Autori: Branko Kirigin /Tea Katunarić/ Lucijana Šešelj

UDK: 904: 738.8 (497.5 Dalmacija) “652”
Izvorni znanstveni rad 
Prihvaćeno: 15.6.2005.

U radu se donose preliminarni kvantifikacijski podatci o distribuciji i broju nalazišta, kako kopnenih tako i onih pod morem, na kojima su nađene amfore i fina keramika iz razdoblja od 4. do 1. st. pr.

Kr. u srednjoj Dalmaciji. Analiza keramičkih nalaza s velikog broja nalazišta na otoku Visu te veličina plodnih površina na otoku Visu upućuju na zaključak da se u razdoblju od 4. do 1. st. pr. Kr. na Visu moglo proizvesti i do dva milijuna litara vina godišnje, što je očit znak da se vino izvozilo. Analiza amfora i fine keramike omogućuje potpuno nove poglede na ekonomske i socijalne odnose u helenističkom razdoblju u srednjoj Dalmaciji. U deset dodataka donose se podatci o nalazištima različitih tipova amfora i fine keramike, te 16 karata i obilna bibliografija.

Ključne riječi: amfore, fina keramika, distribucija, srednja Dalmacija, grčko i helenističko razdoblje, proizvodnja vina

“From the beginning of the historical period onward, we hear of the association of some of the islands with specialized production of certain high-value commodities destined for a wider market What is it that makes island productions especially important, so that from them are derived all the most famous wines of ancient Greece… The answer can only be connectivity.”

(Horden, Purcell 2000, str. 225).

Sve rasprave o povijesnim zbivanjima u razdoblju između 4. i 1. st. pr. Kr. u srednjoj Dalmaciji temeljene su na onome što piše u antičkim pisanim izvorima koji se uglavnom odnose na grčku kolonizaciju, na političke i vojne događaje za vrijeme ilirskih ratova (229., 219., 167., 158., 135., 117., 78.-76. g. pr. Kr.). Povremeno te rasprave uključuju i razmatranja o zemljopisu i etnicitetu, dok su socijalni, ekonomski i kulturni aspekti izbjegnuti. Pitanja poput: kakva je bila ekonomska osnova srednje Dalmacije u kasnom željeznom dobu ili je li ekonomija bila činilac rimske politike u srednjoj Dalmaciji prije negoli je ona i formalno uključena u provinciju krajem 1. st. pr. Kr., nisu nikad postavljana. To se događalo uglavnom stoga što, čak i među arheolozima, ostatci materijalne kulture, osim epigrafskih i numizmatičkih, nisu uzimani u obzir pri rekonstrukciji razdoblja o kojem je riječ.1

U ovom članku pokušat ćemo prikazati keramičke nalaze iz srednje Dalmacije na način da ih uključimo u kontekst ekonomske i socijalne pozadine znanih povijesnih činjenica i događaja. Čineći to, svjesno zanemarujemo određene detalje vezane uz kronologiju, tipologiju i porijeklo keramičkih nalaza koje ovdje razmatramo.

Postoje tri glavna sudionika u ovoj priči: Iliri domorodci, Grci iz Farosa i Isse i Rimljani, a prizori se odvijaju u tri različita predjela: na otocima, na obali i u unutrašnjosti. Ovom prigodom počet ćemo s otokom Visom, na kojem je Issa, sirakuška kolonija utemeljena negdje oko sredine 4. stoljeća pr. Kr. Za razliku od Farosa (parske kolonije na otoku Flvaru utemeljene 385./4. pr. Kr.), Issa je u helenističkom razdoblju utemeljila naseobine u Lumbardi na otoku Korčuli i na obali uTragurionu i Epetionu, možda i u Saloni, na najplodnijem predjelu u srednjoj Dalmaciji.2

Suvremena i srednjovjekovna ekonomija otoka Visa ponajprije se temelji na proizvodnji vina i slane ribe (srdele). Ovdje nećemo raspravljati o ribarstvu Isse u helenističkom razdoblju, koje je zasigurno postojalo;3 budući da za to trenutno ne raspolažemo brojnijim arheološkim podatcima, nego ćemo se usredotočiti na proizvodnju vina, za koju imamo više podataka.

1    Bandelli 2001, osobito str. 21 ; Čače 1991, str. 55-73; Papazoglu 1967, str. 123-144; Šašel-Kos 1986; Wilkes 1969, str. 1-45.

2    Kirigin 1990a, str. 303-320.

3    Nedavno su u luci antičke Isse istražena dva pithosa s perforacijama. Perforacije ukazuju da su se u njima držale ribe i jastozi; Glušćević 2003. Postoje podatci o ribarenju oko Visa još od 14. stoljeća u Statuta communitatis Lesinae (Pharae), vidi: Hvarski statut 1991, gdje doznajemo o postojanju ribarnice i o ribnjaku koji se iznajmljivao “prema starim običajima”; Peričić 1999, str. 87. O ribarstvu koje je bilo jedna od najjačih izvoznih aktivnosti otoka Visa u srednjem vijeku i sve donedavna vidi: D’Erco 1975; Božanić 1983; Županović 1995; Peričić 1999.

Godina/

stoljeće

Broj

stanovnika

Hektari pod vinogradima

Količina vina u litrama

Literatura

Rano 14. stoljeće

Proizvodi vino

Hvarski statut 1991,str. 141,142

Kasno 15. /rano 16. stoljeće

Proizvodi samo vino

Fusko 1990, str. 112-113

1585.

oko. 1.500

oko 1.000

2.376.000

Peričić 1999, str. 73-79.

1751.

2.576.000

Ibid

1801.

3.352

2.154.600

Ibid

1844.

oko 3.900

2.892.800

Ibid

1852.

oko 3.900

2.044

3.100.800

Ibid

1896.

oko 8.600

2.419

4.703.000

Defilippis 2001., str. 69

1900.

9.914

2.729

8.000.000

Peričić 1999, str. 73-79.

1938.

oko 10.000

15.000.000

Ibid

1949.

7.171

1.096

850.000

Rubić 1952., str. 125-126

2003.

oko 3.000

250

300.000

Slobodna Dalmacija, Split, 3.4. 2003., str. 13

Tablica 1. – Proizvodnja vina na otoku Visu u posljednjih sedam stoljeća

Da bi se dobio opći uvid u proizvodnju vina na otoku Visu u srednjovjekovnom i novijem razdoblju, na Tablici 1 prikazujemo podatke počevši od 14. stoljeća do danas. Oni omogućuju da izračunamo kako je u srednjem vijeku mali otok Vis (91,60 četvornih kilometara) proizvodio u prosjeku 2 milijuna litara vina godišnje. U današnje vrijeme proizvodnja vina na Visu spala je na samo 300.000 litara, a najveći uspon zabilježen je 1938. godine, kada je proizvedeno 15 milijuna litara vina.4

No, koliko daleko unatrag možemo pratiti ovu djelatnost?

Za razdoblje od ranog srednjeg vijeka pa do 14. stoljeća nema pisanih podataka, uglavnom zato što je arhiv grada Flvara 1571. godine spaljen u turskom napadu.5 Za kasnoantičko razdoblje raspolažemo oskudnim podatcima: arheološki terenski pregled otoka pokazao je da Vis nije bio tako gusto naseljen kao što su to bili susjedni otoci, Flvar, Brač i Šolta.6 S druge strane, arheološka dokumentacija iz samog antičkog grada Isse ukazuje na to daje vino igralo značajnu ulogu u helenističkom razdoblju. Proizvodnja vina ogleda se na novcu koji Issa kuje, na kojemu su prikazi grožđa, volutnog kratera i kantharosa;7 u Issi je također prisutan snažan Dionisov kult. Statistika teofornih imena iz Isse pokazuje daje ime Dionis najpopularnije: 14 od ukupno 39 nadgrobnih spomenika nose njegovo ime.8 Pogrebni običaj također ukazuje daje vino igralo značajnu ulogu. Gotovo uz svakog odraslog pokojnika nalaze se posude za banket: oinochoa, pelika i skyphos,a katkad i amfora lokalne proizvodnje.10 Pogrebni inhumacijski običaj Isejaca nije se mijenjao u razdoblju od sredine 4. pa do 1. stoljeća pr. Kr.,11 kad je uveden rimski pogrebni običaj kremacije.12

4    Za podatke o proizvodnji vina u 13. i 14. stoljeću vidi: Novak 1961, str. 76-85. Za podatke o proizvodnji u srednjem vijeku i u novije doba vidi: Kasandrić 1982; Peričić 1999; Defilippis 2001.

5    U srednjem vijeku Vis je bio dio Hvarske komune; Novak 1961; Kasandrić 1982.

6    Kirigin 1998, str. 433-435.

7    Bonačić i Visonà 2002, str. 361.

Slika 1. – Nalazišta grčto-itaiskih amfora i amfora Lam beg Sa2 na otocima Visu, Šolti i Braču (iz baze podataka projekta Jadranski otoci). Za otoke Hvar i Korčulu vidi sl. 10.

Među antičkim pisanim izvorimaznačajnoje Strabonovo izvješće (317,10) kako su “dalmatinskiotoci bogati maslinama i lozom“. Značajan pisani dokument iz prve polovice 2. st. pr. Kr. je Agatarhida, koji spominje da je “vino iz Isse, otoka na Jadranskome moru, u usporedbis drugima, bolje” (Atheneus l, 28, d 51).13 Iz razdoblja ranog Rimskog Carstva poznat je zavjetni natpis posvećen lovi Optimo Maximo Augusto, otkriven u Zlopoju, plodnome polju istočno od grada Isse, na kojem čitamo daje Gaj Valije Fest posadio vinograd koji će po njemu biti prozvan aeternumqe tenet per saecula te da on žrtvuje bika, et tauro immolando dedicavit.14 Drugi podatci dolaze preko keramike.

Osim posuda otkrivenih u grobovima poznate su nam dvije keramičke peći u Issi.15 Jedna je bila na Martvilu, zapadnoj isejskoj nekropoli, a druga,za koju držimo da su se u njoj pekle i amfore, nalazila se u uvali Stonca, istočno od Isse.10 Iz navedenih podataka možemo pretpostaviti daje vino bilo važan isejski proizvod. No još uvijek ostaje pitanje koliko ga se proizvodilo i je li se izvozilo. Osim izvora koje smo naveli, jedini dostupni podatci su amfore. Distribucija i kontekst u kojima su amfore nađene, mogu biti izvor dragocjenih vijesti vezanih uz proizvodnju vina u antičko doba.

8 Nikolanci 1976, str. 152; Fraser, Matthews 1997, str. 129.

9 Cambi et al. 1980; Kirigin, Marin 1988; Kirigin 1990a, str.305-310.

10 Kirigin 1992.

11 Kirigin 1985; Kirigin 1990a.

12 Rimski pogrebni običaj u Issi nije još proučen.

13 Indirektne dokaze nalazimo u papirusu iz 3. st. (SB 12,1976,10918) iz kojeg doznajemo da je jedan egipatski trgovac vinom poboljšavao lokalno jeftino vino miješajuči ga s puno boljim vinom iz Tmolosa u Lidiji, to tako da bi što više sličilo na još skuplje vino s Jadrana; Franke 1999a, str. 25.Treba također navesti da danasna otoku Visu postoji autohtona loza Bugava (Vugava) kakvu ne nalazimo drugdje na Sredozemlju.

14    QL III 6423. Natpis (danas izgubljen) nalazio se u kući obitelji Vukašinović (Lupis) u gradu Hvaru. Ova obitelji imala je i posjede na Visu. Terenski pregled Zlopoja obavljen 1992. godine pokazao je da na tom prostoru ima 11 arheoloških nalazišta. Šest od njih (VS 1025,1027, 1029, 1031-33) pripadaju helenističkom razdoblju.

15    Nijednu nisu istražili arheolozi i obje su izgubljene za daljnje proučavanje; Abramić 1949; Kirigin 1999, str.419.

16 Za vrijeme zaštitnih arheoloških iskopavanja na istočnoj nekropoli Isse, na položaju Vlaška njiva (jugozapadni dio uvale Stonca) uz same ostatke antičke obale, istraženo je 20 posto od dviju krčevinskih gomila. Otkriveno je oko 15.000 ulomaka Gl, L2 i srodnih amfora (Sl. 2 ovdje) zajedno s onima koje su škart; Kirigin 1983, str. 29.

Slika 2. – Tipologija i kvanifidrani podatci o 75 uzoraka oboda amfora sbiodoloma u Veloj Svitnji i 600 uzoraka amfora s Vlaske njive. Prema Kirigin, Popovići Cvjetičanin i 983 (neobjavljeno).

Za vrijeme sustavnoga terenskog pregleda otoka Visa (1992,-1996. g.) na sljedećim su nalazištima otkrivene grčko-italske amfore (Gl) i/ili amfore tipa Lamboglia 2 (L2): VS1001, 1002, 1004, 100S, 1008, 1009, 1010, 1011 ,1013 ,1014 ,1016 ,1018 ,1021, 1025, 1027, 1029, 1031, 1032, 1033 ,1038 ,1039 ,1041 ,1042 ,1043, 1044 ,1049 ,1052 ,1053, 1055, 1057, 1058, 1059, 1061, 1063, 1080, 1086, 1096, 1108, 1114, 1122, 1163, 1166, 1174, 117S, 1177, 1182, 1184, 1185, 1186, 1196, 1199, 1208 (Sl. 1).17

U već objavljenim radovima iznosila se pretpostavka da su se amfore L2 proizvodile u Issi.18 Argumenti koji je podupiru uključuju Cambijevu19 opservaciju da se na nekimamforama L2 otkrivenima na brodolomu u uvali Vela Svitnja (sjeverno od grada Isse) nalaze pečati M. POT: M(arcus) PO(n)T(ius) i L. POT: L(ucius) PO(n)T(ius).Ti se pečati, prema Cambiju, mogu povezati s dvojezičnim (latinskim i grčkim) natpisom iz Visa što gaje Lucije Pontije20 posvetio Hermesu. Prema Cambiju, amfore i natpis pripadaju prvoj polovici 1. st. pr. Kr., pa bi prema tome i teret broda izVele Svitnje mogao pripadati obitelji Pontia iz Visa.21

17 Kirigin et al. u tisku. Opisi nalazišta u ovoj publikaciji ne sadrže uvijek podatke o tipovima amfora koje su na njima nađene. Ti podatci biti će objavljeni na drugome mjestu.

18 Cambi 1991; Kirigin 1996, str. 151-153.

19 Cambi 1991

20 CIL III 3076, Nikolanci 1980, str. 222.

21 Datiranje brodoloma prema Cambiju (1991) može se dovesti u pitanje. Fina crnopremazana keramika otkrivena na ovom brodolomu vrlo je slična nalazima iz groba 44 u Adriji, koji se datiraju u sredinu 2. st. pr. Kr.; Mangani 1985, str. 85-86. Brodolom iz Vele Svitnje dio je doktorske disertacije koju priprema Tea Katunarić

Drugi argument koji bi mogao poduprijeti tezu o lokalnoj proizvodnji amfora u Issi jest sličnost u tipovima oboda amfora koji su nađeni na Vlaškoj njivi (vidi bilješku 16. ovdje) s onima otkrivenima na brodolomu u uvali Vela Svitnja. Ti obodi su naime isti u tipovima i slične su zastupljenosti (SI. 2).

Kao što smo vidjeli, arheološki pregled terena otoka Visa pokazaoje daje cijeli otok bio gusto naseljen u helenističko doba; trenutačno je poznato više od S0 nalazišta izvan antičkoga grada (SI. I).22 Čak su i brdoviti predjeli poput Dragodida (nalazište VS 1185) ili pak mali otok Biševo (VS 1174,1175 i 1177)25 u to vrijeme bili naseljeni. Nalazišta prikazana na karti sadrže (ali ne sva) pitose (doiiae) i helenistoičkofino posuđe. Smatramo da se tu radi o stalno naseljenim gospodarskim imanjima.

Pitanje veličine proizvodnje može se samo indirektno postaviti. Na primjer, ako uzmemo pokazatelje za godinu 1S3S. (Tablica 1 ), za koju imamo pouzdane podatke, tada vidimo da je Vis proizvodio 2.376.000 litara vina. Kako je te godine na otoku živjelo samo oko 1 .S00 stanovnika, vino je nesumnjivo bilo namijenjeno izvozu. Dva milijuna litara čini se razumnom procjenom. U antičko doba vino se prevozilo pomoću amfora od kojih je svaka imala zapreminu od oko 26 litara.24 Dakle, za toliku količinu biloje potrebno oko 80.000 amfora L2. Ako pretpostavimo daje prosječna nosivost onodobnog teretnog broda bila oko 600 amfora, tada bi za godišnji izvoz viškog vina bilo potrebno 130 brodova takve nosivosti.

22 Neki dijelovi otoka Visa nisu terenski pregledani zbog guste vegetacije i vojnih objekata JNA čiji je okoliš bio miniran.

23 Ulomak grčkog nadgrobnog spomenika otkrivenje na Biševu; Kirigin 1999, str. 428. Do pred 2. svjetski rat Biševo je proizvodilo do 500.000 litara poznatog plavca; Rubić 1952, str. 126.

24 Jedna L2 amfora sadrži oko 26litara tekućine: Casson 1995, str. 172, bilj.

25. Gl amfore imaju manju zapreminu.

Teret broda izračunali smo na temelju nalaza 634 amfora na brodolomu u uveli Vela Svitnja u blizini grada Isse.25 Čini se da brodolom u uvali Vela Svitnja (lembos’:) predstavlja tipičan mali teretni brod tog razdoblja namijenjen lokalnoj jadranskoj trgovini. Zaključiti je, dakle, daje, uzimajuči u obzir udaljenost pojedine luke, u višku trgovinu vinom bio uključen znatan broj brodova.27 Čini se, dakle, da su amfore napunjene vinom prevožene iz Isse na druge otoke i obale srednje Dalmacije, u Liburniju,28 Istru,29 * 31 32 * 34 35 ili u Adriju,20 te na druga talijanska nalazišta na Jadranu,51 a možda su se prevozile čak do Aleksandrije.52

Cijene vina navedene na helenističkim natpisima na Delosu, jednom od najpoznatijih antičkih trgovišta, pokazuju daje 39 litara (metret) vina imalo cijenu od 10 do 11 drahmi,55 što znači da je 26 litara vina vrijedilo oko 7 drahmi. To ukazuje da se za 80.000 amfora (svaka od po 26 litara) moglo dobiti ukupno oko 560.000 drahmi ili 93,3 talenta (2444 kg srebra po atičkom ili 346S kg srebra po eginskom standardu), štojefascinirajuča svota!54 Stoga ne čudi da su Iliri (kraljevske snage ili gusari) bili toliko zainteresirani za napadanje Isse, a ne čudi ni što su Rimljani bili zainteresirani da “pomognu” Issi, postavši njezin patron i čuvar: Issa je strateški dobro pozicionirana i vrlo je privlačan izvor prihoda.

Pokazatelji o proizvodnji vina nisu idealni. Za vrijeme isejske neovisnosti zasigurno su postojali usponi i padovi (kako se događalo i u srednjem vijeku, a i u novijem razdoblju), no podatci jasno govore o poljodjelskoj bazi grčkih zajednica u srednjoj Dalmaciji.55 Ma koliko bile male, one su očito igraleznačajnu ulogu na našoj strani Jadrana.

25 Cambi 1972; 1989. Prema Cassonu;199S, 172, bilj. 2S,jedna afmora teška je 17-18 kg; dodaj ući 26 litara vina daje ukupnu težinu od oko 43,5 kg. Stoga 43,5 kg x 634 = 27.579 kg ili 27, 5 tona nosivosti jednog teretnog broda. Za lembos slične nosivosti (25 tona) vidi: Casson 1995, str. 162-163, bilj. 36.

25 Kao stoje brodolom Kyrenia: dug 13.8 m. ili brodolom Kibbutz Ma’agan Micha’el: dug 11.25 m; Casson 1995, str.453.Tradicionalni (19. stoljeće) drveni jedrenjaci Dalmacije za priobalnu ili malu plovidbu bili su: bracera (11-17 tona nosivosti, duga 7-11 m) i trabakul (15-43 tona nosivosti, dug 14-20m). Za veliku plovidbu poznati su slijedeći jedrenjaci: pelig (11-49 tona), škuner (59-115 tona), loger (50-70 tona), brik(250 tona) i bark (325-378 tona); Domazet 2004.

27    Antička luka Isse duga je oko 1.5 km: Glušćević 2003, str. 137. Daje Issa imala značajnu flotu potvrđuje Livije: XXXI, 45; XXXVII, 16; XLII, 48; XLIII,

9. Godine 1801. otokVisje proizvodio više od dva milijuna litara vina (Tablica I), a 1803. otočani su posjedovali 36 jedrenjaka od 5 do 42 tone nosivosti; Peričić 1999, str. 113.

28    Slobodan Ćaće i Zelenko Brusić napomenuli su nam da se na mnogim nalazištima u Liburniji nailazi na amfore L2, no istraživanja u ovom pravcu na žalost nisu napravljena; Katalog Resnik 2004, str. 17.

29    Starac 1994-1995; Horvat 1997.

37 Toniolo 2000.

31    Prema G. Marasco Picenum i Apulija proizvodili su žitarice u razdoblju koje ovdje obrađujemo; Marasco 1987, str. 59-60.

32    Za amfore Gl i L2 u Aleksandiji vidiTchernia 1986, str. 72.

35 Franke 1999b, str. 60.

34    U razdoblju od 4. do 1. st. pr. Kr. brončana statua imala je relativno konstantnu cijenu od oko 3.000 drahmi; dobar rob vrijedio je 150-200 drahmi: Franke 1999b, str. 59.

35    Za Faros vidi: Kirigin 2004b str. 91-138.

Slika 3.

Podvodna nalazišta grčko-italskih amfora. Za VisiHvarvidi si. 4i 5.

Slika 4.

Nalazišta grčko-italskih amfora u podmorju otoka Visa.

Slika 5.

Nalazišta grčko-italskih amfora u podmorju otoka Hvara.

Slika 6.

Kopnena nalazistagrčko-italskih amfora.

I. Amfore

Ovdje ćemo prikazati tipove koje smo potanje proučili. Grčko-italske (Gl) i srodne*

Ove su amfore potanje proučene.57 Trenutačno ih je više poznato s podmorskih arheoloških nalazišta (44 nalazišta: SI. 3-S i Dodatak 1), no u novije vrijeme Gl-amfore otkrivene su na otočnim i obalnim nalazištima, kao i u unutrašnjosti, na Ošaničima (SI. 6 i Dodatak 2), poznatoj gradini plemena Daorsa, gdje su pronađene u znatnom broju.58

Amfore ovog tipa i njima srodne mogle su se proizvoditi u Farosu i Issi. U Farosu je lokalna produkcija amfora potvrđena,58 ali, na žalost, velika količina keramičkih nalaza koje je u proteklih 20-akgodina iskopala služba za zaštitu spomenika iz Splita još uvijek nije cjelovito objavljena, zbog čega nemamo pouzdanih kronoloških, tipoloških i kvalifikacijskih podataka.38 39 40

Nalazišta Gl-amfora u podmorju srednje Dalmacije za sada (SI. 3-S i Dodatak 1 ) pokazuju da se radi o najvećoj koncentraciji takvih amfora na Jadranu. Isto se može reći i za amfore L2 (SI. 7-9 i Dodatak 3). Gl-amfore bile su u upotrebi tijekom dva stoljeća (sredina 4. – kasno 2. stoljeće pr. Kr.)41 a do danas nije otkrivena ni jedna s pečatom ili s tituli picti (Dodatak 2).

38 U ovom članku nismo uključili korintske A, A’i B amfore, buduči da su one široko datirane, a iz srednje Dalmacije nemamo zatvorenih cjelina koje mogu dati uži vremenski raspon.

37    Kirigin 1994; Petrič 2002.

38    Ma rič 1995, str. 55.

39    Katič 1999-2000; Kirigin, Hayes, Leach 2002; Kirigin 2004b, str. 151-175.

45 Katalog Pharos 1995.

41 Loughton 2003, str. 179.

Slika 7.

Podvodna nalazišta amfora Lamboglia2. Za Vis i Hvar vidi si. 8 i 9.

Slika 3.

Nalazišta amfora Lam bog li a 2 u podmorju otoka Visa.

Slika 9.

Nalazišta amfora Lam bog lia 2 u podmorju otoka Hvara.

Slika 10.

Nalazišta amfora Lamboglia2 u središnjoj Dalmaciji. Za otoke Vis, Šoltu i Brač vidi si. i.

Lamboglia 2 (L2)

Ovaj tip amfora najčešće je zastupljen u srednjoj Dalmaciji u razdoblju o kojem ovdje govorimo. L2 nađene su pod morem (SI. 7-9 i Dodatak3) i na kopnenim nalazištima (SI. 1 i 10 i Dodatak4).4i Po svemu sudeći, čini se da su bile u upotrebi u razdoblju od oko 100 godina (oko 1 SO. pr. Kr. – S0. pr. Kr.).4!

S otoka Hvara ovdje donosimo samo četiri nalazišta premda ih je zasigurno bilo više (SI. 10).44 Na otoku Šolti Gl-amfore i/ili, u većini slučajeva, L2-amfore nađene su na sljedećim nalazištima:

ŠO 6.00,12.00,13.00, 36.00, 39.00,41.00,43.00,49.00, SI .00, S2.00,

53.00,    S9.00,60.00,70.00, 71.00,76.00, 79.00,100.00 (SI. 1 ),4S a na otoku Braču na nalazištima: BO 6.00,11S, 73,170,101,173; SU 2.01,

13.00. 4.00; NE 3.01,9.01 ;OM 2S.00, 23.00,14.00, 30.00, 36.00,43.01,

37.00,    SS.00,43.00, S2.00; SP.27.00,40.01,4.00,6.00,42.00, SI .01,

35.00. 40.00.75.00.65.00.6400.7400 (SI. 1 ).46 Ovakve amfore nađene su također na kopnenim nalazištima na Pelješcu i na otocima Čiovu, Korčuli, Lastovu i Palagruži (SI. 10, br. 1S-19 i Dodatak4,1S-19).

Kopnena nalazišta na prostoru od rta Ploča do rijeke Neretve (SI. 10 i Dodatak4) svjedoče o trgovini amforama L2. Mala obalna isejska naselja: Tragurion. Siculi (Resnik), Epetion i vjerojatno Salona utemeljena su krajem 3. i u ranom 2. st. pr. Kr.47Ta su naselja smještena, kao što smo već naveli, na najplodnijem području.

* Za nalazišta na Visu vidi str. 9, a za nalazišta na Šolti i Braču vidi str. 12.

45 Loughton 2003, str. 183.

44    Nismo imali vremena pregledati obilnu dokumentaciju terenskog pregleda otoka Hvara obavljenu u razdoblju od 1982. do 1989. godine. Zanimljivo je napomenuti da na mjestu gdje je Faros L2 amfore nisu toliko brojne kao što bi se to moglo očekivati. Prema objavljenim nalazima, čini se kao da ima više Korintskih B, Gl ili srodnih amfora nego što ima amfora tipa L2; Katalog Pharos 1995.

45    Kirigin et al. u tisku.

45 Stančič et al. 1999. Opisi nalazišta u ovoj publikaciji ne sadrže uvijek podatke o tipovima amfora koje su na njima nađene.Ti podatci bit če objavljeni na drugome mjestu.

47 Kirigin 1990a, str. 311.

Slika 11.

Nalazišta posuđa Alto-Adriatico i sličnog posuđa.

između Scardonei Narone, i bila su ponajprije zemljoradnička naselja. Mali broj nalaza ovih amfora u unutrašnjosti može upućivati na zaključak da ako su isejska naselja na obali proizvodila vino, onda je ono bilo namijenjeno izvozu morskim, a ne kopnenim putem.4SVećina hrvatskih stručnjaka vjeruje da su Tragurion i Epetion bili trgovačke postaje koje su trgovale s Ilirima u unutrašnjosti, no podatci koje ovdje donosimo ne podupiru tu tezu. Neprisutnost amfora u unutrašnjosti Dalmacije (SI. 10)49 može se objasniti na nekoliko načina: moguće je da vino nije bilo omiljeno piće ili je možda domorodcima bilo preskupo. Isto tako je moguće da će novi terenski pregledi i iskopavanja posve promijeniti ta tumačenja.

Gl i L2 se, vidjeli smo, javljaju od sredine 4 pa do 1. st. pr. Kr. Karte rasprostranjenosti ovih amfora na kopnenim i podmorskim nalazištima srednje Dalmacijejasni su indikatori intenziteta proizvodnje i trgovine na ovom prostoru. Karte također pokazuju daje ta aktivnost možda rezultat uobičajene redovite trgovačke djelatnosti s visokim postotkom opasnosti (loše vremenske prilike i gusarstvo), te da ona ne mora biti povezana s opskrbom rimske republikanskevojske koja je s vremena na vrijeme boravila u ovim krajevima.

44 Sugestija Irene Radić Rossi da su Iliri rabili bačve za prijevoz vina je zanimljiva, ali zasad nema arheoloških potvrda; Radić Rossi 2003.

Niti jedno ilirsko naselje dosad nije istraženo u unutrašnjosti srednje Dalmacije. Gl i L2 amfore stizale su do središnje i sjeverne Francuske preko Marseillea što upućuje da nije bilo većih problema u transportu; Loughton 2003. S druge strane, istina je da su krajolici Francuske i Dalmacije prilično različiti i da je prijevoz amfora prema dalmatinskoj unutrašnjosti bio znatno teži zada tak. Također treba navesti daje izrada amfora znatno jeftinija od izrade bačve.

43 Treba navesti da sustavni terenski pregled priobalja i unutrašnjosti srednje Dalmacije na način kakoje to obavljeno na otocima Šolti, Braču, Hvaru, Visu, Bi ševu. Svetcu i Palagruži, nije obavljen, izuzmemo li predio Cetinske krajine, koja je pak pregledana drugačijom metodologijom; Milošević 1998.Također, niti jedno nalazište koje pripada helenističkom, odnosno kasnom željeznom dobu na ovom prostoru nije istraženo.

Slika 12.

Nalazišta Gnatbia-posuđa.

Trgovina vinom bila je veoma unosna za mali otok kao što je Vis. Za oko 1S00 stanovnika otoka godišnje je bilo potrebno 390 tona žita, odnosno 1S brodova od po 27 tona nosivosti koji bi žito donijeli na Vis. Alternativno, Višani su morali zasijati žitom oko 300 hektara zemlje.55 Moguće je da su i otoci Šolta, Brač* 51 52 i Hvar kao i priobalje također bili uključeni u ovu vinsku avanturu, no to zahtijeva potanje proučavanje, posebno odnosa između Farosa i Isse. U ovom trenutku čini se da amfore L2 nisu toliko zastupljene na nalazištima na otoku Hvaru kao što su na otocima Visu, Šolti i Braču. Akoje to točno, onda se može razmišljati o tome da vino nije bilo glavni produkt Farosa te da su u farskoj chori to bile žitarice.” Ulomak jedneamfore, vjerojatno tipa L2, otkriven na gradini Ošanićima ima grafit ΦΑΡΟΣ,53 što je jasan dokaz o trgovačkim vezama između grčkih i ilirskih zajednica.54 * 56

Dressel Ί

Amfore Dressel ? (prva polovica 2. st. – druga polovica 1. st. pr. Kr.55 gotovo su nepoznate na Jadranu. Poznata su zapravo samo dva nalazišta: jedno je u podmorju Palagruže,56 a drugo s nalazišta Molu Zlopoje (VS1029) na otoku Visu.57

56 Proračun o broju stanovništva Isse temelji se na veličini apoikije i na veličini plodne zemlje na otoku, na način kako je napravljen proračun za broj stanovnika Farosa Kirigin 2004b, str. 78-80, str. 127-132).

51    Čače 1999, str. 80, navodi da su stanovnici Šolte i Brača možda bili u savezu s Issom.

52    0 mogučoj proizvodnji žita u Farosu vidi: Kirigin 2004b, str. 127-132.

* Škegro 1991, str. 63; Katič 1999-2000; Kirigin 2004b, str. 138. Ulomak su 2000. g. proučili A. Johnston i B. Kirigin u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Poklopac L2 amfore snatpisom ΦΑΡ nađen je uTragurionu (Kovačič 2002, str. 380, bilj. 18).

54 Farski novac je također nađen na Ošaničima: Marić 1995, str. 62.

s Za datume vidi: Caravaie i Toffoleti 1997, str. 98; Loughton 2003, str. 180-183, gdje navodi kako je potreban hitan ispravakili promjena tradicionalne klasifikacije.

56    Ori ič i Juri ši č 1989; Ra di č 1990; Juri ši č 2000, str. 6.

57    Kirigin et al. u tisku.

Slika 13.

Nalazišta crno premazan cg posuđa.

II. Fina keramika

Amfore nisu jedini keramički pokazatelji. Fino posuđe iz istog razdoblja također može pokazati daje srednja Dalmacija bila uključena u mrežu povezanosti Jadrana i Sredozemlja. Ovdje ćemo prikazati neke glavne produkcije.

Alto-Adriatico i srodne posude (kasno 4. stoljeće do kasnog 3. stoljeća pr. Kr.)

U Issi postoji koncentracija posuda Alto-Adriatico, i to isključivo u pogrebnom kontekstu. Nekoliko ih je nađeno u stambenim objektima u Farosu, jedan skyphos nađen je u ilirskom naselju Danilo blizu Šibenika, ulomci dviju posuda nađeni su u svetištu Spila kod sela Nakovana na Pelješcu, a nekoliko ulomaka potječe s Diomedovih svetišta na Palagruži i rtu Ploča (SI. 11 i Dodatak 5).53 Ove posude jasno govore o vezama srednje Dalmacije i sjevernog Jadrana (Spina).

Postoji i skupina finog posuđa koja može biti srodna gornjojadranskim posudama i moguće je da su se proizvodile lokalno u Issi ili Farosu u 3. st. pr. Kr.® Imaju jednostavan motiv lista ili spirale i druge geometrijske motive. Osim u Issi i Farosu ovakve posude otkrivene su na rtu Ploči, uTragurionu, na Palagruži i u Donjem Hrasnom nedaleko od Neuma (SI. 11 i Dodatak 5).

Gnothio (uvezena i lokalna isejska proizvodnja)

Uvezene Gnoifi/cj-posude iz južne Italije koje pripadaju kasnoklasičnom razdoblju (360.-330. pr. Kr.) nađene su zasad samo u Issi, i to u malom broju. Posude ovog stila iz srednjeg i kasnog razdoblja (300.-270. pr. Kr.) nešto su brojnije, osobito u Issi, ali ih ima i na drugim grčkim i domorodačkim nalazištima u srednjoj Dalmaciji. Ta keramika rijetko se nalazi u unutrašnjosti Dalmacije (Dugopolje, Otok kod Sinja, u špilji Škarin Samograd kod Drniša i na Ošanićima, SI. 12 i Dodatak6).

Si ćurčič 1908.

si> 0 klasifikaciji i datumima klasične Gnathia vidi: Green 1976; 2001. Ovu tradicionalnu klasifikaciju nedavnoje ozbiljno uzdrmala Puritani 2002.

Lokalana isejska produkcija može se ugrubo datirati u 3./2. st, pr, Kr,60 Primjerci su nađeni na nekoliko nalazišta u srednjoj Dalmaciji, osobito u svetištima na Palagruži, na rtu Ploči i u Spili Nakovani, te u naseljima Naroni, Ošanićima, Lumbardi, Farosu, Epetionu iTragurionu, i u znatno manjem broju u unutrašnjosti (SI, 12 i Dodatak 6),

Cmopremazane posude

Na ovome mjestu nije moguće detaljnije opisati ovu vrstu fine keramike. Postoje uvezene crno premazane posude u Farosu i Issi, no većina se može pripisati lokalnoj proizvodnji, odnosno posudama od sive i blijede oker (žućkaste) gline s tamnim premazom. Ovakve su posude možda proizvedene u Farosu, Issi i Resniku, gdje ih nalazimo u znatnom broju. Potrebno je detaljnije proučavanje, ali karte rasprostranjenosti jasno govore da su nađene na mnogim mjestima srednje Dalmacije u razdoblju od 4, do 1, st, pr, Kr, (SI, 13 i Dodatak 7),

West-slope i srodne posude

Ovaj stil ukrašavanja posuda nastao je u Ateni oko godine 27S, pr, Kr, i trajao je do sredi ne 1, st, pr, Kr,61 U Issi nam je poznat samo mali broj ovih posuda, koje su uvezene iz Grčke, Iz srednje Dalmacije poznat je još samo jedan bradavičasti kantharos s ukrasom u obliku šahovskog polja, iz Spile Nakovane. Nedavna iskopavanja u srednjoj Dalmaciji otkrila su još neke posude stila West-slope. Zanimljiva je pojava da na posudama lokalne Gnathia-produkcije iz Isse nailazimo na (Vesi-s/ope-ornamente, što je, čini nam se, izniman slučaj miješanja dvaju stilova na helenističkim posudama (SI, 14 i Dodatak 8).62 *

Reljefne posude rađene u kalupu

Ova vrsta posuda najrasprostranjenija je na istočnoj obali Jadrana i u bližoj unutrašnjosti,65

Vodeći oblik u srednjoj Dalmaciji je zdjelica, iako ima i drugih oblika, kao što su krateri ili phiale. Zdjelice su hemisferične, blago uvijena oboda, no ima i plićih, ravna oboda, koje su pod utjecajem delskih oblika. Neke sa žigom ARISTHN’ upućuju na import, vjerojatno iz radionica u Dirahiju,64 No, kalupi za izradu ovih zdjelica, nađeni u Issi i Resniku, upućuju na lokalnu proizvodnju,65 koja se približno može datirati u 2, i 1, st, pr, Kr, (SI, 1S i Dodatak 9),

Bradavičasti kantharosi

Ovi dosta rijetki keramički oblici otkriveni su na nekoliko nalazišta u Dalmaciji, Jednostavnije tipove nalazimo u domorodačkim naseljima i svetištima (SI, 16 i Dodatak 10), Proizvedeni su vjerojatno u radionici u Resniku, a datiraju se od 3, do 1, st, pr. Kr,66

« Kiri gin 1990b.

61 Rotroff 1991, str. 60.

e Kiri gin 1996, str. 128-133; H aye s 1991, str. 191.

® Biusić 1999, str. 7-11.

64 Hidri 1980, str. 75-87.

® Biusić 1999, str. 10; Katalog Issa 1986, str. 29, br. 136.

66 Šešelj 2004.

Slika i 4.

Nalazišta posuđa West-slope i sličnog posuđa.

Slika 15.

Nalazišta reljefnih posuđa rođenih u kalupu.

Slika 16.

Nalazišta brod avi časti h kantharosa.

Zaključak

Ovaj članakje inicijalni pokušaj da se u grubim crtama prikaže obimna keramička građa iz srednje Dalmacije. Da ne bude zabune, helenistička keramika iz Dalmacije zahtijeva temeljitiju analizu, uz čvršću kronološku kontrolu i veću pozornost prema kvantifikacijskim pokazateljima te analizu gline kako bi se bolje utvrdilo njezino porijeklo. Nadamo se da će prezentirani podatci omogućiti uvid u svakodnevni život koji nije opisan u inače rijetkim i često kontroverznim političkim i vojnim povijesnim izvorima za istočnu obalu Jadrana. Podatci koje donosimo omogućuju uvid u stvarni proizvodni i trgovački potencijal srednje Dalmacije. Amfore i fina keramika koju smo ovdje prezentirali dolaze iz različitih konteksta. Nalazimo ih u svetištima Diomedovim (Palagruža i rt Ploča) i u Spili Nakovani na Pelješcu. Nalazimo ih u grčkim kolonijama: Farosu, Issi i njezinim naseobinama u Lumbardi,Tragurionu i Epetionu i na mnogim nalazištima na otoku Visu. Otoci Šolta i Brač, na kojima nema grčkih naseobina, imaju također veći broj nalazišta gdje su amfore nalažene: neke na gospodarskim imanjima, a neke na gradinama i kamenim grobnim humcima domorodaca. U ovom trenutku ne možemo objasniti ukazuju li amfore nađene na Šolti i Braču na uvoz vina ili pak na njegovu proizvodnju, te da se ono stavljalo u amfore i raznosilo po otoku ili da se nešto drugo (na primjer maslinovo ulje) davalo u zamjenu za vino. Ova opservacija vrijedi i za druge otoke i obalni pojas srednje Dalmacije. Nedostatak amfora u unutrašnjosti srednje Dalmacije, područja vezanog uz ilirsko pleme Delmata, veoma je zagonetan problem, osobito kada znamo da amfora ima kod susjednih plemena: Liburna i Daorsa. Loughton (2003., 200) ispravno je primijetio: “Clearly then, deposition biases, which include social conventions that interfere with where and how amphorae entered the archaeological record, need to be understood before we can properly interpret the distribution of Republican amphorae in France.” Ova konstatacija može vrijediti i za srednju Dalmaciju, budući da većina naših podataka ne potječe sa suvremenih stratigrafskih iskopavanja, već iz nasumičnih i sustavnih terenskih pregleda.

lako smo svjesni niza propusta u ovom članku, arheološki podatci koji su ovdje navedeni otvaraju raznovrsna pitanja, koja omogućuju uvid u nepisanu prošlost na način na koji nijedan drugačiji postupak to ne može ostvariti.

Zahvale

Dobar dio proučavanja ove materije omogućen je zahvaljujući pomoći Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa (projekt br. 0258004). Željeli bismo zahvaliti kolegi Slobodanu Čači na korisnim sugestijama i kolegi Siniši Biliću Dujmušiću na izradi karata, te kolegama Marinku Petriću, Dinku Radiću, Igoru Borziću, Marijanu Lozi i Ivanu Šuti, koji su nam dali podatke o još nepubliciranim nalazima.

Literatura

Abramić 1949 M. Abramić, A rheološka istraživanja grčke kolonije I sa na otoku Visu, Ljetopis Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti 55, Zagreb 1949, 9-17.

Bandelli 2001

G. Bandelli, Roma e l’Adriatico fra III e II secolo a. C, Strutture portuali e rote marittime nell’Adriatico di età romana, Antichità Altoadriatiche 46, Trieste – Roma 2001,17-41.

Bonačić, Visonà 2002 M. Bonačić Mandinić, P. Visonà, Monetary circulation on the Island of Vis (Issa), ca. 350B.C – AD. 600, u: Cambi et al. 2002,319-374.

Borzić 2003

I.    Borzić, Plovidba zaljevom Vela Luke od prapovijesti do kasne antike, Zadar 2003 (rukopis diplomske radnje).

Božanić 1983

J.    Božanić, Komiška ribarska epopeja, Split 1983.

Brusić 1991

Z. Brusić, Helenistička i rimskodobna luka u Resniku, u: Brod istočne obale Jadrana u starom i srednjem vijeku, A. Babin (ur.), Kaštel Novi 1991.

Brusić 1999

Z. Brusić, Hellenistic and Roman Relief Pottery in Liburnia, British Archaeological Reports, International Series 817, Oxford 1999.

Cambi 1969

N. Cambi, Tipološka i kronološka razmatranja o antičkim nalazištima na dnu srednjeg Jadrana, Podmorske djelatnosti sa gledišta medicinskih i društvenih nauka, Beograd 1969, 223-230.

Cambi 1972

N. Cambi, Vis, uvala Vela Svitnja – brodolom antičkog broda, Arheološki pregled 14, Beograd

1972.80- 82.

Cambi 1989

N. Cambi, Amphore romane in Dalmatia, u: Amphores Romaines et History Èconomigue, Actes du collogue de Sienne 1986, Roma 1989,

31 1-337.

Cambi 1991 N. Cambi, Amfore kasnorepublikanskog doba i njihova produkcija u Dalmaciji, Zbornik radova posvećen akademiku Alojzu Bencu, Sarajevo 1991,55-65.

Cambi et al. 1980 N. Cambi, B. Kirigin, E. Marin, Excavations at Issa, Island of Vis, Yugoslavia 1976, 1979 -A Preliminary Report, Rivista di archeologia 4, Roma-Venezia

1980.81- 91.

Cambi et al. 2002 Grčki utjecaj na istočnoj obali Jadrana, Zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog 24. do 26. rujna 1998. u Splitu,

N. Cambi, S. Čače, B. Kirigin (ur.), Split 2002.

Caravale,Toffoletti 1997 A Caravaie, I.Toffoleti, Anfore antiche, Formello 1997.

Casson 1995

L.    Casson, Ship and Sea men ship in the Ancient World, Baltimore 1995 (revidirano izdanje iz 1971.).

Clairmont 1975

Excavations at Salona, Yugoslavia (1969-1972), C. W. Clairmont (ur.), New Jersey 1975.

Čače 1991

S. Čače, Rim, Li burnija i istočni Jadran u 2. st. pr. n. e., Diadora 13, Zadar 1991,55-73.

Čače 1999

S. Čače, Man ijski zaljev, Jadasini i Salona, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 90-91, Split 1999,57-87.

Čurčič 1908

V. Čurčič, Alter undElerkunft ei niger Fiblen Tonhefdsse aus Bosnien und Hercegovina, Jahrbuch fur Altertumskunde 2/1, Beč 1908,1-14.

D’Erco 1975

R.    D’Erco, 0 ribolovu na istočnom Jadranu, Zagreb 1975.

Defilippis 2001 J. Defilippis, Dalmatinska poljoprivreda u prošlosti, Split 2001.

Domazet 2004

M.    Domazet, Suton flote jedrenjaka Staroga Grada, Zagreb 2004.

Faber 1983

A. Faber, Bedemi Epetiona-Stobreč kod Splita, Prinosi odjela za arheologiju [1], Zagreb 1983, 17-37.

Forenbaher, Kaiser 2003

S.    Forenbaher,T. Kaiser, Spila Nakovana, ilirsko svetište na Pelješcu, Zagreb 2003.

Franke 1999a

P. R. Franke, Viticulture and wine in the ancient Greek world, u: Wine and Goins in Ancient Greece, P.R. Franke, I. Marataki (ur.), Athens 1999,17-42.

Franke 1999b

P. R. Franke, Numismatics:its work, methods and potential, u: Franke, Marataki 1999,57-67.

Franke, Marataki 1999 P. R. Franke, I. Marathaki (ur.),

Wine and Goins in Ancient Greece, Athens 1999.

Fusko 1990

P. Fusko, Opis obale Ilirika (De situ orae Illyrici), priredila i prevela Bruna Kuntič-Matič, Zagreb 1990.

Fraser, Matthews 1997

R.    P. Fraser, E. Matthews, A Lexicon of Greek Personal Names III. A, Oxford 1997.

Gabričevič 1958 B. Gabričevič, Antička Issa, Urbs [2], Split 1958,105-125.

Gluščevič 2003

S.    Gluščevič, Luka izranja iz mora, u: Otok Vis, M. Majnarič (ur.), Zagreb 2003,136-139.

Green 1976.

J. R. Green, Gnathia Pottery in the Akademisches Kunstmuseum Bonn, Magonza 1976.

Green 2001

J. R. Green, Gnathia and other Overpainted Wares of Italy and Sicily: a Survey, Céramigues hellénistigues et romaines 3, Pariz 2001,57-103.

Flarris 1993

W. V. Flarris, Between archaic and modern: some current problems in the history of Roman economy, The inscribed Economy, Production and distribution in the Roman empire in the light of instrumentum domesticum, Journal of Roman Archaeology, supplementary series no. 6, Ann Arbour 1993,11-29.

Hayes 1991

W. Haves, Fine Wares in the Hellenisticworld, u: hooking at GreekVases,T. Rasmussen, N. Spivey (ur.), Cambridge 1991, 183-202.

Hidri 1980

Η. H id ri, Kupa me dekor ne reliev teDyrrahut, I liria 16/1, Ti rana 1980, 75-87.

Horden, Purcell 2000 P. Horden, N. Purcell, The

Gorrupting Sea, a Study of Mediterranean History, Oxford 2000.

Horvat 1997

J.    Horvat, Sermin, Fjubljana 1997.

Hvarski statut 1991 Hvarski statut, Statuta communitatis Fesinae (Pharae),

K.    Prijatelj (ur.), Split 1991.

Jurišič 2000

M. Jurišič, Ancient Shipwrecks of the Adriatic, Maritime Transport During the First and Second GenturiesAD, British Archaeological Reports, International Series 828, Oxford 2000.

Jurišič 2001

M. Jurišič, Podmorski arheološki lokaliteti otoka Korčule, Arheološka istraživanja na otocima Korčuli i Lastovu, u: Arheološka istraživanja na otocima Korčuli i Fastovu, Izdanja Hrvatskog arheološkog društva br. 20, B. Čečuk (ur.), Zagreb 2001,189-196.

Kasandrič 1982 I. Kasandrič, Petstogodina vladavine grada Hvara nad Visom, Mogućnosti 3-5, Split 1982, 70-75.

Katalog Brela-Jakiruša 2000 Brela-Jakiruša, pod morsko arheološko nalazište, katalog izložbe, S. Božek, A. Ivanac Braić ((ur.)), Brela 2000.

Katalog Issa 1986

Issa, katalog izložbe, B. Kirigin,

B. Đurić, P. Kos i B.Teržan (ur.), Fjubljana 1986.

Katalog Pharos 1995 Pharos – antički Stari Grad, katalog izložbe, J.Jeličić Radonić, B. Rauter Plančič, (ur.), Zagreb 1995.

Katalog Resnik2004 Resnik – hidroarheološka istraživanja, katalog izložbe, A. Babin, ur, Kaštela 2004.

Katič 1999-2000 M. Katič, Uvod u proučavanje keramičkih radionica Farosa, Opuscula Archaeologica 23-24, Zagreb 1999-2000,49-58.

Kirigin 1983

B. Kirigin, Issa – antička nekropola na Vlaškoj njivi, Obavijesti Hrvatskog arheološkog društva 15/3, Zagreb 1983, 27-30.

Kirigin 1985 B. Kirigin, Zapažanja o helenističkoj nekropoli Isse, Materijali 20, Beograd 1985, 91-104.

Kirigin 1990a.

B. Kirigin, The Greeks in Central Dalmatia: some new evidence, in: Greek colonists and native populations, u: Proceedings of the First Australian Congress of Classical Archaeology held in honour of Emeritus Professor,

A.    D.Trendall, J. P. Descoeudres, (ur.), Canberra-Oxford 1990, 291-321.

Kirigin 1990b

B.    Kirigin, LateGnathia:A Glimpse at the Issa Gase, B’ Epistemonike Sinanthese Già Ten Ellenistike Keramike, Athina 1990,58-65.

Kirigin 1992

B. Kirigin, Helenističke funerarne amfore iz Isse, Diadora 14, Zadar 1992,41-51.

Kirigin 1994

B. Kirigin, Grčko-italske amfore na Jadranu, Arheološki vestnik45, Ljubljana 1994,15-24.

Kirigin 1996

B. Kirigin, Issa, Zagreb 1996. Kirigin 1998

B. Kirigin, Late Roman period on the islands of Vis and its archipelago: the archaeological evidence, u: Acta XIII congrsesus internationalis archaeologiae Christianae III, N. Cambi i E. Marin (ur.),Vatican-Split 1998,429-440.

Kirigin 1999

B. Kirigin, Arheologija otoka Visa, Biseva, Sveca i Palagruže, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 90-91, Split 1999, 405-458.

Kirigin 2000

B. Kirigin, Alto-Adriatico vases from Dalmatia, u: Adriatico tra IV e Ili seca. A. C, vasi Alto-Adnatici tra Piceno, Spina e Adria, Roma 2000,131-137.

Kirigin 2001

B. Kirigin, Zaštitna arheološka iskopavanja u okolici Starog Grada na otoku Pivaru godine i984. i i985., Diadora 20, Zadar 2001,209-255.

Kirigin 2003.

B. Kirigin, Palagruža godine 2002, Preliminarni izvještaj s arheoloških iskopavanja, Opuscula Archaeologica 27, Zagreb 2003, 367-378.

Kirigin 2004a

B. Kirigin, The beginning of Promontories Diomedis, Flesperìa 18, Roma 2004,141-150.

Kirigin 2004b B. Kirigin, Faros, pars ka naseobina, prilog proučavanju grčke kolonizacije u Dalmaciji, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 96, Split 2004, 9-301.

Kirigin, u tisku

B. Kirigin, Pregled keramičkih i ostalih pokretnih nalaza otkrivenih u lapidariju Muzeja grada Trogira 1978. godine, u tisku.

Kirigin, Čače 1998 B. Kirigin, S. Čače, Archaeological evidence for the cult of Diomedes in the Adriatic, Flesperìa 9, Roma 1998,63-110.

Kirigin, Marin 1988 B. Kirigin, E. Marin, Excavations at Issa, Island of Vis (YU) 1980,

A Preliminary Report, Studi di Antichità 5, Lecce 1988,129-147.

Kirigin, Popović 1988 B. Kirigin, P. Popović, Maslinovik:

A Greek watchtower in the chora ofPharos-a preliminary report, British Archaeological Reports, International Series 431, Oxford 1988,129-147.

Kirigin, Flayes, Leach 2002 B. Kirigin, J. Flayes, P. Leach, Local Pottery Production at Pharos, u: Cambi et al. 2002, 241 -260.

Kirigin 1998

2001 arheološko nalazište na srednjodalmatinskim otocima: što s njima?, B. Kirigin (ur.), Flvar-Split 1998.

Kirigin et al. u tisku.

B. Kirigin, N. Vujnović, J. Burmaz, S. Čače, V. Gaffney,T. Podobnikar, The Adriatic Island Project Volume 3: The archaeological heritage of the islands of Vis and Šolta and the smaller islands, British Archaeological Reports, International Series, Oxford, u tisku (2005).

Kovačić 1989

V. Kovačić, Trogir- urbanistička istraživanja, Arheološki pregled 28 (1987), Ljubljana 1989,91-93.

Kovačić 2002.

V. Kovačić, Nuove scoperte nella Trag uri on ellenistica, u:, Grčki utjecaj na istočnoj obali Jadrana, u: Cambi et al. 2002,375-395.

Loughton 2003

M. E. Loughton, The Distribution of Republican Amphorae in France, Oxford Journal of Archaeology 22/2, Oxford 2003,

177-207.

Mangani 1985 E. Mangani, Adria (Rovigo).

– Necropoli in loca. Ga’Garzon. Prima campagna di scavo, 1966, Notizie degli sacavi 36, Roma 1985, 5-107.

Marasco 1987

G. Marasco, Interessi commerciali e fatori politici nella condotta romana in II li ria (230-219 a. G.), Studi calassici e orientali 36, Pisa 1987,35-112.

Mardešić 2000 J. Mardešić, Keramika s Ma na stiri na ,u: Salona III, Recherhes archeologiques franco-croates a Salone,

Ma na stiri ne, Etablissement preromain, necropole et basi lique paleochretienne, Collection de I ecole francaise de Rome-194/3, N. Duval, E. Marin, C. Metzger, (ur.), Split-Rome 2000,158-170.

Mardešić, Šalov2002 J. Mardešić, T. Šalov, Keramički nalazi s istraživanja bazilike u Erešovim barama, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 94, Split 2002, 105-16.

Marić 1995

Z. Marić, Die hellenistiche Stadt oberhalb Ošaniči bei Stolac (Ostherzegovina), Bericht der Romisch-Germanischen Kommission 76, Mainz 1995, 32-72.

Marić i Kirigin 1991 Z. Marić i B. Kirigin, Bradavičasti helenistički ka nt ha rosi iz Daorsona (Ošaniči kod Stoca), Zbornik radova posvećen akademiku Alojzu Bencu, Sarajevo 1991,177-184.

Marović 1980 I. Marović, Prahistorijska istraživanja u okolici Narone, u: Dolina rijeke Neretve od prethistorije do ranog srednjeg vijeka, Izdanja Hrvatskog arheološkog društva, 5,2. Rapanić, (ur.), Split 1980,45-104.

Marović 2002

I. Marović, Sojeničko naselje na Dugišu kod Otoka (Sinj), Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 94, Split 2002, 217-295.

Marović, Nikolonci 1977 I. Marović, M. Nikolanci, Četiri groba iz nekropole u Vičjoj luci (o. Brač) pronađena i 908. god., Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 70-71, Split 1977, 5-55.

Migotti 1986

B. Migotti, Grčko-helenistička keramika iz Starog Grada na Hvaru, Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu 19, Zagreb 1986,147-177.

Migotti 1987

B. Migotti, Otok Lastovo u dodiru s grčkim svijetom, Arheološki radovi i rasprave 10, Zagreb 1987,133-154.

Migotti 1989

B. Migotti, Grčko-heleinstička keramika iz Starog Grada na Hvaru (2), Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu 22, Zagreb 1989,19-34.

Milošević 1998 A. Milošević, Arheološka topografija Getine, Split 1998.

Nikolanci 1976 M. N i ko I a n c i, Jadranski Grei kao periferija helenskog svijeta, Materijali 12, Zadar 1976,149-168.

Nikolanci 1980

M. Nikolaci, Epigraphicagraeca nova et vetera in Dalmatia reperta, Diadora 9, Zadar 1980, 205-227.

Novak 1961

G. Novak, Vis, 1, Zagreb 1961.

Orlić, Jurišić 1989 M. Orlić, M. Jurišić, Istočna obala Jadrana, Rekognosciranje podmorja. Arheološki pregled 28 (1987), Ljubljana 1989,199-201.

Orlić, Jurišić 1991 M. Orlić, M. Jurišić, Antički brodolom kod otoka Ščedra, Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske 17, Zagreb 1991,149-178.

Papazoglu 1967 F. Papazoglu, Poreklo i razvoj Ilirske države, Godišnjak Gentra za balkanološka ispitivanja 3, Sarajevo 1967,123-144.

Paškvalin 2002 V. Paškvalin, Helenistički sloj nekropole ilirsko-panonskog plemena Dezidijata na Kamenjači u Brezi kod Sarajeva, u: Cambi et al. 2002, 521-538.

Patsch 1908

K.    Patsch, Kleiner Untersuchungen in und um Narona, Jahrbuch fOr Alterumskunde 2, Wien 1908, 87-117.

Peričić 1999

Š. Peričić, Razvitak gospodarstva otoka Visa u prošlosti, Radovi Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije zanosti i umjetnosti u Zadru 41, Zadar 1999,61-144.

Petrić 2002

M. Petrić, Grčki utjecaj na istočnoj obali Jadrana – podmorsko-arheološka evidencija, u: Cambi et al. 2002,471-484.

Puritani 2002

L.    Puritani, Problemi di classificazione e di datazione della cosidetta “ceramica di Gnathia”, Archeologia classica 53 (n.s. 3), Roma 2002,379-403.

Radić 2003

D. Radić, Kopila, u: Blato do kraja 18. st. Zbornik radova 1,

T. Šeparović, (ur.). Blato 2003, 63-88.

Radić, Bass 1999 D. Radić, B. Bass, Gurrent archaeological research on the island of Korčula, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 90-91, Split 1999, 361-403.

Radić 1989

I. Radić, Rekognosciranje podmorja otoka Lastova, Obavijesti Hrvatskog arheološkog društva 21/3, Zagreb 1989,47-48.

Radić 1990

I. Radić, Arheološka istraživanja u podmorju istočnog Jadrana u tijeku 1988. godine, Godišnjak zaštite spomenika kulture 14-15, Zagreb 1990,213-227.

Radić Rossi 1993 I. Radić Rossi, Amfore tipa Lamboglia 2 i D resse 16 na istočnoj obali Jadrana u svjetlu podmorskih nalaza, Zagreb 1993 (neobjavljeni magistarski rad).

Radić Rossi 2001 I. Radić Rossi, Arheološka nalazišta antičkog doba u podmorju otoka Lastova, u: Arheološka istraživanja na otocima Korčuli i Lastovu, Izdanja Hrvatskog arheološkog društva 20, B. Čečuk (ur.), Zagreb 2001, 227-236.

Radić Rossi 2003 I. Radić Rossi, Doprinos podmorske arheologije u proučavanju problematike naseljavanja, Histria Antigua 11, Pula 2003,299-308.

Rubić 1952

I. Rubić, Naši otoci na Jadranu, Split 1952.

Rotroff 1991

S. Rotroff, Attic West-Slope Vase Painting, Hesperia 60/1,1991, 59-102.

Stančić et al. 1999 Z. Stančić, N. Vujnović, B.

Kirigin, S. Čače,T. Podobnikar, J. Burmaz, Archaeological heritage of the island of Brač, Groatia, British archaeological reports, International series 803, Oxford 1999. (vidi: Arheološka baština otoka Brača, Brački zbornik 21, Supetar 2004, str. 3-238).

Starac 1994-1995 A. Starac, Morfologija sjevernojadranskih amfora: primjeri iz Istre, Diadora 16-17, Zadar 1994-1995,135-162.

Šašel-Kos1986 M. Šašel-Kos, Zgodovinska podoba prostora med Akvilejo, Jadranom in Sirmijem pri Ka siju Dionu in Herodijanu, Ljubljana 1986.

Šešelj 2004

L. Šešelj, Bradavičasti kantharosi s helenističkog svetišta na rtu Ploča, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 97, Split 2004, 381-400.

Škegro 1991

A. Škegro, Antička ekonomika u Bosni i Hercegovini, Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja 27, Sarajevo 1991, 53-161.

Tchernia 1986

A. Tc he mia, Le vi n de 11 ta lie

Romaine, Roma 1986.

Tomasović 2004

M. Tomasović, 8000 godina života na prostotu Makarske, Makarska 2004.

Toniolo 2000

A. Ton io lo, Le anfore di Adria (ÌV-ÌÌ secolo a. C), Sottomarina 2000.

Topic 2003

M. Topic, Stolno posuđe i glinene svjetiljke izAugusteuma Na rone, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 95, Split 2002,

183-344.

Topic 2004

M.    Topic, Posude za svakodnevnu uporabu grublje izradbe, amfore, terakote i kultne posude iz Augusteuma Narone, Vjesnik

za arheologiju i historiju dalmatinsku 96, Split 2004, 303-515.

Vrsalović 1979 D. Vrsalović, Arheološka istraživanja u podmorju istočnog Jadrana, Zagreb 1979, (neobjavljena doktorska disertacija).

Vujnović 1994

N.    Vujnović, Nalaz helenističke keramike kod Bogomolja, Periodični izvještaj 162, Hvar

1994, 89-90.

Wilkes 1969

J. J: Wilkes, Dalmatia, London 1969.

Zaninović 1982 M. Zaninović, Nalaziš Tora kod Jelse kao prilog njegovoj kronologiji, Opuscula archeologica 7, Zagreb 1982, 61-76.

Summary

Preliminary Notes on Some Economic and Social Aspects of Amphorae and Fine Ware Pottery from Central Dalmatia, 4th -1 st BC

Key words: amphorae, fine wares, distribution, central Dalmatia, Greek and Hellenistic period, vine production

This paper represents an initial attempt to present a rough outline of the vast pottery evidence from central Dalmatia. To be sure, Dalmatian Hellenistic pottery needs to be analysed in a more elaborate way, with tighter chronological controls, closer attention to the quantification of data, and better analysis of fabrics so as to infer provenience. We hope that this information will provide evidence of aspects of life that are unrecorded in the rare, and often controversial political and military histories of the East Adriatic coast. This information allows insights into what were the real production and commercial potentials of the area. The amphorae and the fine wares examined here come from a variety of contexts. We find them at sanctuary sites of Diomedes (Palagruža and Cape Ploča) and at the cave sanctuary at Spila Nakovana on Pelješac peninsula. We find them in Greek settlements at Pharos and Issa and at Issaian subcolonies at Lumbarda, Tragurion and Epetion and also on numerous sites on the island of Vis. The islands of Šolta and Brač, which do not have Greek settlements, have also many locations where amphorae have also been found: some on farmsteads, some on native hillforts and burial mounds. At the moment we cannot clarify weather the amphorae on Šolta and Brač represent imported wine or that it was locally produced, stored in amphorae and transported within the island, or that something else (for example olive oil) was exchanged with wine. This observation can also be valid for other islands and the coastal area of central Dalmatia. The absence of amphorae in the interior of central Dalmatia, the territory that is associated with the Illyrian tribe of Delmati, is a very intriguing problem, especially when we know that amphorae are found among the neighbours of Delmati: on Liburnian sites and among the Daorsi. Loughton (2003,200) has correctly observed,”Clearly then, deposition biases, which include social conventions that interfere with where and how amphorae entered the archaeological record, need to be understood before we can properly interpret the distribution of Republican amphorae in France.”This could also be true for central Dalmatia, as our data mainly do not come from modern stratigraphic excavations but from random and systematic field survey.

The complete English version of this paper will be published in the proceedings of the international conference “Rimini e l’Adriatico nell’età delle guerre puniche” that was held in Rimini from March 25th to 27th 2005.

Translated by: Branko Kirigin

Županović 1995 Š. Županović, Hrvati i more, Zagreb 1995.

BR.

PREDIO

NALAZIŠTE

KONTEKST

BIBLIOFRAFIJA

1.

Rogoznica

Lozica

brodolom

Vrsalović 1979,200

2.

Rogoznica

Svilan

brodolom

Kirigin 1994,19-20

3.

Čiovo

Arbanija

grupa

Cambi 1969,227; Vrsalović 1979,215

4.

Resnik

luka

Katalog Resnik 2004

5.

Solin

Barbarinac

ulomci

Kirigin 1994,19-20

6.

Brela

Jakiruša

grupa

Katalog Brela-Jakiruša 2000,25-27

7.

Makarska

Osejava

grupa

Cambi 1969,227; Vrsalović 1979,215

8.

Hvar

Perna

brodolom

Cambi 1969,227-228; Vrsalović 1979,222; Radić Rossi 1993,190

9.

Hvar

Bri sto va

?

Kirigin 1994,19

10.

Hvar

Zečevo

jedna

Petrić 2002,479

11.

Hvar

izvanobalno područje južna strana Hvara

jedna

Petrić 2002,479

12.

Hvar

izvanobalno područje južna strana Hvara

jedna

Petrić 2002,479

13.

Hvar

izvanobalno područje južna strana Hvara

jedna

Petrić 2002,479

14.

Hvar

izvanobalno područje južna strana Hvara

jedna

Petrić 2002,479

15.

Hvar

izvanobalno područje južna strana Hvara

jedna

Petrić 2002,479

16.

Hvar

izvanobalno područje južna strana Hvara

jedna

Petrić 2002,479

17.

Hvar

izvanobalno područje južna strana Hvara

jedna

Petrić 2002,479

18.

Hvar

Stari Grad

2 amfore

Kirigin 1994,19-20,22

19.

Hvar

Stari Grad

2 grupe

Petrić 2002,476

20.

Hvar

Škoj od pokojnega Dola

jedna

Kirigin 1994,19,22

21.

Hvar

Lukavci

jedna

Petrić 2002,479

22.

Hvar

izvanobalno područje južna strana Hvara

brodolom?

Petrić 2002,472,476

23.

Vis

Kamikod Zokamicih

ulomci

Kirigin et al. u tisku

24.

Vis

Krava

brodolom

Vrsalović 1979,229; Radić Rossi 1993,88-90

25.

Vis

Krava

brodolom

Petrić 2002,476

26.

Vis

Krava

brodolom

Radić Rossi 1993,89; Jurišić 2000,5; Petrić 2002,476

27.

Vis

Stonca

ulomci

Kirigin et al. u tisku

28.

Vis

Luka

ulomci

Kirigin et al. u tisku; Jurišić 2000,77

29.

Vis

Stončica

ulomci; sidrište

Vrsalović 1979,233-234; Kirigin 1994,19

30.

Vis

Kamik kod Okjucne

2 amfore

Kirigin 1994,19-20

31.

Vis

Stupišće-Gnjila

2 amfore

Petrić 2002,472

32.

Vis

jugoistočna strana Visa u izvan obalnom području

brodolom

Petrić 2002,476

33.

Korčula

Kremenjača

brodolom?

Borzić 2003,11-12

34.

Korčula

Prižba – Čerin

brodolom

Vrsalović 1979,230; Radić Rossi 1993,190; Jurišić 2001,190; Borzić 2003,6

35.

Korčulanski kanal

Pločica

brodolom

Vrsalović 1979,239; Jurišić 2001,192; Borzić 2003, 7

36.

Lastovo

Donji školji 1

brodolom

Radić Rossi 1993,100-103; Radić Rossi 2001,229-230

37.

Lastovo

Mali lago- rt Borova

brodolom

Jurišić 2000,5; Petrić 2002,473

38.

Lastovo

Nori Hum

brodolom

Petrić 2002,478

39.

Lastovo

?

brodolom

Jurišić 2000,6

40.

Lastovo

?

brodolom

Jurišić 2000,6

41.

Lastovo

?

brodolom

Jurišić 2000,6

42.

Lastovo

Drašan

brodolom

Radić 1989,47-48

43.

Sušac

u zaklonu na jugoistočnoj strani otoka

ulomci

Vrsalović 1979,235

44.

Palagruža

Galijula

jedna

Kirigin 1994,19

DODATAK 2. GRČKO-ITALSKE AMFORE – KOPNENA NALAZIŠTA

BR.

NALAZIŠTE

BIBLIOGRAFIJA

1

Rt Ploča

Kirigin 2004a, 148

2

Resnik

Šuta, usmena obavijest

3

Stobreč

Faber 1983,25

4

Omiš

Neobjavljeno

5

Makarska

Tomasović 2004,24

6

Vid

Topić 2004,310,385-386

7

Ošanići

Marić 1995

8

Stari Grad

Katalog Pharos 1995,76

9

Brač

Vidi tekst, str. 9, bilj. 17

10

Šolta

Neobjavljeno

11

Vis

Vidi tekst, str. 9, bilj. 17

12

Korčula

Radić 2003,66-67

13

Lastovo

Neobjavljeno

14

Palagruža

Neobjavljeno

BR..

PREDIO

NALAZIŠTE

KONTEKST

BIBLIOGRAFIJA

1.

Rogoznica

Jaz

2 amfore

Vrsalović 1979,206; Radić Rossi 1993,190; Jurišić 2000,65

2.

Rogoznica

Vela Smokvica

brodolom

Vrsalović 1979,201 ; Radić Rossi 1993,62-64

3.

Rogoznica

Muljica

brodolom

Vrsalović 1979,201 -202; Radić Rossi 1993,65-66

4.

Čiovo

Gospa od Prizidnice

brodolom

Cambi 1969,225-226; Vrsalović 1979,215-217; Cambi 1989,315; Radić Rossi 1993,67-70; Jurišić 2000,6

5.

Resnik

luka

Katalog Resnik 2004

6.

Omiš

Stanići-rt Čelina

brodolom

Vrsalović 1979,214; Cambi 1989,315,318; Cambi 1991,56-59; Radić Rossi 1993, 71 -73

7.

Brela

Jakiruša

grupa

Katalog Brela-Jakiruša 2000,25-27

8.

Podgora

Klokun

jedna

Arhiv AMS-a

9.

Šolta

Tatinja

jedna

Kirigin et al. u tisku

10.

Brač

Sladiola

brodolom

Stančić et al. 1999,146

11.

Hvar

Perna

brodolom

Cambi 1969,227-228; Vrsalović 1979,222; Radić Rossi 1993,190

12.

Hvar

Pišćena

brodolom

Vrsalović 1979,221 ; Radić Rossi 1993, 79-81

13.

Hvar

Paržanj

jedna

Petrić, usmena obavijest

14.

Hvar

Studeni bok

grupa

Petrić, usmena obavijest

15.

Hvar

Taršon

jedna

Petrić, usmena obavijest

16.

Hvar

S. Kliment, Močiguzica

ulomci

Vrsalović 1979,238-239; Jurišić 2000, 70

17.

Hvar

S. Kliment, Stari Stani

brodolom

Radić-Rossi 1993, 74-78; Jurišić 2000,6

18.

Hvar

Štambedar

jedna

Petrić, usmena obavijest

19.

Hvar

Rasnik

jedna

Petrić, usmena obavijest

20.

Hvar

Stipanska

grupa

Petrić, usmena obavijest

21.

Hvar

Planikovca

grupa

Petrić, usmena obavijest

22.

Hvar

Piščene-Sveta Nedija

grupa

Petrić, usmena obavijest

23.

Hvar

Rasovatica

jedna

Petrić, usmena obavijest

24.

Hvar

Zidigova

grupa

Petrić, usmena obavijest

25.

Hvar

Prapatna

brodolom

Petrić, usmena obavijest

26.

Hvar

Blaca

grupa

Petrić, usmena obavijest

27.

Hvar

Suču raj

grupa

Petrić, usmena obavijest

28.

Hvar

Galešnik

grupa

Vrsalović 1979,232-233; Radić Rossi 1993,191

29.

Hvar

Maslinica

jedna

Petrić, usmena obavijest

30.

Hvar

Galijola

grupa

Petrić, usmena obavijest

31.

Hvar

Duga

jedna

Petrić, usmena obavijest

32.

Hvar

Pelegrin

jedna

Petrić, usmena obavijest

33.

Hvar

Lukavci

grupa

Petrić, usmena obavijest

34.

Ščedro

Perna

jedna

Petrić, usmena obavijest

35.

Ščedro

Lovišće

grupa

Petrić, usmena obavijest

36.

Ščedro

Lovišće

grupa

Petrić, usmena obavijest

37.

Ščedro

Stori stoni

grupa

Petrić, usmena obavijest

38.

Ščedro

Pribećica

grupa

Petrić, usmena obavijest

39.

Ščedro

Smokova

grupa

Petrić, usmena obavijest

40.

Ščedro

Čarnjeni

grupa

Petrić, usmena obavijest

41.

Ščedro

jugozapadna strana rta Ščedra

grupa

Petrić, usmena obavijest

42.

Ščedro

Veli Porat

brodolom

Vrsalović 1979,221-222; Radić Rossi 1993,91 -97

43.

Vis

Host

brodolom

Vrsalović 1979,228; Radić Rossi 1993,190

44.

Vis

Krava

brodolom

Vrsalović 1979,229; Radić Rossi 1993,88-90

45.

Vis

Vela Svitnja

brodolom

Cambi, 1972; Vrsalović 1979,225-228; Cambi 1989,311-315; Cambi 1991,59-64; Radić Rossi 1993,82-87; Jurišić 2000,5-6

46.

Vis

Stonca

ulomci

Kirigin et al. u tisku

47.

Vis

Luka

ulomci

Jurišić 2000, 77

48.

Vis

Stračine

ulomci

Kirigin et al. u tisku

49.

Vis

Stončica

ulomci, sidrište

Vrsalović 1979,233-234; Kirigin 1994,19-20

50.

Korčula

Gradinacela Luka

sidrište

Borzić 2003, 7-10

51.

Korčula

Maslinova

sidrište?

Borzić 2003,11

52.

Korčula

Kremenjača

brodolom?

Borzić 2003,11-12

53.

Korčula

Grščica

brodolom

Vrsalović 1979,230; Jurišić 2001,192; Borzić 2003,6

54.

Korčula

Mali i Veliki Pržnjak

brodolom

Jurišić 2001,190; Borzić 2003, 7

55.

Korčula

Bisače

brodolom

Radić Rossi 1993,98-99; Jurišić 2001,190; Borzić 2003, 7

56.

Korčula

Lučnjak

brodolom

Jurišić 2001,189; Borzić 2003,5

57.

Korčula

Bad njena

nepoznat (privatna zbirka)

Borzić 2003,12

58.

Korčula

Tankaraca

luka, sidrište

Borzić 2003,12-13

59.

Lastovo

Baski rat

brodolom

Radić Rossi 1993,104-106; Radić Rossi 2001,230

60.

Lastovo

Donji Školji II

brodolom

Radić Rossi 1993,107-111 ; Radić Rossi 2001,230

61.

Palagruža

Galijula

jedna

Radić 1990,215

BR.

NALAZIŠTE

BIBLIOGRAFIJA

1.

Rt Ploča

Kirigin 2004a, 148

2.

Trogir

Kirigin, u tisku

3.

Resnik

Šuta, usmena obavijest

4.

Čiovo – Partican

Neobjavljeno

5.

Solin-Manastirine

Mardešić 2000,159

6.

Stobreč

Faber 1983,25

7.

Tučepi-Grad

Neobjavljeno

8.

Podgora-Čaklje

Neobjavljeno

9.

Hvar- Ivončeve njive

Kirigin 2001,241

10.

Hvar-Stari Grad

Katalog Pharos 1995

11.

Hvar-Hvar

Petrić, usmena obavijest

12.

S. Klement-Soline

Petrić, usmena obavijest

13.

Vid

Cambi 1989,318; Topic 2004,310,385-386

14.

Marušića gradina

Marović 1980,58

15.

Spila Nakovana

Forenbaher i Kaisser 2003, 75-76

16.

Vela Luka-Gradina

Borzić, usmena obavijest

17.

Korčula-Kopila

Radić 2003,66-67

18.

Lastovo-Lastovo

Neobjavljeno

19.

Palagruža

Neobjavljeno

DODATAK 5. NALAZIŠTA ALTO-ADRIATICO I SRODNIH POSUDA

BR.

NALAZIŠTE

BIBLIOGRAFIJA

1.

Danilo

Kirigin 2000

2.

Rt Ploča

Kirigin and Čače 1998; Kirigin 2004a

3.

Trogir

Neobjavljeno

4.

Stari Grad

Kirigin 2000

5.

Donje H rasno

Čurčić 1908

6.

Spila Nakovana

Forenbaher i Kaiser 2003,90-91

7.

Vis

Kirigin 2000

8.

Palagruža

Kirigin and Čače 1998; Kirigin 2004a

DODATAK 6. NALAZIŠTA GNATHIA POSUDA

BR.

NALAZIŠTE

BIBLIOGRAFIJA

1.

Škarin Sa mog rad

Gabričević 1958,109, f. 10

2.

Rt Ploča

Kirigin 2004a

3.

Trogir

Kirigin, u tisku

4.

Solin

Neobjavljeno. Vidi: Clairmont 1975

5.

Dugiš-Sinj

Marović 2002,256

6.

Dugopolje

M. Lozo, usmena obavijest

7.

Stobreč

Faber 1983

8.

Tučepi

Neobjavljeno

9.

Vid

Topić 2003,187-188

10.

Ošanići

Marić 1995

11.

Spila Nakovana

Forenbaher i Kaiser 2003

12.

Korčula-Lumbarda

Kirigin 1985

13.

Korčula-Kopila

Radić 2003,67

14.

Korčula-Potirna

Radić and Bass 1999,379

15.

Lastovo-Kaštil

D. Radić, usmena obavijest

16.

Sušac

D. Radić, usmena obavijest

17.

Hvar-Stari Grad

Katalog Pharos 1995

18.

Vis-Vis

Katalog Issa 1986

19.

Palagruža

Kirigin and Čače 1998

BR.

NALAZIŠTE

BIBLIOGRAFIJA

1.

Rt Ploča

Kirigin 2004a, 148

2.

Čiovo – Gospa od

Cambi 1969,225-226; Vrsalović 1979,215-217; Cambi

Prizidnice

1989,315; Radić Rossi 1993,67-70; Jurišić 2000,6

3.

Trogir

Kovačić 1989; Kirigin, u tisku

4.

Resnik

1. Šuta, usmena obavijest

5.

Resnik

Katalog Resnik 2004

6.

Solin – Manastirine

Mardešić 2000,158

7.

Stobreč

Faber 1983,26

8.

Mutogras

Neobjavljeno

9.

Omiš

Neobjavljeno

10.

Brela-Jakiruša

Katalog Brela-Jakiruša 2000,27-28

11.

Vid

Topić 2002,188,199; Mardešić i Šalov 2002,106, 114,115,125,128,134,136

12.

gomila Krstače

Marović 1980,50-53

13.

Hvar-Tor

Zaninović 1982,T. 3-5

14.

Hvar – Stari Grad

Kirigin 2004b, 162-166

15.

Hvar

Kirigin (ur.) 1998,33 – Neobjavljeni nalazi s rekognosciranja

16.

Hvar – Maslinovik

Kirigin i Popović 1988,179

17.

Duboka – Bogomolje

Vujnović 1994,89-90

18.

Hvar – Piščena,

Vrsalović 1979,221 ; Radić Rossi 1993, 79-81

19.

Hvar – Stari Stani

Radić Rossi 1993, 74-78; Jurišić 2000,6

20.

Ščedro -Veli Po rat

Vrsalović 1979,221 -222; Radić Rossi 1993,91 -97

21.

Vis-Vis

Katalog Issa 1986, passim.

22.

Vis – Vela Svitnja

Cambi, 1972; Vrsalović 1979,225-228; Cambi 1989,311 -315; Cambi 1991,59-64; Radić Rossi 1993,82-87; Jurišić 2000,5-6

23.

Nakovana

Forenbaher i Kaisser 2003, 74

24.

Lastovo-Kaštil

Neobjavljeno

25.

Lastovo – Rača špilja

Migotti 1987,133-154

26.

Brač-Vičja luka

Marović i Nikolanci 1977

27.

Korčula, Kopila

Radić 2003,66-67

28.

Korčula – Lumbarda

Kirigin 1985,98

29.

Palagruža

Kirigin 2003,371

DODATAK 8. NALAZIŠTA SA WEST-SLOPE POSUDAMA

BR.

NALAZIŠTE

BIBLIOGRAFIJA

1.

Trogir

Kovačić 2002,384

2.

Solin

Neobjavljeno

3.

Vis

Kirigin 1996,128,133; Hayes, 1991,191

4.

Spila Nakovana

Neobjavljeno

DODATAK 9. NALAZIŠTA RELJEFNIH POSUDA RAĐENIH U KALUPU

BR.

NALAZIŠTE

BIBLIOGRAFIJA

1.

Danilo

Brusić 1999,10, A 75

2.

Rt Ploča

Kirigin 2004a, 145

3.

Trogir

Kovačić 2002,381

4.

Čiovo-Prizidnica

Vrsalović 1979,215-217

5.

Resnik

Brusić 1999,9-10

6.

Solin

Clairmont 1975,185-186

7.

Brela-Jakiruša

Katalog Brela Jakiruša 2000,36, SI. 5,7

8.

Vid

Patsch 1908

9.

Gabela

Brusić 1999,10, A 225

10.

Spila Nakovana

Forenbaher i Kaiser 2003, 78-79,90-91

11.

Hvar-Stari Grad

Katalog Pharos 1995,66-67,90,95

12.

Šćedro

Orlići Jurišić 1991.

13.

Lastovo-Rača špilja

Migotti 1987,145-146

14.

Biševo-Salbunara

Brusić 1999,10

15.

Vis

Katalog Issa 1986,29, No. 136

16.

Palagruža

Kirigin 2003,374

DODATAK 10. NALAZIŠTA BRADAVIČASTIH KANTAROSA

BR.

NALAZIŠTE

BIBLIOGRAFIJA

1.

Rt Ploča

Kirigin 2004a, 145; Šešelj, 2004

2.

Resnik

Brusić 1991,50; Šešelj, 2004

3.

Solin

Clairmont 1975,185; Šešelj, 2004

4.

Ošanići

Marić i Kirigin 1991,177-184

5.

Palagruža

Šešelj, 2004

OZNAKE

arheologija | Branko Kirigin | Otok Biševo | Otok Vis | prošlost (kategorija)

OSTAVITE SVOJ KOMENTAR