

Toponomastika otoka sadrži riječi ilirskog, romanskog i hrvatskog izvora. BIŠEVO, otok, tak. Busi, hrv.: Biševo, ime otoka vjerojatno proizlazi iz ilirskog imena Busius, navodno vlasnika otoka.   I. SEKTOR: JUGOZAPAD KRIŽIĆ, Zakrižić, uvala, hrv.: izgled vrha, usp.: Križ, Križišće, BOSTRA, — Pročitaj sve »

Tajanstveni otok špilja

Autor: Neven Šerić Kada se  zaplovi kroz Splitski kanal u smjeru otoka Visa, prođe kroz Splitska vrata, pa potom uz Vodnjake, najzapadnije otočiće u skupini  Paklenih Otoka, ruta za Biševo dalje vodi uz istočne obale Visa. Biševo ostaje skriveno od — Pročitaj sve »

Bespravna gradnja na Biševu: Ames izleti – projektna dokumentacija, nepravomoćna građevinska dozvola i njeno poništavanje (10-05-2018)

REPUBLIKA HRVATSKA Splitsko-dalmatinska županija Upravni odjel za graditeljstvo i prostorno uređenje Ispostava Vis KLASA: UP/I-361-03/17-01/000043 URBROJ: 2181/1-11-00-09/01-18-0007 Vis, 10.05.2018. godine Splitsko-dalmatinska županija, Upravni odjel za graditeljstvo i prostorno uređenje, Ispostava Vis, rješavajući po zahtjevu koji je podnio investitor AMES IZLETI — Pročitaj sve »

Krajolik – čimbenik strategije prostornog uređenja

PREPOZNAVANJE PROBLEMA I IZAZOVI NARUČITELJ: HRVATSKI ZAVOD ZA PROSTORNI RAZVOJ IZVRŠITELJ: SVEUČILIŠTE U ZAGREBU, ARHITEKTONSKI FAKULTET – ZAVOD ZA URBANIZAM, PROSTORNO PLANIRANJE I PEJSAŽNU ARHITEKTURU NAZIV ELABORATA: stručna podloga / studija KRAJOLIK – ČIMBENIK STRATEGIJE PROSTORNOG RAZVOJA stručna podloga za Strategiju prostornog razvoja Republike — Pročitaj sve »

Faro konvencija

Konvencija o vrijednostima kulturnog naslijeđa za društvo Konvencija o zaštiti kulturne i prirodne svjetske baštine – World Heritage Convention koju je usvojio UNESCO davne 1972. prva je povezala koncept očuvanja prirode i zaštite kulturnih dobara u jedinstven dokument. Konvencija je — Pročitaj sve »

Spasimo vizuru Komiže i uklonimo stupove s Rive

Komiža je oduvijek bila sinonim za slikovito ribarsko mjestašce, čiji su tradicionalni, mekani obrisi svakom oku ugodni i lijepi od pamtivijeka. Netko se dosjetio da bi zabijanjem visokih, metalnih stupova koji će služiti kao rasvjetna tijela, tik uz rub kamene — Pročitaj sve »

Što je bespravna gradnja?

Autor: Mr. sc. Vladimir Krtalić, dipli. ing. građ. Posljedice bespravne gradnje Već niz godina u javnosti se mnogo govori o problemu bespravne gradnje, neprimjereno izgrađenim građevinama bez nužne tehničke i društvene urbanističke infrastrukture, o urbanizmu visoke gustoće, o rušenju bespravno — Pročitaj sve »

Gradsko smetlište Komiža – deponij Šćeće

Klasa: 022-05/19-03/34 Urbroj: 2190/02-02-19-01 Komiža, 4. listopada 2019.g. Na temelju Članka 28. stavak 1. točka 9. Zakona o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine‘ br. 94/13, 73/17 i 14/19), točki II. Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta („Narodne novine” br. — Pročitaj sve »

Palagruža – Diomedov otok

Autor: Branko Kirigin Novija arheološka i geološka istraživanja na Palagruži nedvojbeno su pokazala iznimnost ovog usamljenog malog arhipelaga usred Jadrana. Kada smo sabirali znanja o Palagruži stalno smo nailazili na iznenađenja. Mogu se na dugo nabrajati izuzetnosti, ali ovom prigodom — Pročitaj sve »

Utvrđeni samostani na tlu Hrvatske

Autorica: Sena Sekulić Gvozdanović Benediktinski samostan sv. Silvestara na Biševu Otok Vis spominje se polovinom 10. stoljeća u djelu Konstantina Porfirogeneta O upravljanju carstvom, kad opisuje Neretvansku krajinu (Paganija) “… ali ima i drugih otoka, kojima ne vladaju Neretljani, i — Pročitaj sve »

Gdje je biševska kapelica?

Autor: mons. Andrija Vojko Mardešić Ima jasnih indicija da su na ovom otoku ljudi živjeli davno prije benediktinaca. U Veloj Gori postoji stara kapela. Doduše, ona nije istražena pa se o njoj ne može puno reći. Po njezinom položaju, podalje od središta — Pročitaj sve »

Geopark Viški arhipelag – kritika djelovanja

Geopark i ključni infrastrukturni problemi otoka Biševa. Cjelokupnu dokumentaciju koju je Središnja agencija za financiranje potpisala s Gradom Komižom u vezi provedbe projekta Centar za posjetitelje “Modra špilja”, Biševo možete vidjeti ovdje. Poštovani, u privitku dostavljamo očitovanje Ureda za udruge — Pročitaj sve »

Nastanjenost, ime, poljoprivreda i ribarstvo

Autor: akademik Petar Skok Prva teorija o imenu otoka Od imena (insula) Busi stvoriše oni (misli na Hrvate) Biševo (s dugim silaznim akcentom na i). Šta je stari dalmatinski naziv Busi, ne mogu pravo kazati. Jedino se vidi, da se — Pročitaj sve »

Jeste li vidjeli sredozemnu medvjedicu?

Medvjedica je zaštićena zakonom kao kritično ugrožena vrsta, a špilja je po ovome sisavcu i dobila ime. Drugi pak sisavac kojeg se često susreće u akvatoriju otoka Visa je dobri dupin (Tursiops truncatus)  zbog kojeg je područje akvatorija dio ekološke — Pročitaj sve »

Klima, biljni i životinjski svijet

Autor: mons. Andrija Vojko Mardešić Klima Viškog arhipelaga, pa tako i Biševa, blaga je i ugodna u usporedbi s klimom drugih naših krajeva, pa i Južne Hrvatske. Ako se usporede njegove temperaturne vrijednosti s užim područjem srednjodalmatinske obale, vidljivo je da — Pročitaj sve »

Stanovnici Biševa i Komiže

Autor: Ante Jončić Škoboj, 2001. 1910 1948 1991 2011 Grad Vis 5.159 3.718 2.106 1.934 Dračevo Polje 17 120 11 13 Marinje Zemlje 307 246 39 63 Milna 0 0 0 30 Plisko Polje 88 90 21 19 Podselje 123 — Pročitaj sve »

Komiški zaljev – Osnovna geološka karta

O tektonskom okviru trijasa u Komiškom zalivu Napisao redovni pravi Član. Dr. Marijan Salopek  21. listopada 1938. Pojas trijasa u Komiškom zalivu već je odavna svratio pažnju geologa, jer je to jedino mjesto na jadranskim otocima, gdje se javljaju stariji slojevi — Pročitaj sve »

Bespravna gradnja, prijetnje i lokalna korupcija

Sažetak Građevinska inspekcija obavila je 4. prosinca 2017. godine nadzor na navedenoj lokaciji (na k.č. 7326/3 i 7343/5 k.o. Komiža) i utvrdila da je investitor na jugozapadnom dijelu postojeće građevine na rubu parcele izveo zid dužine 6 m i visine — Pročitaj sve »

Tisućljetna kultura bez ikakve zaštite

Sredinom prosinca 2017. Inicijativa pokreće potpisivanje peticije za zaštitu arheološkog lokaliteta bivšeg benediktinskog samostana. Ostvarili smo uspjeh s prikupljenih 1600 potpisa. Stanje do 15.02.2018.: Otok Biševo se ne štiti odredbama zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Zaštićena su samo — Pročitaj sve »

Iznimno loše stanje samostanskog kompleksa

Integralni tekst obavijesti upućene Ministarstvu kulture (19.10.2018.) Poštovani, Inicijativa Spasimo Biševo predstavlja nevladino, neprofitno i apolitično udruženje stanovnika i zaljubljenika u otok, nastalo kao reakcija na devastaciju arheološkog lokaliteta Poje s ciljem očuvanja kulturne, povijesne i prirodne baštine, te održivog razvoja ovog pučinskog bisera. Ovom inicijativom, a — Pročitaj sve »

Geopark i ključni infrastrukturni problemi otoka Biševa

Javnu kritiku Geoparka Viški arhipelag i odgovore nadležnih institucija možete pročitati ovdje. Cjelokupnu dokumentaciju koju je Središnja agencija za financiranje potpisala s Gradom Komižom u vezi provedbe projekta Centar za posjetitelje “Modra špilja”, Biševo možete vidjeti ovdje. Dopis pučke pravobraniteljice — Pročitaj sve »

Provedena arheološka istraživanja

Zaštita graditeljske baštine Razgraničenje površina zaštićenih kulturnih dobara Splitsko-dalmatinske županije izvršeno je temeljem Konzervatorske podloge PPSDŽ, koja zaštićena kulturna dobra razvrstava na: Kultivirani krajobraz Zone posebne namjene Povijesne graditeljske cjeline: Urbane cjeline Urbano-ruralne i ruralne cjeline Arheološka baština Pojedinačna kulturna — Pročitaj sve »

Ekološka mreža Natura 2000

Karta zaštićenog područja otoka Biševa. Natura 2000 je ekološka mreža Europske unije koju čine najznačajnija područja za očuvanje vrsta i stanišnih tipova. Čitav otok Biševo spada u ekološku mrežu (pod šifrom HR2001097 Biševo kopno i HR3000098 Biševo more) u svrhu očuvanja ciljanih stanišnih — Pročitaj sve »

Godina dana od pokretanja građanske inicijative 'Spasimo Biševo'

Akcije i prijedlozi građanske inicijative


Knjigu Uspavano srce demokracije prof. dr. sc. Ivana Koprića moguće je kupiti na stranicama izdavača.

Zaštita krajolika i krajobraza

Zakoni, uredbe, kodeksi i konvencije

Održivi turizam, kulturna baština
i prostorno planiranje

Prostorni planovi Grada Komiže

Nastanak Komiže preseljenjem Benediktinaca s Biševa

Najstariji dio današnjeg grada Komiže smješten podno vinorodnih padina sv. Nikole u narodu se naziva Selo. Smatramo, s obzirom na arhivske izvore i pisani povijesni slijed događaja, da je Komiža nastala u onom trenutku kada su Benediktinci sv. Nikole (nakon preseljenja s Biševa i podizanja novog samostana u komiškom zaljevu) počeli davati u zakup poljoprivredna zemljišta u obližnjoj uvali. Zakupnici, privlačeni iz unutrašnjosti otoka, počinju graditi svoje kuće stalno obitavajući u sada već novoformiranom naselju. Tijekom vremena broj stanovnika se povećavao, a naselje se širilo i spuštalo do obale, što je osim prvotnih poljoprivrednih aktivnosti, uvjetovalo nastanak nečeg puno važnijeg u daljnjem prosperitetu mjesta – okretanja moru i ribarstvu.

O nama

Građanska Inicijativa Spasimo Biševo je nevladino, neprofitno i apolitičko udruženje stanovnika i zaljubljenika u otok nastalo kao reakcija na devastaciju arheološkog lokaliteta Poje, s ciljem očuvanja kulturne, povijesne i prirodne baštine, te održivog razvoja ovog pučinskog bisera.

Ciljevi

Ciljevi inicijative su prikladna valorizacija sveobuhvatne baštine pučinskog otoka Biševa te upravljanje kulturnopovijesnim i prirodnim resursima otoka kroz primjenu strategije održivog razvoja. Kako je biševski krajobraz jedan od zadnjih primjera sačuvanog srednjovjekovnog ruralnog kulturnog krajolika, zalažemo se za sveobuhvatnu zaštitu krajobrazne cjeline otoka, a sukladno Strategiji očuvanja, zaštite i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine RH.

Povijesni kulturni krajolik otoka Biševa nastao u međuodnosu čovjeka i prirode uvjetovan je pučinskim smještajem te odražava tradicionalne prostorne odnose koji ilustriraju povijesni razvitak lokalne zajednice. Također, s obzirom na golemi arheološki potencijal Biševa kontinuirano naseljenog od antike, strategija održivog razvoja otoka bi, između ostalog, trebala predvidjeti i upravljanje otočkom kulturnopovijesnom baštinom formiranjem arheološkog parka na mjestu samostana i crkve sv. Silvestra.

U konačnici, cilj inicijative je i informiranje javnosti o nagloj degradaciji kulturnih i prirodnih dobara otoka Biševa slijedom nasrtaja masovnog turizma. Arheološki lokalitet Poje markiran benediktinskom crkvom 11. st. odnedavna je devastiran bespravnom izgradnjom dok su u pripremi dvojbeni projekti lokalne zajednice koji se baziraju isključivo na temi Modre Špilje koja se besramno eksploatira te se u pitanje dovode i njena spomenička svojstva.

Ovom inicijativom, a u partnerstvu sa službom zaštite kulturnih dobara, želimo potaknuti (u duhu Faro konvencije*) uspostavu ravnoteže između sve učestalijih planiranih javnih i privatnih aktivnosti s kulturnopovijesnim i prirodnim vrijednostima otoka, a radi postizanja održivog korištenja njegove kulturne i prirodne baštine.

Zašto spasimobisevo.org?

Portal spasimobisevo.org projekt je udruge "Spasimo Bišòvo", pokrenut je svrhu informiranja javnosti o značaju biševskog kulturnog i povijesnog krajolika, te njegove velike važnosti i uloge u razvoju Komiže, ali i cijele mediteranske regije. Utjecaj otoka Biševa ne može se i ne smije mjeriti samo i isključivo prema statistikama posjećenosti Modre špilje kao turističke atrakcije. Turizam ne smije biti sam sebi svrha. Stoga smo okupili entuzijaste, stručnjake i osviještene građane koji o razvoju tog pučinskog bisera promišljaju pametno.

U knjižnici grada Komiže nemoguće je doći do knjiga i znanstvenih radova koje smo digitalizirali i objavili na stranicama, te tako tu vrijednu građu približili javnosti.

Nadamo se da će približavanje i osvjetljavanje povijesne, kulturološke i ekološke uloge otoka Biševa u razvoju viškog arhipelaga i Dalmacije osvijestiti važnost očuvanja naše zajedničke prošlosti za buduće naraštaje.

Veliki broj citiranih znanstvenih radova preuzet je sa web sjedišta Hrčak - centralnog portala koji na jednom mjestu okuplja hrvatske znanstvene i stručne časopise koji nude otvoreni pristup svojim radovima.

* Faro konvencija promovira inovativan pristup baštini, koji podrazumijeva da se cjelokupnom problematikom baštine ne bi trebali baviti samo stručnjaci i javna uprava već svi građani i društvo u cjelini.

Imaš konstruktivni prijedlog, pohvalu ili kritiku? Pošalji nam e-poštu »

Naselje Poje (Napoje)

Ivan Splićanin, graditelj samostana, odabrao je upravo savršen geografski položaj otoka Biševa sa kojeg će se kršćanstvo širiti na istočnu obalu Jadrana. Na markantnom položaju biševske uzvisine, a na ruševinama starokršćanske crkve, Ivan u 11. st. gradi novu crkvu oko koje će se kasnije razviti selo Poje. Ali ni to nije početak naseljavanja ovog višeslojnog arheološkog lokaliteta. Najstariji trag ljudske aktivnosti (ako preskočimo prapovijest) je villa rustica osnovana u prvim stoljećima p. Kr. O značaju tog objekta možda najbolje govori činjenica da se radi o jednoj od dvije poznate helenističke rustične vile na našoj obali. Rimljani nisu mogli zaobići ovu plodnu uzvisinu pa i oni intenzivno koriste istu lokaciju.

Nad ostacima je samostana, najvjerojatnije tijekom baroka, nastao omanji građevinski sklop kamenih kuća koji zajedno s crkvom čini veoma skladnu ambijentalno-povijesnu cjelinu.

Otok Biševo

Biševo (tal. Busi) je otok u Jadranskom moru, 5 km jugozapadno od Visa; s Komižom je tijekom čitave godine povezan brodskom linijom (prugom). Površine 5,91 km² s 11 stanovnika (2011). Još 1961. je na Biševu bilo 114 stanovnika (prije II. svjetskog rata preko 300) koji su živjeli u osam zaselaka: Mezoporat, Vela Gora, Potok, Poje, Nevaja, Porat, Salbunara Gornja, Salbunara Donja.

Partneri i suradnici

Naš Jadran

Sredozemna medvjedica

Osejava je naša

Građanska inicijativa Split

Javno je dobro

Javno je dobro

Preporučamo pročitati

Ljetna lektira

Mediteranski brevijar – Predrag Matvejević

Uvod u “Mediteranski brevijar” Na jednoj stranici “Mediteranskog brevijara”, Predrag Matvejević priča o tome kako je u Aleksandriji sreo katalonskog urara koji je uporno nastojao, rvući se s krajnjim nedostatkom podataka, sastaviti katalog čuvene biblioteke, najveće u cijelom antičkom svijetu, — Pročitaj sve »

Inventarizacija, vrjednovanje i planiranje obalnih krajobraza Dalmacije

Autorica: Biserka Dumbović Bilušić KRAJOLIK KAO KULTURNO NASLIJEĐE Studija Inventarizacija, vrjednovanje i planiranje obalnih krajobraza Dalmacije106 izrađena je u okviru projekta COAST, koji je obuhvaćao obalno područje četiriju dalmatinskih županija: Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske. Istraživana područja bila su: (Lot)1 — Pročitaj sve »

Tradicionalne suhozidne konstrukcije

Ivan Đurović, mag. građ. “IGH” d.o.o. Mostar mr.sc. Krešimir Šaravanja, dipl.ing.građ Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru Frano Oreč, dipl.ing.rud. Udruga „Zvuk kamena“ Posušje Nakon trogodišnjeg perioda preventivne zaštite umijeće je suhozidne gradnje u prosincu 2016. godine dobilo i trajnu zaštitu kao nematerijalno kulturno — Pročitaj sve »

Naše more

Autor: Akademik Grga Novak, 1932. Tisuće smo godina na ovom moru, na ovim klisurama, u burama i olujama, na suncu i mjesecu, na valovima silnim i divnoj tišini, ujedinivši u sebi svu tradiciju Mediteranaca, Prailira, Ilira i Grka, Neretljana, Travunjana, Dukljana — Pročitaj sve »

Kada i kako je propala antička Issa

Autor: Dr. Grga Novak, 1959. Issa, koja je postojala svakako još u V, a možda već u VI. stoljeću pr. n. e., kao centar jednoga ilirsko-liburnskog kraljevstva1, zauzeta početkom IV. stoljeća od Dionizija Starijega Sirakuškog, koji je u nju postavio jednu — Pročitaj sve »

Krajicina spilja i brončano doba otoka Visa

Autori: Timothy KAISER i Stašo FORENBAHER Arheološka građa otoka Visa za razdoblja starija od vremena grčke kolonizacije vrlo je oskudna. Početni korak prema upotpunjavanju postojeće slike pretpovijesti otoka učinjen je godine 1994., istraživanjem u Krajicinoj spilji. Pregled površine i iskopavanje ograničenog — Pročitaj sve »

Grčka podjela zemljišta na otoku Visu

Autor: Marin ZANINOVIĆ Otok Vis, antička Issa, bio je naseobina Dionizija Sirakuškoga u početku 4. st. pr. Kr. Otok je poznat po svojim poljima, koja su po kvaliteti zemljišta, insolaciji i obradivosti vrlo pogodna za uzgoj vinove loze, što je već — Pročitaj sve »

Otok Vis i Biševo u srednjem vijeku – Grga Novak

I. DOSELJENJE HRVATA Prvi se put spominje Vis, u doba poslije doseljenja Hrvata, u polovini X. stoljeća, i to u djelu cara Konstantina Porfirogeneta »O upravljanju carstvom«. Car pisac zabilježio je u tom svom djelu i ovo: »Paganija (Neretljanska krajina) — Pročitaj sve »

iOtok Biševo (Miha Čelar, 2018.)

iOtok je multimedijalna i interaktivna dokumentarna priča koja će pratiti starijeg slovenskog pisca i strastvenog podvodnog ribolovca Matu Dolenca pri pisanju njegove posljednje velike knjige. Mate Dolenc, koji je neka vrsta slovenskog Ernesta Hemigwaya, u prosincu 2015. namjerava se vratiti — Pročitaj sve »

Komiška ribarska epopeja – Joško Božanić

Autor: Joško Božanić Luc namye cipati: i charpiti mrixu, A pach putouati: ch Visu na Chomixu. (Petar Hektorović: Ribanje i ribarsko prigovaranje, Venecija, 1555) Kad umire jedan svijet, umire s njim i njegov jezik. U svijetu koji ga odmjenjuje, riječi — Pročitaj sve »

Lingua halieutica – Joško Božanić

Autor: Joško Božanić Književni krug, Split Studia Mediterrranea, Filozofski fakulet u Splitu 2011. 1. UVOD: HRVATSKA HALIJEUTIČKA LEKSIKOGRAFIJA 1.1. Halijeutički leksik u hrvatskoj dijalektalnoj leksikografiji U „Mediteranskom brevijaru“, Predrag Matvejević govoreći o leksičkoj povezanosti mediteranskih jezika, osvrće se i na — Pročitaj sve »

Palagruža od 12. do 20. stoljeća

Autor: Joško Kovačić U prikazu se prema oskudnim, uglavnom objavljenim vrelima iznosi povijest ovog najudaljenijeg hrvatskog otočja usred Jadrana od 1177. g. do naših dana.* Teško da je ikoji lokalitet – ne samo u hrvatskim zemljama nego i drugdje – — Pročitaj sve »

Antički spomenici otoka Visa

BRANIMIR GABRIČEVIĆ Ako spomenik kulture shvatimo u nešto širem i slobodnijem smislu, onda je dozvoljeno kazati da je najstariji spomenik otoka Visa sadržan u samom njegovom izvornom imenu — ISSA, iz kojeg se naknadno, nakon što su Slaveni došli na — Pročitaj sve »

Antički kamenolom u uvali Srebrena na otok Visu

Autor: Miroslav Katić Autor opisuje kamenolome na otoku Visu od kojih se jedan nalazio na jugoistočnoj strani otoka u uvali Srebrena. Drugi najstariji viški kamenolom nalazio se na mjestu podizanja antičke Isse gdje se prije izgradnje insula morao terasasto isplanirati — Pročitaj sve »

Stočarski krajolik otoka Visa – lokva Krušovica

Autorica: mr.sci. Sanja Buble U srednjovjekovnoj ekonomiji otoka Visa, uz zemljoradnju i ribarstvo, stočarstvo je bilo važna grana privređivanja. Tijekom vremena stočarstvo je u opadanju, iako je još sredinom 19. stoljeća sir bio jedan od važnijih otočkih izvoznih proizvoda. Krajem 19. — Pročitaj sve »

Crkva – tvrđava sv. Roka u Komiži

Crkve i samostani su u vremenima osmanlijskih te uskočkih i sjevemoafričkih gusarskih napada služile za zbijeg lokalnog stanovništva. Crkva kao institucija je stajala u zaštitu te pružala utočište stanovnicima priobalnih i inzulamih naselja koja su u razdobljima pljačkaških i rušilačkih — Pročitaj sve »

Sv. Nikola i njegova župna crkva u Komiži

Autor: Davor Stipan, prof. Sveti Nikola, svetac i biskup iz maloazijske Mire, živio je na prijelazu iz 3. u 4. stoljeće. Kao žestoki borac protiv nepravde i zalagatelj za ljubav i dobročinstvo prema bližnjemu, biva dugo vremena izložen progonima i — Pročitaj sve »

Komiška Komuna

Autor: Davor Stipan, prof. Fortifikacije podignute u razdoblju od 15. do 18. stoljeća u naseljima na istočnoj obali Jadrana posve su uobičajena pojava. Vrijeme nadiranja osmanlijskog imperija s jugoistoka Europe kao i kontinuirani upadi gusarskih floti, nametali su lokalnim zajednicama — Pročitaj sve »

Etnografske zabilješke s otoka Visa

DINKA GJELDUM-ALAUPOVIĆ UDK 391/397 Ministarstvo kulture Stručni članak Konzervatorski odjel Split, Porinova 2 Primljeno 22. 11. 2003. U sklopu projekta “Istraživanje i fiksiranje etnografske baštine” koji financira Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, 2001. godine, ekipa etnologa i arhitekata boravila je tjedan dana — Pročitaj sve »

Povijesne orgulje kao kulturna baština Dalmacije

Autor: Ladislav Šaban Tradicija orgulja u Dalmaciji gubi se u tami davnih stoljeća. Premda nam iz razdoblja antike do sada nije poznat ni jedan jedini likovni prikaz orgulja iz tog inače arheološkim nalazima tako bogatog područja, ne može biti sumnje da — Pročitaj sve »

Slika Antonija Zucchija u Komiži na Visu

Autorica: Zoraida Demori Staničić Svojedobno je C. Fisković, obilazeći spomenike otoka Visa, u mjestu Komiži na zapadnoj strani otoka zapazio u župskoj crkvi Sv. Nikole, poznatijoj kao Muster, koja se impresivno diže sred vinorodnih padina, oltarnu palu s prikazom sv. — Pročitaj sve »

Flora otoka Biševa

Autorica: Zinka Pavletić (Institut za botaniku Sveučilišta u Zagrebu) Primljeno 24. 12. 1973. »Flora i vegetacija Biševa s posebnim obzirom na biljnogeografski položaj otoka« naslov je doktorske disertacije, koju sam izradila na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u razdoblju od 1970. do 1973. — Pročitaj sve »

Stara komiška kuhinja i njezina terminologija

PRILOG POVIJESTI STANOVANJA NA OTOKU VISU Nevenka Bezić Božanić 22. kolovoza 1985. Suvremena zbivanja, nova saznanja, napredak u stvaralaštvu i tehničke mogućnosti utjecale su na način života i prilike u kojima živimo. Stoga se postupno izmijenio i oblik stanovanja, upotreba — Pročitaj sve »

Bentovićeva slika u Komiži

Autor: Davor Domančić UDK 75(497.13)„15”:929 Benetović, M. Izvorni znanstveni rad Davor Domančić Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture, Split Martin Benetović (oko 1550-1607), hvarski komediograf i pisac “Hvarkinje” potpisao je šest slika Kristove muke 1599. godine smještenih na pjevalištu uz — Pročitaj sve »

Komiški ognjuš

Autorica: Nevenka Bezić Božanić Prilog narodnom vjerovanju na otoku Visu 1. XII. 1995. UDK 392.16(497.18) Prirođeni majčinski nagon od postanka ljudskog roda bio je zaštita potomstva od svih mogućih zala. Neuke žene vjerovale su u uroke, zle oči. u promjene — Pročitaj sve »

Komiške facende – Joško Božanić

Naš termin »književnost« i internacionalni termin »literatura« svojom etimologijom (knjiga, slovo) evociraju poimanje umjetnosti riječi kao umjetnosti koja egzistira u mediju pismenosti pri čemu je sam medij uzet kao differentia specifica umjetnosti o kojoj je riječ. Prema tome, sintagma »usmena književnost« — Pročitaj sve »

Komentari s peticija

Možete potpisati našu prvu peticiju (završena): https://www.ipetitions.com/petition/spasimo-bisevo-od-betoniranja ili možete potpisati našu drugu peticiju (aktivna): https://www.change.org/p/peticija-za-upis-stare-bi%C5%A1evske-%C5%A1kole-u-registar-za%C5%A1ti%C4%87enih-kulturnih-dobara-rh

Budite ustrajni u borbi za očuvanje ovog raja na zemlji!

Čestitam! Konzervator Radoslav Bužančić moj je profesor i baš nam je nedavno spomenuo crkvu sv. Silvestra. Rekao je i da mu je poznata rasprava po fejsu. Bilo je očito da će kad tad stavit privremenu zaštitu jer nam je rekao da se tu nema sto puno raspravljati i naglasio je važnost lokaliteta.
Ne znam zašto vas je ignorirao u početku, možda nije došlo do njega odmah. Znam da se svakodnevno moraju boriti protiv divlje gradnje Splita i okolice, pretpostavljam zbog količine posla.
Svakako, drago mi je kako je ispalo, iz perspektive struke!

Sramota je da lokalni ljudi ne ustaju protiv ovakvih postupaka. Najljepše što imamo je priroda i graditeljska ostavština koju nemilice uništavamo dok sve ne pretvorimo u Vir ili Okrug. Dosta više!

Došli su niki judi iz vonka i mi se njima konklodijemo, minjomo govor i obicoje, da neka nos razumidu... Poštijen tuje, ali volin svoje i to je sva "mudrost". Išla son svukud po svitu, ma svak je govoril po svoju, puk se ti misli. Bišovo je "bišòvo" radi stinji koja tako izgledo, od svih siki, spili... Ali nikomu je bilo lašnje izgovorit onu "e". E!

Pohlepa je bolest pojedinca koju treba izolirati a ne podupirati. Ne!.. Biševo je poljubac prirode u našem moru!

Biševo je dijamant! Dijamant i na kopnu i u moru!

Ostadoh bez teksta. Pa kakvi to ljudi u nas žive da im je beton draži od prirodnih ljepota? NE BETONU!

Ako ne zaštitimo vjekovna kulturna dobra zaslužili smo nestanak kao narod.

Stop bezobrazluku i samovolji, sebičluku i ne osjetljivosti na pripadnosti hrvatskom narodu i zemlji praprapradjedovskoj još od prije rođenja Isusa Krista.

Poštujmo tuđe pravo ali čuvajmo svoje i povijesnu baštinu

Pa zar nema ni pedlja Hrvatske gdje se poštuju zakoni?

Poduzmite potrebne mjere, dosta je bilo lokalnih šerifa koji radi svoje koristi štete cijelom otoku a i RH

Do kada više? Neznamo mi cjenit svoje bolje su do sada vladali stranci nego mi sami. Npr. jedna Austrougarska za to vrijeme bilo je reda stila i znanja. Šteta što se sve ovo događa.

Lastovo je prošlo muku od kamenoloma za talijane do najmlađeg hrv. parka prirode. Bišovo bi isto trebalo zaštitit, merita. Komiža i Vis bi aprofitali.

Biševo bi trebali zaštititi kao krajobrazni park, ljudima, koji na njemu i od njega žive, pružiti financijsku i stručnu pomoć u uzdržavanju kulturnog krajobraza uz što bi se očuvale i njegove prirodne kvalitete. A špilju, pogotovo špilju, vratiti njezinom miru i ljepoti.

Ne dopustimo da privatni interesi trajno unište našu povijest!

Zaustavite divljake koji uništavaju Hrvatske otoke!

Ljudi, nemojmo to činiti ovom predivnom dijeliću prirode. Investirajmo u budućnost, sačuvajmo neprocjenjivu vrijednost.

Biševo je mali biser, ali nije manje vrijedan. Sačuvajmo ga od betonizacije i devastacije. Uništena priroda i povijest je nepovratna. Nismo svjesni šta činimo svojoj zemlji i svojim potomcima. Ima li čuvara u ovoj državi?

Gospodo, vrijeme je da zastitite nasa kulturna i naturalna dobra, ne želimo Španjolsku u Hrvatskoj!! NE BETONU!!!

Dosta je bilo devastacije kulturne baštine.

Naše prirodne bisere treba sačuvati u izvornom izdanju. #NeBetonizaciji

Dijalog Audiard: "Les cons, ça ose tout ! C'est même à ça qu'on les reconnaît”.

Zaustavimo sustavno uništavanje kulturne baštine od strane bešćutnika i siledžija!!

ZA zaštitu prirode i njenih vrijednosti. ZA respekt prema predcima... pa i njihovim kostima svugdje pa i na otoku! Neukusu triba reći: NE.

Vrijeme je da se zaštite kulturne vrijednosti koje čitav kulturni svijet prepoznaje i štiti. Naši plemenski divljaci kako dođu do novca tako uništavaju sve oko sebe.

Ovo je bitka za Hrvatsku, da je pohlepni gadovi ne upropaste!!!

Čuvajmo zelene površine, to je naše blago!

Što je korupcija?

Korupcija je zlouporaba povjerenih ovlasti za privatnu korist.

(Transparency International)

Korupcija je zlouporaba javnih ovlasti za privatnu korist.

(Svjetska banka)

Korupcija je devijantno ponašanje djelatnika javne uprave (izabranih ili imenovanih) koje nije u skladu s njihovim zadacima po službenoj dužnosti, a primjenjuje se u cilju stjecanja privatnog bogatstva ili statusa pojedinca, uže obitelji ili povezane grupe ljudi.

(Joseph S. Nye, Corruption and Political Development, 1967.)

To je svaki čin kojim se, suprotno javnom interesu, nedvojbeno krše moral i pravne norme te povrjeđuju temelji vladavine prava.

Korumpiranom osobom se smatra:

  • svaka službena ili odgovorna osoba koja radi osobne koristi ili koristi skupine kojoj pripada zanemari opći interes koji je dužna štititi obzirom na zakone, položaj i ovlasti koje su joj povjerene
  • građanin koji nudi ili pristaje na davanje zatraženog mita kako bi korumpirana osoba činjenjem, nečinjenjem ili propuštanjem činjenja pomogla u ostvarivanju koristi za pojedine osobe ili skupine.

Kontaktirajte nas

    © 2017. — 2020. Udruga "Spasimo Bišòvo". spasimobisevo@spasimobisevo.org. Politika privatnosti.