zakon-o-otocima (preuzmi PDF)

MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA I FONDOVA EUROPSKE UNIJE

NACRT

PRIJEDLOG ZAKONA O OTOCIMA

Zagreb, 2018.

PRIJEDLOG ZAKONA O OTOCIMA

I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona o otocima (u daljnjem tekstu: Zakon) sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. i članku 52. stavku 2. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI

ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Ocjena stanja i pitanja koja se rješavaju ovim Zakonom

Ovim se Zakonom uređuje način upravljanja razvojem hrvatskih otoka u Jadranskom moru, definira politika otočnog razvoja, tijela nadležna za upravljanje otočnim razvojem, razvrstavanje otoka u skupine i vrednovanje razvijenosti otoka, provedba, praćenje i izvještavanje o provedbi politike otočnog razvoja u svrhu učinkovitog korištenja sredstava državnog proračuna, fondova Europske unije i drugih izvora financiranja.

Ugovor o funkcioniranju Europske unije u članku 174. stavku 3. definira otoke kao jednu od regija koje su izložene ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama. Europska unija stoga nastoji smanjiti razlike u stupnju razvijenosti među različitim regijama i zaostalost regija u najnepovoljnijem položaju te u tom smislu provodi aktivnosti koje vode jačanju njezine ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije. Članak 175. Ugovora propisuje da države članice provode svoje ekonomske politike i koordiniraju ih tako da ostvaruju navedene ciljeve.

Nastavno na definiciju iz Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Zakon definira otoke kao područja s razvojnim posebnostima u skladu sa Zakonom o regionalnom razvoju (Narodne novine, br. 147/14 i 123/17 ) te im se time otvara mogućnost posebnog programsko-planskog pristupa od strane nositelja politike regionalnoga razvoja.

S obzirom da je Europski parlament usvojio Rezoluciju o posebnoj situaciji otoka (2015/3014(RSP)), potrebno je uvažiti preporuku rezolucije koja se odnosi na države članice, posebno preporuku iz točke 14. Rezolucije – poziv državama članicama, regionalnim i lokalnim vlastima da preuzmu važnu ulogu u razvoju strategija otoka na temelju vertikalnog pristupa koji obuhvaća sve razine vlasti, u skladu s načelom supsidijarnosti, kako bi se zajamčio održivi razvoj otoka Europske unije.

Utvrđivanje indeksa razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dovodi do djelomično nerealnih rezultata kad su u pitanju otoci, osobito kad su u pitanju otoci i dijelovi otoka kojima se sjedište jedinice lokalne samouprave nalazi na kopnu ili na drugom otoku. Stoga se Zakonom uvodi pojam otoka sa specifičnim položajem koji zbog svoje specifičnosti i ograničenog samoupravnog djelokruga nemaju dovoljno ovlasti i instrumenata za upravljanje svojim razvojem. Iz istog razloga Zakon uvodi i vrednovanje razvijenosti otoka otočnim razvojnim pokazateljima i, u skladu s tim, razvrstavanje otoka u skupine.

Zadatak države je da otocima omogući samostalnost odnosno autonomiju u opskrbi vodom i energijom. Zakon promiče razvoj otoka u skladu s konceptom „pametnih otoka“ što obuhvaća: primjenu pametnih tehnologija, korištenje obnovljivih izvora energije i najveću moguću energetsku učinkovitost, uvođenje održive otočne mobilnost uključujući električnu mobilnost, smanjenje nestašice vode primjenom nekonvencionalnih i pametnih upravljanja vodnim resursima, teritorij bez otpada uvođenjem kružnog gospodarstva, očuvanje prepoznatljivog otočnog prirodnog i kulturnog kapitala, iskorištavanje prirodnih i tradicionalnih karakteristika otoka za stvaranje novih i inovativnih radnih mjesta, jačanje socijalne uključenosti, obrazovanja i potporu građana te poticanje alternativnog, cjelogodišnjeg, održivog i odgovornog turizma.

Zakon uvodi novi pristup strateškom planiranju razvoja otoka donošenjem Nacionalnog plana razvoja otoka i Otočnog godišnjeg programa na nacionalnoj razini, izradu Planova razvoja otoka ili otočne skupine na razini jedinica lokalne samouprave na otocima i sklapanje jedinstvenog Otočnog razvojnog sporazuma za područje otoka u najmanje tri jedinice područne (regionalne) samouprave s ministarstvom nadležnim za otoke.

Nastojeći izjednačiti uvjete života na otocima s uvjetima na kopnu, Zakonom su obuhvaćene mjere: subvencioniranje javnog pomorskog prijevoza, subvencioniranje javnog cestovnog prijevoza, besplatnog prelaska mosta, izjednačavanja cijene pitke vode na kopnu s cijenom na otocima kako za kućanstva tako i za gospodarstvenike te potporu male vrijednosti otočnim poslodavcima za očuvanje radnih mjesta. Zakon također uvodi otočne koordinatore koje zapošljavaju regionalni koordinatori radi obavljanja poslova organiziranja, pokretanja i koordiniranja planova i projekata važnih za održivi razvoj otoka. Osim navedenoga Zakon uređuje proširivanje uporabne funkcije Otočne iskaznice koju koriste otočani (novi informatički sustav kao sistemska evidencija otočnih prava i mjera), poticanje projekata civilnog društva i poticanje zadrugarstva na otocima, definira program Hrvatski otočni proizvod te uređuje pravo prvokupa Republike Hrvatske nad nekretninama na malim, povremeno naseljenim i nenaseljenim otocima.

Razlozi zbog kojih se Zakon donosi

Ovaj Zakon se donosi zbog jačanja postojećih i uvođenja novih mehanizama i rješenja za poticanje politike otočnog razvoja u skladu s općim ciljevima razvojne i gospodarske politike Republike Hrvatske i smjernicama odnosno odgovarajućim politikama na razini Europske unije. Navedeno podrazumijeva usklađivanje, unaprjeđenje i veću koherentnost politike otočnog razvoja s ostalim nacionalnim politikama i zakonodavnim okvirom, kako Republike Hrvatske tako i Europske unije, ali i veće i aktivnije uključivanje svih dionika te politike, naročito onih na lokalnoj razini, prilikom donošenja i predlaganja politika usmjerenih na mjere poticanja razvoja otoka.

III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA

Primjena ovoga Zakona zahtijevat će osiguranje financijskih sredstava u državnom proračunu Republike Hrvatske na poziciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Ministarstva zaštite okoliša i energetike (Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost), Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja (Državne geodetske uprave) te na pozicijama proračuna jedinica područne (regionalne) samouprave i proračuna jedinica lokalne samouprave u čijoj su nadležnosti otoci.

Potrebna financijska sredstva za provedbu ovoga Zakona iznose:

Na Razdjelu 061 – Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije:

Aktivnost A570463 Razvoj otoka je planirano:

2019. godina – 29.200.000 kn

2020. godina – 29.600.000 kn

Procijenjena nedostatna sredstva na istoj iznose:

2019. godina – 1.340.000kn

2020. godina – 2.090.000 kn

Aktivnosti A570356 Poticanje otočnog gospodarstva planirano je:

po 11.000.000 kn godišnje u 2019. i 2020. godini

Procijenjena nedostatna sredstva na ovoj aktivnosti iznose:

po 1.000.000 kn godišnje

Aktivnost A570352 Poticanje otočnog javnog cestovnog prijevoza planirano je:

po 33.000.000 kn godišnje u 2019. i 2020.

Aktivnost A570354 Vodoopskrba otoka planirano je:

po 12.000.000 kn godišnje u 2019. i 2020.

Procijenjena nedostatna sredstva na ovoj aktivnosti iznose:

po 2.000.000 kn godišnje u 2019. i 2020.

Aktivnost A819012 Hrvatski otočni proizvod planirano je po 650.000 kn godišnje u 2019. i 2020.

Aktivnost K587038 Izrada studijske, projektne i programske dokumentacije za razvoj otoka planirano je: 2019. godina – 600.000 kn, 2020. godina – 500.000 kn

Na Razdjelu 065 – Ministarstva mora, prometa i infrastrukture:

Aktivnost A821001 Provedba ugovora o koncesiji – Autocesta Rijeka-Zagreb za koju se planira:

2019. godina – 26.460.000 kn

2020. godina – 26.900.000 kn

Aktivnost A570323 Poticanje redovitih pomorskih putničkih i brzobrodskih linija za koju se planira po 80.000.000 kn godišnje u 2019. i 2020.

Za provedbu ovog Zakona na Razdjelu 065 nema dodatne financijske obveze u državnom proračunu.

Na Razdjelu 076 – Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja:

aktivnost T664010 – Uređenje posjedovne i vlasničko pravne evidencije na otocima planirano je:

po 2.000.000 kn godišnje u 2019. i 2020. godini

Procijenjena nedostatna sredstva na T664010 iznose:

po 8.000.000 kn godišnje u 2019. i 2020. godini.

Za provedbu ovoga Zakona u 2019. godini u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcijama za 2019. i 2020. godinu (Narodne novine, broj 124/17) osigurano je 194.910.000,00 kn od čega je:

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije osiguralo iznos od 86.450.000,00 kn

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture osiguralo je iznos od 106.460.000,00 kn

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja iznos od 2.000.000,00 kn.

Nedostatna sredstva potrebna za provedbu ovoga Zakona u 2019. godini sveukupno iznose 12.340.000,00 kn od kojih na pozicijama Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije nedostaje iznos od 4.340.000,00 kn na pozicijama Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja nedostaje iznos od 8.000.000,00 kn

Sveukupno za provedbu ovoga Zakona u 2019. godini potrebna sredstva iznose 207.250.000,00 kuna.

U 2020. godini za provedbu ovoga Zakona u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcijama za 2019. i 2020. godinu (Narodne novine, broj 124/17) osiguran je iznos od 195.650.000,00 kn od kojeg je:

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije osiguralo iznos od 86.750.000,00 kn

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture iznos od 106.900.000,00 kn

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja iznos od 2.000.000,00 kn

Nedostatna sredstva potrebna za provedbu ovoga Zakona u 2020. godini sveukupno iznose 13.090.000,00 kn:

nedostatna sredstva Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u 2020. iznose 5.090.000,00 kn no uz planirane uštede od 5.000.000,00 kn ukupna nedostatna sredstva iznose 90.000,00 kn nedostatna sredstava Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja u 2020. iznose 8.000.000,00 kn

Sveukupno za provedbu ovoga Zakona u 2020. godini potrebna sredstva iznose 208.740.000,00 kuna odnosno uz planirane uštede Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, 203.740.000,00 kuna.

Navedena nedostatna sredstva potrebna za provedbu ovoga Zakona za 2019. i 2020. proračunsku godinu osigurat će se u okviru limita Razdjela 061 Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije kao i u okviru Razdjela 076 Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja na pozicijama Državne geodetske uprave a utvrđenih Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2019.-2021.

Fiskalni učinak na druge proračune:

– Jedinice područne (regionalne) samouprave sudjelovati će u izradi Planova razvoja otoka u sedam obalno-otočnih županija: Istarska županija, Primorsko-goranska županija, Ličko-senjska županija, Zadarska županija, Šibensko-kninska županija, Splitsko-dalmatinska županija i Dubrovačko-neretvanska županija što će se odraziti na njihove proračune. Procjena financijskog opterećenja svih županija zajedno je oko 650.000,00 kuna po proračunskoj godini (2020. i 2021.)

– Jedinice lokalne samouprave – 51 jedinica lokalne samouprave na otocima i 8 jedinica lokalne samouprave na kopnu nadležne za otoke u skladu s odredbom članka 26. ovog Zakona sudjelovat će u izradi Planova razvoja otoka a procijenjen njihov sveukupni trošak po proračunskoj godini (2020. i 2021.) iznosi oko 650.000,00 kuna

– Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost provodi mjeru gospodarenja otpadom na otocima

PRIJEDLOG ZAKONA O OTOCIMA

DIO PRVI

UVODNE ODREDBE

Predmet Zakona

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje način upravljanja razvojem hrvatskih otoka, zaštitom otoka i otočića u Jadranskom moru te poluotoka Pelješca (u daljnjem tekstu: otoci), određuje politika otočnog razvoja, tijela nadležna za upravljanje otočnim razvojem, razvrstavanje otoka u skupine i vrednovanje razvijenosti otoka, provedba, praćenje i izvještavanje o provedbi politike otočnog razvoja u svrhu učinkovitog korištenja sredstava državnog proračuna, fondova Europske unije i drugih izvora financiranja.

Članak 2.

Poluotok Pelješac u smislu ovog Zakona ima status otoka.

Interes Republike Hrvatske za osobitom zaštitom otoka

Članak 3.

S obzirom na interes Republike Hrvatske za osobitom zaštitom otoka, ovim se Zakonom uređuje način na koji se otočna dobra mogu upotrebljavati i iskorištavati te razvojna politika usmjerena na prevladavanje ograničenja kojima su otoci podvrgnuti.

Otoci kao područja s razvojnim posebnostima

Članak 4.

Otoci Republike Hrvatske područja su s razvojnim posebnostima određena zakonom kojim se uređuje upravljanje regionalnim razvojem Republike Hrvatske te im se određuje poseban planski i programski pristup nositelja politike područnog (regionalnog) i otočnog razvoja.

Značenje pojmova

Članak 5.

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona, te propisa i akata koji se donose na temelju ovoga Zakona, imaju sljedeće značenje:

1. otok – prirodno nastali dio kopna okružen morem, površine preko 1 km2

2. otočić – prirodno nastali dio kopna okružen morem, površine od 0,01 km2 do 1 km2

3. hrid – prirodno nastali dio kopna okružen morem, površine manje od 0,01 km2, vidljiv iznad površine mora

4. greben – prirodno nastali dio kopna okružen morem, površine manje od 0,01 km2, povremeno potopljen ispod površine mora

5. Registar otoka – je jedinstveni registar otoka, otočića i hridi u kojem su isti klasificirani po vanjskim karakteristikama i obilježjima i drugim parametrima bitnim za upravljanje, korištenje i čuvanje (naziv, geografski položaj, površina, teritorijalna nadležnost, naseljenost, gospodarski, infrastrukturni, suprastrukturni i okolišni pokazatelji)

6. premošteni otok – otok mostom povezan s kopnom

7. otočani – hrvatski i strani državljani koji imaju prebivalište na otocima ili na poluotoku Pelješcu te državljani država članica Europskog gospodarskog prostora i članovi njihovih obitelji s prijavljenim privremenim boravkom u Republici Hrvatskoj i koji najmanje 183 dana u jednoj godini borave na otocima ili poluotoku Pelješcu

8. obalno-otočne županije – jedinice područne (regionalne) samouprave na čijem se području nalaze otoci

9. održivi razvoj otoka – dugoročni proces unapređenja otočnog gospodarstva i otočne zajednice koji se ostvaruje prepoznavanjem, poticanjem i upravljanjem otočnim razvojnim potencijalom i korištenjem raspoloživih resursa uz najmanje moguće ugrožavanje prirodnih sustava

10. jedinica lokalne samouprave na otoku – jedinica lokalne samouprave čije se sjedište nalazi na otoku

11. otoci sa specifičnim položajem – otoci i dijelovi otoka kojima se sjedište jedinice lokalne samouprave nalazi na kopnu ili na drugom otoku

12. otočni razvojni dionici – otočni poslovni sektor te znanstvenici, zadruge i organizacije civilnog društva koje djeluju na otocima

13. otočni razvojni pokazatelji – skup otocima primjerenih geografskih, demografskih, gospodarskih, infrastrukturnih, suprastrukturnih i okolišnih pokazatelja kojima se određuje, prati i vrednuje ukupna razvijenost pojedinog otoka i tako oblikuje osnova za vođenje otočne razvojne politike

14. otočnost – skup geografskih, društvenih, povijesnih, gospodarskih i ekoloških posebnosti proizašlih iz potpune okruženosti morem. Iznimno se pojam otočnosti primjenjuje i na poluotok Pelješac.

15. pametni otok – otok koji se uz korištenje odgovarajućih alata i inovativnih rješenja razvija ekološki, društveno, tehnološki i ekonomski održivo, gradeći pri tom kružno gospodarstvo i povećavajući samodostatnost i otpornost na klimatske promjene; pametni otok je sastavnica ukupne prostorno-ekonomske razvojne politike jer se kao predložak može i treba koristiti za planiranje i promicanje razvoja održivih tehnologija koje se, jednom isprobane i uhodane u otočnim uvjetima, mogu u većem obujmu uvoditi i na kopnu

16. čista energija – energija dobivena iz obnovljivih izvora i visokoučinkovitih postrojenja, kao i biogoriva te druga sintetska goriva proizvedena iz obnovljivih izvora na održivi način

17. kružno gospodarstvo – gospodarstvo koje osigurava održivo gospodarenje resursima, a otpad svodi na najmanju moguću mjeru

18. Nacionalni plan razvoja otoka – srednjoročni akt strateškog planiranja razvoja otoka od nacionalnog značaja

19. Nacionalna razvojna strategija – dugoročni akt strateškog planiranja koji se donosi sukladno propisu kojim se uređuje područje strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske

20. otočni razvojni sporazum – dokument propisan posebnim zakonom kojim se uređuje upravljanje regionalnim razvojem Republike Hrvatske, a kojim se usuglašavaju prioriteti središnje i županijske razine i utvrđuju strateški projekti otočnog razvoja

21. otočni koordinator – fizička osoba koju zapošljava regionalni koordinator radi obavljanja poslova organiziranja, pokretanja i koordiniranja planova i projekata važnih za održivi razvoj otoka

22. regionalni koordinator – javna ustanova koja obavlja poslove od javnog interesa osnovana po posebnom zakonu kojim se uređuje regionalni razvoj Republike Hrvatske, s ciljem učinkovite koordinacije i poticanja regionalnog razvoja za područje jedinice područne (regionalne) samouprave

23. otočni razvojni projekt – projekt čiji je nositelj ministarstvo nadležno za otoke (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) i kojim se pridonosi postizanju razvojnih smjerova i strateških ciljeva definiranih u okviru Nacionalnog plana razvoja otoka, od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na otocima te akata povezanih s okvirom za gospodarsko upravljanje EU-a i s korištenjem fondova EU-a

24. otočni poslodavci – fizičke osobe-obrtnici, trgovac pojedinac i pravne osobe koje svoju registriranu djelatnost obavljaju na otocima, neovisno o svom sjedištu.

DIO DRUGI

HRVATSKO OTOČJE

Otoci, otočići, hridi i grebeni

Članak 6.

(1) Hrvatsko otočje je jedinstvena otočna geografska cjelina koja se sastoji od 78 otoka, 524 otočića te 642 hridi i grebena. Otoka, otočića, hridi i grebena ima ukupno 1.244 i sastavni su dio teritorija Republike Hrvatske.

(2) Popis otoka i otočića prikazan je u Prilogu 1 koji je sastavni dio ovoga Zakona.

(3) Ministarstvo ustrojava i vodi Registar otoka.

(4) Metodologiju ustrojavanja i vođenja Registra otoka propisuje ministar nadležan za otoke (u daljnjem tekstu: ministar) pravilnikom.

Razvrstavanje otoka

Članak 7.

U svrhu planiranja i provedbe programa, projekata, mjera i aktivnosti propisanih ovim Zakonom kao i drugim propisima koji se bave otočnom razvojnom politikom, otoci se razvrstavaju prema:

a. geografskom kriteriju i teritorijalnoj nadležnosti

b. udaljenosti od kopna

c. specifičnom položaju. 9

Razvrstavanje otoka po geografskom kriteriju i teritorijalnoj nadležnosti

Članak 8.

(1) Otoci se razvrstavaju po geografskom kriteriju i teritorijalnoj nadležnosti obalno-otočnih županija na sedam područja:

I. područje obuhvaća otoke Istarske županije: Sv. Nikola, Kuvrsada, Maškin, Sv. Andrija, Sv. Ivan na pučini, Sv. Katarina, Mali Brijun, Vanga (Krasnica), Veli Brijun i Porer

II. područje obuhvaća otoke Primorsko-goranske županije: Krk, Cres, Lošinj, Vele Srakane, Male Srakane, Susak, Unije, Ilovik i Rab

III. područje obuhvaća dio otoka Paga (Grad Novalja) koji pripada Ličko-senjskoj županiji

IV. područje obuhvaća otoke Zadarske županije: Pag – dio (Grad Pag, Općina Kolan i Općina Povljana), Vir, Ugljan, Pašman, Babac, Ošljak, Dugi Otok, Iž, Rava, Silba, Molat, Ist, Olib, Premuda, Vrgada, Sestrunj, Rivanj i Zverinac

V. područje obuhvaća otoke Šibensko-kninske županije: Murter, Prvić, Zlarin, Krapanj, Kaprije, Žirje i Kornati

VI. područje obuhvaća otoke Splitsko-dalmatinske županije: Brač, Čiovo, Šolta, Drvenik Veli, Drvenik Mali, Hvar, Vis i Biševo

VII. područje obuhvaća otoke Dubrovačko-neretvanske županije: Korčula, Mljet, Lastovo, Šipan, Lopud, Lokrum, Koločep i poluotok Pelješac.

(2) Područjima iz stavka 1. ovoga članka pripadaju i svi povremeno nastanjeni i nenastanjeni otoci i otočići koji katastarski pripadaju otocima iz stavka 1. ovoga članka.

Razvrstavanje otoka prema udaljenosti od kopna

Članak 9.

(1) Otoci se prema udaljenosti od kopna dijele na:

1. pučinske otoke – skupina otoka najudaljenijih od kopna

2. kanalske otoke – skupina otoka srednje udaljenosti od kopna

3. priobalne otoke – skupina otoka najbližih kopnu

4. premoštene otoke – skupina otoka mostom povezanih s kopnom.

(2) Pučinski otoci su: Unije, Vele Srakane, Male Srakane, Susak, Premuda, Ist, Molat, Dugi otok, Ilovik, Kornat, Žirje, Biševo, Vis, Lastovo, Prežba i svi povremeno nastanjeni i nenastanjeni otoci i otočići koji katastarski pripadaju navedenim otocima.

(3) Kanalski otoci su: Cres, Lošinj, Silba, Olib, Sestrunj, Zverinac, Rivanj, Iž, Rava, Kaprije, Hvar, Korčula, Mljet, Vrnik i svi povremeno nastanjeni i nenastanjeni otoci i otočići koji katastarski pripadaju navedenim otocima.

(4) Priobalni otoci su: Rab, Ugljan, Ošljak, Pašman, Babac, Vrgada, Prvić, Zlarin, Krapanj, Drvenik Mali, Drvenik Veli, Šolta, Brač, Šipan, Lopud, Koločep i svi povremeno nastanjeni i nenastanjeni otoci i otočići koji katastarski pripadaju navedenim otocima.

(5) Premošteni otoci su: Krk, Pag, Vir, Murter, Čiovo i poluotok Pelješac.

(6) Za svaku pojedinu skupinu otoka iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo može donijeti Program mjera kroz Otočni godišnji program u skladu s potrebama svake pojedine skupine otoka proizašlih zbog njihove udaljenosti od kopna.

(7) Kod donošenja Programa iz stavka 6. ovoga članka potrebno je uzeti u obzir poseban status otoka koji su unutar obuhvata nacionalnih parkova i/ili parkova prirode.

Otoci sa specifičnim položajem

Članak 10.

(1) Otoci i dijelovi otoka sa specifičnim položajem su:

Vele Srakane, Male Srakane, Ilovik, Susak, Unije i Cres-dio (u sastavu Grada Malog Lošinja); Premuda, Rava, Ist, Iž, Molat, Silba, Škarda i Olib (u sastavu Grada Zadra); Babac (u sastavu Općine Sv. Filip i Jakov); Zverinac i Lavdara (u sastavu Općine Sali); Vrgada (u sastavu Općine Pakoštane); Ošljak, Rivanj i Sestrunj (u sastavu Općine Preko); Prvić (u sastavu Grada Vodica); Kaprije, Krapanj, Zlarin i Žirje (u sastavu Grada Šibenika); Žutsko-sitsko otočje, Kornatsko otočje (u sastavu Općine Murter-Kornati); Čiovo-dio, Drvenik Veli i Drvenik Mali (u sastavu Grada Trogira); Čiovo-dio (u sastavu Grada Splita); Pakleni otoci (u sastavu Grada Hvara), Šćedro (u sastavu Općine Jelsa); Sveti Andrija i Biševo (u sastavu Grada Komiže); Veli Budikovac (u sastavu Grada Visa); Prežba (u sastavu Općine Lastovo); Vrnik (u sastavu Grada Korčule); Koločep, Šipan, Jakljan, Lokrum i Lopud (u sastavu Grada Dubrovnika).

(2) Za otoke iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo može donijeti Program mjera kroz Otočni godišnji program kako bi se ublažili nedostaci koji proizlaze iz specifičnog položaja ovih otoka u odnosu na sjedište jedinice lokalne samouprave u čijem se sastavu nalaze.

(3) Kod donošenja Programa iz stavka 2. ovoga članka potrebno je uzeti u obzir poseban status otoka i/ili dijelova otoka iz stavka 1. ovoga članaka koji su unutar obuhvata nacionalnih parkova i/ili parkova prirode.

Otočna urbana područja

Članak 11.

(1) Radi učinkovitijeg planiranja, usklađivanja i provedbe politike otočnog razvoja, ustrojavaju se otočna urbana područja.

(2) Otočna urbana područja su gradovi na otocima koji prema posljednjem popisu stanovništva imaju više od 2.000 stanovnika i/ili su u sustavu prostornog uređenja određeni kao subregionalna, odnosno područna i lokalna središta.

(3) Otočna urbana područja mogu uključivati i susjedne jedinice lokalne samouprave i njihove dijelove uz prethodnu suglasnost njihovih predstavničkih tijela.

(4) Strateški ciljevi razvoja otočnih urbanih područja ugrađuju se u Planove razvoja otoka iz članka 26. ovoga Zakona.

DIO TREĆI

RAZVIJENOST OTOKA

POGLAVLJE I.

OTOČNI RAZVOJNI POKAZATELJI

Vrednovanje razvijenosti otoka temeljem otočnih razvojnih pokazatelja

Članak 12.

(1) Uvažavajući otočnost, razvijenost otoka se vrednuje otočnim razvojnim pokazateljima.

(2) Svrha vrednovanja iz stavka 1. ovoga članka je određivanje stanja i smjera razvoja svakog pojedinog otoka sukladno vrijednostima njihovih otočnih razvojnih pokazatelja.

(3) Ministarstvo kontinuirano prati razvoj otoka i vrednuje njihovu razvijenost najmanje jednom u tri godine.

(4) Postupak vrednovanja iz stavka 1. ovoga članka provodi Ministarstvo.

(5) Tijela državne uprave i druga javnopravna tijela dužna su na zahtjev Ministarstva dostaviti podatke iz svojih očevidnika i drugih evidencija, potrebne za vrednovanje i praćenje stupnja razvijenosti otoka.

(6) Podatke o vrednovanju razvijenosti otoka Ministarstvo objavljuje na svojoj mrežnoj stranici.

(7) Otočne razvojne pokazatelje i postupak vrednovanja propisuje ministar pravilnikom.

Razvrstavanje nastanjenih otoka prema otočnim razvojnim pokazateljima

Članak 13.

(1) Nastanjeni otoci razvrstavaju se prema otočnim razvojnim pokazateljima u:

– I. skupinu koju čine nerazvijeni otoci

– II. skupinu koju čine manje razvijeni otoci

– III. skupinu koju čine razvijeni otoci.

(2) Posebnu skupinu otoka, koji se ne razvrstavaju na način iz stavka 1. ovoga članka, čine povremeno nastanjeni i nenastanjeni otoci.

(3) Povremeno nastanjene otoke čine otoci koji su nastanjeni u dužim i kraćim razdobljima tijekom godine zbog obavljanja poljoprivredne, ribarske, turističke, ugostiteljske, hotelijerske, svjetioničarske, duhovne, znanstveno-obrazovne i slične djelatnosti.

(4) Odluku o razvrstavanju otoka prema otočnim razvojnim pokazateljima donosi ministar nakon provedenog postupka vrednovanja iz članka 12. ovoga Zakona.

Otočno prioritetno područje

Članak 14.

(1) Radi učinkovitog planiranja, usklađivanja i provedbe politike otočnog razvoja te s ciljem fizičkog i gospodarskog razvoja i društveno-socijalne regeneracije otoka ustrojavaju se otočna prioritetna područja.

(2) Otočno prioritetno područje je područje na otocima svrstanim u skupine iz članaka 9., 10. i 13. ovoga Zakona.

(3) Strateški ciljevi razvoja otočnih prioritetnih područja ugrađuju se u Nacionalni plan razvoja otoka iz članka 25. ovoga Zakona i Planove razvoja otoka iz članka 26. ovoga Zakona.

POGLAVLJE II.

PRIMJENA OTOČNIH RAZVOJNIH POKAZATELJA

Otoci u planiranju i provođenju programa, mjera i aktivnosti tijela državne uprave i drugih javnopravnih tijela

Članak 15.

(1) Tijela državne uprave i druga javnopravna tijela dužna su prilikom planiranja i provođenja projekata, mjera i aktivnosti za razvoj otoka u upravnom području iz svoje nadležnosti, ovisno o prirodi projekta, mjere i aktivnosti te raspoloživim financijskim sredstvima, posebno voditi računa o njihovom učinku na razvoj otoka uzimajući u obzir vrijednosti otočnih razvojnih pokazatelja i razvrstavanje otoka iz članaka 9., 10. i 13. ovoga Zakona.

(2) Tijela državne uprave i druga javnopravna tijela, prilikom provođenja postupaka dodjeljivanja sredstava za projekte, mjere i aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka, uzet će u obzir vrijednosti otočnih razvojnih pokazatelja i razvrstavanje otoka iz članaka 9., 10. i 13. ovoga Zakona.

Briga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave o otocima

Članak 16.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju voditi posebnu brigu o otocima koji su obuhvaćeni njihovim područnim ustrojstvom pri provođenju postupaka dodjeljivanja sredstava za projekte, mjere i aktivnosti iz svoje nadležnosti te uzimati u obzir razvrstavanje otoka iz članaka 9., 10. i 13. ovoga Zakona.

DIO ČETVRTI

INSTITUCIONALNI OKVIR

Nositelj otočne politike

Članak 17.

Ministarstvo je nositelj politike otočnog razvoja.

Otočno vijeće

Članak 18.

(1) Radi savjetovanja pri izradi i provođenju programa, planova, projekata, mjera i aktivnosti održivog razvoja otoka ministar osniva Otočno vijeće kao svoje savjetodavno tijelo.

(2) Otočno vijeće čine:

a) predstavnici Hrvatskoga sabora

b) predstavnici tijela državne uprave i/ili nadležnih javnopravnih tijela

c) predstavnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u čijoj su nadležnosti otoci

d) otočni koordinatori

e) predstavnici otočnih razvojnih dionika

f) predstavnici znanstvene i stručne zajednice koji se bave otočnim razvojem.

(3) Ministar predsjedava radom Otočnog vijeća.

(4) Otočno vijeće sudjeluje u izradi Otočnog godišnjeg programa iz članka 27. ovoga Zakona.

(5) Otočno vijeće donosi Poslovnik o radu.

(6) Za svoj rad u otočnom vijeću, članovi Otočnog vijeća ne primaju naknadu.

(7) Administrativno-stručne poslove Otočnoga vijeća obavlja Ministarstvo.

(8) Broj članova Otočnog vijeća, način odabira članova i djelokrug rada Otočnog vijeća propisuje ministar pravilnikom.

Otočni koordinatori

Članak 19.

(1) Otočni koordinator je fizička osoba koju zapošljava regionalni koordinator radi obavljanja poslova organiziranja, pokretanja i koordiniranja planova i projekata važnih za održivi razvoj otoka.

(2) Otočni koordinator obavlja poslove iz stavka 1. ovoga članka u okviru propisanih poslova regionalnog koordinatora, sukladno posebnom propisu kojim se uređuje upravljanje regionalnim razvojem Republike Hrvatske, isključivo za otočno područje koje obuhvaća otok ili skupinu otoka koji se nalaze unutar obalno-otočne županije za koju je nadležan regionalni koordinator.

(3) Osim poslova iz stavka 2. ovoga članka, otočni koordinator, za otočno područje obavlja sljedeće poslove:

1. surađuje s Ministarstvom na poslovima strateškog planiranja i upravljanja razvojem otoka

2. obavlja upis otočnih razvojnih projekata u registar otočnih razvojnih projekata i dostavlja podatke u jedinstveni registar otočnih razvojnih projekata

3. sudjeluje u radu Otočnog vijeća

4. obavlja i druge poslove sukladno ovom Zakonu.

(4) Nadzor nad radom otočnih koordinatora obavlja Ministarstvo.

(5) Ministarstvo vodi jedinstveni registar otočnih razvojnih projekata kojim se objedinjuju registri otočnih razvojnih projekata iz stavka 3. točke 2. ovoga članka.

(6) Međusobne odnose te prava i obveze u vezi s osiguravanjem financiranja i drugih uvjeta potrebnih za rad otočnih koordinatora iz ovoga članka, Ministarstvo i regionalni koordinatori uredit će Sporazumom.

(7) Broj otočnih koordinatora za svaku obalno-otočnu županiju i obuhvat otočnog područja iz stavka 2. ovoga članka za svakog otočnog koordinatora utvrđuje se odlukom koju donosi ministar.

DIO PETI

CILJEVI RAZVOJA OTOKA

Održivi razvoj otoka

Članak 20.

(1) Održivi razvoj otoka pretpostavlja ostvarivanje općih ciljeva: stabilni gospodarski razvoj otoka, pravedna raspodjela socijalnih mogućnosti za sve otočane, zaštita otočnog okoliša i povećanje otpornosti na klimatske promjene.

(2) Na otocima će se poticati ulaganja u konkurentne i inovativne sektore koji su ekološki, prostorno, gospodarski, tehnološki i društveno održivi.

Katastar i zemljišne knjige na otocima

Članak 21.

(1) S ciljem održivog razvoja otoka sređivanje i usklađivanje katastra i zemljišnih knjiga na otocima smatra, se prioritetnim i od strateškog značaja.

(2) Sređivanje i usklađenje katastra i zemljišnih knjiga za područje otoka izvršit će nadležno tijelo državne uprave u skladu s posebnim propisima.

(3) Ministarstvo će u suradnji s ministarstvom nadležnim za poslove pravosuđa te Državnom geodetskom upravom izraditi i donijeti Državni program sređivanja i usklađenja katastra i zemljišnih knjiga na otocima.

Pametni otok

Članak 22.

(1) Ovim Zakonom se potiče i podupire održivi razvoj otoka kroz projekte koji se provode u skladu s jednom ili više odrednica Pametnog otoka kao što su:

1. aktivno sudjelovanje u prilagodbi i ublažavanju klimatskih promjena na lokalnoj razini

2. uvođenje i korištenje naprednih tehnologija radi osiguranja optimalnog upravljanja i korištenja lokalnih resursa i infrastrukture kroz različite poslovne modele

3. smanjenje upotrebe fosilnih goriva povećanjem održivog korištenja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti

4. promicanje održive mobilnosti na otocima

5. smanjenje i konačno uklanjanje nedostatka i oskudice vode primjenom nekonvencionalnih i pametnih načina upravljanja vodnim resursima

6. stvaranje područja bez odlaganja otpada promicanjem kružnog gospodarstva

7. očuvanje karakteristične prirodne i kulturne baštine otoka

8. diverzificiranje otočnog gospodarstva iskorištavanjem posebnosti otoka u stvaranju novih i inovativnih lokalnih djelatnosti

9. jačanje i promoviranje socijalne uključenosti, edukacije i participacije građana

10. prelazak na alternativne, dugoročne, održive i odgovorne oblike turizma na otocima.

(2) Projekti koji se provode u skladu s odrednicama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se prioritetnima za financiranje na natječajima koje provodi Ministarstvo te druga tijela državne uprave i druga javnopravna tijela iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Projekti iz stavka 1. ovoga članka moraju biti usklađeni s dokumentima prostornog uređenja i prostornim planovima.

Poticanje zadrugarstva na otocima

Članak 23.

(1) Ministarstvo nadležno za poduzetništvo donosi Program poticanja zadružnog poduzetništva za zadruge koje su osnovane u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje rad zadruga te imaju sjedište i djeluju i na području otoka, a koji uključuje modele poticanja zadrugarstva koje provodi Ministarstvo nadležno za poduzetništvo u suradnji s Ministarstvom i drugim tijelima državne uprave i lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(2) Ministarstvo nadležno za poduzetništvo dodjeljuje financijske potpore zadrugama na otocima kroz Program iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Sredstva za ostvarivanje financijske potpore iz stavka 2. ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu na proračunskoj stavci Ministarstva nadležnog za poduzetništvo.

Poticanje razvoja civilnog društva na otocima

Članak 24.

(1) U skladu s odrednicom Pametnog otoka iz članka 22. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona Ministarstvo potiče i stvara povoljno okruženje za razvoj civilnog društva na otocima jačajući ulogu i kapacitete organizacija civilnog društva i podržavajući njihovo umrežavanje.

(2) Ministarstvo donosi Program poticanja razvoja civilnog društva na otocima za organizacije civilnog društva koje su osnovane u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje civilno društvo te imaju sjedište i djeluju na području otoka, a koji uključuje modele poticanja organizacija civilnog društva koje provodi Ministarstvo.

(3) Ministarstvo dodjeljuje financijske potpore organizacijama civilnog društva na otocima kroz Program iz stavka 2. ovoga članaka.

(4) Sredstva za ostvarivanje financijske potpore iz stavka 3. ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu na proračunskoj stavci Ministarstva, a dodjeljuju se organizacijama civilnog društva iz stavka 2. ovoga članka.

(5) Pravilnik o provedbi Programa poticanja razvoja civilnog društva na otocima donosi ministar.

DIO ŠESTI

PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE

Nacionalni plan razvoja otoka

Članak 25.

(1) Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva, donosi Nacionalni plan razvoja otoka (u daljnjem tekstu: Nacionalni plan).

(2) Nacionalni plan definira provedbu ciljeva iz Nacionalne razvojne strategije u upravnom području razvoja otoka.

(3) Nacionalni plan sadrži sljedeća otočna programska područja:

a) prometno povezivanje (pomorski, cestovni i zračni prijevoz)

b) vodoopskrba i odvodnja

c) gospodarski razvoj i poduzetništvo

d) demografska obnova

e) poljoprivreda, ribarstvo i lovstvo

f) gospodarenje otpadom

g) zdravstvena zaštita i razvoj telemedicine

h) elektroničke komunikacijske mreže velikih brzina

i) zaštita prirode i okoliša

j) kultura i očuvanje kulturne baštine

k) predškolski odgoj, osnovno i srednjoškolsko obrazovanje i znanost

l) čista energija, energetika, obnovljivi izvori energije, ublaženje i prilagodba klimatskim promjenama

m) socijalna skrb

n) razvoj civilnog društva

o) turizam

p) stambeno zbrinjavanje

r) zaštita i korištenje malih povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i otočića.

(4) Programska područja Nacionalnog plana će u najvećoj mogućoj mjeri slijediti odrednice Pametnog otoka iz članka 22. ovoga Zakona.

(5) Nacionalni plan sadrži posebne ciljeve povezane s državnim proračunom i okvir je za oblikovanje programa, projekata, mjera i aktivnosti koji se odnose na otoke u provedbenim programima tijela državne uprave i drugih javnopravnih tijela.

(6) Nacionalni plan donosi se za razdoblje od sedam godina.

(7) Nacionalni plan mora biti usklađen s dokumentima prostornog uređenja.

Plan razvoja otoka

Članak 26.

(1) Predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave na otoku i jedinice lokalne samouprave u čijem je sastavu otok, sporazumno donose jedinstveni Plan razvoja otoka ili otočne skupine (u daljnjem tekstu: Plan razvoja otoka) u skladu s programskim područjima Nacionalnog plana iz članka 25. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) Izvršna tijela jedinica lokalne samouprave iz stavka 1. ovoga članka donose zajedničku odluku o nositelju izrade Plana razvoja otoka.

(3) Plan razvoja otoka obvezna je osnova određivanja razvojnih programa i projekata u postupku izrade Operativnog programa korištenja sredstva fondova Europske unije za razvoj otoka.

(4) Sredstva potrebna za izradu svakog pojedinog Plana razvoja otoka osigurat će u jednakim omjerima: Ministarstvo, jedinica područne (regionalne) samouprave i zajedno jedinice lokalne samouprave iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Metodologiju, postupak i rokove izrade Planova razvoja otoka propisuje ministar pravilnikom.

Otočni godišnji program

Članak 27.

(1) Otočni godišnji program donosi se na temelju Nacionalnog plana i u skladu s Planovima razvoja otoka te sadrži mjere, projekte i aktivnosti tijela državne uprave i drugih javnopravnih tijela na razini godine a vezanih uz otočni razvoj prema programskim područjima iz članka 25. stavka 3. ovoga Zakona, te izvore njihovog financiranja.

(2) Otočni godišnji program donosi ministar najkasnije 30. rujna tekuće godine za sljedeću godinu.

(3) Ministarstvo jednom godišnje izvješćuje Vladu Republike Hrvatske o provedbi Otočnog godišnjeg programa.

Otočni razvojni sporazum

Članak 28.

(1) Radi provedbe ovoga Zakona i učinkovite koordinacije politike otočnog razvoja, može se sklopiti otočni razvojni sporazum za područje najmanje tri jedinice područne (regionalne) samouprave sukladno teritorijalnoj nadležnosti iz članka 8. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Otočnim razvojnim sporazumom usuglašavaju se prioriteti otočnog razvoja državne i područne (regionalne) razine, utvrđuju se strateški projekti otočnog razvoja koji pridonose razvoju otoka za koji se sklapa otočni razvojni sporazum te se planiraju sredstva za njegovu provedbu.

(3) Otočni razvojni sporazum sklapaju Ministarstvo kao nositelj politike otočnog razvoja i jedinice područne (regionalne) samouprave iz stavka 1. ovoga članka za područje otoka za koje se otočni razvojni sporazum sklapa.

(4) Otočni razvojni sporazum se sklapa na temelju Planova razvoja otoka iz članka 26. ovoga Zakona.

(5) Na prijedlog Ministarstva, otočnom razvojnom sporazumu mogu se priključiti i druga tijela državne uprave i javnopravna tijela koja svojim djelovanjem mogu znatnije pridonijeti ostvarivanju ciljeva politike otočnog razvoja u području za koje se sklapa otočni razvojni sporazum.

(6) Obavljanje administrativnih i stručnih poslova vezanih uz pripremu otočnog razvojnog sporazuma koordinira Ministarstvo.

(7) Sadržaj te postupak izrade i sklapanja otočnog razvojnog sporazuma propisuje ministar pravilnikom.

DIO SEDMI

OTOČNA PRAVA

POGLAVLJE I.

PRAVA U SUSTAVU JAVNOG PRIJEVOZA

Sustav pomorskog, zračnog i cestovnog prometa

Članak 29.

(1) Javni putnički i putničko-teretni prijevoz u linijskom prometu između otoka i kopna i u međuotočnom prometu organizira se, usklađuje i unapređuje kao sustav pomorskog, zračnog i cestovnog prijevoza.

(2) Trajektne, brodske, brzobrodske i autobusne linije koje povezuju otočna naselja odnosno otoke s kopnom i otoke međusobno, kao i razmještaj, veličina, propusnost i rokovi izgradnje cesta, mostova, tunela, luka, pristana, letjelišta, zračnih luka i helidroma te izvori i načini financiranja razvoja sustava otočnog pomorskog, zračnog i cestovnog prijevoza utvrđuje se Nacionalnim planom.

Pravo na povlašteni javni pomorski prijevoz

Članak 30.

(1) Otočani imaju pravo na povlašteni javni pomorski prijevoz na svim linijama s obvezom javne usluge koje povezuju otoke s kopnom i otoke međusobno i na povlašteni javni pomorski prijevoz svojih vozila u skladu s posebnim propisima.

(2) Za potrebe ostvarivanja prava iz stavka 1. ovoga članka uspostavljen je informatički sustav javnog prijevoza za putnike i vozila (SEOP) koji je u vlasništvu Agencije za obalni linijski pomorski promet.

(3) Povlašteni prijevoz putnika i vozila otočana iz stavka 1. ovoga članka i visinu povlastice, uspostavu informatičkog sustava javnog prijevoza iz stavka 2. ovoga članka, razvrstavanje linija javnog prijevoza, utvrđivanje, usklađivanje i objavu redova plovidbe, cijene usluga u javnom pomorskom prijevozu i osiguranje sredstava za obavljanje javnog prijevoza regulira središnje tijelo državne uprave nadležno za pomorski prijevoz i Agencija za obalni linijski pomorski promet.

Pravo na povlašteni javni otočni cestovni prijevoz

Članak 31.

(1) Cijene javnog cestovnog prijevoza na linijama koje povezuju otok s kopnom i otoke međusobno te cijene javnog otočnog cestovnog prijevoza za otočane ne smiju biti veće od cijene prijevoza na linijama iste udaljenosti u javnom cestovnom prijevozu matične obalno-otočne županije.

(2) Pravo na besplatan javni otočni cestovni prijevoz imaju sljedeće kategorije otočana:

– djeca do navršene osme godine starosti

– učenici i studenti

– umirovljenici

– otočani stariji od 65 godina

– osobe s invaliditetom i osoba koja je u pratnji osobe s invaliditetom.

(3) Osim kategorija otočana iz stavka 2. ovoga članka, pravo na besplatan javni otočni cestovni prijevoz imaju:

– učenici i studenti koji se školuju odnosno studiraju na otoku

– korisnici domova za starije i nemoćne osobe na otocima.

(4) Osobe s invaliditetom iz stavka 2. ovoga članka koje nisu u mogućnosti koristiti javni otočni cestovni prijevoz imaju pravo na novčanu naknadu za nadoknadu troškova vlastitog prijevoza.

(5) Sredstva za ostvarivanje prava iz ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu na proračunskoj stavci Ministarstva, a dodjeljuju se javnim cestovnim prijevoznicima kao i osobama s invaliditetom iz stavaka 2. i 4. ovoga članka.

(6) Visinu i način ostvarivanja prava iz ovoga članka propisuje ministar pravilnikom.

Pravo na povlašteni prijelaz mosta

Članak 32.

(1) Otočani te fizičke osobe-obrtnici i pravne osobe koje imaju sjedište na premoštenom otoku, odnosno na otoku koji je s premoštenim otokom povezan brodom i/ili trajektom, pri prijelazu mosta vlastitim vozilom svih kategorija ne plaćaju cestarinu.

(2) Sredstva za ostvarivanje prava iz ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu na proračunskoj stavci ministarstva nadležnog za promet i infrastrukturu, a dodjeljuju se pravnoj osobi koja upravlja mostom.

(3) Način ostvarivanja prava na oslobođenje od plaćanja cestarine za uporabu mosta propisuje pravilnikom ministar nadležan za promet i infrastrukturu, uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za financije i ministra.

POGLAVLJE II.

PRAVO NA PITKU VODU

Izjednačavanje cijene pitke vode na otoku s cijenom na kopnu

Članak 33.

(1) S ciljem poboljšanja uvjeta života te opskrbe otočnog stanovništva i otočnog gospodarstva vodom, otočna naselja ili dijelovi naselja koja nisu spojena na vodoopskrbni sustav imaju pravo na opskrbu pitkom vodom.

(2) Otočanin, stanovnik naselja iz stavka 1. ovoga članka, ima pravo na opskrbu pitkom vodom u količini do najviše 45 m3 godišnje odnosno do najviše 5 m3 mjesečno, po cijeni koja je jednaka cijeni vode vodoopskrbnog područja kojem pripada.

(3) Za količine vode koja prelazi količinu iz stavka 2. ovoga članka, otočanin, stanovnik naselja iz stavka 1. ovoga članka plaća opskrbu pitkom vodom po stvarnoj cijeni vodoopskrbnog područja kojem pripada.

(4) Fizička osoba–obrtnik, trgovac pojedinac i pravna osoba, registrirana za gospodarsku djelatnost, koja tu djelatnost obavlja u naselju iz stavka 1. ovoga članka, ima pravo na opskrbu pitkom vodom po subvencioniranoj cijeni do maksimalno 50% razlike između stvarne cijene vode i cijene vode vodoopskrbnog područja kojem pripada.

(5) Poslovi opskrbe pitkom vodom obavljaju se sukladno odredbama posebnih propisa.

(6) Isporučitelj vodne usluge javnu vodoopskrbu vrši brodovima vodonoscima i/ili autocisternama za otočna naselja ili dijelove naselja iz stavka 1. ovoga članka.

(7) Odredbe ovoga članka provode se ovisno o mogućnostima i sukladno osiguranim sredstvima u državnom proračunu na proračunskoj stavci Ministarstva, a koja se dodjeljuju isporučitelju vodne usluge iz stavka 2. ovoga članka.

(8) Način i postupak izračuna cijene vode za korisnike iz stavaka 2. i 4. ovoga članka i postupak ostvarivanja prava iz ovoga članka propisuje ministar pravilnikom.

POGLAVLJE III.

EVIDENCIJA I PRAĆENJE OTOČNIH PRAVA

Otočna iskaznica

Članak 34.

(1) Otočna iskaznica je javna isprava čije se izdavanje uređuje posebnim zakonom kojim se uređuje javni prijevoz u obalnom linijskom pomorskom prometu, a koristi se kao sredstvo elektroničke autentikacije za pristup sustavu otočnih prava, povlastica i mjera koje se provode temeljem ovoga Zakona ili drugih propisa.

(2) Ministarstvu se omogućava evidencija i praćenje korištenja otočnih prava, povlastica i mjera iz stavka 1. ovoga članka kroz informacijski sustav otočnih prava (u daljnjem tekstu: ISOP) koji će biti odgovarajuće povezan sa sustavom iz članka 30. stavka 2. ovoga Zakona, te nadzor nad korištenjem financijskih sredstava namijenjenih ostvarivanju otočnih prava, povlastica i mjera koje se provode temeljem ovoga Zakona.

(3) Sredstva za uspostavu ISOP-a osiguravaju se u državnom proračunu na proračunskoj stavci Ministarstva.

DIO OSMI

GOSPODARSKI RAZVOJ OTOKA

Poticanje djelatnosti od značaja za gospodarski razvoj otoka

Članak 35.

(1) Djelatnosti koje su od značaja za gospodarski razvoj otoka koje podupire država, poglavito su: proizvodnja bilja na postojećim i novim nasadima na otvorenom i u zaštićenim prostorima (maslinarstvo, vinogradarstvo, voćarstvo, berba i prerada samoniklog bilja, uzgoj i prerada aromatičnog i ljekovitog bilja, povrćarstvo), ekstenzivno i poluintenzivno ovčarstvo i kozarstvo te pčelarstvo, s posebnom naglaskom na proizvodnju i preradu proizvoda u sklopu sustava kvalitete i ekološkog uzgoja; proizvodnja i prerada proizvoda s oznakom „Hrvatski otočni proizvod“; školjkarstvo, ulov plave ribe, a na području vanjskog ribolovnog mora i bijele ribe, mrijest, uzgoj i prerada ribe i drugih morskih organizama; tradicijski ribolov; trgovina svježom i prerađenom ribom; ronilaštvo; uzgoj, selektivno i kontrolirano vađenje, obrada i konfekcioniranje koralja i spužvi; uzgoj, selektivno i kontrolirano vađenje, obrada i konfekcioniranje koralja i spužvi uvažavajući odredbe donesene posebnim propisima iz područja zaštite prirode i okoliša te mjere iz relevantnih strateških dokumenata; eksploatacije mineralnih sirovina za potrebe klesarstva i građevinarstva; klesarstvo; eksploatacija morske soli; jedrarstvo; proizvodnja ribarskih alata; lončarstvo; izrada posebnih otočnih suvenira; čuvanje i obnova materijalnih i nematerijalnih kulturnih dobara; turizam održivih razmjera u novim i postojećim obnovljenim i prenamijenjenim objektima; ekoturizam; kulturni turizam i ostali selektivni oblici turističke ponude, zdravstveni turizam; tradicionalna gradnja koja uključuje upotrebu kamena kao građevnog materijala; mala brodogradnja, proizvodnja brodske opreme i remont brodova; djelatnosti koje uključuju znanstveno-tehnološka istraživanja i upotrebu visokih tehnologija; informatička djelatnost; okolišu prikladna industrijska proizvodnja završnog stupnja prerade i proizvodnja gotovih industrijskih proizvoda; proizvodnja i korištenje obnovljivih izvora energije na otocima i u moru; pomorski, otočni cestovni i zračni prijevoz; tradicijski obrt; umjetničke radionice, radionice za obnovu kulturne baštine, djelatnost socijalne skrbi i zdravstva, djelatnost humanitarnih organizacija i organizacija civilnog društva te sve djelatnosti koje se provode na temelju odrednica pametnog otoka iz članka 21. ovoga Zakona i druge djelatnosti koje će se definirati u Nacionalnom planu iz članka 24. ovoga Zakona.

(2) Djelatnosti navedene u stavku 1. ovoga članka planiraju se i provode sukladno uvjetima i ograničenjima određenim posebnim propisima iz područja prostornog uređenja i zaštite okoliša i prirode i drugim propisima.

Hrvatski otočni proizvod

Članak 36.

(1) Ministarstvo je nositelj Programa „Hrvatski otočni proizvod“.

(2) Cilj Programa „Hrvatski otočni proizvod“ je poticanje proizvodnje i plasmana te promocija izvornih i inovativnih otočnih proizvoda, tradicije i baštine.

(3) Ministarstvo dodjeljuje oznaku kvalitete „Hrvatski otočni proizvod“ otočnim proizvodima te baštini koja čuva otočnu tradiciju i identitet iz stavka 2. u skladu s Programom iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Način provođenja mjera i aktivnosti Programa „Hrvatski otočni proizvod“ propisuje ministar pravilnikom.

Poticanje konkurentnosti i rasta poduzetništva na otocima

Članak 37.

(1) Otočni poslodavci jednom godišnje mogu ostvariti pravo na potpore za djelatnosti koje su od značaja za gospodarski razvoj otoka iz članka 35. ovoga Zakona.

(2) Potpore iz stavka 1. ovoga članka dodjeljuju se otočnim poslodavcima u svrhu poticanja konkurentnosti i rasta poduzetništva na otocima za mjeru pokretanja gospodarske aktivnosti i mjeru očuvanja radnih mjesta.

(3) Visina potpora dodjeljuje se sukladno razvrstavanju otoka iz članka 13. ovoga Zakona.

(4) Visine potpora za otočne poslodavce koji obavljaju svoju djelatnost na otocima iz članka 13. ovoga Zakona iznose:

I. skupina otoka – 100%-tni iznos potpora

II. skupina otoka – 75%-tni iznos potpora

III. skupina otoka – 45%-tni iznos potpora 24

(5) Financijska sredstva za potpore iz stavka 1. ovoga članka dodjeljuju se sukladno osiguranim sredstvima u državnom proračunu na proračunskoj stavci Ministarstva.

(6) Način ostvarivanja prava na potpore iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom u skladu s važećim propisima o državnim potporama.

Divljač i invazivne strane životinjske vrste na otocima

Članak 38.

(1) Zbog ugrožavanja sigurnosti ljudi, domaćih životinja i imovine, na otocima se zabranjuje uvođenje, te se može dozvoliti uklanjanje, svih životinjskih vrsta koje su definirane posebnim propisom kao invazivne strane vrste, na način i u skladu s tim propisom.

(2) Jedinice područne (regionalne) samouprave najmanje jednom godišnje izvješćuju Ministarstvo o mjerama i radnjama koje se provode na temelju lovnogospodarske osnove koja se donosi po posebnom propisu, a odnosi se na gospodarenje divljači i lovištima na otocima.

Eksploatacija mineralnih sirovina na otocima

Članak 39.

Na otocima je za potrebe održivog razvoja dozvoljena eksploatacija mineralnih sirovina u skladu s prostornim planovima.

Gospodarenje otpadom na otocima

Članak 40.

(1) Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost može sufinancirati prihvatljive troškove prijevoza otpada s otoka na kopno u visini sredstava koja su utvrđena općim aktima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

(2) Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost može sufinancirati i prihvatljive troškove izgradnje i opremanja građevina za gospodarenje otpadom na otocima koje su u sustavu centara za gospodarenje otpadom (pretovarne stanice) te koje su od lokalnog/regionalnog interesa (reciklažna dvorišta, sortirnice, sanacije odlagališta otpada i sl.).

DIO DEVETI

PRAVO PRVOKUPA

Pravo prvokupa Republike Hrvatske

Članak 41.

(1) Republika Hrvatska ima pravo prvokupa nekretnina koje se nalaze na malim, povremeno nastanjenim i nenastanjenim otocima definiranim u Državnom programu zaštite i korištenja povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka, otočića i okolnog mora kojeg donosi Vlada Republike Hrvatske.

(2) Vlasnik nekretnine iz stavka 1. ovoga članka koji namjerava takvu nekretninu prodati, dužan je dostaviti pisanu ponudu za prodaju nekretnine nadležnom tijelu za upravljanje imovinom Republike Hrvatske.

(3) Vlasnik nekretnine dužan je u ponudi navesti naziv otoka na kojemu se nekretnina nalazi, uvjete prodaje i cijenu, uz ponudu priložiti izvod iz zemljišnih i drugih javnih knjiga, izvadak iz katastra zemljišta i kopiju katastarskog plana te izjavu ovjerenu kod javnog bilježnika kojom pod kaznenom i materijalnom odgovornošću jamči zaštitu od evikcije.

(4) Pravo prvokupa na nekretnine iz stavka 1. ovoga članka, odnosi se i na njihovo otuđenje na temelju sporazuma o razvrgnuću ili pravomoćne odluke suda o razvrgnuću, unošenjem nekretnine kao uloga u trgovačko društvo, u postupcima podjele društva kapitala, u ovršnim i stečajnim postupcima kao i u postupcima stjecanja fiducijalnog vlasništva.

(5) Pravo prvokupa na nekretnine iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na njihovo otuđenje na temelju darovnih ugovora, osim u slučaju kada su darovatelj i obdarenik svrstani u prvi nasljedni red. Ukoliko vlasnik nekretnine namjerava darovati nekretninu iz stavka 1. ovoga članka osobi koja nije svrstana u prvi nasljedni red, dužan je dostaviti pisanu ponudu za prodaju nekretnine po cijeni utvrđenoj po ovlaštenom sudskom vještaku sukladno posebnom propisu, nadležnom tijelu za upravljanje imovinom Republike Hrvatske..

(6) Nadležno tijelo za upravljanje imovinom Republike Hrvatske dužno je pisanim putem obavijestiti vlasnika nekretnine o prihvaćanju ili neprihvaćanju ponude u roku od tri mjeseca od dana primitka ponude. Ukoliko protekom roka vlasnik nekretnine ne primi pisanu obavijest o prihvaćanju ponude smatrat će se da ponuda nije prihvaćena.

(7) Nadležno tijelo za upravljanje imovinom Republike Hrvatske donosi odluku iz stavka 6. ovoga članka kojom prihvaća ponudu iz stavka 3. ili stavka 5. ovoga članka na temelju mišljenja Ministarstva, ministarstva nadležnog za poslove financija, ministarstva nadležnog za poslove kulture i ministarstva nadležnog za poslove pomorstva te je donesenu odluku dužno dostaviti vlasniku nekretnine i Ministarstvu u roku od 15 dana od dana donošenja.

(8) Ministarstvo, daje mišljenje iz stavka 7. ovoga članka na temelju Državnog programa iz stavka 1. ovoga članka.

(9) Financijska sredstva za izradu Državnog programa zaštite i korištenja povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka, otočića i okolnog mora osiguravaju se u državnom proračunu na proračunskoj stavci Ministarstva.

Dostavljanje ponude jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave

Članak 42.

(1) Ako ponuda iz članka 41. stavka 3., odnosno stavka 5. ovoga Zakona, ne bude prihvaćena u roku iz članka 41. stavka 6. ovoga Zakona, vlasnik nekretnine je dužan dostaviti ponudu pod istim uvjetima jedinici područne (regionalne) samouprave koja je dužna donijeti odluku o prihvaćanju ili neprihvaćanju ponude u roku od 30 dana.

(2) Ukoliko protekom roka iz stavka 1. ovoga članka vlasnik nekretnine ne primi pisanu obavijest o prihvaćanju ponude smatrat će se da jedinica područne (regionalne) samouprave nije prihvatila ponudu. U tom slučaju vlasnik nekretnine je dužan dostaviti ponudu jedinici lokalne samouprave koja je dužna donijeti odluku o prihvaćanju ili neprihvaćanju ponude u roku od 30 dana.

(3) Ako protekom roka iz stavka 2. ovoga članka vlasnik nekretnine ne primi pisanu obavijest o prihvaćanju ponude smatrat će se da ponuda nije prihvaćena. U tom slučaju vlasnik može nekretninu prodati drugoj osobi po cijeni koja nije niža od cijene navedene u ponudi i pod uvjetima koji za kupca nisu povoljniji od uvjeta koje sadrži ponuda iz članka 41. stavka 2. ovoga Zakona, odnosno može nekretninu darovati osobi koja nije svrstana u prvi nasljedni red.

(4) Ništetan je ugovor o kupoprodaji ili druga raspoložba sklopljena protivno članku 41. ovoga Zakona i stavcima 1. i 3. ovoga članka.

Nedopuštenost prodaje

Članak 43.

(1) Nekretnina iz članka 41. stavka 1. ovoga Zakona koja je prva čestica do mora ili prva čestica do obalne čestice ne smije biti predmetom prodaje dok se ne utvrdi granica pomorskog dobra sukladno posebnom zakonu.

(2) Ništetan je ugovor o kupoprodaji sklopljen protivno odredbi stavka 1. ovoga članka.

Gospodarenje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske

Članak 44.

(1) Nije dopušteno otuđenje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje se nalaze na povremeno nastanjenim i nenastanjenim otocima i otočićima.

(2) Gospodarenje nekretninama iz stavka 1. ovoga članka provodi se zakupom ili koncesijom, osnivanjem prava građenja ili prava služnosti sukladno odredbama posebnog propisa.

DIO DESETI

PROVEDBA ZAKONA

Nadzor

Članak 45.

(1) Ovaj Zakon provode nadležna ministarstva svako u skladu sa svojim djelokrugom utvrđenim zakonom.

(2) Nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavlja Ministarstvo.

DIO JEDANAESTI

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Izvršenje zabilježbe

Članak 46.

(1) Državna geodetska uprava je dužna u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona dostaviti nadležnom općinskom sudu podatke i dokumentaciju o katastarskim česticama za nekretnine na otocima iz članka 41. stavka 1. i članka 44. stavka 1. ovoga Zakona, koji će po službenoj dužnosti izvršiti uknjižbu ili predbilježbu prava prvokupa u korist Republike Hrvatske i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na nekretninama u vlasništvu drugih osoba i zabilježbu zabrane otuđenja na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(2 U svrhu izvršenja zabilježbe, odnosno uknjižbe ili predbilježbe iz stavka 1. ovoga članka ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa u suradnji s Državnom geodetskom upravom dužni su izvršiti ažuriranje stvarnog stanja, reambulaciju i katastarsku izmjeru nekretnina na otocima iz članka 41. stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Sredstva potrebna za izvršavanje obveza propisanih stavkom 2. ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu.

Donošenje provedbenih propisa, plana i programa

Članak 47.

(1) Pravilnike iz članka 6. stavka 4., članka 12. stavka 7., članka 18. stavka 8., članka 24. stavka 5., članka 26. stavka 5., članka 28. stavka 7., članka 31. stavka 6., članka 33. stavka 8., članka 36. stavka 4., članka 37. stavka 4. ovoga Zakona donijet će ministar u roku od 180 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Pravilnik iz članka 32. stavka 3. ovoga Zakona donijet će ministar nadležan za promet i infrastrukturu, uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za financije i ministra u roku od 180 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Odluku iz članaka 19. stavka 7. ovoga Zakona donijet će ministar u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(4) Nacionalni plan razvoja otoka donijet će Vlada Republike Hrvatske u roku od 12 mjeseci od dana donošenja Nacionalne razvojne strategije.

(5) Državni program zaštite i korištenja povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka, otočića i okolnog mora iz članka 41. stavka 1. ovoga Zakona donijet će Vlada Republike Hrvatske u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(6) Državni program sređivanja i usklađenja katastra i zemljišnih knjiga na otocima iz članka 21. stavka 3. ovoga Zakona donijet će Vlada Republike Hrvatske u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(7) Program iz članka 23. stavka 1. donijet će ministar nadležan za poduzetništvo, Program iz članka 24. stavka 2. ovoga Zakona donijet će ministar u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(8) Planove razvoja otoka iz članka 26. ovoga Zakona donijet će predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave u roku od 180 dana od dana donošenja Nacionalnog plana razvoja otoka.

Provedbeni propisi i program koji ostaju na snazi

Članak 48.

Do stupanja na snagu provedbenih propisa i programa iz članka 47. stavaka 1., 2. i 4. ovoga Zakona ostaju na snazi slijedeći provedbeni propisi i program doneseni na temelju Zakona o otocima (Narodne novine, br. 34/99, 149/99, 32/02 i 33/06):

– Uredba o uvjetima, visini i načinu ostvarivanja prava dodjele državnih potpora male vrijednosti otočnim poslodavcima za očuvanje radnih mjesta (Narodne novine, br. 77/06 i 66/07)

– Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinu ostvarivanja prava na besplatni javni otočni cestovni prijevoz (Narodne novine, br. 82/07 i 35/11)

– Pravilnik o postupku i načinu provedbe opskrbe otočnih kućanstava pitkom vodom brodom vodonoscem ili cestovnim vozilom (Narodne novine, broj 35/11)

– Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinu označavanja proizvoda oznakom „Hrvatski otočni proizvod“ (Narodne novine, broj 47/07)

– Pravilnik o oslobađanju plaćanja mostarine (Narodne novine, broj 72/16)

– Državni program zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora

– Državni program uređenja posjedovne i vlasničko pravne evidencije (katastra i zemljišnih knjiga) na otocima (Narodne novine, broj 7/00).

Prestanak važenja propisa

Članak 49.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o otocima (Narodne novine, br. 34/99, 149/99, 32/02 i 33/06).

Stupanje na snagu

Članak 50.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.

PRILOG 1

POPIS OTOKA I OTOČIĆA Redni broj
Naziv otoka/otočića
Geografska površina (m2)
Podjela otok/

otočić
Županija
Jedinica lokalne samouprave

(teritorijalno nadležna za otok/otočić)
1.
CRES
405.705.293
otok
PGŽ
Grad Cres i Grad Mali Lošinj
2.
KRK
405.218.994
otok
PGŽ
Općina Baška, Općina Dobrinj, Grad Krk, Općina Malinska-Dubašnica, Općina Omišalj, Općina Punat i Općina Vrbnik
3.
BRAČ
395.438.030
otok
SDŽ
Općina Bol, Općina Milna, Općina Nerežišća, Općina Postira, Općina Pučišća, Općina Selca, Grad Supetar i Općina Sutivan
4.
HVAR
297.376.802
otok
SDŽ
Grad Hvar, Općina Jelsa, Grad Stari Grad i Općina Sućuraj
5.
PAG
284.181.553
otok
ZŽ i LSŽ
Općina Kolan, Grad Novalja, Grad Pag i Općina Povljana
6.
KORČULA
271.466.109
otok
DNŽ
Općina Blato, Grad Korčula, Općina Lumbarda, Općina Smokvica i Općina Vela Luka
7.
DUGI OTOK
113.305.339
otok
ZŽ
Općina Sali
8.
MLJET
98.015.857
otok
DNŽ
Općina Mljet
9.
VIS
89.721.921
otok
SDŽ
Grad Komiža i Grad Vis
10.
RAB
86.115.120
otok
PGŽ
Općina Lopar i Grad Rab
11.
LOŠINJ
74.366.091
otok
PGŽ
Grad Mali Lošinj
12.
PAŠMAN
60.110.056
otok
ZŽ
Općina Pašman i Općina Tkon
13.
ŠOLTA
58.176.475
otok
SDŽ
Općina Šolta
14.
UGLJAN
51.049.186
otok
ZŽ
Općina Kukljica, Općina Kali i Općina Preko
15.
LASTOVO
40.823.785
otok
DNŽ
Općina Lastovo
16.
KORNAT
32.463.820
otok
ŠKŽ
Općina Murter-Kornati
17.
ČIOVO
28.127.899
otok
SDŽ
Općina Okrug, Grad Split i Grad Trogir
18.
OLIB
26.142.083
otok
ZŽ
Grad Zadar
19.
MOLAT
22.178.022
otok
ZŽ
Grad Zadar
20.
VIR
22.075.764
otok
ZŽ
Općina Vir
21.
MURTER
17.577.982
otok
ŠKŽ
Općina Murter-Kornati i Općina Tisno
22.
UNIJE
16.875.910
otok
PGŽ
Grad Mali Lošinj
23.
IŽ
16.513.234
otok
ZŽ
Grad Zadar
24.
ŠIPAN
16.223.399
otok
DNŽ
Grad Dubrovnik
25.
SESTRUNJ
15.124.115
otok
ZŽ
Općina Preko
26.
ŽIRJE
15.079.719
otok
ŠKŽ
Grad Šibenik
27.
ŽUT
14.827.419
otok
ŠKŽ
Općina Murter-Kornati (Žutsko-Sitsko otočje)
28.
SILBA
14.270.576
otok
ZŽ
Grad Zadar
29.
PRVIĆ
12.756.459
otok
PGŽ
Općina Baška
30.
DRVENIK VELI
11.696.248
otok
SDŽ
Grad Trogir
31.
IST
9.734.200
otok
ZŽ
Grad Zadar
32.
PREMUDA
8.665.480
otok
ZŽ
Grad Zadar
33.
PLAVNIK
8.637.122
otok
PGŽ
Grad Krk
34.
MAUN
8.502.796
otok
ZŽ
Grad Pag

35.
ŠĆEDRO
8.367.461
otok
SDŽ
Općina Jelsa
36.
ZLARIN
8.047.620
otok
ŠKŽ
Grad Šibenik
37.
KAPRIJE
7.119.324
otok
ŠKŽ
Grad Šibenik
38.
SV. GRGUR
6.376.875
otok
PGŽ
Općina Lopar
39.
BIŠEVO
5.915.335
otok
SDŽ
Grad Komiža
40.
VELI BRIJUN
5.722.615
otok
IŽ
Općina Fažana (Nacionalni park Brijuni)
41.
ILOVIK
5.508.490
otok
PGŽ
Grad Mali Lošinj
42.
SV. KLEMENT
5.275.844
otok
SDŽ
Grad Hvar
43.
DOLIN
4.611.518
otok
PGŽ
Grad Rab
44.
GOLI
4.538.711
otok
PGŽ
Općina Lopar
45.
LOPUD
4.377.318
otok
DNŽ
Grad Dubrovnik
46.
SV. ANDRIJA/

SVETAC
4.193.858
otok
SDŽ
Grad Komiža
47.
ZVERINAC
4.177.872
otok
ZŽ
Općina Sali
48.
SUŠAC
4.025.460
otok
DNŽ
Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)
49.
ŠKARDA
3.782.313
otok
ZŽ
Grad Zadar
50.
SUSAK
3.771.587
otok
PGŽ
Grad Mali Lošinj
51.
RAVA
3.633.862
otok
ZŽ
Grad Zadar
52.
RIVANJ
3.615.315
otok
ZŽ
Općina Preko
53.
DRVENIK MALI
3.427.341
otok
SDŽ
Grad Trogir
54.
KAKAN
3.388.606
otok
ŠKŽ
Grad Šibenik
55.
ZMAJAN
3.300.754
otok
ŠKŽ
Grad Vodice
56.
JAKLJAN
3.066.225
otok
DNŽ
Grad Dubrovnik
57.
PREŽBA
2.809.440
otok
DNŽ
Općina Lastovo
58.
TIJAT
2.779.724
otok
ŠKŽ
Grad Vodice
59.
PIŠKERA
2.668.046
otok
ŠKŽ
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)
60.
ZEČA
2.549.702
otok
PGŽ
Grad Cres
61.
KOLOČEP
2.439.119
otok
DNŽ
Grad Dubrovnik
62.
PRVIĆ (ŠIBENIK)
2.407.033
otok
ŠKŽ
Grad Vodice
63.
VRGADA
2.315.344
otok
ZŽ
Općina Pakoštane
64.
LAVDARA
2.272.293
otok
ZŽ
Općina Sali
65.
TUN VELI
2.210.428
otok
ZŽ
Općina Sali
66.
ŠKRDA
2.052.868
otok
LSŽ
Grad Novalja
67.
LEVRNAKA
1.833.883
otok
ŠKŽ
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)
68.
LAVSA
1.756.113
otok
ŠKŽ
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)
69.
SIT
1.770.660
otok
ŠKŽ
Općina Murter-Kornati (Žutsko-Sitsko otočje)
70.
KURBA VELA
1.736.793
otok
ŠKŽ
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)
71.
MRČARA
1.451.178
otok
DNŽ
Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)
72.
ARTA VELA
1.279.995
otok
ŠKŽ
Općina Murter-Kornati
73.
VELE SRAKANE
1.182.335
otok
PGŽ
Grad Mali Lošinj
74.
KATINA
1.128.527
otok
ZŽ
Općina Sali (Park prirode Telašćica)
75.
PLANIK
1.091.094
otok
ZŽ
Grad Zadar
76.
MALI BRIJUN
1.074.577
otok
IŽ
Općina Fažana (Nacionalni park Brijuni)
77.
VELE ORJULE
1.055.151
otok
PGŽ
Grad Mali Lošinj
78.
SMOKVICA VELA
1.045.722
otok
ŠKŽ
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)
79.
BADIJA
970.827
otočić
DNŽ
Grad Korčula
80.
SV. PETAR
956.393
otočić
PGŽ
Grad Mali Lošinj
81.
ŽIŽANJ
927.544
otočić
ZŽ
Općina Tkon
82.
OLIPA
902.754
otočić
DNŽ
Grad Dubrovnik
83.
ŠKULJ
881.017
otočić
ŠKŽ
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)
84.
GANGARO
793.351
otočić
ZŽ
Općina Tkon
85.
BABAC
787.240
otočić
ZŽ
Općina Sv. Filip i Jakov
86.
KOLUDARC
783.666
otočić
PGŽ
Grad Mali Lošinj