Autor/izvor: DAZ 14/12/2014 (http://www.d-a-z.hr/hr/vijesti/lokalni-razvoj—pitanja-upravljanja,2785.html)

Lokalni razvoj jedan je od glavnih ciljeva Kohezijske politike Europske unije. Kao cilj, ali i kao proces, lokalni razvoj postao je još važniji s početkom gospodarske i financijske krize. Predstavljanje dobrih primjera pomoći će promicanju ključnih načela koji se odnose na skup pravila i praksi (upravljanje) koje su sposobne razvijati, pratiti i olakšati proces lokalnog razvoja. Ovaj koncept upravljanja izravno je povezan s načelima i vrijednostima Okvirne konvencije Vijeća Europe o vrijednosti kulturne baštine za društvo (Faro konvencija) koja se odnosi na upravljanje različitošću, zajedničko življenje, kvalitetu životnog okruženja i demokratsku participaciju.

Što je lokalni razvoj?

Kada se primijeni lokalni razvoj na određenom području, lokalni razvoj uključuje i mobilizira lokalne aktere uzimajući u obzir specifične prednosti teritorija. Njegov je cilj bolje korištenje lokalnih resursa i obogaćivanje društvenog kapitala u svrhu povećanja privlačnosti teritorija i dobrobiti stanovništva. Postiže se integriranom strategijom koja se mora provesti lokalnom dinamikom. Lokalni razvoj također podrazumijeva suradnju, razmjenu i solidarnost među teritorijima s ciljem pronalaženja odgovora na nove globalne izazove po pitanju teritorijalne kohezije, klimatskih promjena, starenja stanovništva, energetske tranzicije itd.

Upravljanje teritorijem

Vijeće Europe, odražavajući trenutne sociološke rasprave, definira koncept upravljanja kao skup mehanizama koji oblikuju društvene aktivnosti u koje su uključeni: uprava, privatni i civilni sektor, odnosno pojavljivanje i preklapanje kompleksnih odnosa koji uključuju „nove aktere“ izvan političke arene. U širem smislu, upravljanje je način na koji se proces razvoja primjenjuje u upravljanju gospodarskim i društvenim resursima. Upravljanje ne zamjenjuje upravu (government) koja se odnosi na način na koji su državne vlasti organizirane kroz formalne i hijerarhijske agencije javnog sektora i kroz birokratske postupke.

Upravljanje teritorijem predstavlja izazov za učinkovitost institucija i potragu za raznim partnerstvima koja omogućuju lokalne akcije. Ono zahtijeva praćenje evolucije tradicionalnih upravnih struktura i praksi zasnovanih na „top-down“ načelu, te potiče razmatranje o mogućim načinima promjene odnosa između države i teritorija. Teritoriji se moraju organizirati u skladu s time i olakšati angažman svih zainteresiranih subjekata u cilju generiranja novih tipova projekata koji će se definirati u skladu s lokalnim potrebama i koje će kreirati lokalni akteri.

Upravljanje teritorijem također predlaže definiranje temeljnih uvjeta koji će omogućiti odvijanje sljedećih procesa zasnovanih na „bottom-up“ načelu: međusektorska suradnja, promicanje odgovarajućih kompetencija koje omogućuju operativno upravljanje, suradnja među akterima na svim razinama, angažman stanovništva, te u konačnici priznavanje i davanje legitimnosti lokalnim akterima kako bi mogli izraziti društvene zahtjeve i postati dio procesa odlučivanja povezanih s prioritetnim projektima.

Predstavljanje dobrih primjera pomoći će promicanju ključnih načela koji se odnose na skup pravila i praksi (upravljanje) koje su sposobne razvijati, pratiti i olakšati proces lokalnog razvoja. Ovaj koncept upravljanja izravno je povezan s načelima i vrijednostima Okvirne konvencije Vijeća Europe o vrijednosti kulturne baštine za društvo (Faro konvencija) koja se odnosi na upravljanje različitošću, „zajedničko življenje“, kvalitetu životnog okruženja i demokratsku participaciju.

Okrugli stol će pokušati utvrditi uvjete koji bi mogli olakšati pojavu novih oblika upravljanja koji će doprinijeti lokalnom razvoju i potaknuti lokalne aktere da preuzmu aktivnu ulogu u procesu donošenja odluka.

Pilot projekti lokalnog razvoja (PPLR), podržani od strane Vijeća Europe, participativni su procesi koji se primjenjuju u izradi projekata društvenog i gospodarskog lokalnog razvoja posebnih područja, temeljenih na unapređivanju lokalnih baštinskih resursa. Otok Cres (Hrvatska) jedan je od europskih PPLR teritorija na kojem je projekt u tijeku.

Primjena PPLR načela pomaže državama članicama u provedbi konvencija Vijeća Europe, u usklađivanju svojih strategija s načelima i metodama Kohezijske politike EU 2014.-2020., te u zadovoljavanju preduvjeta međunarodnih programa financiranja.

Konceptualni okvir PPLR-a stvara sinergiju među lokalnim dionicima, javnim upravama, privatnim poduzećima, te nacionalnim i međunarodnim partnerima koje se potiče da rade zajedno na globalnim razvojnim projektima. Participativni pristup PPLR-a na najbolji način koristi ljudske resurse i dinamiku teritorijalnih zajednica, potiče aktivnu ulogu građana u procesu transformacije koji utječe na njihovo životno okruženje, stimulira društvo, podupire kulturu demokracije, potiče angažirano građanstvo, te pomažući da javne aktivnosti bolje odgovore potrebama društva, stvara novi ustroj za „zajedničko življenje“.

Pilot projekti lokalnog razvoja (PPLR) – okrugli stolovi

Promišljanje PPLR-a o vrijednostima i načelima koji upravljaju uspostavom operativnih metoda aktivno je podržano nizom „PPLR okruglih stolova“. Okrugli stolovi se organiziraju u sklopu PPLR Otok Cres kako bi se dionicima i partnerima pružila posebna prilika za raspravu ključnih tema povezanih s razvojnim procesima na pilot teritoriju.

Okrugli stolovi predstavljaju idealnu priliku za prikupljanje i prikazivanje europskih praksi, te za prepoznavanje njihovih vrijednosti u odnosu na ciljeve PPLR-a u cilju obogaćivanja njegovog referentnog okvira.

U ispitivanju novih razvojnih modela područja i u skladu s važećim propisima Republike Hrvatske, Ministarstvo kulture i Vijeće Europe započeli su 2008. godine provođenje Pilot projekta lokalnog razvoja u sklopu Regionalnog programa za kulturnu i prirodnu baštinu Jugoistočne Europe-komponenta LDPP, Pilot projekt lokalnog razvoja – PPLR  http://www.coe.int/t/dg4/cultureheritage/cooperation/SEE/LDPP/default_en.asp

Za pilot područje Hrvatska je izabrala otok Cres, uzevši u obzir da je Cres najveći hrvatski otok, slabo naseljen, bogat prirodnom i graditeljskom baštinom. Središnja ideja je motivirati stanovništvo za ostanak na otoku te sačuvati vrijednosti otoka pokretanjem razvojne strategije koja će se temeljiti na lokalnim prednostima i na ideji socijalne i teritorijalne kohezije područja.

Pilot projekt je usmjeren na istraživanje dugoročnog potencijala socijalnog i gospodarskog razvoja na temelju kulturnih i prirodnih bogatstava regije primjenjujući inovativnu i eksperimentalnu metodologiju koju je Vijeće Europe predložilo državnim i lokalnim partnerima zemalja  jugoistočne Europe.

U  cilju izrade dugoročnog regionalnog razvojnog plana Pilot projekt uključuje lokalnu zajednicu kao ključnog nositelja razvoja povezujući je izravno s nacionalnim institucijama. Sastoji se od nekoliko faza koje bi vođene kroz međunarodnu, međusektorsku i interdisciplinarnu suradnju trebale rezultirati smjernicama za održivi razvoj otoka. Krajnji cilj Pilot projekta je usvajanje lokalnog razvojnog plana pod nazivom Povelja teritorija. http://www.pplr-otokcres.info/

OSTAVITE SVOJ KOMENTAR