Autor: Ante Jončić Škoboj

Početkom 1932. Godine pokrenuta je inicijativa da se na otoku osnuje jedna Narodna čitaonica gdje bi se narod okupljao u danima odmora. Uz potrebne zajedničke kontakte i razgovore, pratila bi se dnevna štampa te politička i ekonomska zbivanja u svijetu i u našoj zemlji. Također bi se kroz čitaonicu okupljala omladina i po mogućnosti organizirao društveno-zabavni život a time i idejno djelovanje na omladinu i ostale radne ljude na otoku. Tada vodeći ljudi cjelokupnog društveno-političkog života na Biševu bili su:

PEČARIĆ Andrije NIKOLA, Mestramenigo BOGDANOVIĆ

Luke PAVAO Pavotov STANOJEVIĆ Silvestra BLAŽ Salvestrov

DEMARIJA Miha JENAR Mičelac

STANOJEVIĆ Josipa NIKOLA Donika

Također među njima i mnogi drugi.

Njihovom aktivnošću oformljen je Inicijativni Odbor koji je zadužen za pripremu Pravilnika i druge dokumentacije u svrhu ishođenja dozvole od Kotarskog Načelstva u Hvaru i pripreme osnivačke skupštine.Za pripremu potrebne dokumentacije zatražena je pomoć od STANOJEVIĆ ANDRIJE (Miholja), tadašnjeg učitelja na otoku Biševu. Prilikom odlučivanja o nazivu čitaonice bilo je različitih stavova. Jedni su predlagali da se čitaonici dade naziv koji će nositi i klasno obilježje, drugi su pak smatrali da treba dati naziv koji će biti za ondašnji režim politički manje obojen. Tako je velikom većinom prihvaćen stav da se čitaonici dade naziv “JUGOSLAVENSKA ČITAONICA”.

Ovakav naziv davao je ipak nekakvo režimsko obilježje, pak je Kotarsko Načelstvo u Hvaru bez primjedbe odobrilo njeno osnivanje. Nakon tog odobrenja sazvana je osnivačka skupština na kojoj je izabrana Uprava društva. Na istoj skupštini postavljeno je pitanje društvenih prostorija do kojih se je došlo tek negdje krajem 1933. Ili početkom 1934 god. Tada je bila uzeta u najam jedna odgovarajuća prostorija u zgradi vlasništva braće BOGDANOVIĆ – Pavotovi koja se nalazi u središnjem dijelu otoka, zaseok Polje.

Otvaranjem društvenih prostorija uvjeti rada znatno su se izmijenili na bolje, koliko u društveno-zabavnom životu otočana, isto tako i društveno političkom djelovanju. Odmah nakon otvaranja društvenih prostorija, čitaonica je bila pretplaćena na dnevni list “Novo Doba”koje je izlazilo u Splitu, i “Gospodarski List” koji je izlazio periodično,ne mogu reći je li izlazio mjesečno ili svaki treći mjesec. Bez obzira na političko opredjeljenje, gotovo svi stanovnici Otoka stariji od 21 godine, (mislim na mušku populaciju)bili su članovi Društva. Vjerojatno je bilo pojedinaca koji nisu bili učlanjeni, ali je zasigurno to bio zanemariv broj Otočana.

Krajem 1940 g. dobrovoljnim doprinosom prikupljena su financijska sredstva za kupnju jednog radio aparata. Osobno sam bio upućen u Zagreb u siječnju 1941 g. da bi putem zagrebačkog stomatologa Marijana Krsnik (koji je niz godina ljetovao na Biševu kod Bogdanović Pavla-Pavotova, te bio dobri poznavatelj i prijatelj mnogih Biševljana u onom vremenu)tj.njegovog brata koji je radio na “Radio-Zagreb”, kupio baterijski radio aparat “TELEFUNKEN” zajedno s ostalom opremom uz 50% popusta.

Nakon kupnje radio aparata, za ostatak od prikupljenog novca dr. Marijan Krsnik mi je nabavio tridesetak knjiga raznih autora, također po dosta nižoj cijeni. Sva ta literatura je dobro došla na Biševu, pogotovo za mlade koji su bili posebno zainteresirani. Sva ta literatura bila je od autora lijevo orijentiranih, (tada Biševo nije još imalo elektrike, kabel je postavljen tek 1973.). Nabavkom radio aparata, stanovnici Otoka mogli su redovito i svakodnevno putem radija pratiti događaje u zemlji i u svijetu. Kako je i nad našim prostorima drugi svjetski rat bio pred vratima, takvo zadovoljstvo malo je potrajalo.

Napadom fašističke Njemačke i Italije u travnju 1941 g. na ondašnju Jugoslaviju, Vis kao i čitava Dalmacija izuzev onaj dio od Omiša do Dubrovnika i krajnjeg juga Hrvatske, bio je okupiran od strane Italije. Talijanska okupacijska vojska dolazi na otok Vis 20. travnja 1941. Godine.

Samo nekoliko dana kasnije talijanski karabinjeri dolaze na Biševo, bez ikakva pitanja ili zamolbe nasilno ulaze u društvene prostorije Čitaonice, skidaju antenu koja je bila postavljena između školske zgrade i zgrade gdje su bile društvene prostorije, te odnose radio aparat, akumulatore i ostalu opremu. Od toga dana Čitaonica kao društvo prestaje funkcionirati.

OZNAKE

Ante Jončić Škoboj | baština | društvo | Otok Biševo | prošlost (kategorija)