Oznaka: toponimija {6}

Godina dana od pokretanja građanske inicijative 'Spasimo Biševo'

Akcije i prijedlozi građanske inicijative


Knjigu Uspavano srce demokracije prof. dr. sc. Ivana Koprića moguće je kupiti na stranicama izdavača.

Zaštita krajolika i krajobraza

Zakoni, uredbe, kodeksi i konvencije

Prostorni planovi Grada Komiže

Nastanak Komiže preseljenjem Benediktinaca s Biševa

Najstariji dio današnjeg grada Komiže smješten podno vinorodnih padina sv. Nikole u narodu se naziva Selo. Smatramo, s obzirom na arhivske izvore i pisani povijesni slijed događaja, da je Komiža nastala u onom trenutku kada su Benediktinci sv. Nikole (nakon preseljenja s Biševa i podizanja novog samostana u komiškom zaljevu) počeli davati u zakup poljoprivredna zemljišta u obližnjoj uvali. Zakupnici, privlačeni iz unutrašnjosti otoka, počinju graditi svoje kuće stalno obitavajući u sada već novoformiranom naselju. Tijekom vremena broj stanovnika se povećavao, a naselje se širilo i spuštalo do obale, što je osim prvotnih poljoprivrednih aktivnosti, uvjetovalo nastanak nečeg puno važnijeg u daljnjem prosperitetu mjesta – okretanja moru i ribarstvu.

O nama

Inicijativa Spasimo Biševo je nevladino, neprofitno i apolitičko udruženje stanovnika i zaljubljenika u otok nastalo kao reakcija na devastaciju arhološkog lokaliteta Poje, s ciljem očuvanja kulturne, povijesne i prirodne baštine, te održivog razvoja ovog pučinskog bisera.

Ciljevi

Ciljevi inicijative su prikladna valorizacija sveobuhvatne baštine pučinskog otoka Biševa te upravljanje kulturnopovijesnim i prirodnim resursima otoka kroz primjenu strategije održivog razvoja. Kako je biševski krajobraz jedan od zadnjih primjera sačuvanog srednjovjekovnog ruralnog kulturnog krajolika, zalažemo se za sveobuhvatnu zaštitu krajobrazne cjeline otoka, a sukladno Strategiji očuvanja, zaštite i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine RH.

Povijesni kulturni krajolik otoka Biševa nastao u međuodnosu čovjeka i prirode uvjetovan je pučinskim smještajem te odražava tradicionalne prostorne odnose koji ilustriraju povijesni razvitak lokalne zajednice. Također, s obzirom na golemi arheološki potencijal Biševa kontinuirano naseljenog od antike, strategija održivog razvoja otoka bi, između ostalog, trebala predvidjeti i upravljanje otočkom kulturnopovijesnom baštinom formiranjem arheološkog parka na mjestu samostana i crkve sv. Silvestra.

U konačnici, cilj inicijative je i informiranje javnosti o nagloj degradaciji kulturnih i prirodnih dobara otoka Biševa slijedom nasrtaja masovnog turizma. Arheološki lokalitet Poje markiran benediktinskom crkvom 11. st. odnedavna je devastiran bespravnom izgradnjom dok su u pripremi dvojbeni projekti lokalne zajednice koji se baziraju isključivo na temi Modre Špilje koja se besramno eksploatira te se u pitanje dovode i njena spomenička svojstva.

Ovom inicijativom, a u partnerstvu sa službom zaštite kulturnih dobara, želimo potaknuti (u duhu Faro konvencije*) uspostavu ravnoteže između sve učestalijih planiranih javnih i privatnih aktivnosti s kulturnopovijesnim i prirodnim vrijednostima otoka, a radi postizanja održivog korištenja njegove kulturne i prirodne baštine.

Zašto spasimobisevo.org?

Portal spasimobisevo.org pokrenut je u svrhu informiranja javnosti o značaju biševskog kulturnog i povijesnog krajolika, te njegove velike važnosti i uloge u razvoju Komiže, ali i cijele mediteranske regije. Utjecaj otoka Biševa ne može se i ne smije mjeriti samo i isključivo prema statistikama posjećenosti Modre špilje kao turističke atrakcije. Turizam ne smije biti sam sebi svrha. Stoga smo okupili entuzijaste, stručnjake i osviještene građane koji o razvoju tog pučinskog bisera promišljaju pametno.

U knjižnici grada Komiže nemoguće je doći do knjiga i znanstvenih radova koje smo digitalizirali i objavili na stranicama, te tako tu vrijednu građu približili javnosti.

Nadamo se da će približavanje i osvjetljavanje povijesne, kulturološke i ekološke uloge otoka Biševa u razvoju viškog arhipelaga i Dalmacije osvijestiti važnost očuvanja naše zajedničke prošlosti za buduće naraštaje.

* Faro konvencija promovira inovativan pristup baštini, koji podrazumijeva da se cjelokupnom problematikom baštine ne bi trebali baviti samo stručnjaci i javna uprava već svi građani i društvo u cjelini.

Imaš konstruktivni prijedlog, pohvalu ili kritiku? Pošalji nam e-poštu »

Naselje Poje (Napoje)

Ivan Splićanin, graditelj samostana, odabrao je upravo savršen geografski položaj otoka Biševa sa kojeg će se kršćanstvo širiti na istočnu obalu Jadrana. Na markantnom položaju biševske uzvisine, a na ruševinama starokršćanske crkve, Ivan u 11. st. gradi novu crkvu oko koje će se kasnije razviti selo Poje. Ali ni to nije početak naseljavanja ovog višeslojnog arheološkog lokaliteta. Najstariji trag ljudske aktivnosti (ako preskočimo prapovijest) je villa rustica osnovana u prvim stoljećima p. Kr. O značaju tog objekta možda najbolje govori činjenica da se radi o jednoj od dvije poznate helenističke rustične vile na našoj obali. Rimljani nisu mogli zaobići ovu plodnu uzvisinu pa i oni intenzivno koriste istu lokaciju.

Nad ostacima je samostana, najvjerojatnije tijekom baroka, nastao omanji građevinski sklop kamenih kuća koji zajedno s crkvom čini veoma skladnu ambijentalno-povijesnu cjelinu.

Otok Biševo

Biševo (tal. Busi) je otok u Jadranskom moru, 5 km jugozapadno od Visa; s Komižom je tijekom čitave godine povezan brodskom linijom (prugom). Površine 5,91 km² s 11 stanovnika (2011). Još 1961. je na Biševu bilo 114 stanovnika (prije II. svjetskog rata preko 300) koji su živjeli u osam zaselaka: Mezoporat, Vela Gora, Potok, Poje, Nevaja, Porat, Salbunara Gornja, Salbunara Donja.

Partneri i suradnici

Naš Jadran

Sredozemna medvjedica

Osejava je naša

Građanska inicijativa Split

Javno je dobro

Javno je dobro

Preporučamo pročitati

Ljetna lektira

Mediteranski brevijar – Predrag Matvejević

Uvod u “Mediteranski brevijar” Na jednoj stranici “Mediteranskog brevijara”, Predrag Matvejević priča o tome kako je u Aleksandriji sreo katalonskog urara koji je uporno nastojao, rvući se s krajnjim nedostatkom podataka, sastaviti katalog čuvene biblioteke, najveće u cijelom antičkom svijetu, — Pročitaj sve »

Inventarizacija, vrjednovanje i planiranje obalnih krajobraza Dalmacije

Autorica: Biserka Dumbović Bilušić KRAJOLIK KAO KULTURNO NASLIJEĐE Studija Inventarizacija, vrjednovanje i planiranje obalnih krajobraza Dalmacije106 izrađena je u okviru projekta COAST, koji je obuhvaćao obalno područje četiriju dalmatinskih županija: Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske. Istraživana područja bila su: (Lot)1 — Pročitaj sve »

Tradicionalne suhozidne konstrukcije

Ivan Đurović, mag. građ. “IGH” d.o.o. Mostar mr.sc. Krešimir Šaravanja, dipl.ing.građ Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru Frano Oreč, dipl.ing.rud. Udruga „Zvuk kamena“ Posušje Nakon trogodišnjeg perioda preventivne zaštite umijeće je suhozidne gradnje u prosincu 2016. godine dobilo i trajnu zaštitu kao nematerijalno kulturno — Pročitaj sve »

Naše more

Autor: Akademik Grga Novak, 1932. Tisuće smo godina na ovom moru, na ovim klisurama, u burama i olujama, na suncu i mjesecu, na valovima silnim i divnoj tišini, ujedinivši u sebi svu tradiciju Mediteranaca, Prailira, Ilira i Grka, Neretljana, Travunjana, Dukljana — Pročitaj sve »

Kada i kako je propala antička Issa

Autor: Dr. Grga Novak, 1959. Issa, koja je postojala svakako još u V, a možda već u VI. stoljeću pr. n. e., kao centar jednoga ilirsko-liburnskog kraljevstva1, zauzeta početkom IV. stoljeća od Dionizija Starijega Sirakuškog, koji je u nju postavio jednu — Pročitaj sve »

Krajicina spilja i brončano doba otoka Visa

Autori: Timothy KAISER i Stašo FORENBAHER Arheološka građa otoka Visa za razdoblja starija od vremena grčke kolonizacije vrlo je oskudna. Početni korak prema upotpunjavanju postojeće slike pretpovijesti otoka učinjen je godine 1994., istraživanjem u Krajicinoj spilji. Pregled površine i iskopavanje ograničenog — Pročitaj sve »

Grčka podjela zemljišta na otoku Visu

Autor: Marin ZANINOVIĆ Otok Vis, antička Issa, bio je naseobina Dionizija Sirakuškoga u početku 4. st. pr. Kr. Otok je poznat po svojim poljima, koja su po kvaliteti zemljišta, insolaciji i obradivosti vrlo pogodna za uzgoj vinove loze, što je već — Pročitaj sve »

Otok Vis i Biševo u srednjem vijeku – Grga Novak

I. DOSELJENJE HRVATA Prvi se put spominje Vis, u doba poslije doseljenja Hrvata, u polovini X. stoljeća, i to u djelu cara Konstantina Porfirogeneta »O upravljanju carstvom«. Car pisac zabilježio je u tom svom djelu i ovo: »Paganija (Neretljanska krajina) — Pročitaj sve »

iOtok Biševo (Miha Čelar, 2018.)

iOtok je multimedijalna i interaktivna dokumentarna priča koja će pratiti starijeg slovenskog pisca i strastvenog podvodnog ribolovca Matu Dolenca pri pisanju njegove posljednje velike knjige. Mate Dolenc, koji je neka vrsta slovenskog Ernesta Hemigwaya, u prosincu 2015. namjerava se vratiti — Pročitaj sve »

Komiška ribarska epopeja – Joško Božanić

Autor: Joško Božanić Luc namye cipati: i charpiti mrixu, A pach putouati: ch Visu na Chomixu. (Petar Hektorović: Ribanje i ribarsko prigovaranje, Venecija, 1555) Kad umire jedan svijet, umire s njim i njegov jezik. U svijetu koji ga odmjenjuje, riječi — Pročitaj sve »

Lingua halieutica – Joško Božanić

Autor: Joško Božanić Književni krug, Split Studia Mediterrranea, Filozofski fakulet u Splitu 2011. 1. UVOD: HRVATSKA HALIJEUTIČKA LEKSIKOGRAFIJA 1.1. Halijeutički leksik u hrvatskoj dijalektalnoj leksikografiji U „Mediteranskom brevijaru“, Predrag Matvejević govoreći o leksičkoj povezanosti mediteranskih jezika, osvrće se i na — Pročitaj sve »

Palagruža od 12. do 20. stoljeća

Autor: Joško Kovačić U prikazu se prema oskudnim, uglavnom objavljenim vrelima iznosi povijest ovog najudaljenijeg hrvatskog otočja usred Jadrana od 1177. g. do naših dana.* Teško da je ikoji lokalitet – ne samo u hrvatskim zemljama nego i drugdje – — Pročitaj sve »

Antički spomenici otoka Visa

BRANIMIR GABRIČEVIĆ Ako spomenik kulture shvatimo u nešto širem i slobodnijem smislu, onda je dozvoljeno kazati da je najstariji spomenik otoka Visa sadržan u samom njegovom izvornom imenu — ISSA, iz kojeg se naknadno, nakon što su Slaveni došli na — Pročitaj sve »

Antički kamenolom u uvali Srebrena na otok Visu

Autor: Miroslav Katić Autor opisuje kamenolome na otoku Visu od kojih se jedan nalazio na jugoistočnoj strani otoka u uvali Srebrena. Drugi najstariji viški kamenolom nalazio se na mjestu podizanja antičke Isse gdje se prije izgradnje insula morao terasasto isplanirati — Pročitaj sve »

Stočarski krajolik otoka Visa – lokva Krušovica

Autorica: mr.sci. Sanja Buble U srednjovjekovnoj ekonomiji otoka Visa, uz zemljoradnju i ribarstvo, stočarstvo je bilo važna grana privređivanja. Tijekom vremena stočarstvo je u opadanju, iako je još sredinom 19. stoljeća sir bio jedan od važnijih otočkih izvoznih proizvoda. Krajem 19. — Pročitaj sve »

Crkva – tvrđava sv. Roka u Komiži

Crkve i samostani su u vremenima osmanlijskih te uskočkih i sjevemoafričkih gusarskih napada služile za zbijeg lokalnog stanovništva. Crkva kao institucija je stajala u zaštitu te pružala utočište stanovnicima priobalnih i inzulamih naselja koja su u razdobljima pljačkaških i rušilačkih — Pročitaj sve »

Sv. Nikola i njegova župna crkva u Komiži

Autor: Davor Stipan, prof. Sveti Nikola, svetac i biskup iz maloazijske Mire, živio je na prijelazu iz 3. u 4. stoljeće. Kao žestoki borac protiv nepravde i zalagatelj za ljubav i dobročinstvo prema bližnjemu, biva dugo vremena izložen progonima i — Pročitaj sve »

Komiška Komuna

Autor: Davor Stipan, prof. Fortifikacije podignute u razdoblju od 15. do 18. stoljeća u naseljima na istočnoj obali Jadrana posve su uobičajena pojava. Vrijeme nadiranja osmanlijskog imperija s jugoistoka Europe kao i kontinuirani upadi gusarskih floti, nametali su lokalnim zajednicama — Pročitaj sve »

Etnografske zabilješke s otoka Visa

DINKA GJELDUM-ALAUPOVIĆ UDK 391/397 Ministarstvo kulture Stručni članak Konzervatorski odjel Split, Porinova 2 Primljeno 22. 11. 2003. U sklopu projekta “Istraživanje i fiksiranje etnografske baštine” koji financira Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, 2001. godine, ekipa etnologa i arhitekata boravila je tjedan dana — Pročitaj sve »

Povijesne orgulje kao kulturna baština Dalmacije

Autor: Ladislav Šaban Tradicija orgulja u Dalmaciji gubi se u tami davnih stoljeća. Premda nam iz razdoblja antike do sada nije poznat ni jedan jedini likovni prikaz orgulja iz tog inače arheološkim nalazima tako bogatog područja, ne može biti sumnje da — Pročitaj sve »

Slika Antonija Zucchija u Komiži na Visu

Autorica: Zoraida Demori Staničić Svojedobno je C. Fisković, obilazeći spomenike otoka Visa, u mjestu Komiži na zapadnoj strani otoka zapazio u župskoj crkvi Sv. Nikole, poznatijoj kao Muster, koja se impresivno diže sred vinorodnih padina, oltarnu palu s prikazom sv. — Pročitaj sve »

Flora otoka Biševa

Autorica: Zinka Pavletić (Institut za botaniku Sveučilišta u Zagrebu) Primljeno 24. 12. 1973. »Flora i vegetacija Biševa s posebnim obzirom na biljnogeografski položaj otoka« naslov je doktorske disertacije, koju sam izradila na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u razdoblju od 1970. do 1973. — Pročitaj sve »

Stara komiška kuhinja i njezina terminologija

PRILOG POVIJESTI STANOVANJA NA OTOKU VISU Nevenka Bezić Božanić 22. kolovoza 1985. Suvremena zbivanja, nova saznanja, napredak u stvaralaštvu i tehničke mogućnosti utjecale su na način života i prilike u kojima živimo. Stoga se postupno izmijenio i oblik stanovanja, upotreba — Pročitaj sve »

Bentovićeva slika u Komiži

Autor: Davor Domančić UDK 75(497.13)„15”:929 Benetović, M. Izvorni znanstveni rad Davor Domančić Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture, Split Martin Benetović (oko 1550-1607), hvarski komediograf i pisac “Hvarkinje” potpisao je šest slika Kristove muke 1599. godine smještenih na pjevalištu uz — Pročitaj sve »

Komiški ognjuš

Autorica: Nevenka Bezić Božanić Prilog narodnom vjerovanju na otoku Visu 1. XII. 1995. UDK 392.16(497.18) Prirođeni majčinski nagon od postanka ljudskog roda bio je zaštita potomstva od svih mogućih zala. Neuke žene vjerovale su u uroke, zle oči. u promjene — Pročitaj sve »

Komiške facende – Joško Božanić

Naš termin »književnost« i internacionalni termin »literatura« svojom etimologijom (knjiga, slovo) evociraju poimanje umjetnosti riječi kao umjetnosti koja egzistira u mediju pismenosti pri čemu je sam medij uzet kao differentia specifica umjetnosti o kojoj je riječ. Prema tome, sintagma »usmena književnost« — Pročitaj sve »

Komentari s peticija

Možete potpisati našu prvu peticiju (završena): https://www.ipetitions.com/petition/spasimo-bisevo-od-betoniranja ili možete potpisati našu drugu peticiju (aktivna): https://www.change.org/p/peticija-za-upis-stare-bi%C5%A1evske-%C5%A1kole-u-registar-za%C5%A1ti%C4%87enih-kulturnih-dobara-rh

Budite ustrajni u borbi za očuvanje ovog raja na zemlji!

Čestitam! Konzervator Radoslav Bužančić moj je profesor i baš nam je nedavno spomenuo crkvu sv. Silvestra. Rekao je i da mu je poznata rasprava po fejsu. Bilo je očito da će kad tad stavit privremenu zaštitu jer nam je rekao da se tu nema sto puno raspravljati i naglasio je važnost lokaliteta.
Ne znam zašto vas je ignorirao u početku, možda nije došlo do njega odmah. Znam da se svakodnevno moraju boriti protiv divlje gradnje Splita i okolice, pretpostavljam zbog količine posla.
Svakako, drago mi je kako je ispalo, iz perspektive struke!

Sramota je da lokalni ljudi ne ustaju protiv ovakvih postupaka. Najljepše što imamo je priroda i graditeljska ostavština koju nemilice uništavamo dok sve ne pretvorimo u Vir ili Okrug. Dosta više!

Došli su niki judi iz vonka i mi se njima konklodijemo, minjomo govor i obicoje, da neka nos razumidu... Poštijen tuje, ali volin svoje i to je sva "mudrost". Išla son svukud po svitu, ma svak je govoril po svoju, puk se ti misli. Bišovo je "bišòvo" radi stinji koja tako izgledo, od svih siki, spili... Ali nikomu je bilo lašnje izgovorit onu "e". E!

Pohlepa je bolest pojedinca koju treba izolirati a ne podupirati. Ne!.. Biševo je poljubac prirode u našem moru!

Biševo je dijamant! Dijamant i na kopnu i u moru!

Ostadoh bez teksta. Pa kakvi to ljudi u nas žive da im je beton draži od prirodnih ljepota? NE BETONU!

Ako ne zaštitimo vjekovna kulturna dobra zaslužili smo nestanak kao narod.

Stop bezobrazluku i samovolji, sebičluku i ne osjetljivosti na pripadnosti hrvatskom narodu i zemlji praprapradjedovskoj još od prije rođenja Isusa Krista.

Poštujmo tuđe pravo ali čuvajmo svoje i povijesnu baštinu

Pa zar nema ni pedlja Hrvatske gdje se poštuju zakoni?

Poduzmite potrebne mjere, dosta je bilo lokalnih šerifa koji radi svoje koristi štete cijelom otoku a i RH

Do kada više? Neznamo mi cjenit svoje bolje su do sada vladali stranci nego mi sami. Npr. jedna Austrougarska za to vrijeme bilo je reda stila i znanja. Šteta što se sve ovo događa.

Lastovo je prošlo muku od kamenoloma za talijane do najmlađeg hrv. parka prirode. Bišovo bi isto trebalo zaštitit, merita. Komiža i Vis bi aprofitali.

Biševo bi trebali zaštititi kao krajobrazni park, ljudima, koji na njemu i od njega žive, pružiti financijsku i stručnu pomoć u uzdržavanju kulturnog krajobraza uz što bi se očuvale i njegove prirodne kvalitete. A špilju, pogotovo špilju, vratiti njezinom miru i ljepoti.

Ne dopustimo da privatni interesi trajno unište našu povijest!

Zaustavite divljake koji uništavaju Hrvatske otoke!

Ljudi, nemojmo to činiti ovom predivnom dijeliću prirode. Investirajmo u budućnost, sačuvajmo neprocjenjivu vrijednost.

Biševo je mali biser, ali nije manje vrijedan. Sačuvajmo ga od betonizacije i devastacije. Uništena priroda i povijest je nepovratna. Nismo svjesni šta činimo svojoj zemlji i svojim potomcima. Ima li čuvara u ovoj državi?

Gospodo, vrijeme je da zastitite nasa kulturna i naturalna dobra, ne želimo Španjolsku u Hrvatskoj!! NE BETONU!!!

Dosta je bilo devastacije kulturne baštine.

Naše prirodne bisere treba sačuvati u izvornom izdanju. #NeBetonizaciji

Dijalog Audiard: "Les cons, ça ose tout ! C'est même à ça qu'on les reconnaît”.

Zaustavimo sustavno uništavanje kulturne baštine od strane bešćutnika i siledžija!!

ZA zaštitu prirode i njenih vrijednosti. ZA respekt prema predcima... pa i njihovim kostima svugdje pa i na otoku! Neukusu triba reći: NE.

Vrijeme je da se zaštite kulturne vrijednosti koje čitav kulturni svijet prepoznaje i štiti. Naši plemenski divljaci kako dođu do novca tako uništavaju sve oko sebe.

Ovo je bitka za Hrvatsku, da je pohlepni gadovi ne upropaste!!!

Čuvajmo zelene površine, to je naše blago!

Što je korupcija?

Korupcija je zlouporaba povjerenih ovlasti za privatnu korist.

(Transparency International)

Korupcija je zlouporaba javnih ovlasti za privatnu korist.

(Svjetska banka)

Korupcija je devijantno ponašanje djelatnika javne uprave (izabranih ili imenovanih) koje nije u skladu s njihovim zadacima po službenoj dužnosti, a primjenjuje se u cilju stjecanja privatnog bogatstva ili statusa pojedinca, uže obitelji ili povezane grupe ljudi.

(Joseph S. Nye, Corruption and Political Development, 1967.)

To je svaki čin kojim se, suprotno javnom interesu, nedvojbeno krše moral i pravne norme te povrjeđuju temelji vladavine prava.

Korumpiranom osobom se smatra:

  • svaka službena ili odgovorna osoba koja radi osobne koristi ili koristi skupine kojoj pripada zanemari opći interes koji je dužna štititi obzirom na zakone, položaj i ovlasti koje su joj povjerene
  • građanin koji nudi ili pristaje na davanje zatraženog mita kako bi korumpirana osoba činjenjem, nečinjenjem ili propuštanjem činjenja pomogla u ostvarivanju koristi za pojedine osobe ili skupine.

Kontaktirajte nas

© 2017. — 2019. Građanska inicijativa "Spasimo Biševo". spasimobisevo@spasimobisevo.org. Politika privatnosti.