Ima jasnih indicija da su na ovom otoku ljudi živjeli davno prije benediktinaca. U Veloj Gori postoji stara kapela. Doduše, ona nije istražena pa se o njoj ne može puno reći. Po njezinom položaju, podalje od središta i naselja, moglo bi st pretpostaviti da su tu nekada živjeli pustinjaci. A o postojanju pustinjaka na našim otocima piše sveti Jeronim još u IV. stoljeću.
Knjigu Uspavano srce demokracije prof. dr. sc. Ivana Koprića moguće je kupiti na stranicama izdavača.
Zakoni, uredbe, kodeksi i konvencije
Najstariji dio današnjeg grada Komiže smješten podno vinorodnih padina sv. Nikole u narodu se naziva Selo. Smatramo, s obzirom na arhivske izvore i pisani povijesni slijed događaja, da je Komiža nastala u onom trenutku kada su Benediktinci sv. Nikole (nakon preseljenja s Biševa i podizanja novog samostana u komiškom zaljevu) počeli davati u zakup poljoprivredna zemljišta u obližnjoj uvali. Zakupnici, privlačeni iz unutrašnjosti otoka, počinju graditi svoje kuće stalno obitavajući u sada već novoformiranom naselju. Tijekom vremena broj stanovnika se povećavao, a naselje se širilo i spuštalo do obale, što je osim prvotnih poljoprivrednih aktivnosti, uvjetovalo nastanak nečeg puno važnijeg u daljnjem prosperitetu mjesta – okretanja moru i ribarstvu.
Građanska Inicijativa Spasimo Biševo je nevladino, neprofitno i apolitičko udruženje stanovnika i zaljubljenika u otok nastalo kao reakcija na devastaciju arheološkog lokaliteta Poje, s ciljem očuvanja kulturne, povijesne i prirodne baštine, te održivog razvoja ovog pučinskog bisera.
Ciljevi inicijative su prikladna valorizacija sveobuhvatne baštine pučinskog otoka Biševa te upravljanje kulturnopovijesnim i prirodnim resursima otoka kroz primjenu strategije održivog razvoja. Kako je biševski krajobraz jedan od zadnjih primjera sačuvanog srednjovjekovnog ruralnog kulturnog krajolika, zalažemo se za sveobuhvatnu zaštitu krajobrazne cjeline otoka, a sukladno Strategiji očuvanja, zaštite i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine RH.
Povijesni kulturni krajolik otoka Biševa nastao u međuodnosu čovjeka i prirode uvjetovan je pučinskim smještajem te odražava tradicionalne prostorne odnose koji ilustriraju povijesni razvitak lokalne zajednice. Također, s obzirom na golemi arheološki potencijal Biševa kontinuirano naseljenog od antike, strategija održivog razvoja otoka bi, između ostalog, trebala predvidjeti i upravljanje otočkom kulturnopovijesnom baštinom formiranjem arheološkog parka na mjestu samostana i crkve sv. Silvestra.
U konačnici, cilj inicijative je i informiranje javnosti o nagloj degradaciji kulturnih i prirodnih dobara otoka Biševa slijedom nasrtaja masovnog turizma. Arheološki lokalitet Poje markiran benediktinskom crkvom 11. st. odnedavna je devastiran bespravnom izgradnjom dok su u pripremi dvojbeni projekti lokalne zajednice koji se baziraju isključivo na temi Modre Špilje koja se besramno eksploatira te se u pitanje dovode i njena spomenička svojstva.
Ovom inicijativom, a u partnerstvu sa službom zaštite kulturnih dobara, želimo potaknuti (u duhu Faro konvencije*) uspostavu ravnoteže između sve učestalijih planiranih javnih i privatnih aktivnosti s kulturnopovijesnim i prirodnim vrijednostima otoka, a radi postizanja održivog korištenja njegove kulturne i prirodne baštine.
Portal spasimobisevo.org projekt je udruge "Spasimo Bišòvo", pokrenut je svrhu informiranja javnosti o značaju biševskog kulturnog i povijesnog krajolika, te njegove velike važnosti i uloge u razvoju Komiže, ali i cijele mediteranske regije. Utjecaj otoka Biševa ne može se i ne smije mjeriti samo i isključivo prema statistikama posjećenosti Modre špilje kao turističke atrakcije. Turizam ne smije biti sam sebi svrha. Stoga smo okupili entuzijaste, stručnjake i osviještene građane koji o razvoju tog pučinskog bisera promišljaju pametno.
U knjižnici grada Komiže nemoguće je doći do knjiga i znanstvenih radova koje smo digitalizirali i objavili na stranicama, te tako tu vrijednu građu približili javnosti.
Nadamo se da će približavanje i osvjetljavanje povijesne, kulturološke i ekološke uloge otoka Biševa u razvoju viškog arhipelaga i Dalmacije osvijestiti važnost očuvanja naše zajedničke prošlosti za buduće naraštaje.
Veliki broj citiranih znanstvenih radova preuzet je sa web sjedišta Hrčak - centralnog portala koji na jednom mjestu okuplja hrvatske znanstvene i stručne časopise koji nude otvoreni pristup svojim radovima.
* Faro konvencija promovira inovativan pristup baštini, koji podrazumijeva da se cjelokupnom problematikom baštine ne bi trebali baviti samo stručnjaci i javna uprava već svi građani i društvo u cjelini.Imaš konstruktivni prijedlog, pohvalu ili kritiku? Pošalji nam e-poštu »
Ivan Splićanin, graditelj samostana, odabrao je upravo savršen geografski položaj otoka Biševa sa kojeg će se kršćanstvo širiti na istočnu obalu Jadrana. Na markantnom položaju biševske uzvisine, a na ruševinama starokršćanske crkve, Ivan u 11. st. gradi novu crkvu oko koje će se kasnije razviti selo Poje. Ali ni to nije početak naseljavanja ovog višeslojnog arheološkog lokaliteta. Najstariji trag ljudske aktivnosti (ako preskočimo prapovijest) je villa rustica osnovana u prvim stoljećima p. Kr. O značaju tog objekta možda najbolje govori činjenica da se radi o jednoj od dvije poznate helenističke rustične vile na našoj obali. Rimljani nisu mogli zaobići ovu plodnu uzvisinu pa i oni intenzivno koriste istu lokaciju.
Nad ostacima je samostana, najvjerojatnije tijekom baroka, nastao omanji građevinski sklop kamenih kuća koji zajedno s crkvom čini veoma skladnu ambijentalno-povijesnu cjelinu.
Biševo (tal. Busi) je otok u Jadranskom moru, 5 km jugozapadno od Visa; s Komižom je tijekom čitave godine povezan brodskom linijom (prugom). Površine 5,91 km² s 11 stanovnika (2011). Još 1961. je na Biševu bilo 114 stanovnika (prije II. svjetskog rata preko 300) koji su živjeli u osam zaselaka: Mezoporat, Vela Gora, Potok, Poje, Nevaja, Porat, Salbunara Gornja, Salbunara Donja.
Ljetna lektira
Piše: Dragan Banjac Arheolog Branko Kirigin (Zagreb, 1947) osnovnu školu učio je na Hvaru, a gimnaziju u New Yorku i Beogradu. Studije arheologije završio je u Beogradu (1971), na Filozofskom fakultetu, gde je diplomirao s temom “Neolit u Dalmaciji”. Doktorski — Pročitaj sve »
MURTER/KORNATI – Šibensko-kninska županija donijela je Prostorni plan područja posebnih obilježja značajnog krajobraza Žutsko-sitske otočne skupine (Gornjeg Kurnata), dijela jedinstvenog arhipelaga koji je za razliku od prostora Nacionalnog parka Kornati zaštićen u kategoriji značajnog krajobraza. Ovo je prvi Prostorni plan u — Pročitaj sve »
Uvod u “Mediteranski brevijar” Na jednoj stranici “Mediteranskog brevijara”, Predrag Matvejević priča o tome kako je u Aleksandriji sreo katalonskog urara koji je uporno nastojao, rvući se s krajnjim nedostatkom podataka, sastaviti katalog čuvene biblioteke, najveće u cijelom antičkom svijetu, — Pročitaj sve »
Autor: Cvito Fisković Srednjovjekovni i novovjekovni spomenici otoka Visa poka zuju sve oznake dalmatinske umjetnosti od IX do našeg stoljeća. Ne odvajaju se od nje, iako ne prednjače u njenom razvoju, niti se u njoj ističu svojom vrsnoćom, jer nisu — Pročitaj sve »
Autor: Mate SUIĆ Članak je objavljen u Vjesniku za arheologiju i povijest dalmatinsku broj 86, 1993., str. 119-124. Predlažu se nove etimologije za imena mjesta (otoka) Biševo (talijanski Busi) i za mjesto Komiža na otoku Visu. I ovdje je hrvatski — Pročitaj sve »
Autorica: Biserka Dumbović Bilušić KRAJOLIK KAO KULTURNO NASLIJEĐE Studija Inventarizacija, vrjednovanje i planiranje obalnih krajobraza Dalmacije106 izrađena je u okviru projekta COAST, koji je obuhvaćao obalno područje četiriju dalmatinskih županija: Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske. Istraživana područja bila su: (Lot)1 — Pročitaj sve »
Ivan Đurović, mag. građ. “IGH” d.o.o. Mostar mr.sc. Krešimir Šaravanja, dipl.ing.građ Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru Frano Oreč, dipl.ing.rud. Udruga „Zvuk kamena“ Posušje Nakon trogodišnjeg perioda preventivne zaštite umijeće je suhozidne gradnje u prosincu 2016. godine dobilo i trajnu zaštitu kao nematerijalno kulturno — Pročitaj sve »
Autor: Akademik Grga Novak, 1932. Tisuće smo godina na ovom moru, na ovim klisurama, u burama i olujama, na suncu i mjesecu, na valovima silnim i divnoj tišini, ujedinivši u sebi svu tradiciju Mediteranaca, Prailira, Ilira i Grka, Neretljana, Travunjana, Dukljana — Pročitaj sve »
Autor: Dr. Grga Novak, 1959. Issa, koja je postojala svakako još u V, a možda već u VI. stoljeću pr. n. e., kao centar jednoga ilirsko-liburnskog kraljevstva1, zauzeta početkom IV. stoljeća od Dionizija Starijega Sirakuškog, koji je u nju postavio jednu — Pročitaj sve »
Autori: Timothy KAISER i Stašo FORENBAHER Arheološka građa otoka Visa za razdoblja starija od vremena grčke kolonizacije vrlo je oskudna. Početni korak prema upotpunjavanju postojeće slike pretpovijesti otoka učinjen je godine 1994., istraživanjem u Krajicinoj spilji. Pregled površine i iskopavanje ograničenog — Pročitaj sve »
Autor: Marin ZANINOVIĆ Otok Vis, antička Issa, bio je naseobina Dionizija Sirakuškoga u početku 4. st. pr. Kr. Otok je poznat po svojim poljima, koja su po kvaliteti zemljišta, insolaciji i obradivosti vrlo pogodna za uzgoj vinove loze, što je već — Pročitaj sve »
Marko Dragić* Ujedinitelj ilirskih zemalja kralj Agron umro je 231, godine pr. Kr, a naslijedila ga je njegova supruga Teuta. Oko kraljice Teute narod je kroz minula vremena ispleo predaje koje se pripovijedaju i u naše vrijeme. O Teuti se — Pročitaj sve »
Autor: Frane Buškariol Autor u prvom dijelu svog rada nabraja kasnoantičke predmete nađene na otoku Visu. Naglašava važnost dviju kamenih posuda za blagoslovljenu vodu iz zbirke Dojmi, kao prvih predmeta koji upućuju na postojanje jednog starokršćanskog objekta na otoku. Ističe — Pročitaj sve »
I. DOSELJENJE HRVATA Prvi se put spominje Vis, u doba poslije doseljenja Hrvata, u polovini X. stoljeća, i to u djelu cara Konstantina Porfirogeneta »O upravljanju carstvom«. Car pisac zabilježio je u tom svom djelu i ovo: »Paganija (Neretljanska krajina) — Pročitaj sve »
iOtok je multimedijalna i interaktivna dokumentarna priča koja će pratiti starijeg slovenskog pisca i strastvenog podvodnog ribolovca Matu Dolenca pri pisanju njegove posljednje velike knjige. Mate Dolenc, koji je neka vrsta slovenskog Ernesta Hemigwaya, u prosincu 2015. namjerava se vratiti — Pročitaj sve »
Autor: Akademik Petar Skok Zagreb 1950 PREDGOVOR Sadržaj: I. kvarnerski skup, II. zadarsko-šibenski arhipelag, III. otoci srednje Dalmacije, IV. otoci južne Dalmacije, V. opći pregled jadranskih otokih skupova s gledišta toponomastike Ove studije, pisane stilom podesnim za širu publiku, izlazile — Pročitaj sve »
II. ZADARSKO-ŠIBENSKI ARHIPELAG Sadržaj: I. kvarnerski skup, II. zadarsko-šibenski arhipelag, III. otoci srednje Dalmacije, IV. otoci južne Dalmacije, V. opći pregled jadranskih otokih skupova s gledišta toponomastike U avaj skup stavljam 15 nastanjenih otoka u ovom poretku:-Olib, Siilba, Premuda, Molat, — Pročitaj sve »
III. OTOČKI SKUP SREDNJE DALMACIJE Sadržaj: I. kvarnerski skup, II. zadarsko-šibenski arhipelag, III. otoci srednje Dalmacije, IV. otoci južne Dalmacije, V. opći pregled jadranskih otokih skupova s gledišta toponomastike U ovaj skup stavljam otoke, koji se nalaze između Trogira i — Pročitaj sve »
IV. JUŽNODALMATINSKI OTOČKI SKUP Sadržaj: I. kvarnerski skup, II. zadarsko-šibenski arhipelag, III. otoci srednje Dalmacije, IV. otoci južne Dalmacije, V. opći pregled jadranskih otokih skupova s gledišta toponomastike U ovaj skup. stavljam sve otoke južno od Pelješca: Korčulu, Lastovo i — Pročitaj sve »
Autor: Joško Božanić Luc namye cipati: i charpiti mrixu, A pach putouati: ch Visu na Chomixu. (Petar Hektorović: Ribanje i ribarsko prigovaranje, Venecija, 1555) Kad umire jedan svijet, umire s njim i njegov jezik. U svijetu koji ga odmjenjuje, riječi — Pročitaj sve »
Autor: Joško Božanić Književni krug, Split Studia Mediterrranea, Filozofski fakulet u Splitu 2011. 1. UVOD: HRVATSKA HALIJEUTIČKA LEKSIKOGRAFIJA 1.1. Halijeutički leksik u hrvatskoj dijalektalnoj leksikografiji U „Mediteranskom brevijaru“, Predrag Matvejević govoreći o leksičkoj povezanosti mediteranskih jezika, osvrće se i na — Pročitaj sve »
Autor: Joško Kovačić, Prilozi povijesti otoka Hvara, Vol. X No. 1, 1997. U prikazu se prema oskudnim, uglavnom objavljenim vrelima iznosi povijest ovog najudaljenijeg hrvatskog otočja usred Jadrana od 1177. g. do naših dana.* Teško da je ikoji lokalitet – — Pročitaj sve »
BRANIMIR GABRIČEVIĆ Ako spomenik kulture shvatimo u nešto širem i slobodnijem smislu, onda je dozvoljeno kazati da je najstariji spomenik otoka Visa sadržan u samom njegovom izvornom imenu — ISSA, iz kojeg se naknadno, nakon što su Slaveni došli na — Pročitaj sve »
KREŠIMIR KUŽIĆ1 1 Glavni stožer oružanih snaga Republike Hrvatske Jabuka je po svojoj površini jedan od najmanjih jadranskih otoka. Prvi put je zabilježena na pomorskim kartama početkom 14. stoljeća, a zbog svoje prepoznatljivosti unosili su je gotovo svi kartografi i — Pročitaj sve »
Irena RADIĆ ROSSI Dosadašnje objašnjenje toponima Prirovo u viškoj luci zadržalo se na razini pučke etimologije izvodeći ga od riječi “pri rovu”. Ovaj rad pokušaj je daše toponim objasni na posve drugačiji način, u smislu posvojnog tj. posjedovnog toponima izvedenog — Pročitaj sve »
Autor: Miroslav Katić Autor opisuje kamenolome na otoku Visu od kojih se jedan nalazio na jugoistočnoj strani otoka u uvali Srebrena. Drugi najstariji viški kamenolom nalazio se na mjestu podizanja antičke Isse gdje se prije izgradnje insula morao terasasto isplanirati — Pročitaj sve »
Autorica: mr.sci. Sanja Buble U srednjovjekovnoj ekonomiji otoka Visa, uz zemljoradnju i ribarstvo, stočarstvo je bilo važna grana privređivanja. Tijekom vremena stočarstvo je u opadanju, iako je još sredinom 19. stoljeća sir bio jedan od važnijih otočkih izvoznih proizvoda. Krajem 19. — Pročitaj sve »
Autor: Nikola VOJNOVIĆ Sažetak Unutrašnja Istra kao relativno nova turistička regija posljednjih je desetak godina zabilježila velik porast turističkog prometa. U razdoblju 2001. – 2010. broj se postelja utrostručio, broj turističkih dolazaka se povećao za 103% te noćenja za 125%. — Pročitaj sve »
Crkve i samostani su u vremenima osmanlijskih te uskočkih i sjevemoafričkih gusarskih napada služile za zbijeg lokalnog stanovništva. Crkva kao institucija je stajala u zaštitu te pružala utočište stanovnicima priobalnih i inzulamih naselja koja su u razdobljima pljačkaških i rušilačkih — Pročitaj sve »
Autor: Davor Stipan, prof. Sveti Nikola, svetac i biskup iz maloazijske Mire, živio je na prijelazu iz 3. u 4. stoljeće. Kao žestoki borac protiv nepravde i zalagatelj za ljubav i dobročinstvo prema bližnjemu, biva dugo vremena izložen progonima i — Pročitaj sve »
Autor: Davor Stipan, prof. Fortifikacije podignute u razdoblju od 15. do 18. stoljeća u naseljima na istočnoj obali Jadrana posve su uobičajena pojava. Vrijeme nadiranja osmanlijskog imperija s jugoistoka Europe kao i kontinuirani upadi gusarskih floti, nametali su lokalnim zajednicama — Pročitaj sve »
Autor: Damir Tulić Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Odsjek za povijest umjetnosti Za razliku od znatnog broja mramornih oltara što su podignuti tijekom 17. stoljeća na području hvarske biskupije, mramorna skulptura ostala je gotovo nezabilježena. Ipak, u Komiži na Visu lokalni — Pročitaj sve »
DINKA GJELDUM-ALAUPOVIĆ UDK 391/397 Ministarstvo kulture Stručni članak Konzervatorski odjel Split, Porinova 2 Primljeno 22. 11. 2003. U sklopu projekta “Istraživanje i fiksiranje etnografske baštine” koji financira Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, 2001. godine, ekipa etnologa i arhitekata boravila je tjedan dana — Pročitaj sve »
Autor: Ladislav Šaban Tradicija orgulja u Dalmaciji gubi se u tami davnih stoljeća. Premda nam iz razdoblja antike do sada nije poznat ni jedan jedini likovni prikaz orgulja iz tog inače arheološkim nalazima tako bogatog područja, ne može biti sumnje da — Pročitaj sve »
Uvod Eleonorini sokolovi gnijezde kolonijalno. U našim uvjetima vrlo je teško definirati što je to „kolonija“. Naime iako su nama mjesta gniježđenja na različitim otocima vrlo udaljena Eleonorinim Sokolovima je to vrlo blizu jer su realno u mogućnosti svakodnevno komunicirati — Pročitaj sve »
Autorica: NEVENKA BOŽANIĆ-BEZIĆ Novim političkim i društvenim preporodom u drugoj polovici XIX stoljeća stvorili su se novi i bolji uvjeti za razvitak ekonomske, kulturne i umjetničke djelatnosti u Dalmaciji, što se posebno odrazilo na graditeljstvo, koje se u to vrijeme — Pročitaj sve »
Autorica: Zoraida Demori Staničić Svojedobno je C. Fisković, obilazeći spomenike otoka Visa, u mjestu Komiži na zapadnoj strani otoka zapazio u župskoj crkvi Sv. Nikole, poznatijoj kao Muster, koja se impresivno diže sred vinorodnih padina, oltarnu palu s prikazom sv. — Pročitaj sve »
Autorica: Zinka Pavletić (Institut za botaniku Sveučilišta u Zagrebu) Primljeno 24. 12. 1973. »Flora i vegetacija Biševa s posebnim obzirom na biljnogeografski položaj otoka« naslov je doktorske disertacije, koju sam izradila na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u razdoblju od 1970. do 1973. — Pročitaj sve »
PRILOG POVIJESTI STANOVANJA NA OTOKU VISU Nevenka Bezić Božanić 22. kolovoza 1985. Suvremena zbivanja, nova saznanja, napredak u stvaralaštvu i tehničke mogućnosti utjecale su na način života i prilike u kojima živimo. Stoga se postupno izmijenio i oblik stanovanja, upotreba — Pročitaj sve »
Nevenka Bezić-Božanić UDK : 81’373.21:528.44(210.7)(497.5 Vis)”18″ Rukopis primljen za tisak 26.05.2001 “Čakavska rič”, Split, Izvorni znanstveni članak / Original scientific paper Recenzenti: Joško Božanić i Ivan Mimica Godine 1817. ukazom Austro-Ugarske Carevine određeno je da se izvrši izmjera i klasifikacija — Pročitaj sve »
Autor: Davor Domančić UDK 75(497.13)„15”:929 Benetović, M. Izvorni znanstveni rad Davor Domančić Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture, Split Martin Benetović (oko 1550-1607), hvarski komediograf i pisac “Hvarkinje” potpisao je šest slika Kristove muke 1599. godine smještenih na pjevalištu uz — Pročitaj sve »
Autorica: IVANČIĆ SANJA Etnografski muzej Split UDK 391 Prethodno priopćenje Preliminary communication Primljeno/Received: 7.03.2013. Prihvaćeno/Accepted: 15.03.2013. Za razliku od mnogih hrvatskih otoka kojima je narodna nošnja izraziti simbol tradicijske kulture, otoku Visu su to i danas značajne gospodarstvene djelatnosti: vinogradarstvo — Pročitaj sve »
Autor: Ambroz Tudor UDK 726.54 (497.5 Vis)(091) Izvorni znanstveni rad Državna uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine Autor objavljuje dva nepoznata dokumenta iz 1624. godine koji se čuvaju u Archivio di Stato u Veneciji. Na njima su prikazani nacrt — Pročitaj sve »
Autorica: Nevenka Bezić Božanić Prilog narodnom vjerovanju na otoku Visu 1. XII. 1995. UDK 392.16(497.18) Prirođeni majčinski nagon od postanka ljudskog roda bio je zaštita potomstva od svih mogućih zala. Neuke žene vjerovale su u uroke, zle oči. u promjene — Pročitaj sve »
Autorica: Ana Jeinić SAŽETAK: Zbog svoje prostorne zaokruženosti i odvojenosti od kopna, otoci su na neki način zasebni i autonomni svjetovi, ali su istovremeno i mjesta susreta mnogobrojnih migracijskih ruta životinja i ljudi. Dijalektičko shvaćanje otočnosti koje proizlazi iz sažimanja — Pročitaj sve »
Autor: Joško Božanić Peti decenij ovoga stoljeća obilježen je na hrvatskoj obali i otocima egzodusom pretežno mladih ljudi koji su, često riskirajući svoj život, bježali na drugu obalu Jadrana – u slobodni svijet, bez nade u povratak. Bilo je to — Pročitaj sve »
Naš termin »književnost« i internacionalni termin »literatura« svojom etimologijom (knjiga, slovo) evociraju poimanje umjetnosti riječi kao umjetnosti koja egzistira u mediju pismenosti pri čemu je sam medij uzet kao differentia specifica umjetnosti o kojoj je riječ. Prema tome, sintagma »usmena književnost« — Pročitaj sve »
Razgovarao: Duško Čizmić Marović (Universitas, god VIII. broj 82. 7. rujna A.D. 2016.) Projekte i planove moramo osmisliti želimo li živjeti. Moramo pronaći odgovor na izazov opstanka, a mi ga danas ne nalazimo. Stari Komižani našli su ga u srdeli. — Pročitaj sve »
© 2017. — 2024. Udruga "Spasimo Bišòvo". spasimobisevo@spasimobisevo.org. Politika privatnosti.
