U noći između 25. i 26. kolovoza 1986. strašna oluja sa zapada potopila je u uvali Porat na otoku Biševu tri barke. Među njima je bila posljednja komiška gajeta falkuša. Čuo sam na komiškoj rivi vijest da više nema Cicibele. To ime dobila je bila ova crna komiška barka zbog svoje uloge u filmskoj priči Miljenka Smoje Roko i Cicibela. Čuo sam vijest da je Cicibela doživjela svoju filmsku sudbinu — da ju je more razbilo o hridine i da još jedino može poslužiti kao drvo za loženje rakijskog kotla na Biševu. Takav je bio komentar komiške rive.
Osjetio sam simboličnu snagu toga događaja i krenuo na Biševo s namjerom da organiziram spašavanje ostatka Cicibele za Ribarski muzej u Komiži.
Dok je plivaričar Edi svojim vitlom podizao iz mora na svoju palubu olupinu Cicibele, potekle su suze starom kapetanu Aleksi Torreu, suvlasniku potopljene barke. Bio je to doista funebralan prizor. Umrla je jedna barka, a njezinom smrću simbolično je dovršena ribarska tradicija koja je na ovim pučinskim otocima trajala od vremena antike do sredine dvadesetoga stoljeća.
Kraj kao početak
Taj kraj ujedno je obilježio početak timskog interdisciplinarnog znanstvenog istraživanja što ga je pokrenula kulturna ustanova ARS HALIEUTICA iz Komiže. Naime, vijest o brodolomu i spašavanju olupine posljednje gajete falkuše privukla je u Komižu inženjera brodogradnje sa Sveučilišta u Zagrebu dr. Velimira Salamona. Impresioniran ovom barkom i pričama komiških ribara, pokojnog barba Ivana Vitaljića Gusle, Velimir Salamon osjetio je izazov da nam se pridruži u istraživanju fenomena ove fosilne komiške ribarske barke. Ovom dogaciaju prethodilo je moje desetogodišnje sustavno bilježenje usmene predaje komiških ribara. Bilježio sam priče, legende, događaje, sjećanja, leksik, poslovice, svekoliko iskustvo ribarsko, brodograditeljsko, nautičko posljednjih galiota komiške ribarske epopeje.
A zašto među tolikim barkama baš gajeta falkuša? Zašto smo baš njoj, rneđu tolikim drugim tipovima ribarskih barki, dali značenje kulturnog broda?
Gajeta falkuša zato što ona nije samo brod. Ona je zapravo posuda kolektivne memorije jednoga malog insularnog svijeta u jugozapadnoj uvali otoka Visa. Ona je temelj tog svijeta čija je sudbina odredila velika slana voda. U isto vrijeme ta lokalna barka pripada univerzumu Mediterana, kako po svom ishodištu tako i svojom terminologijom univerzalno razumljivom u maritimnom svijetu Sredozemlja.
Gajeta falkuša zato što je to povijesni ribarski brod čije je ishodište duboko u vremenu, vjerojatno u antici, a u proteklom mileniju, sve do sredine ovoga stoljeća, održali su ga komiški ribari te komiški i korčulanski brodograditelji prilagodivši ga uvjetima ribolova navigacije na pučinskim otocima Jadrana.
Gajeta falkuša zato što je ta barka sa svojih osam do devet i pol metara dužine dovoljno malen brod da bi sadržavao sve bitne ele-mente broda. Dovoljno je malen da bi se jednim pogledom mogla otkriti njegova arhetipska elementarnost broda kao takvoga – svedena na korito, na skladno oblikovanu ljusku koja pri gibanju u vodi pruža najmanji mogući otpor.
Gajeta falkuša zato što je ta barka dovoljno velik brod da bi unatoč svojoj dojmljivoj elementarnosti predstavljao iznimno slože-nu strukturu koja sadrži u sebi pa-radoksalno rješenje proturječnog zahtjeva da jedan brod ima isto-dobno svojstva različitih brodova da te različitosti budu u medusobnoj ravnoteži. Dakle, gajeta falkuša jest struktura koja sadrži: nisku veslaricu prikladnu za ribolov, osobito za izvlačenje mreža sardelara; barku visokih bokova (kad se stave falci – bočni nastavci) za prevoženje velikih gereta i navigaciju na otvorenome moru; barku s dubokom kobilicom čiju funkciju ostvaruje njezino iznimno dugo kormilo. aii i samo njezino tijelo duboko uronjeno pod teretom barila punih soli ili posoljene ribe; barku s plitkom kobilicom zbog Ružnoti svakodnevnog izvlačenja na obalu na žalima pučinskih otočića: barku uobičajene površine jedara (latinsko jedro i flok); barku ekstremno velike površine jedara, do 120 metara četvornih zbog sudjelovanja u regatama kada ima malo vjetra (latinsko jedro, velik flok i meznela — pomoćno jedro koje se podizalo na karmenom jarbolu).
Iz dubina vremena
Ravnoteža međusobno suprotnih zahtjeva, harmonija proturječ-ja, jednostavnost u složenosti, složenost u jednostavnost, malo u velikom, veliko u malom, jedno u mnogom, mnogo u jednome – to je princip univerzuma, a taj princip ovaj brod utjelovljuje harmonijom svojih proturječnosti. Utjelovljenje tog principa bit je njegove ljepote, a njegova ljepota temeljni je razlog promocije gajete falkuše kao univerzalriog broda.
Razlog je tomu također i činjenica da ova barka dolazi iz velikih dubina vremena. Njezine skladne linije brusilo je umijeće stotina generacija meštara i kalafata, a njezina čudesna polifunkcionalnost prastara je brodograditeljska ideja. Baština je to koju je ovaj otočni svijet naslijedio od antičkih moreplovaca iz vremena prvih mitskih putovanja Mediteranom.
Joško Božanić
