Pučinski atlas

Toponomastika otoka sadrži riječi ilirskog, romanskog i hrvatskog izvora.

BIŠEVO, otok, tak. Busi, hrv.: Biševo, ime otoka vjerojatno proizlazi iz ilirskog imena Busius, navodno vlasnika otoka.

 

I. SEKTOR: JUGOZAPAD

KRIŽIĆ, Zakrižić, uvala, hrv.: izgled vrha, usp.: Križ, Križišće,

BOSTRA, uvala, hrv.: bostra: prema stvaranju odjeka od okomitih stijena,

NEVAJA, uvala: lat.: novalia, krčevina, istoimeni posjed sa jednom kućom iznad uvale, usp.: Novalja, var. hrv.: ne valja, za zadržavanje broda nesigurna uvala,

STINICE, obala, hrv.: kamenita obala okomitih niskih stijena,

RAŽANJ, punta, rtić, hrv.: zašiljeni štap, šilo: metaforički: oštar vrh, usp. Ražanj, Rilo, Šilo,

SIKA OD ŠPICE, sika, hrv.: mjesto, gdje se može nasukati brod, ime prema obliku dna,

ŠPIJA OD ŠPICE, hrv.: špilja, šupljina, nadvodna ili podvodna pećina u stjenovitoj obali,

ŠPICA, punta, njem.: die Spitze, tal.: punta, hrv.: žargon: vršak, šiljak, metaforički: rtić, krajnji dio rta upečatljivog piramidalnog oblika,

BILO, uvala, hrv.: prema izgledu pješčanog dna, usp.: Bilo, Bilio, Sanbunić, lokaliteti koji upućuju na ribolov,

ŽDRILO, prolaz, hrv.: tijesni prolaz, tjesnac, usp.: Ždrelac između Ugljana i Pašmana,

SIKA OD POTOKA, hrv.: plitki brak u istoimenoj uvali,

ŽDRILO OD SIKE OD POTOKA, tjesnac, hrv.: ždrijelo: uski prolaz između sike i kraja, usp.: Zdrilo od Pamikoze na Biševu,

POTOK, Mali potok, uvala: hrv.: stjenovita uvala s jakim podvodnim izvorima studene vode, istoimeni zaseok iznad uvale, usp.: Vrulje, Šipnata,

FILINO, obala, prema vlasniku posjeda,

DOLAC OD FILINA, hrv.: niska obradiva obala, dolac je manje

udubljenje u stijenama sa zemljom u sredini, ime upućuje na posjed kopna, usp.: Poljce,

PLOČA, tal.: Plozza in Busi, manja uvala, hrv.: prema izgledu niske obale sa ravnim i glatkim pločama,

SPAREN DOLAC, Sparožin dolac, obala, hrv.: niska obala, ime upućuje na sparinu, usp. Sparožin rt na Mljetu,

BOK, hrv.: manja uvala, usp.: Bočac, Bočić, Buk,

POD KUĆU PETRORA, obala, hrv.: dio niske obale ispod nekadašnje pastirske kućice, prema kopnenom antroponimu koji upućuje na vlasnika,

LENGA, tal.: Lengua a Busi, uvala, tal., vale lunga: duga, otvorena i razvučena uvala, var.: ven.: linga., plitka uvala,

PUNTA OD LENGE, rt, tal.: punta od Duge uvale,

BOCIĆI, obala, hrv.: kamenita obala s manjim uvalicama, usp. Bok, Bočac,

SUŠNJA RAPA, hrv.: sast.metafora: rapa je udubljenje u kamenu, a sušanj suho lišće, var.: rupa iznad mora, usp.: garma,

CARNJENO, obala, hrv.: prema crvenoj boji kamena obale, usp.: Čarljena,

POKANALIMA, obala, hrv.: prema izgledu raščlanjene kamenite obale, sa koje se sijeva more kao po kanalima,

BUK OD GATULE, manja uvala, hrv.: bok od rta, prema bližnjem važnijem toponimu,

PROCIP, hrv.: procjep, presječeno mjesto uzduž stijene, uski prolaz između dvije stijene na kopnu,

MALA GATULA, rt, hrv.: rt duguljastog oblika nalik na gat,

PODŠKRIP, obala, hrv.: dno ispod stijene,

VELA GATULA, rt, hrv.: rt duguljastog oblika nalik na gat,

 

II. SEKTOR: JUG

TURNIĆ, obala, hrv.: mali toranj, hrid uz stijenu nalik na toranj, usp.: Tumač, Tumić,

POD SOLDATE, obala, hrv.: prema djelatnosti na kopnu: dio obale ispod nekadašnje vojne postrojbe,

CORNO PLOČA, Cma ploča, bok, hrv.: prema boji kamenite obale, usp.: Crni bok na Biševu,

LUPEŠKA ŠPILJA, hrv.: špilja, gdje se je moglo sakrit kod krivolova, lupeški ukazuje na kradljivca,

KAMIK, hrid, hrv.: kamena hrid iznad podvodne ploče nalik na

plutajuću ribu, usp.: otočić Kamik od tramontane kod male Palagruže, Kamik na Svetom Andriji,

BABA, sika, hrv.: rak, metaforički plitki brak uz Kamik,

ŠĆIPALO, bok, hrv.: štipaljka, manji procjep u stijeni nalik na kliješta od raka,

MARNJOVICA, obala, hrv.: mjesto, gdje mrmlje more,

MALI ZODIV, uvalica, hrv.: prema dnu, mjesto, gdje zadivaju mreže odnosno vrše u kamen na dnu,

LEBRA OD TREŠJAVCA, obala, hrv.: rebra, prema izgledu litica stjenovite obale, usp.: Lebra od Pamikoze na Biševu,

TREŠJAVAC, Trešćavac, uvala, hrv.: trjesnuti, prema izgledu oštrih oblika, prepadnih i raščlanjenih stijena uvale koje navode na obrušavanje visokih stijena u more, usp.: Triskavac, var.: ital.: scia: brazda, krma, stražnji dio; ime proizlazi od tre scie prema metafori otoka-lađe; uvala je naime prepoznatljivo podijeljena na tri različita djela, var.: Trešijavac, mjesto, gdje su mogli tri šijavca, šijavac u narječju veslač po krmi, na vjetar zadržavati brod, izvorno ime je najvjerojatnije pohrvaćeno u Trešijavac-Tiješavac-Trešćavac,

VALUCIO, Valušće, mala uvala, tal.: valucio, usp.: Valunić,

MEDVIDINA ŠPILJA, špilja, hrv.: veća duguljasta špilja sa žalom na kraju, navodno posljednje obitavalište sredozemne medvjedice na Jadranu, usp.: morski medvjed je živio i na otocima Sv. Andrija i Mala Palagruža, gdje se jedna od uvala također naziva Medvidina,

BISKUP Biskupa rt, hrv.: okomita stijena sliči u profilu na lik glave, pokrivene sa biskupskom kapom mitrom,

 

III. SEKTOR: JUGOISTOK

BUK OD VELE GORE, uvala, hrv.: mala uvala ispod Vele gore, najvišeg vrha otoka,

VELA GORA, kopno, hrv.: cjelina najviših vrhova i ponajviše

neobrađenog kopna na otoku, istoimeni zaseok i područje jedne od otočkih zajednica,

STRAŽBENICA, Vela gora, kopno, najviši vrh otoka, hrv.: stražnica, osmatračnica za javljanje opasnosti od prepada (gusara, Mlečana), signalna točka za motrenje kretanja brodova i poštivanja ribarskih prava o korištenju ribolovnih mjesta, usp.: Straža, Stražica,

ŠKRINJA VELA, punta, hrv.: metafora, prema izgledu obale s velikim kamenitim blokom četverokutnog oblika,

ŠKRINJA MALA, punta, hrv.: prema izgledu obale s manjim kamenitim blokom četverokutnog oblika,

DUBOKI DOLAC, obala, hrv.: niska obala, predio Vele gore,

SPILEŽ, bok, hrv.: mala špilja, prema udubljenju u stijeni nalik na manju pećinu, usp.: Špiljać,

CORNI BOK, Crni buk, uvala, hrv.: prema boji kamenite obale,

PARUŽOVICA MALA, manja uvala, hrv.: od para: prskati, puhati, raspiriti,

PARUŽOVICA VELA, uvala, hrv.: od para: prskati, puhati, raspiriti, mjesto, gdje se zbog udubljenih stijena jako rasprskavaju valovi, usp.: Paružovica na Visu i Sv. Andriji,

VELI PRISKOK, Veli preskok, uvala, hrv.: pukotina, skok, morsa, procjep, gdje se moralo preskakati sa kopna na hrid u moru,

MALI PRISKOK, Mali preskok, uvalica, hrv.: pukotina, skok, morsa, uži procjep, gdje se moralo preskakati s kamena na kamen,

SALADINAC, Saladenac, uvala, tal.: Salata: Slana uvala, mjesto, gdje se stvara i taloži sol po kamenu,

PUNTA OD SALADINCA, rt, tal.: punta od Slane uvale,

OBRUČ, uvala, hrv.: metafora, prema stijeni, odronjenoj nalik obruč, usp.: otok Obručan u Komatima,

BALUN, uvala, tal.: Ballon a Busi, ven.: ballon, pohrv.: balon: okruglasti bokobran u obliku klopke, ime prema velikom odronjenom kamenu okruglog oblika na kraju uvale,

MALI BALUN, uvala, tal.: manja uvala u istoimenoj uvali,

MODRA ŠPILJA, špilja, hrv.; podvodna pećina, prema osobitosti loma sunčeve svjetlosti u podvodnom otvoru špilje iznimno modre, svjetlucave boje,

PUNTA OD BALUNA, art, tal.: rtić od uvale Balun,

TOTAC, Točac, školj, hrv.: otočac, usp.: Otočac,

MEZUPORAT, Mezoporat, luka, tal.: Mezzo Porto, ven.: nesigurna, nepouzdana luka, manje zastićena uvala, pogotovo opasna na buru, istoimeno naselje i područje jedne od otočkih zajednica,

KVARNARA, kopno, dolina, tal.: kvamar kod istarskih stočara četrdeseti dio posjeda, prema podjeli posjeda zemljišta za obrađivanje, var.: tal.: kamara: kamenita dolina,

KAPELA, kopno, hrv.: gornji dio doline Kvamara uz glavni pristupni put, ime označava lokalitet najvjerojatnije Mitrovog hrama u obliku kapelice,

POJE, Polje, kopno, hrv.: nekadašnje rimsko, kasnije samostansko dobro, najveće i najpovoljnije poljoprivredno zemljište na otočkoj ravnici, istoimeno središnje naselje i područje jedne od otočkih zajednica,

PETRORA, obala, hrv.: prema vlasniku posjeda na kopnu,

ŽITNI ROD, uvala, hrv.: prema vrsti trave koja liči na pšenicu,

KOBILA, rt, tal.:Kavala, hrv.: najduži rt na otoku, ime prema osobitosti izgleda; profil rta je sedlasto ulegnuće u obliku konjskih leđa, var.: metafora, rt produžen u plitki brak nalik na rep, usp.: Kobila, Kobiljar,

 

IV. SEKTOR: SJEVEROISTOK

KAMENICA, kopno, pored Vele i Male gore treći vrh otoka 150 m, hrv.: badnja ili kamenica: posuda isklesana od jednog komada kamena, gdje se držalo ulje, var.: oštriga, morska školjka, metaforički: prema nekad kršovitoj strukturi brežuljka,

ŽARDIN VELI, uvala, tal. giardino: ven.: žardin: vrt, prema izgledu vegetacije i reliefa nalik na ograđeni vrt, metaforički: mjesto, mirno kao u žardinu,

TURNIĆ, rt, hrv.: mali toranj, prema obliku okomitih stijena,

ŽARDIN MALI, manja uvala, tal. giardino: ven.: žardin: vrt, prema izgledu vegetacije i reliefa nalik na ograđeni vrt,

ŠKRABIJICE, Škrabljice, rt, hrv.: kutija, gdje se pospremalo novac i nakit odnosno kutija za skupljanje crkvenih priloga, prema izgledu obale od malih kamenitih blokova, usp.: Škrinja na Biševu,

RAPA, bok, hrv.: razvučena pukotina u kamenu, prema pukotini koja dijeli dvije geološke formacije,

KUZMICINO, kopno, hrv.: prema imenu vlasnika zemljišta,

PODMEŠTRAMENIGOVO, obala, hrv.: ispod zemljišta od meštre Meniga, prema vlasniku posjeda na kopnu,

PODKEKOTOVO, obala, hrv.: od postojećeg toponima prema vlasniku posjeda na kopnu, usp.: Krajicino, Motetovo, Jokotovo na Sv. Andriji,

PROSTAC, bok, hrv.: grub, sirov, nepristojan: metaforički prema izgledu stijena, nepristupačnog i posve otvorenog boka,

STUDENI BOK, uvala, hrv.: manja uvala, prema osobitosti lokaliteta, otvorenog spram udara bure,

LEBRA, obala, hrv.: rebra, prema geološkim oblicima kamenite obale u tanjim slojevima i urezima,

PARNIKOZA, Pemikoza, rt, tal., izvedeno iz pericolosa: opasna (punta), odsječena prepadna stijena oštrog presjeka, uz nju hrid i ždrijelo; rt, ispostavljen prema buri i tramontani stvara sjeverni pramac otoka,

ŽDRILO, hrid, hrv.: ždrijelo, tjesnac, prema uskom i opasnom prolazu između stjenovite obale i odronjene sike,

 

V. SEKTOR: SJEVEROZAPAD

PODŠPILJU, obala, hrv.: viseća stijena iznad morske pećine,

TOČILO, Točilo, obala, hrv. toč, toćen: brusni ili mlinski kamen u

obliku kotača, prema izgledu litica stjenovite obale u tankim slojevima koja nalikuju na užljebljenja u točilu,

KATRIDICA, bok, tal. kantrida, metafora, prema izgledu okomito odsječene kamenite obale, usp.: Stol, Glava,

FUMAR, manja uvala, tal.: fumare: puhati, dimiti, ven.: fumar: kamin, prema okruglom udubljenju u stjenovitoj obali; mjesto, gdje se od rasprskavanja valova stvara sumaglica,

PEŠTA, obala, tal.: zgnječena tvar, mjesto snažnog udaranju valova i rasprskavanja o stijene,

MACAGARBUN, obala, tal.: komb. amazzare: ubiti, carbone: narj. karbun: ugalj: mjesto, gdje se more pjeni kao kad se gasi ugalj var.: macagarbun: narj.: škorpion

KUZENTRIZI, obala, tal.: cosa-drizza, prema obliku obale, koja se na tom mjestu spušta iz visoke kamenite u nisku obalu i potom ponovo uzdiže, hrv.: podance, ravan dio u podanku zemljišta, var.: narj.: kuži brizi, kozji brijegi, var.: narj.: kuži intrizi, kozji rogovi,

PEČARIĆ, kopno, prema imenu vlasnika zemljišta, zaseok na sljemenu,

SALBUNORA, Sarbunora, Salbunara, uvala, tal.: salbon, narj.: sarbun: pješčana ili bijela zemlja, pješčana uvala, pješčara, istoimeno ribarsko naselje odnosno okrajak jedne od otočkih zajednica, usp.: Saplunara na Mljetu,

BONDA OD PORVA, obala u zaljevu Salbunara, komb.: tal.hrv.: desna strana uvale odakle se stavljalo s kraja mreže potegače,

BONDA OD ZOTEGA, obala u zaljevu Salbunara, komb.:tal.hrv.:

lijeva strana uvale, odakle se s kraja potezalo mreže potegače,

MARTINIS, kopno, prema imenu vlasnika zemljišta,

ANEL, uvala, tal.: anello: obruč, ven.: anel: alka za užad, prema

obliku stijena manje uvale koje Uče na alke za privez brodova,

SMOKVA, rt, hrv.: procjepom odronjena stijena od obale, gdje je nekad rasla smokva,

PUNTA SKRANA, rt, tal.:stolica, prema izgledu kamenite obale, usp.: Kantrida, Kantridica,

PORAT, luka, tal.: porto: venecijanizam: porat: pristanište, dobro zaštićena, naseljena uvala, istoimeno naselje i područje jedne od otočkih zajednica,

BORCIĆA PREZA, obala, tal.: mjesto za privez brodova, ime prema vlasniku koji je iz ispupčenja u stijeni sklesao kolonu odnosno bitvu,

MALI PORAT, mala luka, tal.: porto, porticello, dodatni mol u istoimenoj uvali,

STINICE, obala, hrv.: male stijene, niske okomite stijene u preslijevu rta, usp.: Stinice na Biševu,

KOKOT, lt, hrv.: kameni rt koji sliči u uzdužnom profilu na morsku lastavicu, narj. kokot.,

ZALJEV OD KOKOTA, zaljev, hrv.: manji zaljev pokraj punte istoimenog rta.

 

Skraćenice: hrv.: hrvatski izvor, tal.: taljanski izvor, ven.: venecijanizam, narj.: narječje, var.: varijanta, usp.: usporedba

Dodatak: VIS, otok i istoimeno glavno naselje. Ime Issa prapovijesnog je izvora mediteranske zajednice naroda iz razdoblja neolitika. Ime je predindoeuropskog porijekla prije dolaska Ilira na Jadran. Romanizirano je ime otoka Iisia, Lysia, pohrvaćeno ime Jisa, u 10. stol. i Jis / M. Suić. Današnje ime proizlazi najvjerojatnije dodavanjem prefiksa U pohrvaćenom imenu Jis, odakle od U-Jis nastaje Vis: usp.: U-Nie: Unije, otok u Kvarneru. KOMIŽA, otok Vis, predindoevropsko ime Komeza, romanizirano u Comessa i Val Comeza, hrv. Kamica / G. Novak.

Literatura: V. Anić, Rječnik hrvatskog jezika. Novi liber, Zagreb, 1991 A.V. Mardešić, Povijesna zrnca o otocima viškog arhipelaga, 1990 P. Matvejević, Mediteranski brevijar, Grafički zavod Hrvatske, 1991 P. Skok: Romanstvo i slovanstvo na jadranskim otocima, Zagreb, 1950 V. Skračić, Toponimija vanjskog i srednjeg niza zadarskih otoka, 1996 M. Suić, Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb, 1950

Pripremio: Janez Koželj pomoću Ive Belanića, Pavla Bogdanovića, Matije Jončića, Krešimira Tomića, Vlade Valentića i drugih Biševljana u Ljubljani, 30. srpnja 1999

Lektor: Ivo Belanić

Nakladnik: Janez Koželj,

Oblikovanje: Miljenko Licul, Maja Licul i Metod Vidić, Studio Zodiak

Fotoliti: HiFi ColorStudio, Ljubljana

Tisak: DELOtiskama, Ljubljana

Naklada: 1000 primjeraka

2001

OSTAVITE SVOJ KOMENTAR