Cultural landscape of the Velebit- Field surveys of the Sub-Velebit coast in 2017

Ana Konestra Vedrana Glavaš Asja Tone Paula Androić Gračanin Nera Šegvić

U sklopu projekta „Velebit — Kulturni krajolik Podvelebitske Like“ reambulirano je devet lokaliteta i nekoliko pozicija — potencijalnih arheoloških nalazišta — koji se nalaze na području između Senja i Karlobaga (Ličko-senjska županija), a kronološki se smještaju od prapovijesnih razdoblja do kasnoga srednjeg vijeka. Osim terenskih pregleda pojedini su lokaliteti snimljeni bespilotnom letjelicom sa svrhom izrade orto fotografskih snimaka i 3D modela. Dok su na nekim lokalitetima utvrđeni arheološki ostaci koji se spominju u literaturi, na drugima je zatečena često posve drukčija situacija, sto opravdava opetovano reambuliranje ranije utvrđenih lokaliteta.

Klučne riječi: Podvelebitsko primorje, gradine, utvrde, krajobrazna arheologija

Keywords: Sub-Velebit coast, hillforts, fortifications, landscape archaeology

Tijekom jeseni 2017. godine Institut za arheologiju, u suradnji s Odjelom za arheologiju Sveučilišta u Zadru i vanjskim suradnicima, proveo je terenske preglede Podvelebitskoga primorja između Senja i Karlobaga.¹

Ukupno je pregledano devet lokaliteta i nekoliko položaja s pretpostavljenim arheološkim potencijalom. Na samim lokalitetima ponekad su izdvojene jedna ili više struktura, uglavnom ostaci zidova (suhozidne strukture ili konstrukcije od kamenja vezanog žbukom), ili pak kompleksi struktura (npr. manje suhozidne građevine i si.) te su prikupljeni pokretni nalazi, mahom keramički, i uzorci (npr. žbuka). Osim klasične dokumentacije, svi su lokaliteti i strukture snimljeni GPS-om kako bi se koordinate mogle unijeti u GIS sustav.

Tijekom istraživanja provedeno je i zračno snima- ^{1 1}

1 Terenski su pregledi provedeni u razdoblju od 16. listopada do 10. studenoga 2017., unutar projekta „Velebit – Kulturni krajolik Podvelebitske Like“ kojeg je Institut za arheologiju pokrenuo u suradnji s Konzervatorskim odjelom u Gospiću 2015. godine. Istraživanja su financirana u sklopu „Programa kulturnog razvitka za 2017. godinu“ Ministarstva kulture. U istraživanjima su sudjelovali dr. sc. A. Konestra (voditeljica), dr. sc. V. Glavaš (zamjenica voditeljice), dr. sc. A. Tone, N. Šegvić, Msc, P. Androić Gračanin, mag. arheol. te Pio Dominis Peter, student arheologije pri Sveučilištu u Zadru. Zračno snimanje, obradu fotografija i izradu 3D modela provela je tvrtka Azimut d.o.o. iz Bribira.

nje bespilotnom letjelicom pojedinih lokaliteta u svrhu dokumentiranja arhitektonskih ostataka. Snimke su osim za izradu ortofoto plana lokaliteta korištene i za izradu 3D modela koji omogućava bolje sagledavanje smještaja arhitekture u odnosu na prirodne i morfološke značajke položaja. Tako su dokumentirani lokaliteti Klis kod Lukova, Kuk kod Senja i Starigrad Senjski.

PRAPOVIJESNI I PROTOPOVIJESNI LOKALITETI

Iako je na izvjesnom broju lokaliteta zabilježeno višefazno naseljavanje, katkad vremenski udaljeno, ipak je većinu zatečenih struktura moguće raščlaniti u jasne kronološke podjele. Tako pra-/protopovijesnom horizontu pripada sedam reambuliranih lokaliteta, od kojih su neki poznati iz literature (Ljubić 1889; Brunšmid 1901; Glavi-čićA. 1966; 1984: 22-23; Forenbaher 1991; Glavičić M. 1996). Izuzev pećine Separovače, riječ je mahom o lokalitetima smještenima na uzvisinama odnosno na padinama obronaka uz samu morsku obalu, koje je moguće interpretirati kao gradine (Glavičić, Glavaš 2017: 119-120), iako su arheološki ostaci koji su na njima vidljivi u pojedinim slučajevima izrazito oskudni. Sondažno je, osim navedene Separovače, istražen jedino lokalitet Klačnica –

Klaćenica – Klašnica.²

Ovom su prilikom, između ostalog, provjereni navodi i stanje ranije utvrđenih struktura na već poznatim lokalitetima. Primjerice, na položaju Klis, koji se nalazi sjeverno od naselja Lukovo iznad uvala Zala i Smiljevača, ubicirane su, s južne strane, na polovici padine koja se spušta prema moru, dvije suhozidne strukture (si. 1). Riječ je o manjoj, suhozidno podzidanoj terasi, sa zapadne i južne strane omeđenoj većim kamenim blokovima koji zajedno tvore zaravnati plato. U neposrednoj okolici ovih struktura prikupljeno je više ulomaka grube keramike koju je moguće smjestiti u kasno brončano/rano željezno doba. Nije međutim utvrđen suhozidni bedem koji se spominje u literaturi (Glavičić A. 1966: 395; Ljubović 2002).

Određeno nepoklapanje podataka iz literature i stanja na terenu zabilježeno je i u slučaju lokaliteta Klaonica – Klašnica – Klaćenica koji se proteže na dvije zaravni, blage padine sjeverno od uvale Zavratnica i drage

Peršinac, a južno od Jablanca. Lokalitet gradinskog tipa s ubiciranim naseljem i nekropolom na ravnom poznat je iz literature (Ljubić 1889; Brunšmid 1901). Ondje su provedena i iskopavanja, a nalazi iz funerarnoga konteksta upućuje na dataciju u željezno doba. Vodeći se navodima spomenute starije literature, teško je locirati točnu poziciju spominjanih grobnih struktura, stoga one ovim terenskim pregledom nisu ni potvrđene. S druge strane, na zapadnom platou potvrđeno je postojanje suhozidno-ga bedema u protezanju od više desetaka metara uz njegov sjeverozapadni rub, uz kojeg su mjestimice prikupljeni keramički nalazi. Na istočnom dijelu zapadnoga platoa utvrđen je i zid građen od lokalnog vapnenca povezanog vezivom, dok je na cijelom području prisutan niz suho-zidnih struktura, danas urušenih, uz koje se veže srednjovjekovni i ranonovovjekovni materijal. Na jugozapadnom dijelu istoga platoa utvrđeno je postojanje manje četvrtaste građevine čiji su zidovi građeni od vapnenačkih blokova povezanih žbukom.

SI. 1 Ortofoto snimak Klisa kod Lukova s ucrtanim utvrđenim strukturama i područjima rasprostiranja pokretnih nalaza (snimili i obradili: Azimut d.o.o., A. Konestra)

Fig. 1 Orthophoto of Klis near Lukovo with marked visible structures andfinds’ scatter areas (photo and drawing: Azimut Ltd., A. Konestra)

2 Lokalitet se u literaturi i kartografiji obilježava različitim toponimima, a Brunšmid (1901) spominje i toponim Panos, kojeg moderna kartografija međutim locira na brijegu sjeverozapadno od naseljajablanac (položaj je također rekognosciran, no nisu utvrđeni arheološki pokazatelji).

Nepodudarnost ranijih podataka i trenutne situacije ustanovljena je i prilikom reambulacije lokaliteta Glavičica iznad Lukova, također poznatog iz literature (Glavi-

SI. 2 Glavičica iznad Lukova – pogled na vršni dio kose (snimila: A. Konestra)

Fig. 1 Glavičica above Lukovo – view of the top of the ridge (photo: A. Konestra)

čić A. 1984: 22-23). Naime, na južnoj strani ove uzvisine utvrđena je manja suhozidna struktura kružnog proteza-nja za koju nije moguće pretpostaviti dataciju ili funkciju, dok na preostalom dijelu uskoga platoa nisu utvrđeni nikakvi pokretni nalazi niti strukture, osim recentnoga suhozida koji se spušta strminom prema jugu. Isto tako, sama konfiguracija terena ne upućuje na mogućnost postojanja gradinskoga lokaliteta na ovom položaju (si. 2). S obzirom da je jugozapadna padina Glavičice danas presječena cestom, ostaje manje vjerojatna mogućnost da se lokalitet smješta ispod ceste, na vrlo nepristupačnom, strmom terenu.

Južno od Ažić Lokve reambuliran je položaj gradine Gredine (Glavičić M. 1996; Glavičić, Glavaš 2017), gdje su zabilježeni tragovi rasutih suhozidnih struktura koje se protežu polukružno zatvarajući vrh brijega s istoka/ jugoistoka, a u čijoj je okolici pronađeno vrlo malo ulomaka prapovijesne keramike. Sjeverozapadno od naselja Seline provjeren je položaj Brinovača (Glavičić M. 1996; Glavičić, Glavaš 2017) gdje je dokumentirano pet terasa i bedem. Sve strukture građene su u formi suhozida upotrebom većih neobrađenih kamenih blokova, a keramika je većinom prisutna na terasama 3 i 4. Prema analizi zračnih snimaka pregledan je i potencijalni lokalitet Kovači (Glavaš 2013), sjeverozapadno od Prizne gdje je utvrđeno postojanje rasute kamene strukture koja se proteže u kružnom obliku. Unutar toga prostora uočene su manje četvrtaste suhozidne strukture, no nisu utvrđeni pokretni nalazi koji bi mogli upućivati na dataciju ili funkciju ovih struktura.

Pećina Separovača još je jedan prapovijesni lokalitet poznat iz literature (Forenbaher 1991). Nalazi se podno južnih stijena duboke jaruge Vela Draga u Donjoj Kladi. S obzirom da su u pećini provedena i sondažna istraživanja, zatečena situacija u potpunosti odgovara situaciji opisanoj u literaturi te je na površini sedimentnoga sloja u pećini zabilježeno nekoliko ulomaka srednje i kasnobrončanodobne keramike.

Zahvaljujući izrađenim zračnim snimkama (si. 4) i ponovnom obilasku lokaliteta Starigrad, na sjeverozapadnom platou podno Golubić-grada uočeno je još nekoliko struktura vjerojatno antičke datacije. Navedeni je plato međutim omeđen suhozidnom strukturom, a s obzirom na nalaze, moguće je pretpostaviti kako se prapovijesno naselje dijelom protezalo na ovom području, posebno jer njegovi tragovi nisu utvrđeni na južnoj padini reambuli-ranoj 2015. godine (Lipovac Vrkljan et al. 2016).

ANTIČKI I KASNOANTIČKI LOKALITETI

Na već spomenutoj Klisi nedaleko Lukova uočene su i pravokutne strukture podignute od lokalnog kamena povezanog žbukom, a riječ je o nešto dužem i debljem zidu koji zatvara prostor s morske strane, unutar kojeg se smješta nekoliko zidanih struktura koje dijelom koriste i prirodnu stijenu za temeljenje. Zahvaljujući ortofoto snimci bilo je moguće pratiti ogradni zid i na području sjeverozapadno od reambulirane zone te sagledati cjeloviti sklop (si. 1). Na temelju pokretnih nalaza i samoga položaja te konfiguracije lokaliteta moguće je pretpostaviti kako se radi o kasnoantičkoj priobalnoj fortifikaciji čiji je unutarnji raster raščlanjen na nekoliko manjih četvrtastih struktura. Gradina u Prizni također se kronološki smješta u kasnoantičko razdoblje, iako bi pojedini nalazi mogli upućivati i na njezino korištenje u prapovijesnim razdobljima (Forenbaher 2013). Tijekom reambulacije ipak nisu utvrđeni nalazi koji bi upućivali na srednjovjekovno razdoblje uz koje pojedini autori povezuju neke od struktura (Glavičić A. 1966: 398-399; Tomičić 1990; 1993). Sve zatečene zidane strukture dokumentirane su (si. 3), no s obzirom na bujnu vegetaciju koja ih dijelom prekriva, nemoguće ih je sagledati u cijelosti, a jedino se pojedine suhozidne strukture izdvajaju kao tragovi recentnijeg

SI. 3 Gradina kod Prizne — ortofbto s ucrtanim utvrđenim strukturama (podloga: geoportal.dgu.hr; obradila: A. Konestra)

Fig. 3 HUIfort near Prizna — orthophoto with marked visible structures (image: geoportal.dgu.hr; drawing:A. Konestra)

SI. 4 Ortofbto snimak Starigrada Senjskog (snimili i obradili: Azimut d.o.o., A. Konestra)

Fig 4 Orthophoto    ofStarigad Senjski (photo and drawing: Azimut Ltd, A. Konestra)

OSTALI REAMBULIRANI POLOŽAJI

Osim navedenih lokaliteta reambulirani su još i položaji Lukovo – Nj ivine u dnu uvale Lukovo te uzvisina Kalvarija smještena ponad njih. U oba slučaju nisu utvrđeni pokretni nalazi ili strukture koji bi upućivali na arheološki potencijal.

Pregledani su i pojedini položaji koje presjeca me-đaški zid iznad Stinice/Jablanca kao i položaj Jablanac -Panos (sjeverozapadno od naselja) te položaj Kaštela u Ja-blancu (Brunšmid 1901: 60; Glavičić A. 1966: 397) koji je u drugoj polovici 20. st. ugrađen u hotel Ablana.

Kao i tijekom prethodnih terenskih pregleda i u kampanji 2017. godine utvrđeni su neki dosad manje poznati lokaliteti te su provjereni navodi iz literature, koji vrlo često ne odgovaraju stanju koje je zatečeno na terenu. Interpretacija potonjeg dvojaka je, obzirom daje upitno u kojoj je mjeri krajolik modificiran u posljednjih stotinjak godina odnosno jesu li arheološki pokazatelji mogli biti potpuno anulirani uslijed prirodnoga ili ljudskog utjecaja. Također, s obzirom da su lokacijski podaci iz literature uglavnom oskudni, a neki toponimi nisu registrirani na modernoj kartografiji, pojedine je lokalitete vrlo teško pronaći u prostoru. Ipak, terenskim je pregledom utvrđena i dokumentirana trenutna situacija na devet lokaliteta iz različitih razdoblja (si. 3) i nekoliko položaja, te su znatno obogaćene spoznaje o njihovoj artikulaciji i pokretnim nalazima.

SI. 5 Preliminarna kronološka slika evidentiranih i rekognosciranih lokaliteta i pozicija s jasnim kronološkim pokazateljima – ubrojene sve registrirane faze (izradila: A. Konestra)

Fig. 5 Preliminary chronology of identified and surveyed sites and positions with strong chronological indicators – all recognized phases have been included. Prehistory – blue, Antiquity – red; Middle Ages -green (made by: A. Konestra)

Literatura

Brunšmid, J. 1901, Groblje bronsanoga doba na Klaćenici kod Jablanca, Vjestnik Hrvatskog Arheološkog društva, n.s. Vol. V, 53~62.

Forenbaher, S. 1991, Tragovi brončanodobnog služenja pećinom Separovačom kod Donje Klade, Senjski zbornik, Vol. 18, 217-225.

Forenbaher, S. 2013, Pretpovijesni tragovi proizvodnje soli u Podvele-bitskom primorju, Senjski zbornik, Vol. 40, 179-194.

Glavaš, V. 2015, Romanizacija autohtonih civitates na prostoru sjevernog i srednjeg Velebita, doktorska disertacija, Sveučilište u Zadru.

Glavičić, A. 1966, Arheološki nalazi iz Senja i okolice (I), Senjski zbornik. Vol. II, 383-420.

Glavičić, A. 1984, Arheološki nalazi iz Senja i okolice (VI.), Senjski zbornik. Vol. 10-11, 7~28.

Glavičić, M. 1996, Civitas — municipium Lopsica, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, Razdio povijesnih znanosti, Vol. 35 (22), 45-70.

Glavičić, M., Glavaš, V. 2017, Naseljenost sjevernog i srednjeg Velebita u prapovijesti i antici, Senjski zbornik, Vol. 44, 117-128.

Lipovac Vrkljan, G., Tone, A., Glavaš, V, Konestra, A., Molak Župan, Ž. 2016, Rezultati terenskih pregleda na području podvelebitskog Primorja i neposrednog zaleđa, Annales Instituti Archaeologici. Vol. XII, 196-200.

Ljubić, S. 1889, Crtice iz moga putovanja po južnoj strani gornje Krajine ili gospićko-otočke pukovnije, Viestnik hrvatskoga arkeologičkoga druztva, st.s. Vol. XI, 104-109.

Ljubović, B. 2002, Lukovački kraj u prapovijesti, antici i ranom srednjem vijeku, in: Lukovo kroz povijest. Zbornik radova i inventarna

knjiga Zavičajne zbirke, Giaconi H. et al. (eds.), Gradski muzej Senj, 3-22.

Tomičić, Ž. 1990, Materijalni tragovi ranobizantskog vojnog graditeljstva u Velebitskom podgorju, Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, 3.S. Vol. XXIII, 139-162.

Tomičić, Ž. 1993, Tragovi ranobizantskog vojnog graditeljstva na sjevernom hrvatskom primorju, in: Umjetnost na istočnoj obali Jadrana u kontekstu europske tradicije, Zbornik Pedagoškog fakulteta Rijeka (posebno izdanje), Kudiš N., Vicelja M. (eds.), Pedagoški fakultet u Rijeci, Rijeka, 91-96.

Summary

Within the project “Velebit — Cultural landscape of Sub-Velebit Lika” nine sites and several positions with archaeological indicators have been surveyed. The sites are located in the area between Senj and Kar-lobag (Lika—Senj County) while their chronologies stretch from Prehistory to the late Middle Ages. Apart from reconnaissance, several sites have been surveyed with a drone, enabling the creation of orthophoto plans and 3D models. The results of this year’s campaign allowed checking the data known from bibliography and, on several sites the current situation does not match previously published data, underlining the utility of such surveys.