Autor: Mr.sc. Željko Tepšić

SAŽETAK

Gospodarski razvoj i sve što nosi sa sobom ne može se zaustaviti, no u određenim intervalima valja mu promijeniti smjer, kako bi postao manje poguban po okoliš. Održivi razvoj predstavlja koncepciju kontinuiranog gospodarskog i socijalnog napretka, bez štete za okoliš i prirodne resurse bitne za ljudske djelatnosti u budućnosti. On se oslanja na ideju da razvoj ne smije ugrožavati budućnost dolazećih naraštaja trošenjem neobnovljivih resursa i dugoročnim devastiranjem i zagađivanjem okoliša.  

U koncepciji održivog razvoja danas nalaze ishodište svi moderni gospodarski i socijalni razvojni pravci jer su štete okolišu štete sveukupnom društvu.  Planirati, čuvati i pažljivo eksploatirati svoje resurse je predispozicja kvalitetnog i dugoročnog ekonomskog rasta i razvoja.

Ključne riječi:  gospodarski razvoj, eko-turizam, eko-destinacija

 UVOD

Sve suvremene spoznaje znanosti o razvoju temelje se na konstataciji da se razvoj mora zasnivati na obnovljivim prirodnim resursima, kulturno-povijesnim i prirodnim vrijednostima te autohtonim tradicijskim osobitostima.  Pretvaranje tih principa u djelo i prijelaz na održive oblike razvoja i načina života izazov je današnjem dobu. Od ulaganja najviše koristi proizlazi iz tzv. greenfield investicija koje ostavljaju i najviše novoga kapitala u zemlji. Na žalost za Hrvatsku je činjenica da u dosadašnjim inozemnim ulaganjima, greenfield investicije imaju udio od oko 20%. Ipak, očekuje se da je taj udio prema trendovima u porastu. 

Kako takve investicije nose veliki kapital sa sobom investitori se teško i dugo odlučuju na njih. Kada dođe do odluke za ulaganjem, u toj fazi dolazi do najviše problema jer je domaća birokracija spora , komplicirana , nejasna što utječe na strpljenje investitora.

Kako bi ulagačima olakšali posao s već pripremljenim preduvjetima za ulaganje nameće se kao potreba modernizacija i informatizacija sustava. Danas su u svjetskom gospodarstvu brzina i pravovremenost jedni od najvažnijih čimbenika za razvoj i ako se hrvatsko tržište i gospodarstvo ne prilagodi takvom ritmu i ne drži korak za svijetom, drugi će ga pregaziti, te će ono postati zastarjelo i nezanimljivo. 

U Hrvatskoj se provodi čitav niz projekata koje su inicirale vladine ustanove ili udruge građana s ciljem očuvanja prirodna i kulturne baštine, te njenog vrednovanja. Treba napomenuti da ekološki gledano Hrvatska spada u ekološko nezagađena područja, bez obzira radilo se o zraku, slatkim vodama ili moru, te da je Hrvatska sigurno područje, gdje će se gost osjećati ugodno i dobrodošlo.

Poznato je da masovni turizam, kao najjača i najjatraktivnija industrija današnjice prijeti uništenju prirodnih resursa na kojima se temelji. Turizam u Hrvatskoj, iako oslonjen na prirodne i ekološke kvalitete turističkih lokacija, ima direktnih i indirektnih negativnih implikacija na očuvanje i zaštitu životne sredine i prirodnih resursa.

Masovni turizam je glavni vid turizma I Hrvtaskoj i on zadovoljava skromne platežne mogućnosti klijentele. Jedan od najvećih problema sa takvim turizmom je otpad i druge vrste zagađenja koje sa sobom nosi sezonska koncentracija većeg broja ljudi na ograničenom prostoru. a pored ovog, javljaju se i posredni negativni efekti po ekologiju. Među njima, na primjer, povećani interes i izgradnja stambenih objekata na najatraktivnijim lokacijama, što degradira prostorne kvalitete tih područja. Primorski gradovi se pretvaraju u velike spavaonice, degradiran je stotinama godina pažljivo osmišljavan prostor, a kaos u urbanizmu dovodi do izgradnje ilegalnih objekata i u po zakonu najčuvanijim, prirodnim rezervatima. Turizam donosi i pojačan promet, a samim tim i negativne ekološke implikacije.

Eko-turistička ponuda

Kako bi se spriječili glavni negativni efekti takvog turizma, osmišljena je nova koncepcija turističkog razvoja nazvana – ekoturizam. Eko-urizam je razvio vlastitu terminologiju u kojoj osobito značenje imaju:

• Ekološki prostor: turistička destinacija koja mora biti  zaštićen ekosustav – nacionalni park, park prirode ili divlja priroda.
• Ekoturisti: po definiciji to bi uglavnom bili ljudi koji na odmor dolaze u manjim skupinama, a iskustvo koje oni traže u prirodnim i egzotičnim mjestima je sjedinjenje sa prirodom i lokalnom kulturom.
• Ekološka zaštita: neko ko nudi ekoturizam u nekom prostoru to područje mora zaštititi, mora njime aktivno upravljati sa prepoznatljivim zaštićenim spomenicima, bez obzira da li su oni spomenici prirode, kulture…
• Ekološka aktivnost; ekoturisti bi trebali šetati, promatrati krajolike, proučavati biljni i životinjski svijet, družiti se sa lokalnim stanovištvom, od njih kupovati autohtone proizvode, baviti se različitim ekološki prihvatljivim sportovima…
• Ekološke informacije: posjetioci se moraju pripremiti za mjesto koje posjećuju kako bi u njemu poslije uživali. Isto tako se i domaćini moraju pripremiti za dolazak takvih gostiju, kako bi im pružili što bolju sliku sebe i svog kraja.
•   Ekološki kontakti: posjetioci se moraju družiti s lokalnim stanovništvom prevazilazeći jezičke barijere (npr. pomoć vodiča) .

Visoka razina razvoja svijesti, decentralizirane strukture vlasti, postojanje dobro očuvanih lokalnih seoskih zajednica i mreža malih i srednjih preduzeća, kao i kapital znanja, neophodne su pretpostavke za postojanje ekoturizma. Ako se eko turizam – turizam usmjeren pr5ema prirodi razvija isključivo od državnih subvencija, ostati će ekonomski beznačajan. Sve i kad bi oni koji imaju volje i energije krenuli u pravljenje ekoturizma, on i dalje ne bi mogao biti ozbiljan izvor prihoda, jer ga država ne potiče, nema infrastrukture koja bi ga podržavala, a još nema ni pravog obrazovanja za njegovo provođenje. Na putu do ekoturizma kod nas ima toliko prepreka da će sva ta priča, očigledno, još dugo živjeti samo na papiru i biti tek pusta želja..

Eko-turistička ponuda je u biti onaj drugačiji turizam, turizam budućnosti. 

Eko-turizam je obzirni i blagi turizam, turizam u skladu s prirodom i lokalnim stanovništvom, turizam za vedrinu duše i za zdravlje tijela.  Imajući u vidu da se eko-turist rado druži s domaćim stanovništvom, čuvarima prirode i ruralnog naslijeđa  ,moramo nuditi vrijedne sadržaje, za tijelo pogodno i što duši odgovara, jednostavnim riječima rečeno: aktivno se kretati u iskonskoj prirodi i češće predahnuti u očuvanom okolišu raznih prirodnih fenomena

Jedan takav projekt koji predstavlja smisao i cilj ekoturističkih tendencija I pravila osmišljen  je kao :

Primorsko eko selo

Radi se o projektu kojim bi trebalo osigurati revitalizaciju autohtonih resursa, idealan je spoj prevencije i zaštite nekih eventulanih pritisaka na okoliš pod opravdanjem razvoja i osiguranja novih radnih mjesta.

Ideja vodilja

Ideja vodilja sadržana je u riječima Dr. Robert J. Rosenthala, profesora filozofije na Hanover College-u:

 “Ekosela su najnovije i najpotencijalnije namjerne zajednice. Ona ujedinjuju dvije temeljne istine: ljudski život je najkvalitetniji u malim, podupirućim i zdravim zajednicama. Jedini održivi put za čovječanstvo je u oživljavanju i razvijanju tradicionalnog života u zajednici.Pokret ekosela je najobećavajući i najvažniji pokret u cjelokupnoj povijesti.” 

Važno je znati

I dalje, prof. Rosenthal kaže:

“Eko sela su modeli ljudskih naselja koja imaju nizak utjecaj na okoliš, koja su održiva cjelina  i koja zadovoljavaju ljudske potrebe. Nastoje smanjiti svoj ekološki otisak kroz namjernu jednostavnost i korištenje ekoloških principa dizajniranja. Ekosela nastoje spojiti ekološke principe dizajniranja i tehnologije sa socijalnim strukturama koje obuhvaćaju sve članove i članice zajednice. Nalaze se u urbanim i ruralnim sredinama, javljaju se u već postojećim naseljima ili kao nove inicijative ‘namjernih’ zajednica. Ekosela su nadahnuta raznim omjerima ekoloških, socijalnih i duhovnih odnosa. Svako ekoselo nastoji razviti model održivosti koji se poklapa sa vlastitim kulturnim, ekološkim i ekonomskim kontekstom”. 

Tipična ekosela djeluju u nekim ili svim navedenim područjima direktno ili indirektno ali njihova ideja se svakodnevno širi, te perspektivno predstavljaju kultorološki iskorak od uobičajene prakse:

· Razvoj lokalne ekonomije

· Kooperativne socijalne ekonomije

· Izgradnja zajednica

· Sustav odlučivanja u kojem su svi uključeni

· Rješavanje sukoba

· Holistička edukacija ‘cjelovite osobe’

· Lokalna organska proizvodnja hrane

· Permakulturni principi dizajniranja

· Ekološka gradnja

· Sustavi obnovljivih izvora energije

· Menadžment otpada

Cilj projekta je revitalizirati i sačuvati male autohtone zone u njihovom izvornom obliku i funkciji te potaknuti razvitak poljodjelstva, obrtništva, trgovine i hotelijerstva kako bi se obogatila turistička ponuda. 

Davanje podrške ekološkom pokretu kroz život u zajednici eko sela doprinosi toj potrebi. To nije davanje novčića izgladnjelom prosjaku, već doprinos u pothvatu .

Izgradnje ekološki osvještenog naselja, u nastojanju da se izgradi samoodrživa zajednica – eko selo – i samim time izgradnji jačih temelja za bolje i miroljubivo društvo u cjelini.

Eko selo je ostvarenje velike i prekrasne energije koja proizlazi iz duboke razine razumijevanja prirode, ostvarenje koje razumije da prirodi i nama kao njenom dijelu prijeti ozbiljna opasnost, požurujući nas da ponovo duboko sagledamo što smo to tako nemarno odbacili i zanemarili ..Sve je više osoba koje se osjećaju usamljene. Istina je da jesu usamljene, kao što to biva svaki čovjek koji se želi razviti. No, samoća je nepotrebna, jer svijet je pun bliskih susjeda, najbliži su najćešće i oni najudaljeniji.“ (Laurence van der Post).

Model eko sela može se primijeniti na cijelom spektru postojećih naselja – na urbanim i ruralnim sredinama, može se razvijati kao što to rade države, nudeći rješenja koja ostvaruju ljudske potrebe, štite okoliš i unapređuju kvalitetu života svima. Osjećamo se međusobno povezano, bez obzira na to što dolazimo s raznih strana svijeta, s planina ili otoka.  

Snaga jedinstvene ideje da je ekologija potrebna, čak je hitna za primijeniti u sadašnjem vremenu, ugradila se u puteve naše zajednice.

U prosječnim zajednicama s jedne strane doživljavamo sve veće razilaženje u stavovima, negativnu individualizaciju bića, teško prihvaćanje drugčijih stavova, prijedloga ili mana. Svako eko selo je otok i prepoznavanje onog što nam je zajedničko često je definirano kao sektaštvo, npr. od strane senzacionalističkog tiska. 

Na drugoj strani, negativni aspekti individualizma su naširoko izraženi u tzv. demokratskom društvu. Ne treba daleko tražiti za dokaze o tome. 

Politička apatija, socijalna izolacija, otuđivanje, kulturno osiromašivanje i jednostrano obrazovanje izopačili su i nanijeli veliku štetu vitalnosti individualnog duha. Život u ekoselu može biti potencijalni lijek odnosno. suprotnost tom fenomenu. Život u ekoselu poziva na kreativno stvaralaštvo i toleranciju individualnosti na izravan i stimulirajući način. 

Radeći na razvoju na takav način, sačuvali smo svijest o mjestu i zajednici koja već postoji, no mijenjali smo svoju fizičku strukturu da bismo došli do viših vrijednosti.

Postoji osnovno načelo za socio-terapeutski učinak eko sela. Napuštanje fiksne ideje – o načinu kako bi netko trebao živjeti – je postalo novo iskustvo koje se rodilo iz dekada socijalnog istraživanja, terapeutskog istraživanja, istraživanja zajednica i ljudi. Takvu orijentaciju može se pripisati prepoznavanju dijelića vječnosti u svakom od nas i, na taj način, bilo da je to ustanovljeno ili ne od jednog/e ili drugog/e člana/članice zajednice, pokret eko sela je u svojoj suštini spiritualan. 

Pronalazimo se u novoj sredini: nema nas više u usko diktiranom seoskom okruženja, već se gradimo u opcijama izazova, istraživanja, razvijanja – u okruženju u kojem ljudi imaju svoju vrijednost i gdje su tipologija i klasifikacija preoblikovali okruženje.

Ekosela su nadahnuta raznim omjerima ekoloških, socijalnih i duhovnih odnosa. Svako ekoselo nastoji razviti model održivosti koji se poklapa sa vlastitim kulturnim, ekološkim i ekonomskim kontekstom.

O samom projektu

Razmišljajući o definiranju sadržaja projekta te potrebnim aktivnostima kojima se na turističkom tržištu nude naši otoci, osmišljena je ideja koja nudi otoke kao jedinstven projekt na ovim prostorima ali i šire. Otok se shvaća kao jedistveni potencijal Mediterana, a u želji da se prekine apartmanizacija i gradnja raznih glomaznih zdanja koja svojom agresivnošču na prostor, prirodu, ekologiju, kulturu itd, sve ostale autohtone i ambijentalne resurse minorizira, zemlju i obalu pretvara u beton, more u odlagalište raznog smeća, a aktivno stanovništvo pretvara u najamne radnike bez vlastitog identiteta . 

Za očekivati je da će svi relevantni i ostali subjekti prepoznati brigu za sve prirodne  i prostorne resurse – ukupne potencijale cijelovitog projekta , te se adekvatno uključiti  u svim fazama projektiranja, realizacije i na kraju korištenja . Multiplikatori razvoja i zapošljavanja i njihov utjecaj i učinci daleko su širi od samih potreba projekta  .

Osnovna je želja smanjiti pritisak na prostor, ostvariti dopadljiv i ekološki prihvatljiv projekt, razvijati autohtone djelatnosti sa novim predznakom ( prihodnim ) osigurati eksluzivnost i prepoznatljivost  sadržaja, prostora ,ekologije ,…… sve u svemu biti poseban i jedinstven. Vrijeme i prostor traže promjenu odnosa , a otoci posebnu brigu i tretman. 

Poruka za tržište

”Za nezaboravan odmor, odaberite smještaj u kamenoj kući. Boravite u kamenoj kući u Istri, Kvarneru,Dalmaciji i na otocima, vratite se u prošlost i osjetite život ljudi koji su živjeli na prostorima Jadrana. Autentičan odmor u Hrvatskoj će vam približiti duh Mediterana, a svoj odmor upotpunite boravkom u kamenoj kući.”

“Hrvatska i Jadran upoznati će vas s prirodnim ljepotama i ljepotama izvornog hrvatskog smještaja u mjestima na  otocima i obali”.

Perspektivne lokacije

Važan  kriterij koji definira eko prostor, a samim time i  eko sela je blizina prometnica, koja zbog prometa I zagađenja  značajno smanjuju eko potencijal tako da jedini dio u kojem se mogu osigurati maksimalni eko standardi kao potencijalna mjesta za formiranje eko sela udaljenost od glavnih prometnica. 

Filozofija projekta 

Filozofija ovog jedinstvenog projekta sa prihvaćanjem ideje i misije stvaranja “Eko destinacije Mediterana” pretpostavlja realizaciju Projekta ”Primorsko eko selo”:

“Primorsko eko selo“ je osmišljen project, kojim bi trebalo osigurati revitalizaciju autohtonih resursa – potencijala, idealan je spoj prevencije i zaštite nekih eventulanih pritisaka na okoliš pod opravdanjem razvoja i osiguranja novih radnih mjesta.

“Eko turizam“ kao sustav i cilj uz poboljšan razvoj mogućnosti za održivi razvitak korištenjem svih potencijala na  tradicijskoj   osnovi.  

Realizacijom projekta “Primoskog eko sela“ ostvaruju se preduvijeti da se mikro sadržajima osigura produljenje sezone uz stavljanja naglaska na generiranje većih prihoda.

Za produljenje sezone izmedu ostalih kvaliteta svakako su važni dopunski sadržaji koji su komplementarni odmoru i predstavljaju odmak od svakodnevice :

• sportski turizam 
• alternativni sportski turizam: mountinbicking, jogging, tracking, kanuing, planinarenje “po vorhu”,triatlon, free-climbing, paintball …
• zdravstveni turizam
• doživljaj prošlosti, tradicije 
• berba i obrada maslina, grožda, lavande, ljekovitog bilja …
• ribarenje na stari način (kaić, mreže, parangal) 
• mini festivali i fešte po starim urbanim ambijentima manjih mjesta kao cjelodnevni izleti u prošlosti (doživljaji zanata, običaja, kulturnih događanja)
• obnova funkcija sadržaja u turizmu koji ujedno potiću kulturu ili tradiciju
• “radionice”: glume, slikarstva, arheologije, gurmanizma, enologije …
• godišnji sajam mediteranskih-otočnih proizvoda
• romantične plaže
• posjete rezervatima i staništima zastičenih životinja
• foto podvodni ribolov
• foto safari, itdi

Strateški ciljevi

Pionirski zadatak,  koji treba  djelovanjem  kroz  razne  programe  čuvati  i očuvati kulturno-povijesnu  baštinu,   njegovati tradiciju, poboljšanje  životnog standarda ljudi,  očuvanje ekstenzivnog ovčarstva,   te  zaustavljanje negativnog procesa depopulacije , obnavljati stare zanate, oživjeti putove i staze, a bez narušavanja   prirodnog   i kulturno-povijesnog naslijeđa. – jednom rječju udahnuti i  vratiti život, ali  tako  da  se očuvaju sve prirodne vrijednosti i značajke.

1. Sačuvati ambient respektirajući ekologiju
2. Podići startnu vrijednost destinacije
3. Izgraditi PRIMORSKO EKO SELO

Veliki zahtijevi samog definiranja projekta u namjeri zadovoljenja i usklađenja različitih interasa: JLS-urbanizam-ekologija-investitor ,osigurani su prilagođavanjem – želja ,mogučnosti, potreba i estetike-vizure ekološkog kompleksa , te možemo konstatirati da se mora uspjeti postići harmoniju ekologije i ekonomije na principima oodrživog razvoja , sukladnu željama i potrebama visoko zahtijevnih turista.

1.     Održati život, potaknuti demografski preporod i gospodarski napredak, a uz to očuvati sklad prirodnih vrijednosti, zadaće su kojima treba težiti kompletan projekt. 

1. Otok, koji na turizmu gradi svoju budučnost i gospodarski prosperitet, ali kad je u pitanju čisto more, ekologija, priroda, ne postoji alternativa razvoju  turizma koji je na otoku prva gospodarska grana. 

1. Ovo je koncept kontinuiranog gospodarskog i socijalnog napretka, bez štete za okoliš i prirodne resurse bitne za neke sadašnje iI buduće perspektive.

1. Realizacija projekta će se usmjeriti k ostvarivanju što večeg lokalnog profita i koristi putem lokalnog poduzetništva (obrti, zadruge, otočne tvrtke) uz odgovorno korištenje i upravljanje prirodnim resursima i baštinom.

1. Odgovornost, otvorenost, dogovaranje, zajedništvo, pomaganje i   suradnja su temelj provedbe aktivnosti realizacije sa posebnim naglaskom na doškolovanje, zapošljavanje i stvaranje preduvjeta povratka mladih ljudi, izbjegavanje svake druge degradacije okoliša, prostora i tradicijskih vrijednosti.

1. Uzimajući u obzir da je glavna komparativna prednost otoka raznolikost:

1. prirode i pejzaža (plaže, brežuljci, litice, ravnica)
2. prirodni rezevati staništa zaštičenih životinja
3. domaći proizvodi i tradicija
4. mjesta i ambijenata (mala mjesta s kompletnom urbanom strukturom)

Postići harmoniju ekologije i ekonomije sukladnu željama i potrebama visoko zahtijevnih turista.

Zaključak

Poznavanje ekoloških zakonitosti u prirodi, ukazivanje na akutne ekološke probleme današnjice izazvane antropogenih zahvatima u okoliš, senzibiliziranje  u očuvanju ekosfere, zadaci su koji se nameću lokalnoj zajednici I investitorima u turizmu.

Jedna od najbitnijih i najraširenijih poruka ekologa je “misliti globalno a djelovati lokalno”. To znači da nije dovoljno znati šta čovjeku prijeti, već je neophodno znati i kako se od tih pretnji sačuvati, pa i kako ih preduhitriti da se kao prijetnje i ne pojavljuju, kako globalno tako I lokalno.

Literatura