Odgovor ministarstva kulture RH (24.09.2019.)

Poštovani,

Pozdravljamo aktivno djelovanje Građanske inicijative Spasimo Biševo u području očuvanja kulturne baštine otoka Biševa. Otok Biševo radi svoje iznimne prirodne baštine, kao i općepoznatog fenomena Modre špilje, dio je geoparka „Viški arhipelag” u sklopu mreže svjetskih geoparkova UNESCO-a, k tome predstavlja i područje očuvanih kulturno-povijesnih vrijednosti. Na otoku su temeljem odredbi Zakona o zaštiti kulturnih dobara utvrđena svojstva kulturnog dobra za Crkvu sv. Silvestre koja se po prvi puta spominje sredinom 11. st., dok je 2019. godine doneseno rješenje o preventivnoj zaštiti Arheološkog lokaliteta s ostacima benediktinskog samostana i crkvom sv. Silvestre. U akvatoriju otoka Biševa, ispred uvale Saladinac, zaštićeni su i ostaci naoružanog, trgovačkog broda iz 17. stoljeća rješenjem iz 2002. godine.

Sve navedeno govori u prilog slojevitosti kulturne baštine otoka Biševa. Na Vašu inicijativu, odnosno upit o mogućnosti utvrđivanja svojstva kulturnog dobra za staru biševsku školu sagrađenu 1937. godine, provedena je konzervatorska valorizacija od strane nadležnog konzervatorskog tijela. Valorizacijom je utvrđeno da stara škola u Biševu nema svojstva kulturnog dobra temeljem kojih bi se pristupilo donošenju trajne zaštite, već je isključivo vrijedan simbol nekadašnjeg zajedništva i društvenog života Biševljana. Ako navedeno memorijalno značenje biševske škole za lokalnu sredinu otoka Biševa bude prepoznato od predstavničkog tijela županije, grada ili općine ono temeljem čl. 17. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobra može svojom odlukom proglasiti staru školu dobrom od lokalnog značenja, te utvrditi način njezine zaštite uz prethodnu suglasnost nadležnog tijela, te ujedno osigurati uvjete i sredstva potrebna za provedbu odluke s ciljem očuvanja dobra te ujedno unaprjeđenja života lokalne zajednice.

S poštovanjem,

Davor Trupković, dipl. ing. arh.

New Doc 2019-10-06 13.45.38

Dopis ministarstvu kulture RH (15.08.2019.)

Stara škola na Biševu, građena 1935., zadnji je sačuvani objekt takve vrste u viškom arhipelagu,  u  vlasništvu lokalne samouprave.

Građanska inicijativa „Spasimo Biševo“ već je na temelju odluke nadležnog konzervatorskog odjela osigurala privremenu arheološku zaštitu za ostatke benediktinskog biševskog samostana (oznaka dobra: P-5881) koji je nažalost već oskvrnut bespravnom gradnjom bez prethodnih arheoloških istraživanja i izrađenog konzervatorskog elaborata.

Sukladno grafičkom dijelu prostornog plana uređenja grada Komiže, kartografskom prikazu broj 3.1. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora, područja posebnih uvjeta korištenja, arheološka baština, stara biševska škola se nalazi u zoni „arheološko područje”.

Sukladno grafičkom dijelu prostornog plana uređenja grada Komiže, kartografskom prikazu 3.2. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora, područja posebnih ograničenja u korištenju stara biševska škola se nalazi u zoni „oblikovno i vrijedno područje gradskih i seoskih cjelina”.

Sama građevina se također nalazi u neposrednoj blizini, niti 70m od lokaliteta s ostacima benediktinskog samostana kraj crkve sv. Silvestra, koje je rješenjem Ministarstva kulture Konzervatorskog odjela u Splitu stavljeno pod preventivnu zaštitu.

Objekt se također nalazi unutar obuhvata Ekološke mreže.

1. Povijesni značaj stare biševske škole

Kad je, dakle, riječ o staroj biševskoj školi, ista sadrži ambijentalni i vremenski značaj u razvoju otoka Biševa. On je u uskoj vezi s događajima i istaknutim ličnostima društvenog, gospodarskog ili kulturnog razvoja i predstavlja veoma značajna svjedočanstva za proučavanje otočnih društvenih pojava.

Prema poznatim povijesnim izvorima, na zajedničkom zboru otočana dogovoreno je da stanovnici Biševa dobrovoljnim radom sudjeluju u izgradnji školske zgrade. Obvezali su se da obave sve manualne radove i pripreme građevinski materijal za unutrašnjost zgrade, kao i teren. Također je dogovoreno da se škola sagradi na središnjem dijelu otoka, jer je to bilo najprikladnije za sva sela na otoku Biševu. Načelstvo kotarske oblasti u Hvaru prihvatilo je snositi troškove za građevni materijal vanjske fasade, cementa i kreča, te plaćanje stručne radne snage. Pošto je zgrada trebala da se gradi u kamenu, načelstvo kotarske oblasti u Hvaru obvezalo se nabaviti vanjsku kamenu fasadu i nabavu ostalog građevnog materijala, te taj materijal dopremiti na Biševo, u uvalu Mezoporat. Od rive u Mezoportu do mjesta gradnje (Napoje) sav materijal prebacili su sami stanovnici otoka.

U izgradnji školske zgrade mnoge otočke obitelji dobrovoljno su radile četrdeset radnih dana. Priprema i branje građevnog materijala za izgradnju školske zgrade započeta je u jesen 1935.g, a gradnja je dovršena u ljeto 1937.g. Sav građevinski materijal iz uvale Mezoporat prenesen je na gradilište dobrovoljnim radom stanovnika Biševa.

Zgrada je jednokatnica. U prizemlju je bila učionica, na katu trosobni stan za učitelja. Uz školsku zgradu nalazila se i posebna zgrada za praonicu i higijenski čvor za djecu. Zgrada je bila od lijepog kamena, a gradili su je braća Borčić pokojnog Tome, građevinari iz Komiže. 

Školske godine 1932./1933. školu je pohađao najveći zabilježeni broj učenika od osnutka škole. Te je godine školu pohađao 41 učenik: 26 dječaka i 15 djevojčica. U novoj zgradi nastava je počela školske godine 1937./1938, dok je 1967. posljednja godina djelovanja biševske škole.

Sav društveni život na Biševu odvijao se u prostorijama “Društvene čitaonice” (osnovane 1932. godine). Kroz čitaonicu bi se također okupljala omladina i organizirao društveno-zabavni život. Otvaranjem društvenih prostorija uvjeti rada znatno su se poboljšali, u smislu društveno-zabavnog života otočana kao i društveno-političkog djelovanja. Odmah nakon otvaranja društvenih prostorija, čitaonica je bila pretplaćena na dnevni list “Novo Doba” koji je izlazio u Splitu te “Gospodarski List” koji je izlazio periodično. Bez obzira na političko opredjeljenje, gotovo svi stanovnici otoka stariji od 21 godine bili su članovi društva. 

Krajem 1940 g. dobrovoljnim doprinosom prikupljena su financijska sredstva za kupnju jednog radio aparata. Nabavkom radio aparata, stanovnici otoka mogli su svakodnevno putem radija pratiti događaje u zemlji i u svijetu. U čitaonici je 1936. donesen i zaključak o potrebi osnivanja Poljoprivredno-vinarske zadruge. Društvo 1935. godine pokreće inicijativu za uvođenje redovne svakodnevne brodske linije Biševo – Komiža koja je aktualna i danas. Zadruga 1938. godine preuzima na sebe brigu oko redovnog funkcioniranja brodske linije Biševo-Komiža. Čitaonica kao društvo prestaje funkcionirati 1941. nakon dolaska talijanske okupacijske vojske. O kulturno – povijesnom značaju biševske škole mogu se, vjerujemo, iznaći još mnogi pisani tragovi i svjedočenja, osim ovih koje ovdje navodimo. 

Izvor: Ante Jončić Škoboj: „Biševo, imaš li još ikog?“; mons. Andrija Vojko Mardešić. 

Nažalost, u Državnom arhivu u Splitu ne postoji zapisa o gradnji škole. 

2. Budućnost škole: ugostiteljski objekt s interpretacijskim centrom i prezentacijskom dvoranom

Nažalost, grad Komiža želi nadograditi objekt i pretvoriti ga u restoran s 80 sjedećih mjesta, što je vjerojatno definicija održivog turizma. Ovim putem bi se uveo i dodatni automobilski promet na otok na kojem su lokalne ceste široke jedva 3m. Važno je  i napomenuti kako škola nema osiguran adekvatni parking za opskrbna vozila i posjetitelje.

Važno je napomenuti kako Grad Komiža već ima ugostiteljski objekt u uvali Mezoporat, niti kilometar od stare škole. Osim toga, u spomenutoj uvali se nalaze još dva ugostiteljska objekta.

Iz projektne dokumentacije: Namjeravani zahvat predviđen Glavnim projektom je rekonstrukcija građevine bivše osnovne škole na otoku Biševu koja uključuje rušenje dijela postojeće građevine i rekonstrukciju u postojećim tlocrtnim gabaritima te nadogradnju iste podizanjem razine vijenca u svrhu dobivanja veće svijetle visine u potkrovlju i dogradnju postojeće građevine prema sjeveru, čime se prenamjenjuje u Centar za posjetitelje s pratećim sadržajima. 

Planirana građevina će imati tri polivalentna prostora u kojem će se odvijati prezentacija i interpretacija spomenika prirode Modra špilja i Medvidina špilja, te flore i faune kroz multimedijske sadržaje, radionice, izložbe, predavanja i slična događanja koja podižu svijest o važnosti očuvanja bioraznolikosti i georaznolikosti kroz promociju zaštićenih dijelova prirode, kao i turistički sadržaji sa suvenirnicom. Građevina će ujedno služiti kao volonterski i istraživački centar za koje je predviđen uredski prostor u suterenu građevine koji će koristiti partneri u projektu.

Građevina se sastoji od tri funkcionalne cjeline; prezentacijski, ugostiteljski i smještajni dio. Ulaz u prezentacijski dio se nalazi na južnoj strani građevine. Na zapadu preko terase natkrivene pergolom u prizemlju ulazi se u ugostiteljski i smještajni dio koji su prostorno odvojeni. 

Ugostiteljski dio, restoran, nalazi se u prizemlju dogradnje. Kapacitet ugostiteljskog dijela je 80 ljudi (40 sjedećih mjesta u zatvorenom dijelu i 40 sjedećih mjesta na terasi). 

U potkrovlju će biti smještajni dio sa dvije spavaonice sa po četiri kreveta, ukupno za osam ljudi. Svaka spavaonica ima kupaonicu. U dogradnju se ulazi preko terase natkrivene pergolom u prizemlju ili sa istoka u suterenu. Smještajni dio je predviđen za smještaj djelatnika Centra. Etaže u prezentacijskom i ugostiteljskom dijelu povezuje stubište i dizalo. Smještajni dio ima posebno stubište. 

U suterenu će biti uslužni dio; sanitarije za posjetioce, garderoba i sanitarije za zaposlene, kuhinja sa spremištem, pripremnicom i maloteretnim dizalom i skladišni dio sa depoom za prezentacijski dio.  

Kuhinja je opremljena i predviđena za isporuku cca 200 obroka dnevno. Prezentacijski dio nalazi se u prizemlju i na katu. Planirani protok posjetitelja u prezentacijskom dijelu je trideset pet ljudi u sat vremena. U prizemlju je receptivni dio sa suvenirnicom koji je povezan sa izložbenim prostorom. 

Na katu je smješten izložbeni dio i manja dvorana za predavanja i kino projekcije. Kapacitet dvorane za predavanja je 30 ljudi. U Centru za posjetitelje je osigurana pristupačnost osobama smanjene pokretljivosti. Pristupne rampe se nalaze na glavnom ulazu i na zapadnoj strani građevine, na terasi restorana. Građevina ima dizalo, čime je osiguran pristup prezentacijskom prostoru i dvorani za 

 predavanja na katu te prilagođenim sanitarijama u suterenu.

3. Kritika interpretacijskog centra Modre špilje

Smatramo kako je adekvatnije da se u školi nalazi muzej Bišovjora – umijeća života na otoku. 

Interpretacijski centar Modra špilja može se nalaziti i u Komiži (u nekom od praznih prezentacijskih prostora), a ne u srcu otoka kojeg bi uskoro mogao pregaziti masovni turizam.

Sadašnji prezentacijski prostori u Komiži (Vitićev dom i Galerija Mardešić) zjape prazni i iznajmljuju se uglavnom za tečajeve yoge. Kulturni život u Komiži zapravo i ne postoji.

4. Provedena anketa: stavovi stanovnika i redovitih posjetitelja otoka Biševa o dosadašnjim i budućim smjerovima razvoja otoka Biševa

U razdoblju od travnja 2018. do svibnja 2019. godine, Građanska inicijativa “Spasimo Biševo” provela je istraživanje kojim je putem anonimne web ankete ispitano kako posjetitelji i povremeni/stalni stanovnici doživljavaju budućnost otoka Biševa. U istraživanju je sudjelovalo 306 ispitanika. 

Ključno je za izdvojiti da:

  • od ponuđenih usluga, ispitanici su najmanje zadovoljni prezentacijom kulturnih dobara i zaštitom kulturnih lokaliteta na otoku;
  • s izgradnjom luksuznog smještaja ne slaže se 86%, a više od 90% ispitanika protivi se izgradnji apartmanskih naselja;
  • po pitanju ponuđenih sadržaja na otoku, najveći udio ispitanika smatra da otoku Biševu ništa ne nedostaje, odnosno da otok treba ostati takav kakav jest;
  • većina odgovora na pitanje o smjeru turističkog razvoja otoka Biševa (58%) podrazumijeva očuvanje autentičnosti otoka i robinzonski turizam, odnosno smjer održivog razvoja
  • 96% ispitanika ne podržava masovni turizam u uvali Mezoporat koja je poznata kao pristupna točka glavnoj turističkoj atrakciji otoka, Modroj špilji
  • velika većina ispitanika (80%) ne slaže se s prijedlogom dogradnje i prenamjene stare biševske škole u ugostiteljski objekt, a razlozi koje navode odnose se na potrebu za očuvanjem autentičnosti i protivljenje poticanju masovnog turizma na Biševu

Na temelju analize podataka prikupljenih istraživanjem, može se zaključiti da rezultati kvantitativnog i kvalitativnog dijela istraživanja ukazuju na želju za očuvanjem autentičnosti otoka Biševa. Jedinstvenost otoka, očuvanost prirodnih ljepota, autentičnost i mogućnost odmora uz mir i tišinu  koje otok pruža, navode se kao glavne prednosti otoka koje je potrebno sačuvati. Ispitanici ne podržavaju razvoj u smjeru narušavanja navedenog, posebno ne podržavaju razvoj u smjeru poticanja masovnog turizma. Umjesto izgradnje novih objekata koji će privući veći broj turista na otok, predlažu razvoj u smjeru očuvanja i zaštite Biševa,  uz male infrastrukturne promjene koje će olakšati život i boravak na otoku i seoska domaćinstva koja će doprinijeti autentičnom doživljaju.

Detaljnu analizu ankete možete pogledati na web stranici: https://spasimobisevo.org/rezultati-ankete-spasimo-bisevo/

5. Izvješće o stanju u prostoru za Grad Komižu zadnji put je napravljeno davne 2004.

Izvješće o stanju u prostoru temeljni je dokument kojim se provjerava i prati stanje u prostoru na području Općine Komiža. Osnovna svrha izrade Izvješća je ocjena postojećeg stanja, analiza prostornog razvoja i planiranje razvoja za naredno razdoblje. Cilj izrade Izvješća je planirati i predvidjeti mogući razvoj koji se temelji na postojećim uvjetima.

Člankom 39. Zakona o prostornom uređenju (“Narodne novine”, broj 153/13, 65/17 i 114/18) propisano je da Hrvatski sabor, odnosno predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, svaki za svoju razinu, razmatraju izvješće o stanju u prostoru za razdoblje od četiri godine.

Člankom 40. Zakona o prostornom uređenju propisano je da Izvješće o stanju u prostoru sadrži polazišta, analizu i ocjenu stanja i trendova prostornog razvoja, analizu provedbe prostornih planova i drugih dokumenata koji utječu na prostor, te prijedloge za unaprjeđenje prostornog razvoja s osnovnim preporukama mjera za iduće razdoblje.

Izradom i usvajanjem Izvješća o stanju u prostoru stvaraju se preduvjeti za unaprjeđenje prostornog razvoja s osnovnim preporukama mjera za iduće razdoblje. Preporuke Izvješća obuhvaćaju mjere i prioritetne aktivnosti u idućem razdoblju s ciljem odlučivanja o daljnjem statusu programskih, strateških i planskih smjernica iz važećih prostornih planova i drugih dokumenata koji utječu na prostor, kao i o potrebi zadržavanja ili ukidanja, te promjena istih.

Odgovor Grada Komiže na upit inicijative: Izvješća o stanju u prostoru za Grad Komižu su objavljena u Službenim glasnicima br.3/95,3/98,3/99,2/04.

6. Nepostojanje konzervatorske podloge i urbanističkog plana za otok Biševo

Odgovor Grada Komiže: Prema članku 93.. stavak 3. Prostornog plana uređenja Grada Komiže („Službeni glasnik Grada Komiže” br. 10/06 i 2/15) – u daljnjem tekstu PPU Komiža, utvrđene su ruralne cjeline na području Grada Komiže među kojima se nalazi i Biševo – Napoje. Člankom 94. PPU Komiža utvrđene su i mjere zaštite ruralnih cjelina.

U vezi Vašeg pitanja o postojanju konzervatorske podloge za predmetnu ruralnu cjelinu Biševo – Napoje te o provedenom arheološkom rekognosticiranju terena, isto je definirano u navedenom članku 93., stavak 4. PPU Komiža, a koja se odnosi na mjere zaštite kulturno- povijesnih cjelina i građevina. Navedenom odredbom utvrđeno je kako Izradi urbanističkog plana uređenja (UPU) za cjelovite zone treba prethoditi arheološko rekognosticiranje terena ili izrada konzervatorske podloge ukoliko nadležno tijelo utvrdi da je potrebno. Temeljem rezultata arheološkog rekognosticiranja terena ili izrade konzervatorske podloge nadležno tijelo će utvrditi mjere zaštite područja koje je potrebno uvrstiti u UPU.

U vezi navedenog, očitujemo se kako Grad Komiža još nije pristupio izradi urbanističkog plana uređenja naselja Napoje – Biševo te sukladno tome nisu provedene navedene aktivnosti.

7. Netransparentnost i loša komunikacija komiške gradske uprave

Svu projektnu dokumentaciju vezanu uz rekonstrukciju stare biševske škole Inicijativa je prikupila uz pomoć Povjerenika za informiranje.

Niti jedan navedeni dokument nije javno dostupan, a na pitanja smo dobili odgovore tek intervencijom Pučke pravobraniteljice. 

Iz jednog od dopisa Povjereniku vidljiv je ton obraćanja gradskih vlasti (sa svim interpunkcijskim pogreškama): G.I. Spasimo Biševo“ je u vremenu ,od prosinca pa do danas, upućivala zahtjeve za pristup informacijama kako slijedi, pa ostavljani na prosudbu nadležnom tijelu, Povjereniku za informiranje, je li u ovom slučaju došlo do zloporabe institucije prava na pristup informaciji, tj je li navedena građanska inicijativa zlorabi . svoje pravo, namećući se, kao netko ikoje zabrinut za neku problematiku ,više od onih kojih su žitelji birali i koji ih u gradskom vijeću zastupaju.,ignorirajući ustroj i ovlasti tijela lokalne uprave i samouprave.

Nepravilnosti prilikom izdavanja građevinske dozvole (KLASA: UP/l-361-03/17-01/000024, URBROJ: 2181/1-11-00-09/01-18-0008 od 21. lipnja 2018. godine) i konzervatorske potvrde (KLASA: 612-08/17-01/1240, URBROJ: 532-04-02-15/4-17-2

Iz Prostornog plana uređenja Grada Komiže (Broj: 10/06):

Članak 56.

propisuje mjera zaštite obvezne izrade detaljnije konzervatorske dokumentacije, kojom će se odrediti-inventarizirati posebno vrijedni prostori i građevine
Preporuča se formiranje etnoparka na jednoj od očuvanijih lokacija unutar područja etnološke baštine.

Članak 94.

MJERE ZAŠTITE PRIRODNE I KULTURNO-POVIJESNE BAŠTINE

Na područjima kojima se Prostornim planovima Grada Komiže predviđa izgradnja objekata unutar arheoloških zona, obvezuje se nositelj zahvata da osigura arheološko rekognosticiranje prostora prije početka bilo kakvih radova te sukladno rezultatima rekognosticiranja, zaštitna arheološka istraživanja. U slučaju prezentacije arheoloških nalaza in situ, potrebno je izraditi detaljniji prostorni plan koji će definirati odnose između prezentiranih nalaza i predviđenih izgradnji.

Sukladno grafičkom dijelu prostornog plana uređenja grada Komiže, kartografskom prikazu broj 3.1. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora, područja posebnih uvjeta korištenja, arheološka baština, stara biševska škola se nalazi u zoni „arheološko područje”.

Postavlja se pitanje zašto Konzervatorski zavod u Splitu nije proveo prethodno rekognosticiranje terena radi utvrđivanja mogućih novih nalazišta.

Zbog niza sličnih propusta prilikom devastacije arheološkog lokaliteta ostataka benediktinskog samostana koji se nalaze na 70m od škole, Inicijativa je početkom lipnja 2019. podigla kaznene prijave protiv djelatnika Ministarstva g. Bužaničića, gđe. Buble i g. Čarga zbog zloupotrebe položaja i ovlasti, trgovanja utjecajem, krivotvorenja službene ili poslovne isprave i ovjeravanje neistinitog sadržaja.

8. Očitovanje Grada Komiže i splitskih konzervatora pučkoj pravobraniteljici u vezi potrebe za proglašenjem stare biševske škole spomenikom kulture

Mišljenje Grada Komiže: Sukladno navedenom Grad Komiža smatra kako je, uzimajući u obzir eventualni kulturno-povijesni značaj same zgrade škole kao i njeno trenutno stanje, zahtjev za proglašenjem spomenikom kulture stare škole na Biševu u potpunosti nerealan i nepotreban.

Mišljenje splitskih konzervatora: Rješenje kojim se utvrđuje svojstvo kulturnog dobra donosi Ministarstvo kulture, temeljem stručnog vrednovanja.

Prema konzervatorskoj valorizaciji zgrada škole na Biševu nema svojstvo kulturnog dobra. Jednostavna građevina podignuta je sredinom 30-ih godina 20. stoljeća, po standardima školskih zgrada u ruralnim sredinama Dalmacije. Prestala je s radom 1962. g. kada su zbog iseljavanja i ukidanja područnih škola istu sudbinu doživjele slične zgrade od dalmatinske zagore do otoka. Od tada je izložena stalnoj devastaciji. Zgrada škole može imati memorijalno značenje za lokalnu sredinu koja ga u tom slučaju može proglasiti dobrom od lokalnog značenja.

Naime, dobro za koje prema odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara nije utvrđeno da je pod zaštitom kao kulturno dobro, predstavničko tijelo županije, grada ili općine može proglasiti zaštićenim, ako se nalazi na njihovu području – dobro od lokalnog značenja. Predstavničko tijelo mora osigurati uvjete i sredstva za provedbu te svoje odluke, a način zaštite dobra od lokalnog značenja utvrđuje uz prethodnu suglasnost nadležnog Konzervatorskog odjela (čl. 17. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara NN 69/99 i dr.).

9. Zaključak

Slijedom svega navedenoga, kao i s obzirom na mogućnost podrobnijeg istraživanja kulturno-povijesnog značaja biševske škole, a na temelju članka 17. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine br. 69/99-90/18) građanska inicijativa “Spasimo Biševo” smatra da postoje jasni činjenični i pravni pokazatelji na temelju kojih bi staru biševsku školu, izgrađenu na k.č. 7305/7 k.o. Komiža, nadležna tijela morala proglasiti spomenikom kulture (dobrom) od lokalnog značaja. 

Incijativa je sredinom siječnja 2019. podigla kaznenu prijavu protiv gradonačelnice Komiže, gđe. Tonke Ivčević, radi više kaznenih dijela. Iz tog razloga ne možemo očekivati suradnju i podršku lokalne samouprave.

Osim podrške stanovnika otoka Biševa, sakupili smo gotovo 1850 potpisa u online peticiji za očuvanjem ovog vrijednog kulturnog dobra, a taj broj je svakim danom sve veći (https://www.change.org/p/peticija-za-upis-stare-bi%C5%A1evske-%C5%A1kole-u-registar-za%C5%A1ti%C4%87enih-kulturnih-dobara-rh).

Štoviše, u skladu s važećim Zakonom o otocima (Narodne novine br. 34/1999, – 33/2006) očuvanje kulturno – povijesne baštine hrvatskih otoka u posebnom je fokusu i Vlade RH, stoga Vas molimo da u tom smislu posebno obratite pozornost na posebnosti biševskog lokaliteta. 

U Biševu, 15.08.2019. 

Prilozi:

  1. Dopis Grada Komiže o nepopstojanju konzervatorske podloge i urbanističkog plana uređenja naselja (KLASA: 008-01/19-01/06 URBROJ: 2190/02-03-19-02)
  2. Dopis Grada Komiže o Izvješću o stanju u prostoru (KLASA 008-01/19-01/1, URBROJ: 2190/02-03/19-02)
  3. Dopis Grada Komiže Povjereniku za informiranje (KLASA: 008-01/19-01/17, URBROJ: 2190/02-03/19-02)
  4. Odgovor Grada Komiže Pučkoj pravobraniteljici (KLASA 612-08/18-01/07, URBROJ: 2190/02-02-19-03)
  5. Odgovor splitskih konzervatora Pučkoj pravobraniteljici (KLASA: 612-08/19-01/0672, URBOJ: 532-04-02-15/1-19-2)
  6. Potvrda splitskih konzervatora glavnog projekta rekonstrukcije i nadogradnje starew biševske škole (KLASA: 612-08/17-01/1240, URBROJ: 532-04-02-15/4-17-2)
  7. Središnja agencija za financiranje i ugovaranje — preslika projektne dokumentacije, strana 14

Odgovor Grada Komiže na prijedlog zaštite stare biševske škole zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (15.03.2019.)

Poštovani,

Svojim gore navedenim dopisom zatražili ste nas očitovanje u vezi pritužbe Građanske inicijative „Spasimo Biševo“ i njihovog prijedloga za proglašenjem spomenikom kulture zgrade stare škole na otoku Biševu izgrađene na k.č. 7305/7, k.o. Komiža.

U prvom redu htjeli bismo napomenuti kako sukladno članku 12. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/1.0, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17, 90/18), svojstvo kulturnog dobra na temelju stručnog vrednovanja utvrđuje Ministarstvo kulture. Iz navedenih odredbi Zakona proizlazi kako Grad Komiža nije nadležan za proglašenje nečega kulturnim dobrom te upisom istog u odgovarajući registar kulturnih dobara. U vezi s tim je i obraćanje navedene inicijative prema Gradu Komiži bespredmetno.

Po pitanju samog objekta stare škole na otoku Biševu treba reći kako se radi o objektu u vlasništvu Grada Komiže izgrađenom 1937. godine za potrebe obrazovanja djece, tadašnjih stanovnika otoka Biševa. Slične škole građene su u to vrijeme i u ostalim mjestima na području grada Komiže; Podhumlju, Podšpilju i Oključnoj. Do danas su sve, pa tako i škola na Biševu, zatvorene zbog katastrofalnih demografskih prilika na tim područjima. Ni jedna od navedenih školskih zgrada nema status zaštićenog kulturnog dobra, a neke su već godinama i u privatnom vlasništvu te su u skladu s tim prenamijenjene u različite svrhe.

Upravo zbog navedene činjenice da je predmetna zgrada škole na Biševu napuštena još od 1968. godine te prepuštena propadanju, Grad Komiža osmislio je projekt „Centar za posjetitelje Modra špilja – Biševo“. U sklopu infrastrukturnih aktivnosti na mjestu ruševne zgrade bivše škole na Biševu, planira se urediti i opremiti Centar za posjetitelje s polivalentnim prostorima za interpretaciju i prezentaciju prirodne baštine otoka Biševa i Viškog arhipelaga (izložbeni dio, info-pult, manja dvorana za predavanja, suvenimica), uredskim prostorima za volonterski i istraživački centar, ugostiteljskim sadržajima i smještajem za djelatnike. Opći cilj Projekta je doprinijeti gospodarsko-društvenom razvoju otoka Biševa i Visa te povećanju kvalitete života lokalnog stanovništva uz održivo korištenje prirodne baštine. Uz Grad Komižu, partneri na realizaciji ovog projekta su; Javna ustanova More i krš Splitsko-dalmatinske županije. Institut Plavi svijet te Turistička zajednica Grada Komiže. Ukupna vrijednost projekta je 27.130.650,97 kuna, a sukladno Ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava potpisanom s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i Središnjom agencijom za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije, temeljem mjere 6c2.2. “Promicanje održivog korištenja prirodne baštine”, projekt je sufinanciran u iznosu od 18.470.061,85 kuna. Isti projekt sufinancirali su temeljem sklopljenih ugovora i Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije i Ministarstvo turizma u ukupnom iznosu od 4.367.737,97 kn.

Sukladno navedenom Grad Komiža smatra kako je, uzimajući u obzir eventualni kulturno-povijesni značaj same zgrade škole kao i njeno trenutno stanje, zahtjev za proglašenjem spomenikom kulture stare škole na Biševu u potpunosti nerealan i nepotreban. S druge strane, postojećim, prethodno opisanim projektom za prenamjenu stare škole čija je vrijednost prepoznata od strane više relevantnih institucija, otvaraju se brojne mogućnosti kako za razvoj otoka Biševa tako i unaprjeđenje kvalitete života lokalne zajednice.

S poštovanjem,

Gradonačelnica

Tonka Ivčević, dipl. oecc.


Odgovor Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Splitu (06.03.2019.)

Poštovani,

Vezano za Vaš upit o mogućnosti utvrđivanja svojstva kulturnog dobra za staru školu na Biševu, definiciju ruralne cjeline, crkvu Sv. Silvestera s okolišem, posebnim uvjetima i potvrdom glavnog projekta za rekonstrukciju, dogradnju i nadogradnju na čest. zem. 7305/7 K.O. Komiža, izjavljivanje pravnih lijekova u upravnim postupcima, izvještavamo Vas kako slijedi:

Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara propisan je način utvrđivanja svojstva kulturnog dobra. Pa se tako za dobra za koja se predmnjeva da imaju svojstvo kulturnog dobra može kao privremeno donijeti rješenje o preventivnoj zaštiti. Rješenje o preventivnoj zaštiti donosi nadležni Konzervatorski odjel prema mjestu gdje se dobro nalazi. Rješenjem o preventivnoj zaštiti utvrđuje se predmet preventivne zaštite i rok na koji se određuje.

Ako po proteku Zakonom predviđenog roka ne bude doneseno rješenje kojim se utvrđuje svojstvo kulturnog dobra, rješenje o preventivnoj zaštiti prestaje važiti. Rješenje kojim se utvrđuje svojstvo kulturnog dobra donosi Ministarstvo kulture, temeljem stručnog vrednovanja.

Prema konzervatorskoj valorizaciji zgrada škole na Biševu nema svojstvo kulturnog dobra. Jednostavna građevina podignuta je sredinom 30-ih godina 20. stoljeća, po standardima školskih zgrada u ruralnim sredinama Dalmacije. Prestala je s radom 1962 g. kada su zbog iseljavanja i ukidanja područnih škola istu sudbinu doživjele slične zgrade od dalmatinske zagore do otoka. Od tada je izložena stalnoj devastaciji. Zgrada škole može imati memorijalno značenje za lokalnu sredinu koja ga u tom slučaju može proglasiti dobrom od lokalnog značenja.

Naime, dobro za koje prema odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara nije utvrđeno da je pod zaštitom kao kulturno dobro, predstavničko tijelo županije, grada ili općine može proglasiti zaštićenim, ako se nalazi na njihovu području – dobro od lokalnog značenja. Predstavničko tijelo mora osigurati uvjete i sredstva za provedbu te svoje odluke, a način zaštite dobra od lokalnog značenja utvrđuje uz prethodnu suglasnost nadležnog Konzervatorskog odjela (čl. 17. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara NN 69/99 i dr.).

Vezano za Vaš upit o bivšem samostanu benediktinaca iz 11. st. možemo istaknuti kako ostaci samostana nisu ubicirani, ali se planiraju provesti daljnja arheološka istraživanja, te steći znanstvene dokaze koje za sada nemamo. Samostan je već u 13. stoljeću ugašen i napušten zbog čestih pljački i napada s mora, zbog čega je i osnovan Samostan sv. Nikole (Muster) u Komiži. Crkva sv. Silvestera na Biševu je u cijelosti obnovljena i popravljena te su nalazi i publicirani.

Arheološki lokalitet s ostacima benediktinskog samostana i crkva sv. Silvestera na otoku Biševu su zaštićena arheološka zona.

Posebno ističemo kako se poslovi istraživanja, kao i izrade dokumentacije koja iz istih proizlazi, mogu obavljati samo temeljem rješenja koje fizičkoj osobi izdaje Ministarstvo kulture. Fizička osoba mora imati odgovarajuće obrazovanje i iskustvo stečeno u radu na kulturnim dobrima, odnosno utvrđenu stručnu osposobljenost sukladno Pravilniku o uvjetima za dobivanje dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Nadalje, na mjestu bespravne gradnje i iskopa, koju u svom dopisu navodite, nije ustanovljeno postojanje konkretnih ostataka samostana kao ni sitnog materijala, koji bi ukazivali na devastirani kulturni sloj. O predmetnoj gradnji i iskopima Konzervatorski odjel u Splitu obavijestio je nadležni ured Građevinske inspekcije.

Vezano za potvrdu Glavnog projekta koju je Konzervatorski odjel u Splitu izdao za rekonstrukciju, dogradnju i nadogradnju na čest. zem. 7305/7 K.O. Komiža na otoku Biševu izvještavamo Vas da su ranije izdani posebni uvjeti u kojima je citiran čl. 45. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, pa je i kasnija potvrda glavnog projekta izdana samo zbog potencijalnih arheoloških nalaza na koje se može naići tijekom radova.

Važećim prostornim planom na tom prostoru prozvana je arheologija, ali isto nema svojstvo kulturnog dobra. Stoga su konzervatori predmetnim posebnim uvjetima i potvrdom još jednom upozorili na obvezu postupanja po čl. 45. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99 i dr.).

Isto tako izvještavamo Vas kako naselje Napoje, koje je u prostornom planu određeno kao ruralno, nije kulturno dobro u smislu odredaba Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99 i dr.).

Kulturno povijesna ruralna cjelina uključuje i podrazumijeva seosko naselje, dio seoskog naselja, zaseok, okućnicu (stambeni i pripadajući gospodarski objekti).

Terenskom reambulacijom posebno se analizira struktura naselja s obzirom na razinu očuvanosti tipologije i matrice naselja, odnos stare i nove strukture, korištenje i način korištenja objekata, razina održavanja i intervencija, očuvanost infrastrukturnih i komunalnih elemenata.

U Registar kulturnih dobara RH kulturno povijesne ruralne cjeline upisuju se prema kriterijima za vrednovanje kulturnih dobara. Osnovni kriteriji su: svojstvo koje se ocjenjuje s obzirom na izvornost, rijetkost, reprezentativnost, raznolikost, cjelovitost, ambijentalnu i estetsko umjetničku vrijednost, značaj i funkcija s obzirom na znanstveno, kulturno ili odgojno-obrazovno značenje, vrijeme nastanka s obzirom na starost i očuvanost te posebni kriteriji (funkcija, oblikovanje, materijali, okruženje, konstrukcija, kvaliteta izvedbe i obrade detalja) koji se stupnjuju kao izvorni, dijelom izmijenjeni ili potpuno novi/degradirani.

Nadalje, vezano za Vaš upit mogu li se stranke u postupku žaliti na rješenja izvještavamo Vas kako stranka u postupku može izjaviti žalbu protiv upravnog akta, odnosno prigovor protiv neupravnog akta, kada je takav prigovor dopušten. Predmetna žalba i prigovor moraju biti dopušteni, pravodobni i izjavljeni od ovlaštene osobe.

Naposljetku ističemo kako Konzervatorski odjel u Splitu u cijelosti podržava Ministarstvo zaštite okoliša i energetike koje je na prijedlog Nacionalnog povjerenstva za svjetske geoparkove UNESCO-a podnijelo prijavu za uspostavu novog geoparka “Viški arhipelag” u sklopu mreže Svjetskih geoparkova UNESCO-a, a koji obuhvaća i otok Biševo.

Prijavu je pripremila radna skupina na čelu s Jakšom Božanićem dipl.ing.geol. i stručnjacima dr. sc. Tvrtkom Korbarom, prof.dr.se. Joškom Božanićem, dr. sc. Josipom Belmarićem i Dalkom Zanki, dipl.ing.biol.

S poštovanjem,

Pročelnik:

dr. sc. Radoslav Bužančić

Dopis pučke pravobraniteljice gradu Komiži, splitskim konzervatorima, županiji splitsko-dalmatinskoj i ministarstvu kulture zbog šutnje administracije (04.03.2019.)

Poštovani,

pučkoj pravobraniteljici obratila se pritužbom Građanska inicijativa „Spasimo Biševo“ iz razloga što su vam se još 28. 11.208. godine obratili prijedlogom da se stara škola u Biševu, izgrađena na k.č.br. 7305/7. k.o. Biševo proglasi spomenikom kulture. Osim podrške stanovnika Biševa, skupili su i 1400 potpisa građana. Međutim, do danas nisu zaprimili odgovor, pa mole da se o istoj što prije očitujete.

Sukladno navedenom, molimo da očitovanje o prijedlogu Građevinske inicijative „Spasimo Biševo“ dostavite ovom Uredu u roku od 30 dana od dana primitka ovog dopisa, sukladno odredbi članka 24. Zakona o pučkom pravobranitelju (NN 76/12).

OZNAKE

Davor Trupković | Gradonačelnica Komiže Tonka Ivčević | inicijativa za zaštitu | Javna ustanova “More i krš” | Ministarstvo kulture | Otok Biševo | Radoslav Bužančić | stara biševska škola | sadašnjost (kategorija)

OSTAVITE SVOJ KOMENTAR