zakon-o-otocima (preuzmi PDF)
MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA I FONDOVA EUROPSKE UNIJE
NACRT
PRIJEDLOG ZAKONA O OTOCIMA
Zagreb, 2018.

PRIJEDLOG ZAKONA O OTOCIMA

I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona o otocima (u daljnjem tekstu: Zakon) sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. i članku 52. stavku 2. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI

ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Ocjena stanja i pitanja koja se rješavaju ovim Zakonom

Ovim se Zakonom uređuje način upravljanja razvojem hrvatskih otoka u Jadranskom moru, definira politika otočnog razvoja, tijela nadležna za upravljanje otočnim razvojem, razvrstavanje otoka u skupine i vrednovanje razvijenosti otoka, provedba, praćenje i izvještavanje o provedbi politike otočnog razvoja u svrhu učinkovitog korištenja sredstava državnog proračuna, fondova Europske unije i drugih izvora financiranja.

Ugovor o funkcioniranju Europske unije u članku 174. stavku 3. definira otoke kao jednu od regija koje su izložene ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama. Europska unija stoga nastoji smanjiti razlike u stupnju razvijenosti među različitim regijama i zaostalost regija u najnepovoljnijem položaju te u tom smislu provodi aktivnosti koje vode jačanju njezine ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije. Članak 175. Ugovora propisuje da države članice provode svoje ekonomske politike i koordiniraju ih tako da ostvaruju navedene ciljeve.

Nastavno na definiciju iz Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Zakon definira otoke kao područja s razvojnim posebnostima u skladu sa Zakonom o regionalnom razvoju (Narodne novine, br. 147/14 i 123/17 ) te im se time otvara mogućnost posebnog programsko-planskog pristupa od strane nositelja politike regionalnoga razvoja.

S obzirom da je Europski parlament usvojio Rezoluciju o posebnoj situaciji otoka (2015/3014(RSP)), potrebno je uvažiti preporuku rezolucije koja se odnosi na države članice, posebno preporuku iz točke 14. Rezolucije – poziv državama članicama, regionalnim i lokalnim vlastima da preuzmu važnu ulogu u razvoju strategija otoka na temelju vertikalnog pristupa koji obuhvaća sve razine vlasti, u skladu s načelom supsidijarnosti, kako bi se zajamčio održivi razvoj otoka Europske unije.

Utvrđivanje indeksa razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dovodi do djelomično nerealnih rezultata kad su u pitanju otoci, osobito kad su u pitanju otoci i dijelovi otoka kojima se sjedište jedinice lokalne samouprave nalazi na kopnu ili na drugom otoku. Stoga se Zakonom uvodi pojam otoka sa specifičnim položajem koji zbog svoje specifičnosti i ograničenog samoupravnog djelokruga nemaju dovoljno ovlasti i instrumenata za upravljanje svojim razvojem. Iz istog razloga Zakon uvodi i vrednovanje razvijenosti otoka otočnim razvojnim pokazateljima i, u skladu s tim, razvrstavanje otoka u skupine.

Zadatak države je da otocima omogući samostalnost odnosno autonomiju u opskrbi vodom i energijom. Zakon promiče razvoj otoka u skladu s konceptom „pametnih otoka“ što obuhvaća: primjenu pametnih tehnologija, korištenje obnovljivih izvora energije i najveću moguću energetsku učinkovitost, uvođenje održive otočne mobilnost uključujući električnu mobilnost, smanjenje nestašice vode primjenom nekonvencionalnih i pametnih upravljanja vodnim resursima, teritorij bez otpada uvođenjem kružnog gospodarstva, očuvanje prepoznatljivog otočnog prirodnog i kulturnog kapitala, iskorištavanje prirodnih i tradicionalnih karakteristika otoka za stvaranje novih i inovativnih radnih mjesta, jačanje socijalne uključenosti, obrazovanja i potporu građana te poticanje alternativnog, cjelogodišnjeg, održivog i odgovornog turizma.

Zakon uvodi novi pristup strateškom planiranju razvoja otoka donošenjem Nacionalnog plana razvoja otoka i Otočnog godišnjeg programa na nacionalnoj razini, izradu Planova razvoja otoka ili otočne skupine na razini jedinica lokalne samouprave na otocima i sklapanje jedinstvenog Otočnog razvojnog sporazuma za područje otoka u najmanje tri jedinice područne (regionalne) samouprave s ministarstvom nadležnim za otoke.

Nastojeći izjednačiti uvjete života na otocima s uvjetima na kopnu, Zakonom su obuhvaćene mjere: subvencioniranje javnog pomorskog prijevoza, subvencioniranje javnog cestovnog prijevoza, besplatnog prelaska mosta, izjednačavanja cijene pitke vode na kopnu s cijenom na otocima kako za kućanstva tako i za gospodarstvenike te potporu male vrijednosti otočnim poslodavcima za očuvanje radnih mjesta. Zakon također uvodi otočne koordinatore koje zapošljavaju regionalni koordinatori radi obavljanja poslova organiziranja, pokretanja i koordiniranja planova i projekata važnih za održivi razvoj otoka. Osim navedenoga Zakon uređuje proširivanje uporabne funkcije Otočne iskaznice koju koriste otočani (novi informatički sustav kao sistemska evidencija otočnih prava i mjera), poticanje projekata civilnog društva i poticanje zadrugarstva na otocima, definira program Hrvatski otočni proizvod te uređuje pravo prvokupa Republike Hrvatske nad nekretninama na malim, povremeno naseljenim i nenaseljenim otocima.

Razlozi zbog kojih se Zakon donosi

Ovaj Zakon se donosi zbog jačanja postojećih i uvođenja novih mehanizama i rješenja za poticanje politike otočnog razvoja u skladu s općim ciljevima razvojne i gospodarske politike Republike Hrvatske i smjernicama odnosno odgovarajućim politikama na razini Europske unije. Navedeno podrazumijeva usklađivanje, unaprjeđenje i veću koherentnost politike otočnog razvoja s ostalim nacionalnim politikama i zakonodavnim okvirom, kako Republike Hrvatske tako i Europske unije, ali i veće i aktivnije uključivanje svih dionika te politike, naročito onih na lokalnoj razini, prilikom donošenja i predlaganja politika usmjerenih na mjere poticanja razvoja otoka.

III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA

Primjena ovoga Zakona zahtijevat će osiguranje financijskih sredstava u državnom proračunu Republike Hrvatske na poziciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Ministarstva zaštite okoliša i energetike (Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost), Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja (Državne geodetske uprave) te na pozicijama proračuna jedinica područne (regionalne) samouprave i proračuna jedinica lokalne samouprave u čijoj su nadležnosti otoci.

Potrebna financijska sredstva za provedbu ovoga Zakona iznose:

Na Razdjelu 061 – Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije:

Aktivnost A570463 Razvoj otoka je planirano:

2019. godina – 29.200.000 kn

2020. godina – 29.600.000 kn

Procijenjena nedostatna sredstva na istoj iznose:

2019. godina – 1.340.000kn

2020. godina – 2.090.000 kn

Aktivnosti A570356 Poticanje otočnog gospodarstva planirano je:

po 11.000.000 kn godišnje u 2019. i 2020. godini

Procijenjena nedostatna sredstva na ovoj aktivnosti iznose:

po 1.000.000 kn godišnje

Aktivnost A570352 Poticanje otočnog javnog cestovnog prijevoza planirano je:

po 33.000.000 kn godišnje u 2019. i 2020.

Aktivnost A570354 Vodoopskrba otoka planirano je:

po 12.000.000 kn godišnje u 2019. i 2020.

Procijenjena nedostatna sredstva na ovoj aktivnosti iznose:

po 2.000.000 kn godišnje u 2019. i 2020.

Aktivnost A819012 Hrvatski otočni proizvod planirano je po 650.000 kn godišnje u 2019. i 2020.

Aktivnost K587038 Izrada studijske, projektne i programske dokumentacije za razvoj otoka planirano je: 2019. godina – 600.000 kn, 2020. godina – 500.000 kn

Na Razdjelu 065 – Ministarstva mora, prometa i infrastrukture:

Aktivnost A821001 Provedba ugovora o koncesiji – Autocesta Rijeka-Zagreb za koju se planira:

2019. godina – 26.460.000 kn

2020. godina – 26.900.000 kn

Aktivnost A570323 Poticanje redovitih pomorskih putničkih i brzobrodskih linija za koju se planira po 80.000.000 kn godišnje u 2019. i 2020.

Za provedbu ovog Zakona na Razdjelu 065 nema dodatne financijske obveze u državnom proračunu.

Na Razdjelu 076 – Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja:

aktivnost T664010 – Uređenje posjedovne i vlasničko pravne evidencije na otocima planirano je:

po 2.000.000 kn godišnje u 2019. i 2020. godini

Procijenjena nedostatna sredstva na T664010 iznose:

po 8.000.000 kn godišnje u 2019. i 2020. godini.

Za provedbu ovoga Zakona u 2019. godini u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcijama za 2019. i 2020. godinu (Narodne novine, broj 124/17) osigurano je 194.910.000,00 kn od čega je:

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije osiguralo iznos od 86.450.000,00 kn

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture osiguralo je iznos od 106.460.000,00 kn

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja iznos od 2.000.000,00 kn.

Nedostatna sredstva potrebna za provedbu ovoga Zakona u 2019. godini sveukupno iznose 12.340.000,00 kn od kojih na pozicijama Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije nedostaje iznos od 4.340.000,00 kn na pozicijama Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja nedostaje iznos od 8.000.000,00 kn

Sveukupno za provedbu ovoga Zakona u 2019. godini potrebna sredstva iznose 207.250.000,00 kuna.

U 2020. godini za provedbu ovoga Zakona u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcijama za 2019. i 2020. godinu (Narodne novine, broj 124/17) osiguran je iznos od 195.650.000,00 kn od kojeg je:

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije osiguralo iznos od 86.750.000,00 kn

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture iznos od 106.900.000,00 kn

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja iznos od 2.000.000,00 kn

Nedostatna sredstva potrebna za provedbu ovoga Zakona u 2020. godini sveukupno iznose 13.090.000,00 kn:

nedostatna sredstva Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u 2020. iznose 5.090.000,00 kn no uz planirane uštede od 5.000.000,00 kn ukupna nedostatna sredstva iznose 90.000,00 kn nedostatna sredstava Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja u 2020. iznose 8.000.000,00 kn

Sveukupno za provedbu ovoga Zakona u 2020. godini potrebna sredstva iznose 208.740.000,00 kuna odnosno uz planirane uštede Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, 203.740.000,00 kuna.

Navedena nedostatna sredstva potrebna za provedbu ovoga Zakona za 2019. i 2020. proračunsku godinu osigurat će se u okviru limita Razdjela 061 Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije kao i u okviru Razdjela 076 Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja na pozicijama Državne geodetske uprave a utvrđenih Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2019.-2021.

Fiskalni učinak na druge proračune:

– Jedinice područne (regionalne) samouprave sudjelovati će u izradi Planova razvoja otoka u sedam obalno-otočnih županija: Istarska županija, Primorsko-goranska županija, Ličko-senjska županija, Zadarska županija, Šibensko-kninska županija, Splitsko-dalmatinska županija i Dubrovačko-neretvanska županija što će se odraziti na njihove proračune. Procjena financijskog opterećenja svih županija zajedno je oko 650.000,00 kuna po proračunskoj godini (2020. i 2021.)

– Jedinice lokalne samouprave – 51 jedinica lokalne samouprave na otocima i 8 jedinica lokalne samouprave na kopnu nadležne za otoke u skladu s odredbom članka 26. ovog Zakona sudjelovat će u izradi Planova razvoja otoka a procijenjen njihov sveukupni trošak po proračunskoj godini (2020. i 2021.) iznosi oko 650.000,00 kuna

– Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost provodi mjeru gospodarenja otpadom na otocima

PRIJEDLOG ZAKONA O OTOCIMA

DIO PRVI

UVODNE ODREDBE

Predmet Zakona

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje način upravljanja razvojem hrvatskih otoka, zaštitom otoka i otočića u Jadranskom moru te poluotoka Pelješca (u daljnjem tekstu: otoci), određuje politika otočnog razvoja, tijela nadležna za upravljanje otočnim razvojem, razvrstavanje otoka u skupine i vrednovanje razvijenosti otoka, provedba, praćenje i izvještavanje o provedbi politike otočnog razvoja u svrhu učinkovitog korištenja sredstava državnog proračuna, fondova Europske unije i drugih izvora financiranja.

Članak 2.

Poluotok Pelješac u smislu ovog Zakona ima status otoka.

Interes Republike Hrvatske za osobitom zaštitom otoka

Članak 3.

S obzirom na interes Republike Hrvatske za osobitom zaštitom otoka, ovim se Zakonom uređuje način na koji se otočna dobra mogu upotrebljavati i iskorištavati te razvojna politika usmjerena na prevladavanje ograničenja kojima su otoci podvrgnuti.

Otoci kao područja s razvojnim posebnostima

Članak 4.

Otoci Republike Hrvatske područja su s razvojnim posebnostima određena zakonom kojim se uređuje upravljanje regionalnim razvojem Republike Hrvatske te im se određuje poseban planski i programski pristup nositelja politike područnog (regionalnog) i otočnog razvoja.

Značenje pojmova

Članak 5.

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona, te propisa i akata koji se donose na temelju ovoga Zakona, imaju sljedeće značenje:

1. otok – prirodno nastali dio kopna okružen morem, površine preko 1 km2

2. otočić – prirodno nastali dio kopna okružen morem, površine od 0,01 km2 do 1 km2

3. hrid – prirodno nastali dio kopna okružen morem, površine manje od 0,01 km2, vidljiv iznad površine mora

4. greben – prirodno nastali dio kopna okružen morem, površine manje od 0,01 km2, povremeno potopljen ispod površine mora

5. Registar otoka – je jedinstveni registar otoka, otočića i hridi u kojem su isti klasificirani po vanjskim karakteristikama i obilježjima i drugim parametrima bitnim za upravljanje, korištenje i čuvanje (naziv, geografski položaj, površina, teritorijalna nadležnost, naseljenost, gospodarski, infrastrukturni, suprastrukturni i okolišni pokazatelji)

6. premošteni otok – otok mostom povezan s kopnom

7. otočani – hrvatski i strani državljani koji imaju prebivalište na otocima ili na poluotoku Pelješcu te državljani država članica Europskog gospodarskog prostora i članovi njihovih obitelji s prijavljenim privremenim boravkom u Republici Hrvatskoj i koji najmanje 183 dana u jednoj godini borave na otocima ili poluotoku Pelješcu

8. obalno-otočne županije – jedinice područne (regionalne) samouprave na čijem se području nalaze otoci

9. održivi razvoj otoka – dugoročni proces unapređenja otočnog gospodarstva i otočne zajednice koji se ostvaruje prepoznavanjem, poticanjem i upravljanjem otočnim razvojnim potencijalom i korištenjem raspoloživih resursa uz najmanje moguće ugrožavanje prirodnih sustava

10. jedinica lokalne samouprave na otoku – jedinica lokalne samouprave čije se sjedište nalazi na otoku

11. otoci sa specifičnim položajem – otoci i dijelovi otoka kojima se sjedište jedinice lokalne samouprave nalazi na kopnu ili na drugom otoku

12. otočni razvojni dionici – otočni poslovni sektor te znanstvenici, zadruge i organizacije civilnog društva koje djeluju na otocima

13. otočni razvojni pokazatelji – skup otocima primjerenih geografskih, demografskih, gospodarskih, infrastrukturnih, suprastrukturnih i okolišnih pokazatelja kojima se određuje, prati i vrednuje ukupna razvijenost pojedinog otoka i tako oblikuje osnova za vođenje otočne razvojne politike

14. otočnost – skup geografskih, društvenih, povijesnih, gospodarskih i ekoloških posebnosti proizašlih iz potpune okruženosti morem. Iznimno se pojam otočnosti primjenjuje i na poluotok Pelješac.

15. pametni otok – otok koji se uz korištenje odgovarajućih alata i inovativnih rješenja razvija ekološki, društveno, tehnološki i ekonomski održivo, gradeći pri tom kružno gospodarstvo i povećavajući samodostatnost i otpornost na klimatske promjene; pametni otok je sastavnica ukupne prostorno-ekonomske razvojne politike jer se kao predložak može i treba koristiti za planiranje i promicanje razvoja održivih tehnologija koje se, jednom isprobane i uhodane u otočnim uvjetima, mogu u većem obujmu uvoditi i na kopnu

16. čista energija – energija dobivena iz obnovljivih izvora i visokoučinkovitih postrojenja, kao i biogoriva te druga sintetska goriva proizvedena iz obnovljivih izvora na održivi način

17. kružno gospodarstvo – gospodarstvo koje osigurava održivo gospodarenje resursima, a otpad svodi na najmanju moguću mjeru

18. Nacionalni plan razvoja otoka – srednjoročni akt strateškog planiranja razvoja otoka od nacionalnog značaja

19. Nacionalna razvojna strategija – dugoročni akt strateškog planiranja koji se donosi sukladno propisu kojim se uređuje područje strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske

20. otočni razvojni sporazum – dokument propisan posebnim zakonom kojim se uređuje upravljanje regionalnim razvojem Republike Hrvatske, a kojim se usuglašavaju prioriteti središnje i županijske razine i utvrđuju strateški projekti otočnog razvoja

21. otočni koordinator – fizička osoba koju zapošljava regionalni koordinator radi obavljanja poslova organiziranja, pokretanja i koordiniranja planova i projekata važnih za održivi razvoj otoka

22. regionalni koordinator – javna ustanova koja obavlja poslove od javnog interesa osnovana po posebnom zakonu kojim se uređuje regionalni razvoj Republike Hrvatske, s ciljem učinkovite koordinacije i poticanja regionalnog razvoja za područje jedinice područne (regionalne) samouprave

23. otočni razvojni projekt – projekt čiji je nositelj ministarstvo nadležno za otoke (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) i kojim se pridonosi postizanju razvojnih smjerova i strateških ciljeva definiranih u okviru Nacionalnog plana razvoja otoka, od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na otocima te akata povezanih s okvirom za gospodarsko upravljanje EU-a i s korištenjem fondova EU-a

24. otočni poslodavci – fizičke osobe-obrtnici, trgovac pojedinac i pravne osobe koje svoju registriranu djelatnost obavljaju na otocima, neovisno o svom sjedištu.

DIO DRUGI

HRVATSKO OTOČJE

Otoci, otočići, hridi i grebeni

Članak 6.

(1) Hrvatsko otočje je jedinstvena otočna geografska cjelina koja se sastoji od 78 otoka, 524 otočića te 642 hridi i grebena. Otoka, otočića, hridi i grebena ima ukupno 1.244 i sastavni su dio teritorija Republike Hrvatske.

(2) Popis otoka i otočića prikazan je u Prilogu 1 koji je sastavni dio ovoga Zakona.

(3) Ministarstvo ustrojava i vodi Registar otoka.

(4) Metodologiju ustrojavanja i vođenja Registra otoka propisuje ministar nadležan za otoke (u daljnjem tekstu: ministar) pravilnikom.

Razvrstavanje otoka

Članak 7.

U svrhu planiranja i provedbe programa, projekata, mjera i aktivnosti propisanih ovim Zakonom kao i drugim propisima koji se bave otočnom razvojnom politikom, otoci se razvrstavaju prema:

a. geografskom kriteriju i teritorijalnoj nadležnosti

b. udaljenosti od kopna

c. specifičnom položaju. 9

Razvrstavanje otoka po geografskom kriteriju i teritorijalnoj nadležnosti

Članak 8.

(1) Otoci se razvrstavaju po geografskom kriteriju i teritorijalnoj nadležnosti obalno-otočnih županija na sedam područja:

I. područje obuhvaća otoke Istarske županije: Sv. Nikola, Kuvrsada, Maškin, Sv. Andrija, Sv. Ivan na pučini, Sv. Katarina, Mali Brijun, Vanga (Krasnica), Veli Brijun i Porer

II. područje obuhvaća otoke Primorsko-goranske županije: Krk, Cres, Lošinj, Vele Srakane, Male Srakane, Susak, Unije, Ilovik i Rab

III. područje obuhvaća dio otoka Paga (Grad Novalja) koji pripada Ličko-senjskoj županiji

IV. područje obuhvaća otoke Zadarske županije: Pag – dio (Grad Pag, Općina Kolan i Općina Povljana), Vir, Ugljan, Pašman, Babac, Ošljak, Dugi Otok, Iž, Rava, Silba, Molat, Ist, Olib, Premuda, Vrgada, Sestrunj, Rivanj i Zverinac

V. područje obuhvaća otoke Šibensko-kninske županije: Murter, Prvić, Zlarin, Krapanj, Kaprije, Žirje i Kornati

VI. područje obuhvaća otoke Splitsko-dalmatinske županije: Brač, Čiovo, Šolta, Drvenik Veli, Drvenik Mali, Hvar, Vis i Biševo

VII. područje obuhvaća otoke Dubrovačko-neretvanske županije: Korčula, Mljet, Lastovo, Šipan, Lopud, Lokrum, Koločep i poluotok Pelješac.

(2) Područjima iz stavka 1. ovoga članka pripadaju i svi povremeno nastanjeni i nenastanjeni otoci i otočići koji katastarski pripadaju otocima iz stavka 1. ovoga članka.

Razvrstavanje otoka prema udaljenosti od kopna

Članak 9.

(1) Otoci se prema udaljenosti od kopna dijele na:

1. pučinske otoke – skupina otoka najudaljenijih od kopna

2. kanalske otoke – skupina otoka srednje udaljenosti od kopna

3. priobalne otoke – skupina otoka najbližih kopnu

4. premoštene otoke – skupina otoka mostom povezanih s kopnom.

(2) Pučinski otoci su: Unije, Vele Srakane, Male Srakane, Susak, Premuda, Ist, Molat, Dugi otok, Ilovik, Kornat, Žirje, Biševo, Vis, Lastovo, Prežba i svi povremeno nastanjeni i nenastanjeni otoci i otočići koji katastarski pripadaju navedenim otocima.

(3) Kanalski otoci su: Cres, Lošinj, Silba, Olib, Sestrunj, Zverinac, Rivanj, Iž, Rava, Kaprije, Hvar, Korčula, Mljet, Vrnik i svi povremeno nastanjeni i nenastanjeni otoci i otočići koji katastarski pripadaju navedenim otocima.

(4) Priobalni otoci su: Rab, Ugljan, Ošljak, Pašman, Babac, Vrgada, Prvić, Zlarin, Krapanj, Drvenik Mali, Drvenik Veli, Šolta, Brač, Šipan, Lopud, Koločep i svi povremeno nastanjeni i nenastanjeni otoci i otočići koji katastarski pripadaju navedenim otocima.

(5) Premošteni otoci su: Krk, Pag, Vir, Murter, Čiovo i poluotok Pelješac.

(6) Za svaku pojedinu skupinu otoka iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo može donijeti Program mjera kroz Otočni godišnji program u skladu s potrebama svake pojedine skupine otoka proizašlih zbog njihove udaljenosti od kopna.

(7) Kod donošenja Programa iz stavka 6. ovoga članka potrebno je uzeti u obzir poseban status otoka koji su unutar obuhvata nacionalnih parkova i/ili parkova prirode.

Otoci sa specifičnim položajem

Članak 10.

(1) Otoci i dijelovi otoka sa specifičnim položajem su:

Vele Srakane, Male Srakane, Ilovik, Susak, Unije i Cres-dio (u sastavu Grada Malog Lošinja); Premuda, Rava, Ist, Iž, Molat, Silba, Škarda i Olib (u sastavu Grada Zadra); Babac (u sastavu Općine Sv. Filip i Jakov); Zverinac i Lavdara (u sastavu Općine Sali); Vrgada (u sastavu Općine Pakoštane); Ošljak, Rivanj i Sestrunj (u sastavu Općine Preko); Prvić (u sastavu Grada Vodica); Kaprije, Krapanj, Zlarin i Žirje (u sastavu Grada Šibenika); Žutsko-sitsko otočje, Kornatsko otočje (u sastavu Općine Murter-Kornati); Čiovo-dio, Drvenik Veli i Drvenik Mali (u sastavu Grada Trogira); Čiovo-dio (u sastavu Grada Splita); Pakleni otoci (u sastavu Grada Hvara), Šćedro (u sastavu Općine Jelsa); Sveti Andrija i Biševo (u sastavu Grada Komiže); Veli Budikovac (u sastavu Grada Visa); Prežba (u sastavu Općine Lastovo); Vrnik (u sastavu Grada Korčule); Koločep, Šipan, Jakljan, Lokrum i Lopud (u sastavu Grada Dubrovnika).

(2) Za otoke iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo može donijeti Program mjera kroz Otočni godišnji program kako bi se ublažili nedostaci koji proizlaze iz specifičnog položaja ovih otoka u odnosu na sjedište jedinice lokalne samouprave u čijem se sastavu nalaze.

(3) Kod donošenja Programa iz stavka 2. ovoga članka potrebno je uzeti u obzir poseban status otoka i/ili dijelova otoka iz stavka 1. ovoga članaka koji su unutar obuhvata nacionalnih parkova i/ili parkova prirode.

Otočna urbana područja

Članak 11.

(1) Radi učinkovitijeg planiranja, usklađivanja i provedbe politike otočnog razvoja, ustrojavaju se otočna urbana područja.

(2) Otočna urbana područja su gradovi na otocima koji prema posljednjem popisu stanovništva imaju više od 2.000 stanovnika i/ili su u sustavu prostornog uređenja određeni kao subregionalna, odnosno područna i lokalna središta.

(3) Otočna urbana područja mogu uključivati i susjedne jedinice lokalne samouprave i njihove dijelove uz prethodnu suglasnost njihovih predstavničkih tijela.

(4) Strateški ciljevi razvoja otočnih urbanih područja ugrađuju se u Planove razvoja otoka iz članka 26. ovoga Zakona.

DIO TREĆI

RAZVIJENOST OTOKA

POGLAVLJE I.

OTOČNI RAZVOJNI POKAZATELJI

Vrednovanje razvijenosti otoka temeljem otočnih razvojnih pokazatelja

Članak 12.

(1) Uvažavajući otočnost, razvijenost otoka se vrednuje otočnim razvojnim pokazateljima.

(2) Svrha vrednovanja iz stavka 1. ovoga članka je određivanje stanja i smjera razvoja svakog pojedinog otoka sukladno vrijednostima njihovih otočnih razvojnih pokazatelja.

(3) Ministarstvo kontinuirano prati razvoj otoka i vrednuje njihovu razvijenost najmanje jednom u tri godine.

(4) Postupak vrednovanja iz stavka 1. ovoga članka provodi Ministarstvo.

(5) Tijela državne uprave i druga javnopravna tijela dužna su na zahtjev Ministarstva dostaviti podatke iz svojih očevidnika i drugih evidencija, potrebne za vrednovanje i praćenje stupnja razvijenosti otoka.

(6) Podatke o vrednovanju razvijenosti otoka Ministarstvo objavljuje na svojoj mrežnoj stranici.

(7) Otočne razvojne pokazatelje i postupak vrednovanja propisuje ministar pravilnikom.

Razvrstavanje nastanjenih otoka prema otočnim razvojnim pokazateljima

Članak 13.

(1) Nastanjeni otoci razvrstavaju se prema otočnim razvojnim pokazateljima u:

– I. skupinu koju čine nerazvijeni otoci

– II. skupinu koju čine manje razvijeni otoci

– III. skupinu koju čine razvijeni otoci.

(2) Posebnu skupinu otoka, koji se ne razvrstavaju na način iz stavka 1. ovoga članka, čine povremeno nastanjeni i nenastanjeni otoci.

(3) Povremeno nastanjene otoke čine otoci koji su nastanjeni u dužim i kraćim razdobljima tijekom godine zbog obavljanja poljoprivredne, ribarske, turističke, ugostiteljske, hotelijerske, svjetioničarske, duhovne, znanstveno-obrazovne i slične djelatnosti.

(4) Odluku o razvrstavanju otoka prema otočnim razvojnim pokazateljima donosi ministar nakon provedenog postupka vrednovanja iz članka 12. ovoga Zakona.

Otočno prioritetno područje

Članak 14.

(1) Radi učinkovitog planiranja, usklađivanja i provedbe politike otočnog razvoja te s ciljem fizičkog i gospodarskog razvoja i društveno-socijalne regeneracije otoka ustrojavaju se otočna prioritetna područja.

(2) Otočno prioritetno područje je područje na otocima svrstanim u skupine iz članaka 9., 10. i 13. ovoga Zakona.

(3) Strateški ciljevi razvoja otočnih prioritetnih područja ugrađuju se u Nacionalni plan razvoja otoka iz članka 25. ovoga Zakona i Planove razvoja otoka iz članka 26. ovoga Zakona.

POGLAVLJE II.

PRIMJENA OTOČNIH RAZVOJNIH POKAZATELJA

Otoci u planiranju i provođenju programa, mjera i aktivnosti tijela državne uprave i drugih javnopravnih tijela

Članak 15.

(1) Tijela državne uprave i druga javnopravna tijela dužna su prilikom planiranja i provođenja projekata, mjera i aktivnosti za razvoj otoka u upravnom području iz svoje nadležnosti, ovisno o prirodi projekta, mjere i aktivnosti te raspoloživim financijskim sredstvima, posebno voditi računa o njihovom učinku na razvoj otoka uzimajući u obzir vrijednosti otočnih razvojnih pokazatelja i razvrstavanje otoka iz članaka 9., 10. i 13. ovoga Zakona.

(2) Tijela državne uprave i druga javnopravna tijela, prilikom provođenja postupaka dodjeljivanja sredstava za projekte, mjere i aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka, uzet će u obzir vrijednosti otočnih razvojnih pokazatelja i razvrstavanje otoka iz članaka 9., 10. i 13. ovoga Zakona.

Briga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave o otocima

Članak 16.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju voditi posebnu brigu o otocima koji su obuhvaćeni njihovim područnim ustrojstvom pri provođenju postupaka dodjeljivanja sredstava za projekte, mjere i aktivnosti iz svoje nadležnosti te uzimati u obzir razvrstavanje otoka iz članaka 9., 10. i 13. ovoga Zakona.

DIO ČETVRTI

INSTITUCIONALNI OKVIR

Nositelj otočne politike

Članak 17.

Ministarstvo je nositelj politike otočnog razvoja.

Otočno vijeće

Članak 18.

(1) Radi savjetovanja pri izradi i provođenju programa, planova, projekata, mjera i aktivnosti održivog razvoja otoka ministar osniva Otočno vijeće kao svoje savjetodavno tijelo.

(2) Otočno vijeće čine:

a) predstavnici Hrvatskoga sabora

b) predstavnici tijela državne uprave i/ili nadležnih javnopravnih tijela

c) predstavnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u čijoj su nadležnosti otoci

d) otočni koordinatori

e) predstavnici otočnih razvojnih dionika

f) predstavnici znanstvene i stručne zajednice koji se bave otočnim razvojem.

(3) Ministar predsjedava radom Otočnog vijeća.

(4) Otočno vijeće sudjeluje u izradi Otočnog godišnjeg programa iz članka 27. ovoga Zakona.

(5) Otočno vijeće donosi Poslovnik o radu.

(6) Za svoj rad u otočnom vijeću, članovi Otočnog vijeća ne primaju naknadu.

(7) Administrativno-stručne poslove Otočnoga vijeća obavlja Ministarstvo.

(8) Broj članova Otočnog vijeća, način odabira članova i djelokrug rada Otočnog vijeća propisuje ministar pravilnikom.

Otočni koordinatori

Članak 19.

(1) Otočni koordinator je fizička osoba koju zapošljava regionalni koordinator radi obavljanja poslova organiziranja, pokretanja i koordiniranja planova i projekata važnih za održivi razvoj otoka.

(2) Otočni koordinator obavlja poslove iz stavka 1. ovoga članka u okviru propisanih poslova regionalnog koordinatora, sukladno posebnom propisu kojim se uređuje upravljanje regionalnim razvojem Republike Hrvatske, isključivo za otočno područje koje obuhvaća otok ili skupinu otoka koji se nalaze unutar obalno-otočne županije za koju je nadležan regionalni koordinator.

(3) Osim poslova iz stavka 2. ovoga članka, otočni koordinator, za otočno područje obavlja sljedeće poslove:

1. surađuje s Ministarstvom na poslovima strateškog planiranja i upravljanja razvojem otoka

2. obavlja upis otočnih razvojnih projekata u registar otočnih razvojnih projekata i dostavlja podatke u jedinstveni registar otočnih razvojnih projekata

3. sudjeluje u radu Otočnog vijeća

4. obavlja i druge poslove sukladno ovom Zakonu.

(4) Nadzor nad radom otočnih koordinatora obavlja Ministarstvo.

(5) Ministarstvo vodi jedinstveni registar otočnih razvojnih projekata kojim se objedinjuju registri otočnih razvojnih projekata iz stavka 3. točke 2. ovoga članka.

(6) Međusobne odnose te prava i obveze u vezi s osiguravanjem financiranja i drugih uvjeta potrebnih za rad otočnih koordinatora iz ovoga članka, Ministarstvo i regionalni koordinatori uredit će Sporazumom.

(7) Broj otočnih koordinatora za svaku obalno-otočnu županiju i obuhvat otočnog područja iz stavka 2. ovoga članka za svakog otočnog koordinatora utvrđuje se odlukom koju donosi ministar.

DIO PETI

CILJEVI RAZVOJA OTOKA

Održivi razvoj otoka

Članak 20.

(1) Održivi razvoj otoka pretpostavlja ostvarivanje općih ciljeva: stabilni gospodarski razvoj otoka, pravedna raspodjela socijalnih mogućnosti za sve otočane, zaštita otočnog okoliša i povećanje otpornosti na klimatske promjene.

(2) Na otocima će se poticati ulaganja u konkurentne i inovativne sektore koji su ekološki, prostorno, gospodarski, tehnološki i društveno održivi.

Katastar i zemljišne knjige na otocima

Članak 21.

(1) S ciljem održivog razvoja otoka sređivanje i usklađivanje katastra i zemljišnih knjiga na otocima smatra, se prioritetnim i od strateškog značaja.

(2) Sređivanje i usklađenje katastra i zemljišnih knjiga za područje otoka izvršit će nadležno tijelo državne uprave u skladu s posebnim propisima.

(3) Ministarstvo će u suradnji s ministarstvom nadležnim za poslove pravosuđa te Državnom geodetskom upravom izraditi i donijeti Državni program sređivanja i usklađenja katastra i zemljišnih knjiga na otocima.

Pametni otok

Članak 22.

(1) Ovim Zakonom se potiče i podupire održivi razvoj otoka kroz projekte koji se provode u skladu s jednom ili više odrednica Pametnog otoka kao što su:

1. aktivno sudjelovanje u prilagodbi i ublažavanju klimatskih promjena na lokalnoj razini

2. uvođenje i korištenje naprednih tehnologija radi osiguranja optimalnog upravljanja i korištenja lokalnih resursa i infrastrukture kroz različite poslovne modele

3. smanjenje upotrebe fosilnih goriva povećanjem održivog korištenja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti

4. promicanje održive mobilnosti na otocima

5. smanjenje i konačno uklanjanje nedostatka i oskudice vode primjenom nekonvencionalnih i pametnih načina upravljanja vodnim resursima

6. stvaranje područja bez odlaganja otpada promicanjem kružnog gospodarstva

7. očuvanje karakteristične prirodne i kulturne baštine otoka

8. diverzificiranje otočnog gospodarstva iskorištavanjem posebnosti otoka u stvaranju novih i inovativnih lokalnih djelatnosti

9. jačanje i promoviranje socijalne uključenosti, edukacije i participacije građana

10. prelazak na alternativne, dugoročne, održive i odgovorne oblike turizma na otocima.

(2) Projekti koji se provode u skladu s odrednicama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se prioritetnima za financiranje na natječajima koje provodi Ministarstvo te druga tijela državne uprave i druga javnopravna tijela iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Projekti iz stavka 1. ovoga članka moraju biti usklađeni s dokumentima prostornog uređenja i prostornim planovima.

Poticanje zadrugarstva na otocima

Članak 23.

(1) Ministarstvo nadležno za poduzetništvo donosi Program poticanja zadružnog poduzetništva za zadruge koje su osnovane u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje rad zadruga te imaju sjedište i djeluju i na području otoka, a koji uključuje modele poticanja zadrugarstva koje provodi Ministarstvo nadležno za poduzetništvo u suradnji s Ministarstvom i drugim tijelima državne uprave i lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(2) Ministarstvo nadležno za poduzetništvo dodjeljuje financijske potpore zadrugama na otocima kroz Program iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Sredstva za ostvarivanje financijske potpore iz stavka 2. ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu na proračunskoj stavci Ministarstva nadležnog za poduzetništvo.

Poticanje razvoja civilnog društva na otocima

Članak 24.

(1) U skladu s odrednicom Pametnog otoka iz članka 22. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona Ministarstvo potiče i stvara povoljno okruženje za razvoj civilnog društva na otocima jačajući ulogu i kapacitete organizacija civilnog društva i podržavajući njihovo umrežavanje.

(2) Ministarstvo donosi Program poticanja razvoja civilnog društva na otocima za organizacije civilnog društva koje su osnovane u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje civilno društvo te imaju sjedište i djeluju na području otoka, a koji uključuje modele poticanja organizacija civilnog društva koje provodi Ministarstvo.

(3) Ministarstvo dodjeljuje financijske potpore organizacijama civilnog društva na otocima kroz Program iz stavka 2. ovoga članaka.

(4) Sredstva za ostvarivanje financijske potpore iz stavka 3. ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu na proračunskoj stavci Ministarstva, a dodjeljuju se organizacijama civilnog društva iz stavka 2. ovoga članka.

(5) Pravilnik o provedbi Programa poticanja razvoja civilnog društva na otocima donosi ministar.

DIO ŠESTI

PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE

Nacionalni plan razvoja otoka

Članak 25.

(1) Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva, donosi Nacionalni plan razvoja otoka (u daljnjem tekstu: Nacionalni plan).

(2) Nacionalni plan definira provedbu ciljeva iz Nacionalne razvojne strategije u upravnom području razvoja otoka.

(3) Nacionalni plan sadrži sljedeća otočna programska područja:

a) prometno povezivanje (pomorski, cestovni i zračni prijevoz)

b) vodoopskrba i odvodnja

c) gospodarski razvoj i poduzetništvo

d) demografska obnova

e) poljoprivreda, ribarstvo i lovstvo

f) gospodarenje otpadom

g) zdravstvena zaštita i razvoj telemedicine

h) elektroničke komunikacijske mreže velikih brzina

i) zaštita prirode i okoliša

j) kultura i očuvanje kulturne baštine

k) predškolski odgoj, osnovno i srednjoškolsko obrazovanje i znanost

l) čista energija, energetika, obnovljivi izvori energije, ublaženje i prilagodba klimatskim promjenama

m) socijalna skrb

n) razvoj civilnog društva

o) turizam

p) stambeno zbrinjavanje

r) zaštita i korištenje malih povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i otočića.

(4) Programska područja Nacionalnog plana će u najvećoj mogućoj mjeri slijediti odrednice Pametnog otoka iz članka 22. ovoga Zakona.

(5) Nacionalni plan sadrži posebne ciljeve povezane s državnim proračunom i okvir je za oblikovanje programa, projekata, mjera i aktivnosti koji se odnose na otoke u provedbenim programima tijela državne uprave i drugih javnopravnih tijela.

(6) Nacionalni plan donosi se za razdoblje od sedam godina.

(7) Nacionalni plan mora biti usklađen s dokumentima prostornog uređenja.

Plan razvoja otoka

Članak 26.

(1) Predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave na otoku i jedinice lokalne samouprave u čijem je sastavu otok, sporazumno donose jedinstveni Plan razvoja otoka ili otočne skupine (u daljnjem tekstu: Plan razvoja otoka) u skladu s programskim područjima Nacionalnog plana iz članka 25. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) Izvršna tijela jedinica lokalne samouprave iz stavka 1. ovoga članka donose zajedničku odluku o nositelju izrade Plana razvoja otoka.

(3) Plan razvoja otoka obvezna je osnova određivanja razvojnih programa i projekata u postupku izrade Operativnog programa korištenja sredstva fondova Europske unije za razvoj otoka.

(4) Sredstva potrebna za izradu svakog pojedinog Plana razvoja otoka osigurat će u jednakim omjerima: Ministarstvo, jedinica područne (regionalne) samouprave i zajedno jedinice lokalne samouprave iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Metodologiju, postupak i rokove izrade Planova razvoja otoka propisuje ministar pravilnikom.

Otočni godišnji program

Članak 27.

(1) Otočni godišnji program donosi se na temelju Nacionalnog plana i u skladu s Planovima razvoja otoka te sadrži mjere, projekte i aktivnosti tijela državne uprave i drugih javnopravnih tijela na razini godine a vezanih uz otočni razvoj prema programskim područjima iz članka 25. stavka 3. ovoga Zakona, te izvore njihovog financiranja.

(2) Otočni godišnji program donosi ministar najkasnije 30. rujna tekuće godine za sljedeću godinu.

(3) Ministarstvo jednom godišnje izvješćuje Vladu Republike Hrvatske o provedbi Otočnog godišnjeg programa.

Otočni razvojni sporazum

Članak 28.

(1) Radi provedbe ovoga Zakona i učinkovite koordinacije politike otočnog razvoja, može se sklopiti otočni razvojni sporazum za područje najmanje tri jedinice područne (regionalne) samouprave sukladno teritorijalnoj nadležnosti iz članka 8. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Otočnim razvojnim sporazumom usuglašavaju se prioriteti otočnog razvoja državne i područne (regionalne) razine, utvrđuju se strateški projekti otočnog razvoja koji pridonose razvoju otoka za koji se sklapa otočni razvojni sporazum te se planiraju sredstva za njegovu provedbu.

(3) Otočni razvojni sporazum sklapaju Ministarstvo kao nositelj politike otočnog razvoja i jedinice područne (regionalne) samouprave iz stavka 1. ovoga članka za područje otoka za koje se otočni razvojni sporazum sklapa.

(4) Otočni razvojni sporazum se sklapa na temelju Planova razvoja otoka iz članka 26. ovoga Zakona.

(5) Na prijedlog Ministarstva, otočnom razvojnom sporazumu mogu se priključiti i druga tijela državne uprave i javnopravna tijela koja svojim djelovanjem mogu znatnije pridonijeti ostvarivanju ciljeva politike otočnog razvoja u području za koje se sklapa otočni razvojni sporazum.

(6) Obavljanje administrativnih i stručnih poslova vezanih uz pripremu otočnog razvojnog sporazuma koordinira Ministarstvo.

(7) Sadržaj te postupak izrade i sklapanja otočnog razvojnog sporazuma propisuje ministar pravilnikom.

DIO SEDMI

OTOČNA PRAVA

POGLAVLJE I.

PRAVA U SUSTAVU JAVNOG PRIJEVOZA

Sustav pomorskog, zračnog i cestovnog prometa

Članak 29.

(1) Javni putnički i putničko-teretni prijevoz u linijskom prometu između otoka i kopna i u međuotočnom prometu organizira se, usklađuje i unapređuje kao sustav pomorskog, zračnog i cestovnog prijevoza.

(2) Trajektne, brodske, brzobrodske i autobusne linije koje povezuju otočna naselja odnosno otoke s kopnom i otoke međusobno, kao i razmještaj, veličina, propusnost i rokovi izgradnje cesta, mostova, tunela, luka, pristana, letjelišta, zračnih luka i helidroma te izvori i načini financiranja razvoja sustava otočnog pomorskog, zračnog i cestovnog prijevoza utvrđuje se Nacionalnim planom.

Pravo na povlašteni javni pomorski prijevoz

Članak 30.

(1) Otočani imaju pravo na povlašteni javni pomorski prijevoz na svim linijama s obvezom javne usluge koje povezuju otoke s kopnom i otoke međusobno i na povlašteni javni pomorski prijevoz svojih vozila u skladu s posebnim propisima.

(2) Za potrebe ostvarivanja prava iz stavka 1. ovoga članka uspostavljen je informatički sustav javnog prijevoza za putnike i vozila (SEOP) koji je u vlasništvu Agencije za obalni linijski pomorski promet.

(3) Povlašteni prijevoz putnika i vozila otočana iz stavka 1. ovoga članka i visinu povlastice, uspostavu informatičkog sustava javnog prijevoza iz stavka 2. ovoga članka, razvrstavanje linija javnog prijevoza, utvrđivanje, usklađivanje i objavu redova plovidbe, cijene usluga u javnom pomorskom prijevozu i osiguranje sredstava za obavljanje javnog prijevoza regulira središnje tijelo državne uprave nadležno za pomorski prijevoz i Agencija za obalni linijski pomorski promet.

Pravo na povlašteni javni otočni cestovni prijevoz

Članak 31.

(1) Cijene javnog cestovnog prijevoza na linijama koje povezuju otok s kopnom i otoke međusobno te cijene javnog otočnog cestovnog prijevoza za otočane ne smiju biti veće od cijene prijevoza na linijama iste udaljenosti u javnom cestovnom prijevozu matične obalno-otočne županije.

(2) Pravo na besplatan javni otočni cestovni prijevoz imaju sljedeće kategorije otočana:

– djeca do navršene osme godine starosti

– učenici i studenti

– umirovljenici

– otočani stariji od 65 godina

– osobe s invaliditetom i osoba koja je u pratnji osobe s invaliditetom.

(3) Osim kategorija otočana iz stavka 2. ovoga članka, pravo na besplatan javni otočni cestovni prijevoz imaju:

– učenici i studenti koji se školuju odnosno studiraju na otoku

– korisnici domova za starije i nemoćne osobe na otocima.

(4) Osobe s invaliditetom iz stavka 2. ovoga članka koje nisu u mogućnosti koristiti javni otočni cestovni prijevoz imaju pravo na novčanu naknadu za nadoknadu troškova vlastitog prijevoza.

(5) Sredstva za ostvarivanje prava iz ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu na proračunskoj stavci Ministarstva, a dodjeljuju se javnim cestovnim prijevoznicima kao i osobama s invaliditetom iz stavaka 2. i 4. ovoga članka.

(6) Visinu i način ostvarivanja prava iz ovoga članka propisuje ministar pravilnikom.

Pravo na povlašteni prijelaz mosta

Članak 32.

(1) Otočani te fizičke osobe-obrtnici i pravne osobe koje imaju sjedište na premoštenom otoku, odnosno na otoku koji je s premoštenim otokom povezan brodom i/ili trajektom, pri prijelazu mosta vlastitim vozilom svih kategorija ne plaćaju cestarinu.

(2) Sredstva za ostvarivanje prava iz ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu na proračunskoj stavci ministarstva nadležnog za promet i infrastrukturu, a dodjeljuju se pravnoj osobi koja upravlja mostom.

(3) Način ostvarivanja prava na oslobođenje od plaćanja cestarine za uporabu mosta propisuje pravilnikom ministar nadležan za promet i infrastrukturu, uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za financije i ministra.

POGLAVLJE II.

PRAVO NA PITKU VODU

Izjednačavanje cijene pitke vode na otoku s cijenom na kopnu

Članak 33.

(1) S ciljem poboljšanja uvjeta života te opskrbe otočnog stanovništva i otočnog gospodarstva vodom, otočna naselja ili dijelovi naselja koja nisu spojena na vodoopskrbni sustav imaju pravo na opskrbu pitkom vodom.

(2) Otočanin, stanovnik naselja iz stavka 1. ovoga članka, ima pravo na opskrbu pitkom vodom u količini do najviše 45 m3 godišnje odnosno do najviše 5 m3 mjesečno, po cijeni koja je jednaka cijeni vode vodoopskrbnog područja kojem pripada.

(3) Za količine vode koja prelazi količinu iz stavka 2. ovoga članka, otočanin, stanovnik naselja iz stavka 1. ovoga članka plaća opskrbu pitkom vodom po stvarnoj cijeni vodoopskrbnog područja kojem pripada.

(4) Fizička osoba–obrtnik, trgovac pojedinac i pravna osoba, registrirana za gospodarsku djelatnost, koja tu djelatnost obavlja u naselju iz stavka 1. ovoga članka, ima pravo na opskrbu pitkom vodom po subvencioniranoj cijeni do maksimalno 50% razlike između stvarne cijene vode i cijene vode vodoopskrbnog područja kojem pripada.

(5) Poslovi opskrbe pitkom vodom obavljaju se sukladno odredbama posebnih propisa.

(6) Isporučitelj vodne usluge javnu vodoopskrbu vrši brodovima vodonoscima i/ili autocisternama za otočna naselja ili dijelove naselja iz stavka 1. ovoga članka.

(7) Odredbe ovoga članka provode se ovisno o mogućnostima i sukladno osiguranim sredstvima u državnom proračunu na proračunskoj stavci Ministarstva, a koja se dodjeljuju isporučitelju vodne usluge iz stavka 2. ovoga članka.

(8) Način i postupak izračuna cijene vode za korisnike iz stavaka 2. i 4. ovoga članka i postupak ostvarivanja prava iz ovoga članka propisuje ministar pravilnikom.

POGLAVLJE III.

EVIDENCIJA I PRAĆENJE OTOČNIH PRAVA

Otočna iskaznica

Članak 34.

(1) Otočna iskaznica je javna isprava čije se izdavanje uređuje posebnim zakonom kojim se uređuje javni prijevoz u obalnom linijskom pomorskom prometu, a koristi se kao sredstvo elektroničke autentikacije za pristup sustavu otočnih prava, povlastica i mjera koje se provode temeljem ovoga Zakona ili drugih propisa.

(2) Ministarstvu se omogućava evidencija i praćenje korištenja otočnih prava, povlastica i mjera iz stavka 1. ovoga članka kroz informacijski sustav otočnih prava (u daljnjem tekstu: ISOP) koji će biti odgovarajuće povezan sa sustavom iz članka 30. stavka 2. ovoga Zakona, te nadzor nad korištenjem financijskih sredstava namijenjenih ostvarivanju otočnih prava, povlastica i mjera koje se provode temeljem ovoga Zakona.

(3) Sredstva za uspostavu ISOP-a osiguravaju se u državnom proračunu na proračunskoj stavci Ministarstva.

DIO OSMI

GOSPODARSKI RAZVOJ OTOKA

Poticanje djelatnosti od značaja za gospodarski razvoj otoka

Članak 35.

(1) Djelatnosti koje su od značaja za gospodarski razvoj otoka koje podupire država, poglavito su: proizvodnja bilja na postojećim i novim nasadima na otvorenom i u zaštićenim prostorima (maslinarstvo, vinogradarstvo, voćarstvo, berba i prerada samoniklog bilja, uzgoj i prerada aromatičnog i ljekovitog bilja, povrćarstvo), ekstenzivno i poluintenzivno ovčarstvo i kozarstvo te pčelarstvo, s posebnom naglaskom na proizvodnju i preradu proizvoda u sklopu sustava kvalitete i ekološkog uzgoja; proizvodnja i prerada proizvoda s oznakom „Hrvatski otočni proizvod“; školjkarstvo, ulov plave ribe, a na području vanjskog ribolovnog mora i bijele ribe, mrijest, uzgoj i prerada ribe i drugih morskih organizama; tradicijski ribolov; trgovina svježom i prerađenom ribom; ronilaštvo; uzgoj, selektivno i kontrolirano vađenje, obrada i konfekcioniranje koralja i spužvi; uzgoj, selektivno i kontrolirano vađenje, obrada i konfekcioniranje koralja i spužvi uvažavajući odredbe donesene posebnim propisima iz područja zaštite prirode i okoliša te mjere iz relevantnih strateških dokumenata; eksploatacije mineralnih sirovina za potrebe klesarstva i građevinarstva; klesarstvo; eksploatacija morske soli; jedrarstvo; proizvodnja ribarskih alata; lončarstvo; izrada posebnih otočnih suvenira; čuvanje i obnova materijalnih i nematerijalnih kulturnih dobara; turizam održivih razmjera u novim i postojećim obnovljenim i prenamijenjenim objektima; ekoturizam; kulturni turizam i ostali selektivni oblici turističke ponude, zdravstveni turizam; tradicionalna gradnja koja uključuje upotrebu kamena kao građevnog materijala; mala brodogradnja, proizvodnja brodske opreme i remont brodova; djelatnosti koje uključuju znanstveno-tehnološka istraživanja i upotrebu visokih tehnologija; informatička djelatnost; okolišu prikladna industrijska proizvodnja završnog stupnja prerade i proizvodnja gotovih industrijskih proizvoda; proizvodnja i korištenje obnovljivih izvora energije na otocima i u moru; pomorski, otočni cestovni i zračni prijevoz; tradicijski obrt; umjetničke radionice, radionice za obnovu kulturne baštine, djelatnost socijalne skrbi i zdravstva, djelatnost humanitarnih organizacija i organizacija civilnog društva te sve djelatnosti koje se provode na temelju odrednica pametnog otoka iz članka 21. ovoga Zakona i druge djelatnosti koje će se definirati u Nacionalnom planu iz članka 24. ovoga Zakona.

(2) Djelatnosti navedene u stavku 1. ovoga članka planiraju se i provode sukladno uvjetima i ograničenjima određenim posebnim propisima iz područja prostornog uređenja i zaštite okoliša i prirode i drugim propisima.

Hrvatski otočni proizvod

Članak 36.

(1) Ministarstvo je nositelj Programa „Hrvatski otočni proizvod“.

(2) Cilj Programa „Hrvatski otočni proizvod“ je poticanje proizvodnje i plasmana te promocija izvornih i inovativnih otočnih proizvoda, tradicije i baštine.

(3) Ministarstvo dodjeljuje oznaku kvalitete „Hrvatski otočni proizvod“ otočnim proizvodima te baštini koja čuva otočnu tradiciju i identitet iz stavka 2. u skladu s Programom iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Način provođenja mjera i aktivnosti Programa „Hrvatski otočni proizvod“ propisuje ministar pravilnikom.

Poticanje konkurentnosti i rasta poduzetništva na otocima

Članak 37.

(1) Otočni poslodavci jednom godišnje mogu ostvariti pravo na potpore za djelatnosti koje su od značaja za gospodarski razvoj otoka iz članka 35. ovoga Zakona.

(2) Potpore iz stavka 1. ovoga članka dodjeljuju se otočnim poslodavcima u svrhu poticanja konkurentnosti i rasta poduzetništva na otocima za mjeru pokretanja gospodarske aktivnosti i mjeru očuvanja radnih mjesta.

(3) Visina potpora dodjeljuje se sukladno razvrstavanju otoka iz članka 13. ovoga Zakona.

(4) Visine potpora za otočne poslodavce koji obavljaju svoju djelatnost na otocima iz članka 13. ovoga Zakona iznose:

I. skupina otoka – 100%-tni iznos potpora

II. skupina otoka – 75%-tni iznos potpora

III. skupina otoka – 45%-tni iznos potpora 24

(5) Financijska sredstva za potpore iz stavka 1. ovoga članka dodjeljuju se sukladno osiguranim sredstvima u državnom proračunu na proračunskoj stavci Ministarstva.

(6) Način ostvarivanja prava na potpore iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom u skladu s važećim propisima o državnim potporama.

Divljač i invazivne strane životinjske vrste na otocima

Članak 38.

(1) Zbog ugrožavanja sigurnosti ljudi, domaćih životinja i imovine, na otocima se zabranjuje uvođenje, te se može dozvoliti uklanjanje, svih životinjskih vrsta koje su definirane posebnim propisom kao invazivne strane vrste, na način i u skladu s tim propisom.

(2) Jedinice područne (regionalne) samouprave najmanje jednom godišnje izvješćuju Ministarstvo o mjerama i radnjama koje se provode na temelju lovnogospodarske osnove koja se donosi po posebnom propisu, a odnosi se na gospodarenje divljači i lovištima na otocima.

Eksploatacija mineralnih sirovina na otocima

Članak 39.

Na otocima je za potrebe održivog razvoja dozvoljena eksploatacija mineralnih sirovina u skladu s prostornim planovima.

Gospodarenje otpadom na otocima

Članak 40.

(1) Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost može sufinancirati prihvatljive troškove prijevoza otpada s otoka na kopno u visini sredstava koja su utvrđena općim aktima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

(2) Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost može sufinancirati i prihvatljive troškove izgradnje i opremanja građevina za gospodarenje otpadom na otocima koje su u sustavu centara za gospodarenje otpadom (pretovarne stanice) te koje su od lokalnog/regionalnog interesa (reciklažna dvorišta, sortirnice, sanacije odlagališta otpada i sl.).

DIO DEVETI

PRAVO PRVOKUPA

Pravo prvokupa Republike Hrvatske

Članak 41.

(1) Republika Hrvatska ima pravo prvokupa nekretnina koje se nalaze na malim, povremeno nastanjenim i nenastanjenim otocima definiranim u Državnom programu zaštite i korištenja povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka, otočića i okolnog mora kojeg donosi Vlada Republike Hrvatske.

(2) Vlasnik nekretnine iz stavka 1. ovoga članka koji namjerava takvu nekretninu prodati, dužan je dostaviti pisanu ponudu za prodaju nekretnine nadležnom tijelu za upravljanje imovinom Republike Hrvatske.

(3) Vlasnik nekretnine dužan je u ponudi navesti naziv otoka na kojemu se nekretnina nalazi, uvjete prodaje i cijenu, uz ponudu priložiti izvod iz zemljišnih i drugih javnih knjiga, izvadak iz katastra zemljišta i kopiju katastarskog plana te izjavu ovjerenu kod javnog bilježnika kojom pod kaznenom i materijalnom odgovornošću jamči zaštitu od evikcije.

(4) Pravo prvokupa na nekretnine iz stavka 1. ovoga članka, odnosi se i na njihovo otuđenje na temelju sporazuma o razvrgnuću ili pravomoćne odluke suda o razvrgnuću, unošenjem nekretnine kao uloga u trgovačko društvo, u postupcima podjele društva kapitala, u ovršnim i stečajnim postupcima kao i u postupcima stjecanja fiducijalnog vlasništva.

(5) Pravo prvokupa na nekretnine iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na njihovo otuđenje na temelju darovnih ugovora, osim u slučaju kada su darovatelj i obdarenik svrstani u prvi nasljedni red. Ukoliko vlasnik nekretnine namjerava darovati nekretninu iz stavka 1. ovoga članka osobi koja nije svrstana u prvi nasljedni red, dužan je dostaviti pisanu ponudu za prodaju nekretnine po cijeni utvrđenoj po ovlaštenom sudskom vještaku sukladno posebnom propisu, nadležnom tijelu za upravljanje imovinom Republike Hrvatske..

(6) Nadležno tijelo za upravljanje imovinom Republike Hrvatske dužno je pisanim putem obavijestiti vlasnika nekretnine o prihvaćanju ili neprihvaćanju ponude u roku od tri mjeseca od dana primitka ponude. Ukoliko protekom roka vlasnik nekretnine ne primi pisanu obavijest o prihvaćanju ponude smatrat će se da ponuda nije prihvaćena.

(7) Nadležno tijelo za upravljanje imovinom Republike Hrvatske donosi odluku iz stavka 6. ovoga članka kojom prihvaća ponudu iz stavka 3. ili stavka 5. ovoga članka na temelju mišljenja Ministarstva, ministarstva nadležnog za poslove financija, ministarstva nadležnog za poslove kulture i ministarstva nadležnog za poslove pomorstva te je donesenu odluku dužno dostaviti vlasniku nekretnine i Ministarstvu u roku od 15 dana od dana donošenja.

(8) Ministarstvo, daje mišljenje iz stavka 7. ovoga članka na temelju Državnog programa iz stavka 1. ovoga članka.

(9) Financijska sredstva za izradu Državnog programa zaštite i korištenja povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka, otočića i okolnog mora osiguravaju se u državnom proračunu na proračunskoj stavci Ministarstva.

Dostavljanje ponude jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave

Članak 42.

(1) Ako ponuda iz članka 41. stavka 3., odnosno stavka 5. ovoga Zakona, ne bude prihvaćena u roku iz članka 41. stavka 6. ovoga Zakona, vlasnik nekretnine je dužan dostaviti ponudu pod istim uvjetima jedinici područne (regionalne) samouprave koja je dužna donijeti odluku o prihvaćanju ili neprihvaćanju ponude u roku od 30 dana.

(2) Ukoliko protekom roka iz stavka 1. ovoga članka vlasnik nekretnine ne primi pisanu obavijest o prihvaćanju ponude smatrat će se da jedinica područne (regionalne) samouprave nije prihvatila ponudu. U tom slučaju vlasnik nekretnine je dužan dostaviti ponudu jedinici lokalne samouprave koja je dužna donijeti odluku o prihvaćanju ili neprihvaćanju ponude u roku od 30 dana.

(3) Ako protekom roka iz stavka 2. ovoga članka vlasnik nekretnine ne primi pisanu obavijest o prihvaćanju ponude smatrat će se da ponuda nije prihvaćena. U tom slučaju vlasnik može nekretninu prodati drugoj osobi po cijeni koja nije niža od cijene navedene u ponudi i pod uvjetima koji za kupca nisu povoljniji od uvjeta koje sadrži ponuda iz članka 41. stavka 2. ovoga Zakona, odnosno može nekretninu darovati osobi koja nije svrstana u prvi nasljedni red.

(4) Ništetan je ugovor o kupoprodaji ili druga raspoložba sklopljena protivno članku 41. ovoga Zakona i stavcima 1. i 3. ovoga članka.

Nedopuštenost prodaje

Članak 43.

(1) Nekretnina iz članka 41. stavka 1. ovoga Zakona koja je prva čestica do mora ili prva čestica do obalne čestice ne smije biti predmetom prodaje dok se ne utvrdi granica pomorskog dobra sukladno posebnom zakonu.

(2) Ništetan je ugovor o kupoprodaji sklopljen protivno odredbi stavka 1. ovoga članka.

Gospodarenje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske

Članak 44.

(1) Nije dopušteno otuđenje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje se nalaze na povremeno nastanjenim i nenastanjenim otocima i otočićima.

(2) Gospodarenje nekretninama iz stavka 1. ovoga članka provodi se zakupom ili koncesijom, osnivanjem prava građenja ili prava služnosti sukladno odredbama posebnog propisa.

DIO DESETI

PROVEDBA ZAKONA

Nadzor

Članak 45.

(1) Ovaj Zakon provode nadležna ministarstva svako u skladu sa svojim djelokrugom utvrđenim zakonom.

(2) Nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavlja Ministarstvo.

DIO JEDANAESTI

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Izvršenje zabilježbe

Članak 46.

(1) Državna geodetska uprava je dužna u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona dostaviti nadležnom općinskom sudu podatke i dokumentaciju o katastarskim česticama za nekretnine na otocima iz članka 41. stavka 1. i članka 44. stavka 1. ovoga Zakona, koji će po službenoj dužnosti izvršiti uknjižbu ili predbilježbu prava prvokupa u korist Republike Hrvatske i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na nekretninama u vlasništvu drugih osoba i zabilježbu zabrane otuđenja na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(2 U svrhu izvršenja zabilježbe, odnosno uknjižbe ili predbilježbe iz stavka 1. ovoga članka ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa u suradnji s Državnom geodetskom upravom dužni su izvršiti ažuriranje stvarnog stanja, reambulaciju i katastarsku izmjeru nekretnina na otocima iz članka 41. stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Sredstva potrebna za izvršavanje obveza propisanih stavkom 2. ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu.

Donošenje provedbenih propisa, plana i programa

Članak 47.

(1) Pravilnike iz članka 6. stavka 4., članka 12. stavka 7., članka 18. stavka 8., članka 24. stavka 5., članka 26. stavka 5., članka 28. stavka 7., članka 31. stavka 6., članka 33. stavka 8., članka 36. stavka 4., članka 37. stavka 4. ovoga Zakona donijet će ministar u roku od 180 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Pravilnik iz članka 32. stavka 3. ovoga Zakona donijet će ministar nadležan za promet i infrastrukturu, uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za financije i ministra u roku od 180 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Odluku iz članaka 19. stavka 7. ovoga Zakona donijet će ministar u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(4) Nacionalni plan razvoja otoka donijet će Vlada Republike Hrvatske u roku od 12 mjeseci od dana donošenja Nacionalne razvojne strategije.

(5) Državni program zaštite i korištenja povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka, otočića i okolnog mora iz članka 41. stavka 1. ovoga Zakona donijet će Vlada Republike Hrvatske u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(6) Državni program sređivanja i usklađenja katastra i zemljišnih knjiga na otocima iz članka 21. stavka 3. ovoga Zakona donijet će Vlada Republike Hrvatske u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(7) Program iz članka 23. stavka 1. donijet će ministar nadležan za poduzetništvo, Program iz članka 24. stavka 2. ovoga Zakona donijet će ministar u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(8) Planove razvoja otoka iz članka 26. ovoga Zakona donijet će predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave u roku od 180 dana od dana donošenja Nacionalnog plana razvoja otoka.

Provedbeni propisi i program koji ostaju na snazi

Članak 48.

Do stupanja na snagu provedbenih propisa i programa iz članka 47. stavaka 1., 2. i 4. ovoga Zakona ostaju na snazi slijedeći provedbeni propisi i program doneseni na temelju Zakona o otocima (Narodne novine, br. 34/99, 149/99, 32/02 i 33/06):

– Uredba o uvjetima, visini i načinu ostvarivanja prava dodjele državnih potpora male vrijednosti otočnim poslodavcima za očuvanje radnih mjesta (Narodne novine, br. 77/06 i 66/07)

– Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinu ostvarivanja prava na besplatni javni otočni cestovni prijevoz (Narodne novine, br. 82/07 i 35/11)

– Pravilnik o postupku i načinu provedbe opskrbe otočnih kućanstava pitkom vodom brodom vodonoscem ili cestovnim vozilom (Narodne novine, broj 35/11)

– Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinu označavanja proizvoda oznakom „Hrvatski otočni proizvod“ (Narodne novine, broj 47/07)

– Pravilnik o oslobađanju plaćanja mostarine (Narodne novine, broj 72/16)

– Državni program zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora

– Državni program uređenja posjedovne i vlasničko pravne evidencije (katastra i zemljišnih knjiga) na otocima (Narodne novine, broj 7/00).

Prestanak važenja propisa

Članak 49.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o otocima (Narodne novine, br. 34/99, 149/99, 32/02 i 33/06).

Stupanje na snagu

Članak 50.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.

PRILOG 1

POPIS OTOKA I OTOČIĆA Redni broj
Naziv otoka/otočića
Geografska površina (m2)
Podjela otok/

otočić
Županija
Jedinica lokalne samouprave

(teritorijalno nadležna za otok/otočić)
1.
CRES
405.705.293
otok
PGŽ
Grad Cres i Grad Mali Lošinj
2.
KRK
405.218.994
otok
PGŽ
Općina Baška, Općina Dobrinj, Grad Krk, Općina Malinska-Dubašnica, Općina Omišalj, Općina Punat i Općina Vrbnik
3.
BRAČ
395.438.030
otok
SDŽ
Općina Bol, Općina Milna, Općina Nerežišća, Općina Postira, Općina Pučišća, Općina Selca, Grad Supetar i Općina Sutivan
4.
HVAR
297.376.802
otok
SDŽ
Grad Hvar, Općina Jelsa, Grad Stari Grad i Općina Sućuraj
5.
PAG
284.181.553
otok
ZŽ i LSŽ
Općina Kolan, Grad Novalja, Grad Pag i Općina Povljana
6.
KORČULA
271.466.109
otok
DNŽ
Općina Blato, Grad Korčula, Općina Lumbarda, Općina Smokvica i Općina Vela Luka
7.
DUGI OTOK
113.305.339
otok

Općina Sali
8.
MLJET
98.015.857
otok
DNŽ
Općina Mljet
9.
VIS
89.721.921
otok
SDŽ
Grad Komiža i Grad Vis
10.
RAB
86.115.120
otok
PGŽ
Općina Lopar i Grad Rab
11.
LOŠINJ
74.366.091
otok
PGŽ
Grad Mali Lošinj
12.
PAŠMAN
60.110.056
otok

Općina Pašman i Općina Tkon
13.
ŠOLTA
58.176.475
otok
SDŽ
Općina Šolta
14.
UGLJAN
51.049.186
otok

Općina Kukljica, Općina Kali i Općina Preko
15.
LASTOVO
40.823.785
otok
DNŽ
Općina Lastovo
16.
KORNAT
32.463.820
otok
ŠKŽ
Općina Murter-Kornati
17.
ČIOVO
28.127.899
otok
SDŽ
Općina Okrug, Grad Split i Grad Trogir
18.
OLIB
26.142.083
otok

Grad Zadar
19.
MOLAT
22.178.022
otok

Grad Zadar
20.
VIR
22.075.764
otok

Općina Vir
21.
MURTER
17.577.982
otok
ŠKŽ
Općina Murter-Kornati i Općina Tisno
22.
UNIJE
16.875.910
otok
PGŽ
Grad Mali Lošinj
23.

16.513.234
otok

Grad Zadar
24.
ŠIPAN
16.223.399
otok
DNŽ
Grad Dubrovnik
25.
SESTRUNJ
15.124.115
otok

Općina Preko
26.
ŽIRJE
15.079.719
otok
ŠKŽ
Grad Šibenik
27.
ŽUT
14.827.419
otok
ŠKŽ
Općina Murter-Kornati (Žutsko-Sitsko otočje)
28.
SILBA
14.270.576
otok

Grad Zadar
29.
PRVIĆ
12.756.459
otok
PGŽ
Općina Baška
30.
DRVENIK VELI
11.696.248
otok
SDŽ
Grad Trogir
31.
IST
9.734.200
otok

Grad Zadar
32.
PREMUDA
8.665.480
otok

Grad Zadar
33.
PLAVNIK
8.637.122
otok
PGŽ
Grad Krk
34.
MAUN
8.502.796
otok

Grad Pag

35.
ŠĆEDRO
8.367.461
otok
SDŽ
Općina Jelsa
36.
ZLARIN
8.047.620
otok
ŠKŽ
Grad Šibenik
37.
KAPRIJE
7.119.324
otok
ŠKŽ
Grad Šibenik
38.
SV. GRGUR
6.376.875
otok
PGŽ
Općina Lopar
39.
BIŠEVO
5.915.335
otok
SDŽ
Grad Komiža
40.
VELI BRIJUN
5.722.615
otok

Općina Fažana (Nacionalni park Brijuni)
41.
ILOVIK
5.508.490
otok
PGŽ
Grad Mali Lošinj
42.
SV. KLEMENT
5.275.844
otok
SDŽ
Grad Hvar
43.
DOLIN
4.611.518
otok
PGŽ
Grad Rab
44.
GOLI
4.538.711
otok
PGŽ
Općina Lopar
45.
LOPUD
4.377.318
otok
DNŽ
Grad Dubrovnik
46.
SV. ANDRIJA/

SVETAC
4.193.858
otok
SDŽ
Grad Komiža
47.
ZVERINAC
4.177.872
otok

Općina Sali
48.
SUŠAC
4.025.460
otok
DNŽ
Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)
49.
ŠKARDA
3.782.313
otok

Grad Zadar
50.
SUSAK
3.771.587
otok
PGŽ
Grad Mali Lošinj
51.
RAVA
3.633.862
otok

Grad Zadar
52.
RIVANJ
3.615.315
otok

Općina Preko
53.
DRVENIK MALI
3.427.341
otok
SDŽ
Grad Trogir
54.
KAKAN
3.388.606
otok
ŠKŽ
Grad Šibenik
55.
ZMAJAN
3.300.754
otok
ŠKŽ
Grad Vodice
56.
JAKLJAN
3.066.225
otok
DNŽ
Grad Dubrovnik
57.
PREŽBA
2.809.440
otok
DNŽ
Općina Lastovo
58.
TIJAT
2.779.724
otok
ŠKŽ
Grad Vodice
59.
PIŠKERA
2.668.046
otok
ŠKŽ
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)
60.
ZEČA
2.549.702
otok
PGŽ
Grad Cres
61.
KOLOČEP
2.439.119
otok
DNŽ
Grad Dubrovnik
62.
PRVIĆ (ŠIBENIK)
2.407.033
otok
ŠKŽ
Grad Vodice
63.
VRGADA
2.315.344
otok

Općina Pakoštane
64.
LAVDARA
2.272.293
otok

Općina Sali
65.
TUN VELI
2.210.428
otok

Općina Sali
66.
ŠKRDA
2.052.868
otok
LSŽ
Grad Novalja
67.
LEVRNAKA
1.833.883
otok
ŠKŽ
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)
68.
LAVSA
1.756.113
otok
ŠKŽ
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)
69.
SIT
1.770.660
otok
ŠKŽ
Općina Murter-Kornati (Žutsko-Sitsko otočje)
70.
KURBA VELA
1.736.793
otok
ŠKŽ
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)
71.
MRČARA
1.451.178
otok
DNŽ
Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)
72.
ARTA VELA
1.279.995
otok
ŠKŽ
Općina Murter-Kornati
73.
VELE SRAKANE
1.182.335
otok
PGŽ
Grad Mali Lošinj
74.
KATINA
1.128.527
otok

Općina Sali (Park prirode Telašćica)
75.
PLANIK
1.091.094
otok

Grad Zadar
76.
MALI BRIJUN
1.074.577
otok

Općina Fažana (Nacionalni park Brijuni)
77.
VELE ORJULE
1.055.151
otok
PGŽ
Grad Mali Lošinj
78.
SMOKVICA VELA
1.045.722
otok
ŠKŽ
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)
79.
BADIJA
970.827
otočić
DNŽ
Grad Korčula
80.
SV. PETAR
956.393
otočić
PGŽ
Grad Mali Lošinj
81.
ŽIŽANJ
927.544
otočić

Općina Tkon
82.
OLIPA
902.754
otočić
DNŽ
Grad Dubrovnik
83.
ŠKULJ
881.017
otočić
ŠKŽ
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)
84.
GANGARO
793.351
otočić

Općina Tkon
85.
BABAC
787.240
otočić

Općina Sv. Filip i Jakov
86.
KOLUDARC
783.666
otočić
PGŽ
Grad Mali Lošinj

87.

TRAMERKA

745.407

otočić

Grad Zadar

88.

KOPIŠTE

738.726

otočić

DNŽ

Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)

89.

SV. MARKO

705.634

otočić

PGŽ

Općina Omišalj

90.

LOKRUM

693.795

otočić

DNŽ

Grad Dubrovnik

91.

MARINKOVAC

680.662

otočić

SDŽ

Grad Hvar

92.

ŠILO VELO

676.758

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

93.

PROIZD

632.042

otočić

DNŽ

Općina Vela Luka

94.

ČESVINICA

619.091

otočić

DNŽ

Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)

95.

STIPANSKA

618.785

otočić

SDŽ

Općina Šolta

96.

MURVENJAK

609.582

otočić

Općina Pakoštane

97.

LUNGA

617.814

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

98.

MALE SRAKANE

605.481

otočić

PGŽ

Grad Mali Lošinj

99.

KOŠARA

579.686

otočić

Općina Tkon

100.

OBONJAN

550.390

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

101.

RADELJ

540.362

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati

102.

ZEČEVO

536.319

otočić

Općina Vrsi

103.

KOBRAVA

520.811

otočić

DNŽ

Općina Mljet (Nacionalni park Mljet)

104.

KRUČICA

474.289

otočić

DNŽ

Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)

105.

ARKANĐEL

474.010

otočić

SDŽ

Općina Marina

106.

KURBA MALA

423.344

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Žutsko-Sitsko otočje)

107.

SAPLUN

414.572

otočić

DNŽ

Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)

108.

GLAMOČ

412.582

otočić

Općina Sali

109.

MANA

395.627

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

110.

ORUDA

405.646

otočić

PGŽ

Grad Mali Lošinj

111.

ZVIRINOVIK

404.778

otočić

DNŽ

Općina Blato

112.

KRKNATA

391.674

otočić

Općina Sali

113.

ORUD

389.820

otočić

SDŽ

Grad Trogir

114.

ARTA MALA

389.019

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati

115.

LOGORUN

386.956

otočić

ŠKŽ

Općina Tribunj

116.

ABA DONJA

383.042

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

117.

KNEŽAK

358.459

otočić

Grad Zadar

118.

OKLJUČ

357.829

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

119.

KRAPANJ

356.141

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

120.

MASLINOVIK

351.201

otočić

ŠKŽ

Općina Primošten

121.

MIŠJAK VELI

348.666

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

122.

TETOVIŠNJAK V.

348.028

otočić

ŠKŽ

Općina Tisno

123.

KASELA

342.384

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

124.

LUPAC

336.302

otočić

ŠKŽ

Grad Vodice

125.

MALE ORJULE

335.780

otočić

PGŽ

Grad Mali Lošinj

126.

GANGAROL

332.103

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Žutsko-Sitsko otočje)

127.

OŠLJAK

331.553

otočić

Općina Preko

128.

TRSTENIK

330.186

otočić

PGŽ

Grad Mali Lošinj

129.

MIŠJAK MALI

320.389

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

130.

ŠĆITNA

317.853

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Žutsko-Sitsko otočje)

131.

BUDIKOVAC V.

316.748

otočić

SDŽ

Grad Vis

132.

KAMENI ŽAKAN

320.008

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

133.

DRVENIK

309.450

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

134.

RAVNI ŽAKAN

301.058

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

135.

DOBRI

297.313

otočić

SDŽ

Grad Hvar

136.

RUDA

295.908

otočić

DNŽ

Grad Dubrovnik

137.

STOMORINA

294.692

otočić

DNŽ

Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)

138.

LUŠKI

293.825

otočić

Općina Sali

139.

GUSTAC

284.502

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

140.

PALAGRUŽA

285.539

otočić

SDŽ

Grad Komiža

141.

GUSTAC

284.450

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

142.

VRNIK

281.558

otočić

DNŽ

Grad Korčula

143.

BOROVNIK

273.219

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

144.

TRSTENIK

278.423

otočić

DNŽ

Općina Blato

145.

SV. FUMIJA

276.183

otočić

SDŽ

Općina Okrug

146.

SVRŠATA VELA

270.089

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

147.

RAVNIK

266.605

otočić

SDŽ

Grad Vis

148.

MAŽIRINA

265.775

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

149.

DOLFIN VELI

259.702

otočić

LSŽ

Grad Novalja

150.

RAŠIP VELI

246.069

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

151.

VODNJAK VELI

252.666

otočić

SDŽ

Grad Hvar

152.

TAJAN

250.990

otočić

DNŽ

Općina Ston

153.

OBLIK

249.077

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

154.

GOMINJAK

253.298

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

155.

ŽUTSKA ABA

238.687

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Žutsko-Sitsko otočje)

156.

BOROVNJAK V.

234.007

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

157.

MORAČNIK

233.801

otočić

DNŽ

Općina Mljet (Nacionalni park Mljet)

158.

BALKUN

233.738

otočić

SDŽ

Općina Šolta

159.

POMEŠTAK

233.577

otočić

DNŽ

Općina Mljet (Nacionalni park Mljet)

160.

PLANJAK

232.221

otočić

DNŽ

Grad Korčula

161.

ŽMINJAK

229.086

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati

162.

GORNJA ABA

225.315

otočić

Općina Sali (Park prirode Telašćica)

163.

OSINJ

217.000

otočić

DNŽ

Općina Slivno

164.

TMARA

214.851

otočić

ŠKŽ

Općina Primošten

165.

OŠJAK

212.933

otočić

DNŽ

Općina Vela Luka

166.

SESTRICA V.

211.744

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

167.

KOZJAK

209.506

otočić

PGŽ

Grad Mali Lošinj

168.

JEROLIM

207.144

otočić

SDŽ

Grad Hvar

169.

PRŽNJAK VELI

204.325

otočić

DNŽ

Općina Blato

170.

BELI

202.038

otočić

Grad Zadar

171.

UTRA

201.809

otočić

Općina Sali

172.

MOROVNIK

201.323

otočić

Grad Zadar

173.

GUSTAC

198.264

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Žutsko-Sitsko otočje)

174.

MRKAN

196.909

otočić

DNŽ

Općina Konavle

175.

VANGA (KRASNICA)

193.806

otočić

Općina Fažana (Nacionalni park Brijuni)

176.

VERUDA

192.214

otočić

Grad Pula

177.

BRŠĆAK

189.434

otočić

Općina Sali

178.

VINIK VELI

188.560

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati

179.

SESTRICA VELA

187.520

otočić

Općina Preko

180.

CEJA

183.396

otočić

Općina Medulin

181.

BRUŠNJAK V.

181.802

otočić

Grad Pag

182.

BRATIN

174.703

otočić

DNŽ

Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)

183.

SMOKVICA V.

173.243

otočić

ŠKŽ

Općina Rogoznica

184.

OBUN

170.717

otočić

Općina Pakoštane

185.

ŠKOLJ VELI

170.203

otočić

Općina Kali

186.

DAJNA VELA

170.099

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Žutsko-Sitsko otočje)

187.

FENERA

169.954

otočić

Općina Medulin

188.

BOROVAC (e)

167.533

otočić

SDŽ

Grad Hvar

189.

BALABRA V.

167.342

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Žutsko-Sitsko otočje)

190.

BRUŠNJAK (SIT)

165.422

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Žutsko-Sitsko otočje)

191.

MOLUNAT

164.647

otočić

DNŽ

Općina Konavle

192.

LUTROŠNJAK

163.511

otočić

Grad Zadar

193.

SESTRICA M.

162.974

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

194.

SRIDNJAK

159.658

otočić

DNŽ

Općina Blato

195.

RAŠIP MALI

154.559

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

196.

TRAMERČICA

157.825

otočić

Grad Zadar

197.

KRBELA VELA

156.141

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

198.

MAJSAN

152.773

otočić

DNŽ

Grad Korčula

199.

KOMORNIK

151.537

otočić

Općina Pašman

200.

PANITULA VELA

147.762

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

201.

SIKAVAC VELI

147.828

otočić

Grad Pag

202.

SV. ANDRIJA

144.164

otočić

Grad Rovinj

203.

JIDULA

142.409

otočić

Općina Preko

204.

BAVLJENAC

140.265

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

205.

SRIDNJI

140.189

otočić

Grad Zadar

206.

JUŽNI GREBEN

138.859

otočić

Grad Zadar

207.

JAZ

136.964

otočić

ŠKŽ

Općina Rogoznica

208.

VRHOVNJAK

136.946

otočić

DNŽ

Općina Blato

209.

MAMAN

136.466

otočić

PGŽ

Grad Rab

210.

ZAP. GREBEN

135.655

otočić

Grad Zadar

211.

SIKAVAC MALI

135.629

otočić

Grad Pag

212.

GARMENJAK VELI

131.858

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

213.

GALEŠNJAK

132.475

otočić

Općina Pašman

214.

VLAŠNIK

126.866

otočić

DNŽ

Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)

215.

SV. JEROLIM

125.962

otočić

Općina Fažana (Nacionalni park Brijuni)

216.

BODULAŠ

124.559

otočić

Općina Medulin

217.

SV. NIKOLA

124.281

otočić

Grad Poreč

218.

SV. KATARINA

124.193

otočić

Grad Rovinj

219.

VELA KOTULA

123.703

otočić

Općina Tkon

220.

DRAŽEMANSKIV

123.431

otočić

ŠKŽ

Općina Tisno

221.

ULJANIK

123.233

otočić

Grad Pula

222.

TUN MALI

122.572

otočić

Općina Sali

223.

SKALA VELA

122.387

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Žutsko-Sitsko otočje)

224.

DUBOVAC

120.146

otočić

DNŽ

Općina Ston

225.

KORITNJAK

116.600

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

226.

VODENJAK

116.704

otočić

Grad Zadar

227.

KLOBUČAR

115.787

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

228.

MUNTAN

115.304

otočić

Općina Pašman

229.

RAKITAN

115.179

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

230.

ZEČEVO

113.289

otočić

SDŽ

Općina Jelsa

231.

SV. JURAJ

112.408

otočić

Općina Vrsar

232.

TAJAN

110.834

otočić

DNŽ

Grad Dubrovnik

233.

DUGO

110.408

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

234.

FRAŠKER

110.136

otočić

Općina Medulin

235.

BOROVNJAK M.

106.809

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

236.

BUČ VELI

106.623

otočić

Općina Sali (Park prirode Telašćica)

237.

RAVAN

106.153

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

238.

SESTRICA SRID.

104.837

otočić

Općina Preko

239.

SV. IVAN

102.663

otočić

Grad Rovinj

240.

ČAVLIN

101.789

otočić

ŠKŽ

Općina Tisno

241.

LUCMARINJAK

101.231

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

242.

PLANIKOVAC

100.836

otočić

SDŽ

Grad Hvar

243.

MRTOVNJAK

100.193

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

244.

CRKVINA

99.836

otočić

DNŽ

Grad Dubrovnik

245.

CRKLICA

99.249

otočić

DNŽ

Općina Blato

246.

SESTRICA V.

97.760

otočić

Općina Sali (Park prirode Telašćica)

247.

SUTVARA

97.674

otočić

DNŽ

Grad Korčula

248.

KRKNJAŠ VELI

96.961

otočić

SDŽ

Grad Trogir

249.

PRŽNJAK MALI

96.610

otočić

DNŽ

Općina Blato

250.

BRGULJSKI

96.332

otočić

Grad Zadar

251.

MAŠKIN

95.785

otočić

Grad Rovinj

252.

TEGINA

95.464

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati

253.

OBRUČAN VELI

96.552

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

254.

LAGANJ VELI

94.954

otočić

PGŽ

Grad Rab

255.

BISAGA V. (BISAGA)

92.237

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

256.

TAJNIK

93.913

otočić

DNŽ

Općina Mljet (Nacionalni park Mljet)

257.

GRUJICA

93.264

otočić

Grad Zadar

258.

GARMENJAK V.

92.863

otočić

Općina Sali (Park prirode Telašćica)

259.

SVILAN

92.579

otočić

ŠKŽ

Općina Primošten

260.

PRIŠNJAK VELI

91.812

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

261.

DUŽAC VELI

90.291

otočić

Općina Pašman

262.

DONJI ŠKOLJ

90.284

otočić

Općina Sali (Park prirode Telašćica)

263.

PETROVAC

90.063

otočić

DNŽ

Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)

264.

MRTOVNJAK

89.797

otočić

Općina Sali

265.

KORMATI MALI

43.840

otočić

PGŽ

Grad Krk

266.

KORMATI VELI

45.724

otočić

PGŽ

Grad Krk

267.

LJUTAC

89.536

otočić

ŠKŽ

Općina Tisno

268.

FULIJA

88.203

otočić

Grad Zadar

269.

ŠKOLJIĆ (VIR)

87.906

otočić

Općina Vir

270.

MURTAR

87.860

otočić

PGŽ

Grad Mali Lošinj

271.

BISAGA

87.079

otočić

ŠKŽ

Općina Tisno

272.

ŠIPNATA

84.880

otočić

Općina Pakoštane

273.

GORNJI ŠKOLJ

84.437

otočić

Općina Sali (Park prirode Telašćica)

274.

MEŽANJ

82.890

otočić

Općina Sali

275.

SRED. GREBEN

82.160

otočić

Grad Zadar

276.

TEMEŠNJAK

81.570

otočić

Grad Zadar

277.

ĆUTIN VELI

81.047

otočić

PGŽ

Grad Mali Lošinj

278.

MIŠJAK

80.639

otočić

Općina Vrsi

279.

GLAVAT

80.574

otočić

DNŽ

Općina Mljet (Nacionalni park Mljet)

280.

VODENJAK

80.964

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

281.

TOVARNJAK

80.132

otočić

Grad Zadar

282.

PLANIČIĆ

79.785

otočić

Grad Zadar

283.

MRTONJAK

79.184

otočić

Općina Sali

284.

KLUDA

78.407

otočić

SDŽ

Općina Marina

285.

KOZADA (KOTEŽ)

78.212

otočić

Općina Fažana (Nacionalni park Brijuni)

286.

RAŽANAC V. KRIVI

77.183

otočić

Općina Ražanac

287.

SKRIŽANJ VELI

76.873

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

288.

TOVARNJAK

75.628

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Žutsko-Sitsko otočje)

289.

SMOKVENJAK

79.108

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

290.

OBLIK

73.900

otočić

Općina Pakoštane

291.

KAMEŠNJAK M.

73.626

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

292.

GRBAVAC

73.305

otočić

ŠKŽ

Općina Primošten

293.

TETOVIŠNJAK M.

72.703

otočić

ŠKŽ

Općina Tisno

294.

KOŠLJUN

72.426

otočić

PGŽ

Općina Punat

295.

KAMEŠNJAK V.

72.407

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

296.

PRČEVAC

71.909

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

297.

GLUROVIĆ

71.430

otočić

Grad Zadar

298.

VELI OSIR

70.203

otočić

PGŽ

Grad Mali Lošinj

299.

PLOČICA

70.031

otočić

DNŽ

Općina Blato

300.

PLANATAK V.

69.229

otočić

Općina Sali

301.

PARŽAN VELI

68.276

otočić

SDŽ

Grad Vis

302.

LEVAN

67.955

otočić

Općina Ližnjan

303.

KUVRSADA

67.477

otočić

Općina Vrsar

304.

MASLINJAK

65.363

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

305.

DVAINKA

66.184

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

306.

PLANAC

65.912

otočić

Općina Tkon

307.

DAKSA

65.880

otočić

DNŽ

Grad Dubrovnik

308.

VELA SESTRICA

65.693

otočić

Grad Rovinj

309.

DUŽAC

65.052

otočić

ŠKŽ

Općina Tisno

310.

PRIŠNJAK

64.941

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati

311.

GOLAC

63.870

otočić

Općina Sali

312.

BOBARA

63.854

otočić

DNŽ

Općina Konavle

313.

RADULA

62.859

otočić

SDŽ

Općina Šolta

314.

KOZINA

62.744

otočić

Općina Pakoštane

315.

GAZ

62.511

otočić

Općina Fažana (Nacionalni park Brijuni)

316.

SV. KATARINA

62.314

otočić

Grad Biograd n/m

317.

POLEBRNJAK

61.788

otočić

SDŽ

Općina Šolta

318.

LOVORIKOVAC

61.338

otočić

DNŽ

Općina Ston

319.

SMOKVICA

60.791

otočić

DNŽ

Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)

320.

SMOKVICA

60.188

otočić

ŠKŽ

Općina Primošten

321.

GALUN

60.172

otočić

PGŽ

Općina Punat

322.

VINIK MALI

59.849

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati

323.

PLANJAK

59.646

otočić

DNŽ

Općina Mljet (Nacionalni park Mljet)

324.

VELIKI ŠKOLJ

59.600

otočić

Općina Funtana

325.

MASLINJAK

59.590

otočić

Grad Zadar

326.

VRSAR

58.919

otočić

Općina Fažana (Nacionalni park Brijuni)

327.

GARMENJAK

58.487

otočić

Općina Pašman

328.

OBLJAK

58.345

otočić

Grad Zadar

329.

SUŠICA

58.431

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

330.

KRALJAK

57.872

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

331.

JANČAR

57.824

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

332.

GIRA

56.259

otočić

Općina Pakoštane

333.

LUKOVNIK

55.997

otočić

ŠKŽ

Općina Tribunj

334.

ZEČEVO

55.681

otočić

PGŽ

Općina Baška

335.

MAGARČIĆ

55.406

otočić

Općina Sali

336.

MALI PLAVNIK

55.042

otočić

PGŽ

Grad Krk

337.

SV. ANDRIJA

54.935

otočić

DNŽ

Grad Dubrovnik

338.

VELI ŠKOLJ

54.900

otočić

Općina Pakoštane

339.

ŠILO

53.928

otočić

Općina Sali

340.

LAVDARA M.

53.806

otočić

Općina Sali

341.

ŠKROVADA

53.338

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

342.

KRALJEVAC

52.851

otočić

SDŽ

Općina Okrug

343.

PINIZELIĆ

52.171

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Žutsko-Sitsko otočje)

344.

BRSKVENJAK

52.060

otočić

Općina Sali

345.

BALUN

49.553

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

346.

GREBEN

51.690

otočić

SDŽ

Grad Vis

347.

MRTOVAC

51.679

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

348.

GALIJA

51.534

otočić

Općina Fažana (Nacionalni park Brijuni)

349.

KOSOR

50.773

otočić

DNŽ

Općina Blato

350.

MAG (LUKOVAC)

50.416

otočić

PGŽ

Grad Rab

351.

HRBOŠNJAK

50.200

otočić

ŠKŽ

Općina Tisno

352.

PALACOL

50.167

otočić

PGŽ

Grad Mali Lošinj

353.

PUSTI (MADONA)

49.899

otočić

Općina Fažana (Nacionalni park Brijuni)

354.

BRUSNIK

49.455

otočić

SDŽ

Grad Komiža

355.

MASLINOVAC

49.390

otočić

DNŽ

Općina Ston

356.

GARMENJAK MALI

49.192

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

357.

LUKAR

48.977

otočić

Grad Pag

358.

BOROVNIK

48.637

otočić

ŠKŽ

Općina Tisno

359.

ZABODASKI

48.592

otočić

PGŽ

Grad Mali Lošinj

360.

KAMENJAK

48.354

otočić

Grad Zadar

361.

GALIČAK

48.124

otočić

DNŽ

Općina Ston

362.

MASARINE

47.455

otočić

Grad Zadar

363.

KOMORICA

47.206

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

364.

SREDNJI VLAŠNIK

46.468

otočić

DNŽ

Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)

365.

KRBELA MALA

46.428

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

366.

BISAGE

46.382

otočić

Općina Kukljica

367.

BISAČE

46.042

otočić

DNŽ

Grad Korčula

368.

RAŽANAC M. DEB.

45.547

otočić

Općina Ražanac

369.

PRDUSA VELA

45.411

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

370.

KOSMAČ VELI

44.724

otočić

SDŽ

Općina Marina

371.

BOROVAC

44.399

otočić

DNŽ

Općina Mljet (Nacionalni park Mljet)

372.

OBLJAK

44.133

otočić

Općina Fažana (Nacionalni park Brijuni)

373.

VISOKI

43.297

otočić

PGŽ

Grad Cres

374.

SAMOGRAD

44.894

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

375.

PRIŠNJAK M.

42.117

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati

376.

MASLINJAK

41.914

otočić

ŠKŽ

Općina Tisno

377.

KRAVA

41.885

otočić

Općina Sali

378.

GORNJI VLAŠNIK

41.723

otočić

DNŽ

Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)

379.

PLEŠĆINA

41.608

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

380.

VELIKI ŠKOLJ

41.508

otočić

DNŽ

Općina Mljet (Nacionalni park Mljet)

381.

HOST

41.375

otočić

SDŽ

Grad Vis

382.

BRUŠNJAK M.

40.867

otočić

Grad Pag

383.

GUBAVAC

40.856

otočić

DNŽ

Grad Korčula

384.

VODNJAK

40.294

otočić

ŠKŽ

Općina Tisno

385.

RAVNA SIKA

40.210

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

386.

ARŽENJAK VELJI

40.165

otočić

DNŽ

Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)

387.

GOJAK

40.103

otočić

DNŽ

Grad Korčula

388.

OBROVANJ

40.002

otočić

Općina Pakoštane

389.

TRASORKA

39.953

otočić

PGŽ

Grad Mali Lošinj

390.

SALAMUN V.

39.881

otočić

Općina Vrsar

391.

TUKOŠĆAK

39.834

otočić

Općina Sali

392.

PARŽANJ

39.529

otočić

SDŽ

Grad Hvar

393.

GRMEJ

38.916

otočić

SDŽ

Općina Šolta

394.

KUDICA

38.460

otočić

Grad Zadar

395.

SKALA MALA

38.352

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Žutsko-Sitsko otočje)

396.

SUPETAR

38.137

otočić

DNŽ

Općina Konavle

397.

PREČ

37.876

otočić

DNŽ

Općina Mljet (Nacionalni park Mljet)

398

ČRNIKOVAC

37.764

otočić

Grad Zadar

399.

LUKOVAC

37.578

otočić

DNŽ

Općina Blato

400.

SIP

37.337

otočić

Grad Zadar

401.

KNEŽA VELA

37.235

otočić

DNŽ

Grad Korčula

402.

OTOČAC

37.053

otočić

DNŽ

Općina Blato

403.

BISAGA VELA

37.032

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Žutsko-Sitsko otočje)

404.

KOSMERKA

36.870

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

405.

GRUNJ

36.677

otočić

Općina Fažana (Nacionalni park Brijuni)

406.

OVRATA

36.429

otočić

DNŽ

Općina Mljet (Nacionalni park Mljet)

407.

ANDRIJA

36.259

otočić

Grad Pula

408.

POD KOPIŠT

35.835

otočić

DNŽ

Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)

409.

SPAREŠNJAK

35.294

otočić

Općina Sali

410.

ARŽENJAK MALI

35.204

otočić

DNŽ

Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)

411.

PARANAK V.

34.463

otočić

Općina Preko

412.

BOROVNIK

33.751

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Žutsko-Sitsko otočje)

413.

SAMUNĆEL

33.740

otočić

PGŽ

Grad Mali Lošinj

414.

SESTRICA M.

33.732

otočić

Općina Preko

415.

MASLINJAK/

KOŠARICA

33.722

otočić

Općina Tkon

416.

KAMENAR

33.563

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Žutsko-Sitsko otočje)

417.

KRKNJAŠ MALI

33.281

otočić

SDŽ

Grad Trogir

418.

GALOVAC

33.259

otočić

Općina Preko

419.

PUČENJAK

33.224

otočić

DNŽ

Općina Ston

420.

GOLJAK

33.100

otočić

DNŽ

Općina Janjina

421.

ARTINA

32.540

otočić

Općina Pakoštane

422.

RUNJAV. KOTULA

32.382

otočić

Općina Tkon

423.

MRTOVNJAK

32.242

otočić

Grad Zadar

424.

KATARINA

31.883

otočić

Grad Pula

425.

GARMENJAK M.

31.353

otočić

Općina Sali (Park prirode Telašćica)

426.

OBLJAK

31.307

otočić

DNŽ

Općina Blato

427.

PANITULA MALA

30.699

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

428.

MALA ABA (ABICA)

30.875

otočić

Općina Sali (Park prirode Telašćica)

429.

LUKOVNJAK

30.297

otočić

ŠKŽ

Općina Primošten

430.

ARTICA VELA

30.205

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati

431.

STAMBEDAR

29.945

otočić

SDŽ

Grad Hvar

432.

LUNGA

29.923

otočić

Općina Vrsar

433.

MIŠNJAK

29.829

otočić

PGŽ

Grad Rab

434.

VELI ŠKOLJIĆ

29.826

otočić

Općina Pakoštane

435.

KARANTUNIĆ

28.894

otočić

Općina Kukljica

436.

BUČ MALI

28.709

otočić

Općina Sali (Park prirode Telašćica)

437.

SESTRICA M.

28.692

otočić

Općina Sali (Park prirode Telašćica)

438.

FIGAROLA

28.522

otočić

Grad Rovinj

439.

PARANAK M.

28.516

otočić

Općina Preko

440.

SMOKVICA M.

28.230

otočić

ŠKŽ

Općina Rogoznica

441.

GALIČNJAK

28.034

otočić

DNŽ

Općina Mljet (Nacionalni park Mljet)

442.

STRIŽNJAK

26.778

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

443.

ŽAVINAC VELI

27.721

otočić

Općina Pakoštane

444.

MAČAKNAR

27.720

otočić

SDŽ

Grad Trogir

445.

MASLOVNJAK V.

27.565

otočić

DNŽ

Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)

446.

LUKAVCI (V)

27.387

otočić

SDŽ

Grad Hvar

447.

PURARA

24.423

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

448.

DRAŽEMANSKI M.

26.908

otočić

ŠKŽ

Općina Tisno

449.

M. PALAGRUŽA

26.510

otočić

SDŽ

Grad Komiža

450.

PIŠĆENA VELA

26.093

otočić

SDŽ

Općina Marina

451.

DUŽAC MALI

25.738

otočić

Općina Pašman

452.

BUDIKOVAC M.

25.565

otočić

SDŽ

Grad Vis

453.

PRDUSA MALA

25.499

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

454.

RUTNJAK

25.179

otočić

Grad Zadar

455.

FRAŠKERIĆ

25.169

otočić

Općina Medulin

456.

BIKARIJICA

25.163

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Žutsko-Sitsko otočje)

457.

MIŠNJAK

25.143

otočić

DNŽ

Grad Dubrovnik

458.

GUBAVAC V.

24.800

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati

459.

BABULJAK

24.722

otočić

ŠKŽ

Općina Tisno

460.

POHLIB

24.674

otočić

Grad Zadar

461.

SALAMUN M.

24.587

otočić

Općina Vrsar

462.

FENOLIGA

24.581

otočić

Općina Medulin

463.

MASLINOVAC

24.545

otočić

Općina Sali

464.

KOSMEČ

24.107

otočić

DNŽ

Grad Dubrovnik

465.

GUŠTERANSKI

24.050

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

466.

MIMONJAK

23.971

otočić

ŠKŽ

Općina Tisno

467.

RIČUL

22.946

otočić

Općina Pašman

468.

GOLUBINJAK VELI

22.681

otočić

DNŽ

Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)

469.

JABUKA

22.585

otočić

SDŽ

Grad Komiža

470.

MERARA

22.478

otočić

SDŽ

Općina Marina

471.

STURAG

22.473

otočić

Grad Rovinj

472.

TOVARNJAK

23.841

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

473.

LIRICA

22.223

otočić

DNŽ

Općina Ston

474.

TRUMBUJA

21.830

otočić

Općina Medulin

475.

RAPARAŠNJAK

21.828

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

476.

BOROVAC (w)

21.666

otočić

SDŽ

Grad Hvar

477.

MIŠNJAK

21.664

otočić

Općina Kukljica

478.

LAGAN VELI

21.640

otočić

Općina Sali

479.

MALA SESTRICA

21.601

otočić

Grad Rovinj

480.

PRIŠNJAK

21.600

otočić

ŠKŽ

Općina Tribunj

481.

SAJLOVAC

21.569

otočić

PGŽ

Grad Rab

482.

GOJCA

21.471

otočić

SDŽ

Grad Hvar

483.

DAJNICA VELA

21.355

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Žutsko-Sitsko otočje)

484.

VLAKA

21.316

otočić

SDŽ

Grad Hvar

485.

ŠILO MALO

21.227

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

486.

KAMENJAK

21.187

otočić

DNŽ

Grad Korčula

487.

LUKOVAC

21.117

otočić

DNŽ

Općina Mljet (Nacionalni park Mljet)

488.

MASLINJAK

20.656

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Žutsko-Sitsko otočje)

489.

OŠTRICA

20.648

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

490.

VELIKI ŠKOLJ

20.478

otočić

DNŽ

Općina Ston

491.

VEŠTAR

20.258

otočić

Grad Rovinj

492.

TAJAN VELJI

20.127

otočić

DNŽ

Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)

493.

PULARI

19.383

otočić

Grad Rovinj

494.

KNEŽAČIĆ

19.068

otočić

Grad Zadar

495.

HRBOŠNJAK

18.966

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

496.

MAKARAC

18.854

otočić

DNŽ

Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)

497.

GALIJOLA

18.819

otočić

PGŽ

Grad Mali Lošinj

498.

PREMANTURSKI

18.734

otočić

Općina Medulin

499.

LISAC

18.481

otočić

LSŽ

Grad Senj

500.

GLAVAT

18.430

otočić

DNŽ

Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)

501.

SOVLJAK

18.370

otočić

ŠKŽ

Općina Tribunj

502.

BLITVENICA

18.303

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

503.

VRTLAC

18.216

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

504.

SOKOL

18.215

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

505.

STUPA

18.206

otočić

DNŽ

Općina Blato

506.

BARJAK VELI

18.116

otočić

SDŽ

Grad Komiža

507.

TRIMULIĆ V/SRE.

18.046

otočić

Općina Sali

508.

ŠKOLJIĆ

17.815

otočić

Grad Zadar

509.

ZAKLOPATICA

17.699

otočić

DNŽ

Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)

510.

KURJAK

17.496

otočić

Grad Zadar

511.

LUKAVCI (M)

17.441

otočić

SDŽ

Grad Hvar

512.

VISOVAC

17.376

otočić

Općina Pakoštane

513.

BISAGA VELA

17.119

otočić

Općina Pašman

514.

DUGA

17.076

otočić

SDŽ

Grad Hvar

515.

PREGAZNIK

16.771

otočić

PGŽ

Grad Cres

516.

SV. MARIJA

16.740

otočić

DNŽ

Općina Mljet (Nacionalni park Mljet)

517.

POKONJI DOL

16.697

otočić

SDŽ

Grad Hvar

518.

LUKOVAC SREDNJI

16.611

otočić

DNŽ

Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)

519.

MIŠNJAK

16.596

otočić

PGŽ

Grad Mali Lošinj

520.

FRŽITAL

16.560

otočić

Općina Funtana

521.

DIVNA

16.437

otočić

DNŽ

Općina Trpanj

522.

STUPA VELA

16.411

otočić

DNŽ

Grad Korčula

523.

OTOČIĆ 1 (DIVULJE)

16.356

otočić

SDŽ

Grad Trogir

524.

DRAGUNARA

16.167

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

525.

SASKINJA

16.161

otočić

SDŽ

Općina Šolta

526.

RONČIĆ

16.077

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Žutsko-Sitsko otočje)

527.

DUPINIĆ VELI

16.075

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

528.

SEDLO

15.850

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

529.

GOSPIN ŠKOLJ

15.773

otočić

DNŽ

Općina Janjina

530.

ČERIGUL

15.717

otočić

ŠKŽ

Općina Tisno

531.

MASLINOVAC

15.664

otočić

DNŽ

Općina Mljet (Nacionalni park Mljet)

532.

LUKVENJAK

15.597

otočić

ŠKŽ

Općina Rogoznica

533.

MULJICA VELA

15.508

otočić

SDŽ

Općina Marina

534.

ŠEKOVAC

15.502

otočić

Općina Medulin

535.

MASLINJAK

15.353

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati

536.

PUH (ZMORAŠNJI)

14.986

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

537.

SVRŠATA MALA

15.159

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

538.

KRPELJINA

14.658

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

539.

GALIŠNIK

14.612

otočić

SDŽ

Grad Hvar

540.

ROGAČIĆ

14.444

otočić

DNŽ

Grad Korčula

541.

POMERSKI

14.407

otočić

Općina Medulin

542.

KNEŽA MALA

14.404

otočić

DNŽ

Grad Korčula

543.

SKRIŽANJ MALI

14.075

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

544.

SUPIN

13.912

otočić

Općina Fažana (Nacionalni park Brijuni)

545.

VESELJUH

14.888

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

546.

BRNJESTROVAC

13.793

otočić

DNŽ

Općina Mljet (Nacionalni park Mljet)

547.

DOLFIN MALI

13.751

otočić

LSŽ

Grad Novalja

548.

POD MRČARU

13.514

otočić

DNŽ

Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)

549.

PLANATAK M.

13.452

otočić

Općina Sali

550.

MALI GOLI

13.410

otočić

PGŽ

Općina Lopar

551.

PARŽAN MALI

13.403

otočić

SDŽ

Grad Vis

552.

DUŽAC

13.369

otočić

Grad Zadar

553.

KAMENJAK

13.340

otočić

DNŽ

Općina Vela Luka

554.

SESTRICE (VELA)

13.331

otočić

Grad Zadar

555.

ARTICA MALA

13.313

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati

556.

ČAVATUL

13.287

otočić

Općina Tkon

557.

MRDUJA

13.116

otočić

SDŽ

Općina Milna

558.

RUTVENJAK VELI

12.841

otočić

DNŽ

Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)

559.

VRTLIĆ (KURBA)

13.525

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

560.

GUSTI ŠKOLJ

12.673

otočić

Općina Funtana

561.

SUSTIPANAC

12.556

otočić

ŠKŽ

Općina Tisno

562.

MALI ŠKOLJIĆ

12.457

otočić

Općina Pakoštane

563.

KOROMAŠNA

12.305

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

564.

SV. JUSTINA

12.253

otočić

Općina Pakoštane

565.

VJEŠALA

12.180

otočić

DNŽ

Grad Dubrovnik

566.

MALA KOTULA

12.107

otočić

Općina Tkon

567.

KAMENJAK

11.998

otočić

Grad Zadar

568.

HRIPA

11.973

otočić

Grad Zadar

569.

SRIDNJAK

11.938

otočić

PGŽ

Grad Rab

570.

TUŽBINA

11.909

otočić

ŠKŽ

Općina Tisno

571.

BABINA GUZICA

11.176

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

572.

LAGANJ MALI

11.786

otočić

PGŽ

Grad Rab

573.

SV. ANTON

11.621

otočić

PGŽ

Grad Novi Vinodolski

574.

MLIN (PAKLENI O.)

11.591

otočić

SDŽ

Grad Hvar

575.

LUČNJAK

11.548

otočić

DNŽ

Grad Korčula

576.

ŽAVINAC MALI

11.544

otočić

Općina Pakoštane

577.

GUBEŠA

11.536

otočić

DNŽ

Općina Vela Luka

578.

SMOKVICA MALA

11.420

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

579.

MUMONJA

11.411

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

580.

ŠESTAKOVCI 1

11.244

otočić

Grad Pag

581.

KAMENICA

11.210

otočić

ŠKŽ

Grad Vodice

582.

SESTRICA VELA

11.183

otočić

DNŽ

Grad Korčula

583.

RAŠIPIĆ

10.872

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

584.

ŠKOLJIĆ

11.104

otočić

ŠKŽ

Općina Tisno

585.

BISAGA M. (GOLIĆ)

10.275

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

586.

PIJAVICA

11.037

otočić

SDŽ

Općina Okrug

587.

BOŽIKOVAC

10.942

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Žutsko-Sitsko otočje)

588.

MIŠAR

10.878

otočić

PGŽ

Grad Cres

589.

GOVANJ

10.854

otočić

DNŽ

Općina Ston

590.

VELI OŠLJAK

10.834

otočić

Općina Tkon

591.

DAJNICA MALA

10.567

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Žutsko-Sitsko otočje)

592.

LAGAN MALI

10.417

otočić

Općina Sali

593.

DUPINIĆ MALI

10.409

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

594.

SREDNJAK

10.400

otočić

DNŽ

Općina Janjina

595.

MALI

10.380

otočić

Grad Zadar

596.

TATIŠNJAK

10.304

otočić

Općina Sali

597.

DINGAČKI ŠKOLJ

10.268

otočić

DNŽ

Općina Orebić

598.

STOLAC

10.265

otočić

PGŽ

Općina Lopar

599.

GALICIJA

10.198

otočić

DNŽ

Općina Mljet (Nacionalni park Mljet)

600.

KOKOŠAR (Brijesta)

10.100

otočić

DNŽ

Općina Ston

601.

SESTRICA VELJA

10.070

otočić

DNŽ

Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)

602.

RAVNA SIKA

10.002

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Žutsko-Sitsko otočje)

 

OBRAZLOŽENJE

Uz članak 1.

Ovim se člankom određuje predmet Zakona odnosno način upravljanja razvojem hrvatskih otoka u Jadranskom moru, politika otočnog razvoja, tijela nadležna za upravljanje otočnim razvojem, razvrstavanje otoka u skupine i vrednovanje razvijenosti otoka te provedba, praćenje i izvještavanje o provedbi politike otočnog razvoja u svrhu učinkovitog korištenja sredstava državnog proračuna, fondova Europske unije i drugih izvora financiranja.

Uz članak 2.

Ovim se člankom navodi da je poluotoku Pelješcu u smislu ovoga Zakona dodijeljen status otoka zbog specifičnog geografskog položaja odnosno udaljenosti, izoliranosti i nerazvijenosti njegovih jedinica lokalne samouprave i naselja u odnosu na kopno.

Uz članak 3.

Ovim se člankom utvrđuje odredba članka 52. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 05/14) u dijelu vezanim za otoke kojom Ustav daje izričito pravo i obvezu donošenja Zakona o otocima, navodi zakonsku određenost otoka koji su od interesa za Republiku Hrvatsku i koji imaju njezinu osobitu zaštitu. Nadalje Ustav u članku 52. stavku 2. određuje: „Zakonom se određuje način na koji dobra od interesa za Republiku Hrvatsku mogu upotrebljavati i iskorištavati ovlaštenici prava na njima i vlasnici, te naknada za ograničenja kojima su podvrgnuti.“

Uz članak 4.

Ovim se člankom utvrđuje da se otoci proglašavaju područjem s razvojnim posebnostima u skladu s člankom 38.a Zakona o regionalnom razvoju (Narodne novine, br. 147/14 i 123/17). Područja s razvojnim posebnostima geografska su područja koja se prema svojim prirodno-geografskim te društveno-gospodarskim i demografskim obilježjima mogu izdvojiti od ostalih područja Republike Hrvatske te kao takva zahtijevaju poseban programsko-planski pristup nositelja politike regionalnoga razvoja.

Uz članak 5.

Ovim se člankom pobliže određuju pojmovi koji se koriste u Zakonu te koji će se koristiti u propisima i aktima koji se donose na temelju ovoga Zakona.

Uz članak 6.

Ovim se člankom definira Hrvatsko otočje kao jedinstvena otočna geografska cjelina koja se sastoji od otoka, otočića hridi i grebena te se navodi njihov broj. Popis otoka i otočića prikazan je u Prilogu 1 koji je sastavni dio ovoga Zakona.

Odredba ovog članka definira i uspostavu Registra otoka

Uz članak 7.

Ovim se člankom uvodi u odredbe članaka od 8., 9. i 10., odnosno određuje se da se otoci razvrstavaju prema geografskom kriteriju i teritorijalnoj nadležnosti, prema udaljenosti od kopna i prema specifičnom položaju. Svrha razvrstavanja je ciljano i učinkovito planiranje i provedba programa, projekata, mjera i aktivnosti propisanih ovim Zakonom kao i drugim propisima koji se bave otočnom razvojnom politikom.

Uz članak 8 .

Ovim se člankom otoci razvrstavaju po geografskom kriteriju i teritorijalnoj nadležnosti obalno-otočnih županija na sedam područja: prvo područje obuhvaća otoke Istarske županije, drugo područje obuhvaća otoke Primorsko-goranske županije, treće područje obuhvaća dio otoka Paga koji pripada Ličko-senjskoj županiji, četvrto područje obuhvaća otoke Zadarske županije, peto područje obuhvaća otoke Šibensko-kninske županije, šesto područje obuhvaća otoke Splitsko-dalmatinske županije i sedmo područje obuhvaća otoke Dubrovačko-neretvanske županije.

Uz članak 9.

Ovim se člankom uvodi razvrstavanje otoka prema udaljenosti od kopna i to na pučinske, kanalske, priobalne i premoštene otoke. Razvrstavanje otoka u četiri kategorije prema kriteriju udaljenosti od kopna omogućit će uvođenje posebnih mjera za određene skupine otoka posebno npr. za one najudaljenije, pučinske otoke, za koje su potrebne mjere koje se odnose na pomorski prijevoz, poticanje i osiguravanje osnovnog standarda javnih usluga, širokopojasni internet, a može se aktivirati i potencijal određenih pučinskih, kanalskih i priobalnih otoka za korištenje obnovljivih izvora energije. Premošteni otoci su izdvojeni u posebnu skupinu jer je vrijeme putovanja do kopna s tih otoka znatno kraće, prekida linija zbog loših vremenskih prilika nema, snabdijevanje s kopna je znatno lakše, a lakše su i dnevne migracije otočnog stanovništva. Pučinski otoci sukladno važećem Zakonu o otocima (Narodne novine, br. 34/99, 149/99, 32/02 i 33/06) imaju status otoka 1. skupine. Tu dosadašnju posebnost je potrebno jasno definirati u tekstu i ovoga Zakona.

Uz članak 10.

Ovim člankom se definiraju otoci sa specifičnim položajem kao otoci i dijelovi otoka kojima se sjedište jedinice lokalne samouprave nalazi na kopnu ili na drugom otoku. Specifičnost ovih otoka i dijelova otoka je u uskom i svakako nedovoljnom samoupravnom djelokrugu u kojem otočani ponegdje nemaju dovoljno ovlasti ili instrumenata za upravljanje svojim razvojem, bilo iz razloga nedostatnih ljudskih potencijala (slaba naseljenost i starost stanovništva te stoga nemogućnost participacije), ili zbog drugih realnih okolnosti. Na nekim otocima i dijelovima otoka koji su popisani u ovom članku djeluju mjesni odbori na razini naselja, ali neki s nedovoljno određenom pravnom osobnošću. Ove otoke zanemaruje i službena statistika jer se podaci o razvijenosti prikupljaju na razini jedinica lokalne samouprave. Indeks razvijenosti iskazuje se tako samo na razini jedinice lokalne samouprave pa redovno niski stupanj razvijenosti ovih otoka „ostaje skriven“ iza redovno višeg stupnja razvijenosti njihovih jedinica lokalne samouprave. Otoci i dijelovi otoka koji imaju samo mjesni odbor (neki nemaju ni to) zaslužuju stoga posebnu razvojnu pažnju koju im treba posvetiti na svim upravnim razinama. Ovaj Zakon ih stoga posebno određuje

Uz članak 11.

Ovim člankom se uređuju otočna urbana područja.

Prema članku 14. stavku 6. Zakona o regionalnom razvoju (Narodne novine, br. 147/14 i 123/17) manja urbana područja su gradovi koji prema posljednjem popisu stanovništva imaju manje od 35.000 stanovnika, a njihova središnja naselja više od 10.000 stanovnika i/ili su sjedišta županija. Kako na otocima postoje područja koja imaju tražene karakteristike urbanosti osim veličine, granica otočnih urbanih područja je prilagođena otočnim razvojnim uvjetima na 2.000 stanovnika.

Uz članak 12.

Ovim člankom se definiraju otočni razvojni pokazatelji koji će se izračunavat na osnovi podataka i osnovnih pokazatelja koji će obuhvatiti sve vidove otočnog razvoja. Razvojni pokazatelji izračunavat će se za sve naseljene otoke uključivo i one sa specifičnim položajem.

Svaki otok se vrednuje skupom raznovrsnih pokazatelja. Korištenjem raznovrsnih pokazatelja, nositelj otočne politike uočava razvojne probleme i određuje što je kojem otoku najpotrebnije.

Uz članak 13.

Ovim člankom nastanjeni otoci se razvrstavaju prema otočnim razvojnim pokazateljima na I. skupinu koju čine nerazvijeni otoci, II. skupinu koju čine manje razvijeni otoci i III. skupinu koju čine razvijeni otoci. Posebnu skupinu otoka čine povremeno nastanjeni i nenastanjeni otoci.

Uz članak 14.

Ovim člankom ustrojavaju se otočna prioritetna područja radi učinkovitog planiranja, usklađivanja i provedbe politike otočnog razvoja. Otočno prioritetno područje je područje razvrstano prema udaljenosti od kopna (članak 9.), specifičnom položaju (članak 10.) i otočnim razvojnim pokazateljima (članak 13.).

Strateški ciljevi razvoja otočnih prioritetnih područja ugrađuju se u Nacionalni plan razvoja otoka iz članka 25. ovoga Zakona i Planove razvoja otoka iz članka 26. ovoga Zakona.

Uz članke 15.-16.

Ovim člancima se propisuje da su tijela državne uprave i druga javnopravna tijela, kao i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna prilikom planiranja i provođenja projekata, mjera i aktivnosti za razvoj otoka voditi računa o njihovom učinku uzimajući u obzir vrijednosti otočnih razvojnih pokazatelja, odnosno razvrstavanje otoka.

Uz članak 17.

Ovim člankom ministarstvo nadležno za otoke kao nositelj politike otočnog razvoja, dobiva pravo i preuzima obvezu vođenja otočne razvojne politike i koordiniranja ostalih dionika koji razvojno djeluju na otocima.

Uz članak 18

Ovim člankom predložen je sastav Otočnog vijeća koji bi trebao osigurati sveobuhvatno i učinkovito savjetovanje ministra u čijem se resoru nalaze otoci. Predloženi predstavnici dolaze s državne, županijske i otočne razine tako da savjete mogu davati i institucionalizirani nositelji otočne razvojne politike i oni koji osjećaju njene učinke.

Uz članak 19.

Ovim člankom uvodi se otočni koordinator kao fizička osoba koju zapošljava regionalni koordinator radi obavljanja poslova organiziranja, pokretanja i koordiniranja planova i projekata važnih za održivi razvoj otoka. Funkcija otočnog koordinatora uvodi se kako bi se točno odredio subjekt koji će za svaki otok organizirati, pokretati i koordinirati izradu, provedbu i praćenje planova i projekata od zajedničkog interesa.

Međusobne odnose te prava i obveze u vezi s osiguravanjem financiranja i drugih uvjeta potrebnih za rad otočnih koordinatora urediti će Sporazumom. Broj otočnih koordinatora za svaku obalno-otočnu županiju i obuhvat otočnog područja za svakog otočnog koordinatora utvrđuje se odlukom.

Uz članak 20.

Ovim člankom pretpostavljaju se uvjeti održivog razvoja otoka kroz ostvarenje tri opća cilja: stabilnog gospodarskog razvoja otoka, pravedne raspodjele socijalnih mogućnosti za sve otočane i zaštitu otočnog okoliša. Na otocima će se poticati ulaganja u konkurentne i inovativne sektore koji su ekološki, gospodarski, tehnološki i društveno održivi.

Uz članak 21.

Knjižna evidencija na većem broju otoka uglavnom je stara između 150 do 200 godina. Državni program uređenja posjedovne i vlasničko-pravne katastarske zemljišno-knjižne evidencije po otocima (Narodne novine, broj 7/2000) donesen je s ciljem uređenja posjedovne i vlasničko-pravne katastarske zemljišno-knjižne evidencije po otocima. Državni program imao je rok provedbe od . Ovim člankom Ministarstvo će u suradnji s Ministarstvom pravosuđa i Državnom geodetskom upravom donijeti poseban Program koji se odnosi na sređivanje i usklađenje katastra i zemljišnih knjiga za područje otoka.

Uz članak 22.

Ovim člankom potiče se održivi razvoj otoka kroz projekte koji se provode u skladu s jednom ili više odrednica Pametnog otoka što obuhvaća: primjenu pametnih tehnologija, korištenje obnovljivih izvora energije i najveće moguće energetske učinkovitosti, uvođenje održive otočne mobilnosti uključujući električnu mobilnost, smanjenje nestašice vode primjenom nekonvencionalnih i pametnih upravljanja vodnim resursima, teritorij bez otpada uvođenjem kružnog gospodarstva, očuvanje prepoznatljivog otočnog prirodnog i kulturnog kapitala, iskorištavanje prirodnih i tradicionalnih karakteristika otoka za stvaranje novih i inovativnih radnih mjesta, jačanje socijalne uključenosti, obrazovanja i potpore građana te poticanje alternativnog, cjelogodišnjeg, održivog i odgovornog turizma. Deklaracija o pametnim otocima potpisana je u ožujku 2017. godine, a sam koncept pametnih otoka uključuje nove smjernice za europske otoke (pametnih, uključivih i uspješnih otočnih zajednica za inovativnu i održivu Europu)

Uz članak 23.

Ovim člankom otvara se mogućnost uspostave određenih modela suradnje, pomoći i podrške razvoju zadrugarstva na otocima s obzirom da zadrugarstvo na otocima ima dugu tradiciju i važno je za razvoj otoka.

Uz članak 24.

Ovim člankom otočnim udrugama otvara se mogućnost potpore za ciljane programe i projekte kojima će se omogućiti stvaranje prepoznatljive platforme i/ili novih modela za jačanje i promoviranje socijalne uključenosti, edukacije i potpore otočanima.

Uz članak 25.

Ovim člankom uvodi se akt strateškog planiranja razvoja otoka sukladno Zakonu o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 123/17). U istome se navode programska područja Nacionalnog plana koja u najvećoj mogućoj mjeri moraju slijediti odrednice Pametnog otoka, također mora sadržavati i posebne ciljeve povezane s državnim proračunom te je okvir za oblikovanje programa, projekata, mjera i aktivnosti koje se odnose na otoke. Nacionalni plan donosi se za razdoblje od sedam godina.

Uz članak 26.

Ovim člankom predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave na otoku i jedinice lokalne samouprave u čijem je sastavu otok obvezuju se na sporazumno donošenje jedinstvenog Plana razvoja otoka ili otočne skupine u skladu s programskim područjima Nacionalnog plana. Plan razvoja otoka osnova je određivanja razvojnih projekata i programa u postupku izrade Operativnog programa korištenja sredstava fondova Europske unije za razvoj otoka.

Uz članak 27.

Ovim člankom uvodi se Otočni godišnji program koji se donosi se na temelju Nacionalnog plana i u skladu s Planovima razvoja otoka. Otočni godišnji program sadrži mjere, projekte i aktivnosti tijela državne uprave i drugih javnopravnih tijela vezanih uz otočni razvoj prema programskim područjima definiranih u Nacionalnom planu razvoja otoka. Otočni godišnji program donosi ministar. O provedbi Otočnog godišnjeg programa Ministarstvo jednom godišnje izvješćuje Vladu Republike Hrvatske.

Uz članak 28.

Ovim člankom se radi provedbe i koordinacije politike otočnog razvoja uvodi Otočni razvojni sporazum kojim se usuglašavaju prioriteti otočnog razvoja državne i područne (regionalne) razine, utvrđuju se strateški projekti otočnog razvoja koji pridonose razvoju otoka za koji se sklapa otočni razvojni sporazum te se planiraju sredstva za njegovu provedbu. Otočni razvojni sporazum može se sklopiti za područje najmanje tri jedinice područne (regionalne) samouprave

Uz članak 29.

Ovim člankom definira se način organiziranja i unapređenja javnog prijevoza kroz sustav pomorskog, zračnog i cestovnog prometa kao javni putnički i putničko-teretni prijevoz u linijskom prometu između otoka i kopna i u međuotočnom prometu. Trajektne, brodske, brzobrodske i autobusne linije koje povezuju otočna naselja odnosno otoke s kopnom i otoke međusobno, kao i razmještaj, veličina, propusnost i rokovi izgradnje cesta, mostova, tunela, luka, pristana, letjelišta, zračnih luka i helidroma te izvori i načini financiranja razvoja sustava otočnoga pomorskoga, zračnog i cestovnog prijevoza utvrđuje se Nacionalnim planom.

Uz članak 30.

Ovim člankom definira se pravo otočana na povlašteni javni pomorski prijevoz i na povlašteni javni pomorski prijevoz njihovih vozila na svim linijama koje povezuju otoke s kopnom i otoke međusobno u skladu s posebnim propisima. Za potrebe ostvarivanja ovog prava uspostavljen je informatički sustav javnog prijevoza za putnike i vozila (SEOP) koji je u vlasništvu tijela Agencije za obalni linijski pomorski promet. Povlašteni prijevoz putnika i vozila otočana, visinu povlastice, uspostavu informatičkog sustava javnog prijevoza, razvrstavanje linija javnog prijevoza, utvrđivanje, usklađivanje i objavu redova plovidbe, cijene usluga u javnom pomorskom prijevozu i osiguranje sredstava za obavljanje javnog prijevoza regulira ministarstvo nadležno za pomorski prijevoz i Agencije za obalni linijski pomorski promet.

Uz članak 31.

Ovim člankom definira se pravo određenih kategorija otočana na povlašteni javni otočni cestovni prijevoz na linijama koje povezuju otok s kopnom i otoke međusobno. Cijene javnog otočnog cestovnog prijevoza za otočane ne smiju biti veće od cijene prijevoza na linijama iste udaljenosti u javnom cestovnom prijevozu matične obalno-otočne županije.

Uz članak 32.

Ovim člankom se propisuje besplatni prijelaz mostom za vlastita vozila otočana te vozila fizičkih osoba-obrtnika i pravnih osoba koje imaju sjedište na premoštenom otoku, odnosno na otoku koji je s premoštenim otokom povezan brodom i/ili trajektom, izvor sredstava za ostvarivanje ovog prava te tijela koja sudjeluju u provedbi mjere.

Uz članak 33.

Ovim člankom se propisuje izjednačavanje cijene pitke vode na otoku s cijenom na kopnu i način provedbe ovog prava. Ova mjera treba osigurati iste uvjete opskrbe vodom otočanima i otočnim gospodarstvenicima koji nisu spojeni na vodoopskrbi sustav s otočanima i otočnim gospodarstvenicima koji su spojeni na vodoopskrbni sustav.

Uz članak 34.

Ovim člankom definira se javna isprava Otočna iskaznica čije se izdavanje uređuje Zakonom o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu (Narodne novine, br. 33/06, 38/09, 87/09, 18/11, 80/13 i 56/16) te će se koristi kao sredstvo za pristup sustavu 47

otočnih prava, povlastica i mjera (npr. prava na povlastice u javnom cestovnom prijevozu i prava na izjednačavanje cijene pitke vode s cijenom vode na kopnu) koje se provode temeljem ovoga Zakona kroz informacijski sustav otočnih prava (ISOP).

Uz članak 35.

Ovim člankom se propisuju djelatnosti koje su označene kao djelatnosti od značaja za gospodarski razvoj otoka zbog specifičnosti otočnog okruženja i otočnih potreba za određenim djelatnostima te zbog očuvanja djelatnosti koje se mogu označiti kao tradicionalne za otočno područje.

Uz članak 36.

Ovim člankom se propisuje nositelj i cilj Programa „Hrvatski otočni proizvod“ koji se izvodi u svrhu poticanja proizvodnje i plasmana te promocije izvornih i inovativnih otočnih proizvoda, tradicije i baštine. Program uključuje i dodjelu oznake kvalitete „Hrvatski otočni proizvod“. Program „Hrvatski otočni proizvod“ se definira kao preduvjet za izvođenje daljnjih aktivnosti: potpore manifestacijama koje promoviraju otočne proizvode, otvaranja prodajnih i promotivnih prostora, edukacije otočnih proizvođača, suvremenijeg pristupa modelima plasmana proizvoda, suradnje (udruživanja) otočnih proizvođača i slično.

Uz članak 37.

Ovim člankom se propisuje mogućnost ostvarenja prava na potporu male vrijednosti za fizičke osobe-obrtnike i pravne osobe koje svoju registriranu djelatnost, neovisno o svom sjedištu, obavljaju na otocima. Pravom na potporu se pokušava ublažiti djelomično neravnopravni položaj gospodarstvenika na otocima u odnosu na položaj gospodarstvenika koji obavljaju istovrsne djelatnosti na kopnu.

Uz članak 38.

Ovim člankom se propisuje provedba sanitarnog ili redukcijskog odstrjela te izlučenja divljači na otocima kao i uklanjanja odnosno zabrane uvođenja invazivnih stranih vrsta na otocima zbog ugrožavanja sigurnosti ljudi, domaćih životinja i imovine.

Uz članak 39.

Ovim člankom se propisuje omogućavanje dostupnije mineralne sirovine za proizvodnju građevnog materijala i industrijsku preradu na otocima. U svrhu ekonomičnije gradnje odnosno otklanjanja velikih troškova pomorskog prijevoza građevnog materijala potrebno je otočanima omogućiti dostupnost korištenja mineralnih sirovina na vlastitom otoku.

Uz članak 40.

Jedinice lokalne samouprave nadležne su za osiguranje javne usluge prikupljanja komunalnog otpada, uspostavu reciklažnih dvorišta te provedbu mjera sprječavanja odlaganja otpada u okoliš kao i uklanjanje u okoliš odbačenog otpada, davanje suglasnosti za akcije prikupljanja otpada, planiranje lokacija građevina od lokalnog značaja, provedbu edukativno-informativnih aktivnosti te provedbu mjera i obveza propisanih Planom gospodarenja 48

otpadom za razdoblje 2017. do 2022. (Narodne novine, broj 3/17) i Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (Narodne novine, br. 94/13 i 73/17).

Ovom odredbom propisuje se mogućnost sufinanciranja prihvatljivih troškova prijevoza otpada s otoka na kopno u visini sredstava koja su utvrđena općim aktima Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost može sufinancirati i prihvatljive troškove izgradnje i opremanja građevina za gospodarenje otpadom na otocima koje su u sustavu centara za gospodarenje otpadom (pretovarne stanice) te koje su od lokalnog/regionalnog interesa (reciklažna dvorišta, sortirnice, sanacije odlagališta otpada i sl.).

Uz članak 41.

Ovim člankom se uređuje institut prava prvokupa Republike Hrvatske na nekretnina na malim povremeno nastanjenim i nenastanjenim otocima definiranim u Državnom programu zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora. Odredbama ovog članka se propisuje način podnošenja ponude za nekretninu koja se namjerava prodati, sadržaj ponude, nadležno tijelo kojemu se dostavlja ponuda i koje odlučuje o ponudi te nadležna tijela koja daju mišljenje o ponudi.

Uz članak 42.

Ovim člankom se uređuje postupak u slučaju kada ponuda koja se dostavlja na temelju prava prvokupa Republici Hrvatskoj, odnosno nadležnom tijelu, nije prihvaćena. U tom slučaju je ponuditelj dužan dostaviti ponudu jedinici područne (regionalne) samouprave odnosno, ako ni tada ista ne bude prihvaćena, jedinici lokalne samouprave. Jedinici područne (regionalne) samouprave odnosno jedinica lokalne samouprave odlučuje u određenim rokovima od 30 dana o prihvaćanju ili neprihvaćanju ponude.

Uz članak 43.

Ovim člankom se propisuje nedopuštenost prodaje nekretnine koja je prva čestica do mora ili prva čestica do obalne čestice dok se ne utvrdi granica pomorskog dobra sukladno posebnom zakonu.

Uz članak 44.

Ovim člankom se propisuje nedopuštenost otuđenja nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje se nalaze na malim, povremeno nastanjenim i nenastanjenim otocima te način gospodarenje nad tim nekretninama koje se provodi zakupom ili koncesijom, sukladno odredbama posebnog propisa.

Uz članak 45.

Ovim člankom se uređuje nadzor nad provedbom ovoga Zakona kojeg provode nadležna ministarstva u skladu sa svojim djelokrugom, a nadzor nad provedbom obavlja ministarstvo nadležno za otoke.

Uz članak 46.

Ovim člankom se uređuje izvršenje zabilježbe zabrane otuđenja na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske i zabilježbu prava prvokupa u korist Republike Hrvatske na nekretninama 49

u vlasništvu drugih osoba koju izvršava nadležnom općinskom sudu u skladu s dostavljenim podacima Državne geodetske uprave u određenom roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. U svrhu izvršenja zabilježbe, Državna geodetska uprava u suradnji s nadležnim ministarstvom dužni su izvršiti ažuriranje stvarnog stanja, reambulaciju i katastarsku izmjeru nekretnina na malim povremeno nastanjenim i nenastanjenim otocima.

Uz članke 47. – 50.

Prijelaznim i završnim odredbama utvrđuje se rok za donošenje pravilnika na temelju ovoga Zakona i roka za donošenje Državnog programa zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora. Također se propisuju stupanje na snagu ovoga Zakona. Zbog velikog broja pravilnika, određen je rok za donošenje od 180 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Za donošenje Državnog programa zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora određen je rok za donošenje od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona s obzirom da je za potrebe njegove izrade potrebno provesti temeljitu i ujednačenu analizu, a potom i interpretaciju prostorno-položajnih, prirodnih, povijesno-kulturnih i vlasničkih odrednica te za svaki mali, povremeno nastanjeni i nenastanjeni otok uspostaviti bazu podataka.

OZNAKE

baština | zakon | sadašnjost (kategorija)