• Homepage
  • Anketa »
  • Peticija »
  • O nama
  • Kontaktirajte nas
  • Prošlost
    • Provedba skraćenog stečajnog postupka nad dužnikom GATULA d.o.o. Komiža
    • Provedba skraćenog stečajnog postupka nad dužnikom BIŠEVO d.o.o. Komiža
    • Landscape as history, myth and art
    • Brdo Krušovica na otoku Visu
    • Ostaci limitacije naših primorskih gradova u ranom srednjem vijeku
    • Gozba među zvijezdama: keramika tipa Gnathia i West Slope iz Diomedova svetišta na otoku Palagruži
    • Salamandrija na Palagruži: formiranje nalazišta od ranog neolitika do danas
    • Palagruža i jadranski moreplovci trećeg tisućljeća prije Krista
    • Pet grobova s Palagruže
    • Palagruža i širenje zemljoradnje na Jadranu
    • Rimski svjetionik i stara crkva sv. Mihovila na Palagruži
    • Palagruža, jadranski moreplovci i njihova kamena industrija na prijelazu iz bakrenog
    • Palagruža u prošlosti
    • Napuštene utvrde 19. stoljeća -potencijal za razvitak grada Visa
    • Iliri od Bardileja do Gencija
    • Iliri – povijest, život, kultura
    • Amfore i fina keramika (od 4. do 1. st. pr. Kr.) iz srednje Dalmacije: preliminarni ekonomski i socijalni pokazatelji
    • Nazivi zemljišta, naselja i njihovih stanovnika na otoku Visu u XVII i XVIII stoljeću – Nevenka Bezić Božanić
    • Polis Issa – Veljko Barbieri
    • Razlog preseljenja benediktinaca s Biševa u Komižu
    • Dva paleolingvistička toponimna prežitka na hrvatskom insulariju
    • Inventari komiški crkava
    • Depopulacija otoka Visa
    • Jadranski otoci u Pseudo Skimnovoj Periegezi: dvije napomene
    • Nekoliko arhivskih vijesti o Petru Hektoroviću na Visu
    • Razvitak gospodarstva otoka Visa u prošlosti
    • Krajicina spilja i brončano doba otoka Visa
    • Grčka podjela zemljišta na otoku Visu
    • Naše more
    • Utvrde na otoku Visu iz vremena mletačkog gospodstva
    • Kada i kako je propala antička Issa
    • BIŠEVO – (MODRA) ŠPILJA . KOMIŽA Prilog istraživanju kontinuiteta i etničko-kulturnih simbioza na istočnoj jadranskoj obali
    • Hrvatske povijesne i etiološke predaje o ilirskoj kraljici Teuti
    • Demografski aspekt revitalizacije viškog otočnog prostora
    • Antički kamenolom u uvali Srebrena na otok Visu
    • Otok Jabuka u bilješkama putnika na Jadranu od 14. do 17. stoljeća – ime i izgled
    • Antički spomenici otoka Visa
    • Slavenstvo i romanstvo na jadranskim otocima – Petar Skok – opći pregled jadranskih otočkih skupova s gledišta toponomastike
    • Slavenstvo i romanstvo na jadranskim otocima – Petar Skok – južnodalmatinski otočki skup
    • Slavenstvo i romanstvo na jadranskim otocima – Petar Skok – otočki skup srednje Dalmacije
    • Slavenstvo i romanstvo na jadranskim otocima – Petar Skok – Zadarsko-šibenski arhipelag
    • Slavenstvo i romanstvo na jadranskim otocima – Petar Skok – Kvarnerski otočni skup
    • Prilozi poznavanju prošlosti otoka Visa od 5. do 15. stoljeća – Frane Buškariol
    • Otok Vis i Biševo u srednjem vijeku – Grga Novak
    • Frano Radić – Benediktinski samostan na Biševu – (Starohrvatska prosvjeta, 1896)
    • Komiška ribarska epopeja – Joško Božanić
    • Istraživanja srednjovjekovnih lokaliteta kod crkve sv. Nikole u Dolu i sv. Marije u Poselju (Velom Selu) na otoku Visu
    • Komiške facende – Joško Božanić
    • Joško Božanić – Rupa u željeznoj zavjesi (I-III)
    • Malo svjetla u viške prilike
    • Dvije viške crkve i njihovo utvrđivanje u 17. stoljeću
    • Otok vis – slijepa točka kartografije hrvatskog tradicijskog odijevanja
    • Bentovićeva slika u Komiži
    • Slika Antonija Zucchija u Komiži na Visu
    • Flora otoka Biševa
    • Stara komiška kuhinja i njezina terminologija
    • »Zonkotova Gospa« – nepoznato djelo Giovannia Bonazze u Komiži na Visu
    • Povijesne orgulje kao kulturna baština Dalmacije
    • Palagruža od 12. do 20. stoljeća
    • Komiški ognjuš
    • Avellinia michelii (Savi) parl. — nova biljka u flori Jugoslavije
    • Spomenici otoka Visa od IX do XIX stoljeća – Cvito Fisković
    • Uljudbeni temelji hvarske biskupije
    • Stočarski krajolik otoka Visa – lokva Krušovica
    • Crkva – tvrđava sv. Roka u Komiži
    • Sv. Nikola i njegova župna crkva u Komiži
    • Komiška Komuna
    • Etnografske zabilješke s otoka Visa
    • Katastar otoka Visa četrdesetih godina 19. stoljeća: antroponimi i toponimi
    • Svetac – Glasilo Slovenskega arheološkega društva
    • Arheologija otoka Visa, Biševa, Sveca i Palagruže – Branko Kirigin
    • Mediteranski brevijar – Predrag Matvejević
    • Sakralna arhitektura u Komiži na Visu u renesansnom i baroknom razdoblju
    • Predromaničke crkve na dijelu južnodalmatinskih otoka
    • Morski Čovjek – Memento baštinicima jadranskog arhipelaga
    • Nastanak Komiže
    • Svjetska ekonomska kriza 1929. – 1933.
    • Proširenje žala za izvlačenje ribarskih brodova u uvali Mezoporat
    • Počeci organiziranog političkog djelovanja
    • Biševski intelektualci
    • Uvođenje redovne brodske linije Komiža – otok Biševo
    • Osnivanje narodne čitaonice na Biševu
    • Osnivanje poljoprivredno vinarske zadruge
    • Partizanski logor na Biševu
    • Borci s otoka Biševa poginuli u NOR-u
    • Elektrifikacija Biševa
    • Izgradnja školske zgrade i pristaništa u biševskim uvalama
    • Fabrika Neptun – vrijedna industrijska arhitektura u propadanju
    • Arheologija i povijest srednjodalmatinskih otoka
    • Trešjavac gradi tvrđavu u Komiži
    • Helenistička villa rustica
    • A visit to Lissa and Pelagosa
    • Brodolom Cicibele kod Biševa
    • Benediktinci u viškom arhipelagu – don Ivan Ostojić
    • Članci u Vijesniku za arheologiju i historiju dalmatinsku
    • Fotografije iz ne tako davnih vremena
    • Crkva i samostan sv. Silvestra
  • Sadašnjost
    • Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske (2017.)
    • Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (1997.)
    • STRATEGIJA ZAŠTITE, OČUVANJA I ODRŽIVOG GOSPODARSKOG KORIŠTENJA KULTURNE BAŠTINE REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2011.–2015.
    • Starogradsko polje kao kultivirani poljoprivredni krajolik kroz povijest
    • Kulturni krajolik Velebita – Terenski pregledi na području Podvelebitskoga primorja u 2017. godini
    • Prilog tumačenju pojma krajolika kao kulturne kategorije
    • Kulturni krajolici u Hrvatskoj – identifikacija i stanje zaštite
    • Asocijativna obilježja krajolika
    • Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske
    • Arhitektonske politike Republike Hrvatske 2013-2020.
    • Nedosljedno primjenjivanje i tumačenja prostornih planova na otoku Biševu
    • Europske destinacije izvrsnosti (european destinations of excellence: eden) – projekt europske komisije
    • Mogućnosti kontrole i ograničenja “potrošnje” pejzaža uzrokovane turističkim korištenjem
    • Zadruge kao organizacijski oblici za održivi razvoj turizma u ruralnim područjima
    • Sredstva EU fondova u funkciji razvoja ruralnog turizma u Hrvatskoj
    • Baština kao temelj razvoja održivog turizma: iskustvo turističkih djelatnika u Starigradu – Paklenici
    • Obalna ekonomija kao znanstveno i političko pitanje
    • Uređenje, razvoj i obnova hrvatskog ruralnog prostora
    • Gastronomska ponuda Podravine u funkciji ruralnog turizma
    • Interkulturalizam i turizam: nove dimenzije slobodnog vremena
    • Traganje za svjetskim ekološkim etosom
    • Uloga marketinga u razvoju kulturnog turzima u Hrvatskoj
    • Knjižnice u turizmu: shhhh, quiet please! Nein, herzlich willkommen! Si accomodi!
    • Lokacijska informacija čest. zem. 7328 k.o. Komiža
    • Turizam pamćenja i tradicijska prehrana
    • Kultura na prodaju? ‘Tradicionalni’ običaji, institucije i vrijednosti kao roba u turizmu utemeljenom u prirodi
    • Etnografski muzej – Strateški umrežena materijalna i nematerijalna baština za pametan razvoj
    • O gospodarskom razvoju hrvatskih otoka
    • Spomenici kulture i turizam
    • Turizam, identitet i globalizacija
    • Nautički turizam
    • Ekološki pristup turizmu
    • Proturječja i negativne pojavnosti u turizmu
    • Koncepcijski okvir politike razvitka otočnoga turizma
    • Značaj trendova i inovacija u turizmu
    • Kultura, turizam i lokalna zajednica – baštinski identitet otoka Mana
    • Percepcija lokalnih dionika o mogućnostima razvoja hrvatskih otoka – primjer otoka Cresa
    • Obilježja ponude ruralnog turizma dalmatinskih turističkih regija
    • Muzeji i (pre)oblikovanje identiteta malih primorskih mjesta
    • Razvojna perspektiva Zadra – Povijesna središta, suvremeni grad i održivi turizam
    • Vinski turizam kao posebni oblik turističke ponude dalmacije
    • Mitovi u turizmu – komparativno istraživanje
    • Istraživanje zadovoljstva posjetitelja zaštićenih područja Istarske županije
    • Inicijativa izrade prostornog plana lokalne razine za otok Biševo u cjelini.
    • Urbana ekologija i društveni uzroci devastiranja okoliša građenjem
    • Upravljanje razvojem u obalnom području Hrvatske
    • Ekološki otisak cestovnog prometa na cresko-lošinjskom arhipelagu
    • Prepoznavanje i razvrstavanje krajolika kao kulturnog naslijeđa
    • Mali hrvatski otoci – radno-rezidencijalni prostor i/ili prostor odmora i rekreacije
    • Interpretacija kao alat očuvanja prirodnih i kulturnih vrijednosti zaštićenog područja na primjeru parka prirode Lonjsko polje
    • Sudjelovanje javnosti i pristup pravosuđu u procesima prostornog planiranja
    • Koncept održivog razvoja u zaštiti kulturne baštine
    • Pejzaž kao bitan fizičkogeografski element u prostornom planiranju (primjer Srima-Šibenik)
    • Gospodarski razvoj zaštićenih područja
    • Međunarodni dokumenti o prostornom planiranju i TURIZMU
    • Značaj koncepta turističke nosivosti za prostorno planiranje
    • Scenarijsko modeliranje u prostornom planiranju obalnog područja
    • Utjecaj suvremenog kulturnog turizma na promjene načina života u starim gradskim jezgrama na hrvatskoj obali
    • Kulturna baština i gospodarski razvitak Republike Hrvatske
    • Održana 2. Međunarodna znanstveno-stručna konferencija „izazovi današnjice: turizam I lokalni razvoj”
    • Sociokulturna obilježja održivog turizma unutrašnje Istre
    • Turističkogeografski pristup u valorizaciji kulturne baštine
    • Ruralna graditeljska baština u funkciji turističke ponude Hrvatske
    • Baština i tradicija u oblikovanju turističke ponude na ruralnom prostoru Hrvatske
    • Razvoj astroturizma u Višnjanu
    • Kulturni resursi kao činitelj turističke ponude u 21. Stoljeću
    • Turizam i okoliš
    • Hotel baština u funkciji razvoja kulturne I kreativne ponude destinacije
    • Stavovi turističkih zajednica o uključivanju lokalnog stanovništva u razvoj turizma u zaštićenim područjima prirode: primjer Regionalnog parka Mura-Drava
    • Turizam i zaštita prirode i čovjekova okoliša
    • Učinak cjeloživotnog učenja na održivi razvoj turističke destinacije
    • Krajobrazno uređenje i zaštita ruralnog okoliša starokršćanske crkve Srima-Prižba kod Šibenika s posebnim osvrtom na gastronomske vrijednosti u svrhu turističke valorizacije
    • Postizanje konkurentske prednosti primjenom elemenata održivog razvoja
    • Održivi turizam kao razvojna mogućnost na primjeru Dugog otoka
    • Baština kao temelj razvoja održivog turizma: iskustvo turističkih djelatnika u Starigradu – Paklenici
    • Odgovorni turizam I proces edukacijske interakcije
    • Utjecaj depopulacije na kulturnu baštinu hrvatskih otoka
    • Put prema održivome kulturnom turizmu Hrvatske
    • Baštinski centar Hlebine kao kulturni i turistički proizvod
    • Interpolacija arheologije u društvo
    • Pravci razvoja suvremenog turizma – pretpostavke za održivi turizam u hrvatskoj
    • Etnološko istraživanje kao izvor podataka za planiranje strategije održivog razvoja ruralnih područja
    • Kultura – oslonac turističke politike europske unije
    • Pravila ponašanja u turizmu i njihov utjecaj na održivi turizam
    • Prostorno planiranje u funkciji održivog razvoja turizma dubrovačko-neretvanske županije
    • Interkulturalno-pedagoški čimbenici turizma
    • Kulturno nasljeđe i turizam
    • Komercijalizacija kulturne baštine u turizmu
    • Ekskurs o održivom razvoju
    • Prema konvergenciji proučavanja turizma i otočnih studija
    • Obilježja ponude kulturnog turizma dalamtinskih županija
    • Uloga zavičajne zbirke u promociji lokalne zajednice
    • Kulturna baština u funkciji turizma
    • Održivi turizam kao konkurentska prednost Republike Hrvatske
    • Uloga lokalnog stanovništva u razvoju turizma destinacije
    • Branko Kirigin: Arheologija je danas prepuštena entuzijastima
    • Geologic reconnaissance of the island of Velika Palagruža (central Adriatic, Croatia)
    • Prilog raspravi o pravnom statusu Ise u rimsko vrijeme
    • Bespravna gradnja na Biševu: Ames izleti, izmjene i dopune projektne dokumentacije (04-2019)
    • Temeljni tekstovi teorije zaštite spomenika
    • Konzervatorska podloga prostornih planova uređenja Gradova Visa i Komiže iz 2003.
    • Primjedbe na izdavanje druge građevinske dozvole – Ames izleti doo
    • Nautički centar Komiža: Zamjenski brod na lokalnoj liniji 612. Komiža – Biševo
    • Izvješće o stanju u prostoru Grada Komiže za razdoblje od 2014.-2018.
    • Geologija otoka Visa
    • Zahtjev za proglašenjem otoka Biševa područjem značajnog krajobraza
    • Proglašavanje škole na Biševu kulturnim dobrom od lokalnog značenja i njen upis u registar kulturnih dobara RH
    • Žalba na cestovnu infrastrukturu otoka Biševa i uvođenje dodatnog cestovnog prometa bez prethodne izrade prometnog elaborata
    • Zakon o građevinskoj inspekciji
    • Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja
    • Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u okolišu
    • Zakon o potvrđivanju Konvencije o europskim krajobrazima
    • Uređenje međa
    • Dopis OLAF-u (Europski ured za borbu protiv prijevara)
    • S profesorom Joškom Božanićem o babilonskoj vrevi na pustom otoku
    • O podrijetlu toponima Prirovo u viškoj luci – prilog toponimiji otoka Visa*
    • Primjer dobre prakse: prvi Prostorni plan u Hrvatskoj koji regulira prostor značajnog krajobraza na otocima
    • Pravo na pristup informacijama: vodič za medije i udruge
    • Korupcija i klijentelizam na lokalnoj razini
    • Transparency International Hrvatska
    • iOtok Biševo (Miha Čelar, 2018.)
    • Splitsko-dalmatinska županija izradila digitalni pretraživač koncesija imena ‘Pomorsko je dobro’
    • Zakon o prostornom uređenju
    • Imamopravoznati.org – prilika za razvoj demokratske političke kulture
    • Odluka Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa – Tonka Ivčević
    • Prezentacija predloženih mjera zaštite u Ministarstvu kulture
    • Problem ilegalnih deponija i odvoza glomaznog otpada s Biševa
    • Upis starog benediktinskog samostana u registar zaštićenih kulturnih dobara RH (P-5881)
    • Kodeks strukovne etike ovlaštenih arhitekata
    • Gradonačelnica Komiže Tonka Ivčević već je bila u sukobu interesa davne 2009.
    • Netransparentnost komiške gradske uprave – pravo na pristup informacijama
    • Strategija suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine
    • Međunarodni dan borbe protiv korupcije
    • Uspavano srce demokracije – prof. dr. sc. Ivan Koprić
    • Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora
    • Vodič za korisnike Zakona o pravu na pristup informacijama
    • Plan razvoja ekološkog i ruralnog turizma
    • Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara
    • Morska bioraznolikost otoka Biševa i jugoistočne strane otoka Visa
    • Prostorni plan uređenja Grada Komiže (Broj: 10/06)
    • Aarhuška konvencija
    • Utjecaj turistifikacije na fizionomijska obilježja krajobraza unutrašnje Istre
    • Baština i zajednice
    • Prostorno-urbanistički aspekti zaštite nepokretnoga arheološkog naslijeđa – Međunarodni i nacionalni dokumenti o zaštiti
    • Tradicionalne suhozidne konstrukcije
    • Novi zakon o otocima
    • Peticija za upis stare biševske škole u registar zaštićenih kulturnih dobara RH
    • DIJALEKTIKA OTOČNOSTI: Otvorena zatvorenost otočnih zajednica kao model društvenog organiziranja u eri migracija
    • Spomenici najnovijeg doba na otoku Visu – Nevenka Božanić Bezić
    • Protokol za monitoring Eleonorinog sokola (Falco eleonorae) u Hrvatskoj
    • Lingua halieutica – Joško Božanić
    • Peticija “Spasimo Biševo”
    • Čišćenje okoliša benediktinskog samostana i crkve sv. Silvestra na Biševu
    • Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora područja posebnih uvjeta korištenja
    • Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Komiže (Broj: 02/15)
    • Urbanistički plan uređenja naselja Komiža
    • Opća svojstva jadranskog mora
    • Povelja o proglašenju otoka Visa otokom biološke raznolikosti
    • Bunjac (Živi zid) upozorava na bespravnu gradnju na Biševu
    • Rječnik toponima otoka Biševa
    • Jadran galenski laboratorij (JGL) – rekonstrukcija stare škole na Biševu
    • Tajanstveni otok špilja
    • Bespravna gradnja na Biševu: Ames izleti – projektna dokumentacija, nepravomoćna građevinska dozvola i njeno poništavanje (10-05-2018)
    • Krajolik – čimbenik strategije prostornog uređenja
    • Faro konvencija
    • Spasimo vizuru Komiže i uklonimo stupove s Rive
    • Što je bespravna gradnja?
    • Gradsko smetlište Komiža – deponij Šćeće
    • Palagruža – Diomedov otok
    • Utvrđeni samostani na tlu Hrvatske
    • Gdje je biševska kapelica?
    • Geopark Viški arhipelag – kritika djelovanja
    • Nastanjenost, ime, poljoprivreda i ribarstvo
    • Jeste li vidjeli sredozemnu medvjedicu?
    • Klima, biljni i životinjski svijet
    • Stanovnici Biševa i Komiže
    • Komiški zaljev – Osnovna geološka karta
    • Bespravna gradnja i lokalna korupcija
    • Tisućljetna kultura bez ikakve zaštite
    • Dogradnja stare biševske škole u ugostiteljski objekt kapaciteta 80 sjedećih mjesta
    • Iznimno loše stanje samostanskog kompleksa
    • Provedena arheološka istraživanja
    • Geopark i ključni infrastrukturni problemi otoka Biševa
    • DOBILI NOV BROD PUN MANA Razočarani Komižani: To vam je isto kao da naručite mercedes, a stigne vam izlupani golf
    • Ekološka mreža Natura 2000
  • Budućnost
    • Eko-destinacija Mediterana: od teorije do prakse
    • Turizam, prostor, identitet
    • Gdje je nestao Ekomuzej Komiža, Terra Marique?
    • Uvid u projektnu dokumentaciju – Centar za posjetitelje “Modra Špilja” Biševo
    • Rezultati ankete “Spasimo Biševo”
    • Lokalni razvoj – pitanja upravljanja
    • Điga ili mol u Mezoportu
    • Vodoopskrba i moguća kaptaža
    • Marina Komiža
    • Sudjelovanje nearheologa u arheološkim djelatnostima
    • Eksperimentalna arheologija i turizam
    • Inventarizacija, vrjednovanje i planiranje obalnih krajobraza Dalmacije
    • Arheološki park Biševo
    • Helenistička nekropola “Martvilo” – arheološki park
    • Tromost Javne ustanove More i krš
    • Anketa za posjetitelje i stanovnike
Pretraži sve tekstove na Spasimobisevo.org
  • Prošlost
    • Arheologija otoka Visa, Biševa, Sveca i Palagruže – Branko Kirigin

    • Gdje je biševska kapelica?


    • Svetac – Glasilo Slovenskega arheološkega društva

    • Trešjavac gradi tvrđavu u Komiži


    • Benediktinci u viškom arhipelagu – don Ivan Ostojić

    • Predromaničke crkve na dijelu južnodalmatinskih otoka


    • Katastar otoka Visa četrdesetih godina 19. stoljeća: antroponimi i toponimi

    • Utvrđeni samostani na tlu Hrvatske

  • Sadašnjost
    • Nastanjenost, ime, poljoprivreda i ribarstvo

    • Bespravna gradnja i lokalna korupcija


    • Komiški zaljev – Osnovna geološka karta

    • Jadran galenski laboratorij (JGL) – rekonstrukcija stare škole na Biševu


    • Stanovnici Biševa i Komiže

    • Provedena arheološka istraživanja


    • Fotografije iz ne tako davnih vremena

    • Uspavano srce demokracije – prof. dr. sc. Ivan Koprić

  • O nama
  • Akcije i prijedlozi
  • Anketa / Peticija
    • Italiano
    • English
  • spasimobisevo.org logo
 logo

Arheološki park Biševo

0
569  13.03.2018.

Tekst je u pripremi.

OZNAKE

održivi turizam | Otok Biševo | strategija | zaštita | budućnost (kategorija)

Vezani članci

Odgovorni turizam I proces edukacijske interakcije

0
234

Komercijalizacija kulturne baštine u turizmu

0
379

Vinski turizam kao posebni oblik turističke ponude dalmacije

0
696

Percepcija lokalnih dionika o mogućnostima razvoja hrvatskih otoka – primjer otoka Cresa

0
394

Učinak cjeloživotnog učenja na održivi razvoj turističke destinacije

0
180

Turističkogeografski pristup u valorizaciji kulturne baštine

0
641

Mitovi u turizmu – komparativno istraživanje

0
223

Održana 2. Međunarodna znanstveno-stručna konferencija „izazovi današnjice: turizam I lokalni razvoj”

0
120

Ekskurs o održivom razvoju

0
165
Godina dana od pokretanja građanske inicijative 'Spasimo Biševo'

Akcije i prijedlozi građanske inicijative

Uvid u projektnu dokumentaciju – Centar za posjetitelje “Modra Špilja” Biševo

0
1929

Rezultati ankete “Spasimo Biševo”

0
1705

Zahtjev za proglašenjem otoka Biševa područjem značajnog krajobraza

1
1110

Proglašavanje škole na Biševu kulturnim dobrom od lokalnog značenja i njen upis u registar kulturnih dobara RH

0
1186

Čišćenje okoliša benediktinskog samostana i crkve sv. Silvestra na Biševu

0
949

Žalba na cestovnu infrastrukturu otoka Biševa i uvođenje dodatnog cestovnog prometa bez prethodne izrade prometnog elaborata

0
500

Problem ilegalnih deponija i odvoza glomaznog otpada s Biševa

0
812

Inicijativa izrade prostornog plana lokalne razine za otok Biševo u cjelini.

0
354

Anketa za posjetitelje i stanovnike

12
4510

Prezentacija predloženih mjera zaštite u Ministarstvu kulture

0
281

Peticija za upis stare biševske škole u registar zaštićenih kulturnih dobara RH

0
542

Dopis OLAF-u (Europski ured za borbu protiv prijevara)

0
237

Geopark Viški arhipelag – kritika djelovanja

0
1089

Peticija “Spasimo Biševo”

0
299

Odluka Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa – Tonka Ivčević

1
667

Netransparentnost komiške gradske uprave – pravo na pristup informacijama

0
973

Nautički centar Komiža: Zamjenski brod na lokalnoj liniji 612. Komiža – Biševo

0
820

Primjedbe na izdavanje druge građevinske dozvole – Ames izleti doo

0
1077

Knjigu Uspavano srce demokracije prof. dr. sc. Ivana Koprića moguće je kupiti na stranicama izdavača.

Zaštita krajolika i krajobraza

Zakoni, uredbe, kodeksi i konvencije

Faro konvencija

0
782

Novi zakon o otocima

0
1105

Ekološka mreža Natura 2000

0
955

Krajolik – čimbenik strategije prostornog uređenja

0
1188

Aarhuška konvencija

0
762

Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora

0
2688

Korupcija i klijentelizam na lokalnoj razini

0
627

Vodič za korisnike Zakona o pravu na pristup informacijama

0
483

Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara

0
677

Imamopravoznati.org – prilika za razvoj demokratske političke kulture

0
135

Međunarodni dan borbe protiv korupcije

0
210

Strategija suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine

0
232

Kodeks strukovne etike ovlaštenih arhitekata

0
455

Zakon o prostornom uređenju

0
273

Splitsko-dalmatinska županija izradila digitalni pretraživač koncesija imena ‘Pomorsko je dobro’

0
514

Transparency International Hrvatska

0
257

Pravo na pristup informacijama: vodič za medije i udruge

0
517

Uređenje međa

0
3400

Zakon o potvrđivanju Konvencije o europskim krajobrazima

0
154

Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u okolišu

0
166

Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja

0
235

Zakon o građevinskoj inspekciji

0
325

Održivi turizam, kulturna baština
i prostorno planiranje

Uloga lokalnog stanovništva u razvoju turizma destinacije

0
1037

Održivi turizam kao konkurentska prednost Republike Hrvatske

0
751

Kulturna baština u funkciji turizma

0
519

Uloga zavičajne zbirke u promociji lokalne zajednice

0
318

Eko-destinacija Mediterana: od teorije do prakse

0
193

Obilježja ponude kulturnog turizma dalamtinskih županija

0
737

Prema konvergenciji proučavanja turizma i otočnih studija

0
207

Ekskurs o održivom razvoju

0
165

Komercijalizacija kulturne baštine u turizmu

0
379

Kulturno nasljeđe i turizam

0
294

Interkulturalno-pedagoški čimbenici turizma

0
304

Prostorno planiranje u funkciji održivog razvoja turizma dubrovačko-neretvanske županije

0
465

Pravila ponašanja u turizmu i njihov utjecaj na održivi turizam

0
881

Kultura – oslonac turističke politike europske unije

0
115

Etnološko istraživanje kao izvor podataka za planiranje strategije održivog razvoja ruralnih područja

0
284

Pravci razvoja suvremenog turizma – pretpostavke za održivi turizam u hrvatskoj

0
2093

Interpolacija arheologije u društvo

0
361

Baštinski centar Hlebine kao kulturni i turistički proizvod

0
408

Put prema održivome kulturnom turizmu Hrvatske

0
100

Utjecaj depopulacije na kulturnu baštinu hrvatskih otoka

0
638

Odgovorni turizam I proces edukacijske interakcije

0
234

Baština kao temelj razvoja održivog turizma: iskustvo turističkih djelatnika u Starigradu – Paklenici

0
457

Održivi turizam kao razvojna mogućnost na primjeru Dugog otoka

0
462

Postizanje konkurentske prednosti primjenom elemenata održivog razvoja

0
453

Krajobrazno uređenje i zaštita ruralnog okoliša starokršćanske crkve Srima-Prižba kod Šibenika s posebnim osvrtom na gastronomske vrijednosti u svrhu turističke valorizacije

0
352

Učinak cjeloživotnog učenja na održivi razvoj turističke destinacije

0
180

Turizam i zaštita prirode i čovjekova okoliša

0
1559

Stavovi turističkih zajednica o uključivanju lokalnog stanovništva u razvoj turizma u zaštićenim područjima prirode: primjer Regionalnog parka Mura-Drava

0
441

Hotel baština u funkciji razvoja kulturne I kreativne ponude destinacije

0
255

Turizam i okoliš

0
419

Kulturni resursi kao činitelj turističke ponude u 21. Stoljeću

0
290

Razvoj astroturizma u Višnjanu

0
296

Baština i tradicija u oblikovanju turističke ponude na ruralnom prostoru Hrvatske

0
821

Ruralna graditeljska baština u funkciji turističke ponude Hrvatske

0
387

Turističkogeografski pristup u valorizaciji kulturne baštine

0
641

Sociokulturna obilježja održivog turizma unutrašnje Istre

0
204

Održana 2. Međunarodna znanstveno-stručna konferencija „izazovi današnjice: turizam I lokalni razvoj”

0
120

Kulturna baština i gospodarski razvitak Republike Hrvatske

0
701

Utjecaj suvremenog kulturnog turizma na promjene načina života u starim gradskim jezgrama na hrvatskoj obali

0
237

Scenarijsko modeliranje u prostornom planiranju obalnog područja

0
341

Značaj koncepta turističke nosivosti za prostorno planiranje

0
700

Međunarodni dokumenti o prostornom planiranju i TURIZMU

0
382

Gospodarski razvoj zaštićenih područja

0
169

Pejzaž kao bitan fizičkogeografski element u prostornom planiranju (primjer Srima-Šibenik)

0
388

Koncept održivog razvoja u zaštiti kulturne baštine

0
370

Sudjelovanje javnosti i pristup pravosuđu u procesima prostornog planiranja

0
239

Interpretacija kao alat očuvanja prirodnih i kulturnih vrijednosti zaštićenog područja na primjeru parka prirode Lonjsko polje

0
514

Mali hrvatski otoci – radno-rezidencijalni prostor i/ili prostor odmora i rekreacije

0
498

Prepoznavanje i razvrstavanje krajolika kao kulturnog naslijeđa

0
747

Ekološki otisak cestovnog prometa na cresko-lošinjskom arhipelagu

0
366

Bioraznolikost i prostorno planiranje

0
153

Analitička podloga upravljanja održivim turizmom

0
148

Upravljanje razvojem u obalnom području Hrvatske

0
490

Urbana ekologija i društveni uzroci devastiranja okoliša građenjem

0
620

Istraživanje zadovoljstva posjetitelja zaštićenih područja Istarske županije

0
231

Mitovi u turizmu – komparativno istraživanje

0
223

Vinski turizam kao posebni oblik turističke ponude dalmacije

0
696

Razvojna perspektiva Zadra – Povijesna središta, suvremeni grad i održivi turizam

0
903

Muzeji i (pre)oblikovanje identiteta malih primorskih mjesta

0
333

Obilježja ponude ruralnog turizma dalmatinskih turističkih regija

0
123

Percepcija lokalnih dionika o mogućnostima razvoja hrvatskih otoka – primjer otoka Cresa

0
394

Kultura, turizam i lokalna zajednica – baštinski identitet otoka Mana

0
180

Značaj trendova i inovacija u turizmu

0
667

Koncepcijski okvir politike razvitka otočnoga turizma

0
357

Proturječja i negativne pojavnosti u turizmu

0
528

Ekološki pristup turizmu

0
354

Nautički turizam

0
299

Turizam, identitet i globalizacija

0
261

Spomenici kulture i turizam

0
234

O gospodarskom razvoju hrvatskih otoka

0
379

Etnografski muzej – Strateški umrežena materijalna i nematerijalna baština za pametan razvoj

0
163

Kultura na prodaju? ‘Tradicionalni’ običaji, institucije i vrijednosti kao roba u turizmu utemeljenom u prirodi

0
161

Turizam pamćenja i tradicijska prehrana

0
271

Knjižnice u turizmu: shhhh, quiet please! Nein, herzlich willkommen! Si accomodi!

0
248

Uloga marketinga u razvoju kulturnog turzima u Hrvatskoj

0
242

Traganje za svjetskim ekološkim etosom

0
204

Interkulturalizam i turizam: nove dimenzije slobodnog vremena

0
500

Gastronomska ponuda Podravine u funkciji ruralnog turizma

0
641

Uređenje, razvoj i obnova hrvatskog ruralnog prostora

0
306

Obalna ekonomija kao znanstveno i političko pitanje

0
247

Baština kao temelj razvoja održivog turizma: iskustvo turističkih djelatnika u Starigradu – Paklenici

0
143

Sredstva EU fondova u funkciji razvoja ruralnog turizma u Hrvatskoj

0
567

Zadruge kao organizacijski oblici za održivi razvoj turizma u ruralnim područjima

0
328

Mogućnosti kontrole i ograničenja “potrošnje” pejzaža uzrokovane turističkim korištenjem

0
288

Europske destinacije izvrsnosti (european destinations of excellence: eden) – projekt europske komisije

0
263

Arhitektonske politike Republike Hrvatske 2013-2020.

0
203

Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske

0
127

Landscape as history, myth and art

0
516

Asocijativna obilježja krajolika

0
398

Kulturni krajolici u Hrvatskoj – identifikacija i stanje zaštite

0
1307

Prilog tumačenju pojma krajolika kao kulturne kategorije

0
204

Kulturni krajolik Velebita – Terenski pregledi na području Podvelebitskoga primorja u 2017. godini

0
321

Starogradsko polje kao kultivirani poljoprivredni krajolik kroz povijest

0
776

Prostorni planovi Grada Komiže

Prostorni plan uređenja Grada Komiže (Broj: 10/06)

0
2580

Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Komiže (Broj: 02/15)

0
1616

Izvješće o stanju u prostoru Grada Komiže za razdoblje od 2014.-2018.

0
876

Konzervatorska podloga prostornih planova uređenja Gradova Visa i Komiže iz 2003.

0
1072

Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora područja posebnih uvjeta korištenja

0
366

Urbanistički plan uređenja naselja Komiža

0
1355
Nastanak Komiže preseljenjem Benediktinaca s Biševa

Najstariji dio današnjeg grada Komiže smješten podno vinorodnih padina sv. Nikole u narodu se naziva Selo. Smatramo, s obzirom na arhivske izvore i pisani povijesni slijed događaja, da je Komiža nastala u onom trenutku kada su Benediktinci sv. Nikole (nakon preseljenja s Biševa i podizanja novog samostana u komiškom zaljevu) počeli davati u zakup poljoprivredna zemljišta u obližnjoj uvali. Zakupnici, privlačeni iz unutrašnjosti otoka, počinju graditi svoje kuće stalno obitavajući u sada već novoformiranom naselju. Tijekom vremena broj stanovnika se povećavao, a naselje se širilo i spuštalo do obale, što je osim prvotnih poljoprivrednih aktivnosti, uvjetovalo nastanak nečeg puno važnijeg u daljnjem prosperitetu mjesta – okretanja moru i ribarstvu.

O nama

Građanska Inicijativa Spasimo Biševo je nevladino, neprofitno i apolitičko udruženje stanovnika i zaljubljenika u otok nastalo kao reakcija na devastaciju arheološkog lokaliteta Poje, s ciljem očuvanja kulturne, povijesne i prirodne baštine, te održivog razvoja ovog pučinskog bisera.

Ciljevi

Ciljevi inicijative su prikladna valorizacija sveobuhvatne baštine pučinskog otoka Biševa te upravljanje kulturnopovijesnim i prirodnim resursima otoka kroz primjenu strategije održivog razvoja. Kako je biševski krajobraz jedan od zadnjih primjera sačuvanog srednjovjekovnog ruralnog kulturnog krajolika, zalažemo se za sveobuhvatnu zaštitu krajobrazne cjeline otoka, a sukladno Strategiji očuvanja, zaštite i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine RH.

Povijesni kulturni krajolik otoka Biševa nastao u međuodnosu čovjeka i prirode uvjetovan je pučinskim smještajem te odražava tradicionalne prostorne odnose koji ilustriraju povijesni razvitak lokalne zajednice. Također, s obzirom na golemi arheološki potencijal Biševa kontinuirano naseljenog od antike, strategija održivog razvoja otoka bi, između ostalog, trebala predvidjeti i upravljanje otočkom kulturnopovijesnom baštinom formiranjem arheološkog parka na mjestu samostana i crkve sv. Silvestra.

U konačnici, cilj inicijative je i informiranje javnosti o nagloj degradaciji kulturnih i prirodnih dobara otoka Biševa slijedom nasrtaja masovnog turizma. Arheološki lokalitet Poje markiran benediktinskom crkvom 11. st. odnedavna je devastiran bespravnom izgradnjom dok su u pripremi dvojbeni projekti lokalne zajednice koji se baziraju isključivo na temi Modre Špilje koja se besramno eksploatira te se u pitanje dovode i njena spomenička svojstva.

Ovom inicijativom, a u partnerstvu sa službom zaštite kulturnih dobara, želimo potaknuti (u duhu Faro konvencije*) uspostavu ravnoteže između sve učestalijih planiranih javnih i privatnih aktivnosti s kulturnopovijesnim i prirodnim vrijednostima otoka, a radi postizanja održivog korištenja njegove kulturne i prirodne baštine.

Zašto spasimobisevo.org?

Portal spasimobisevo.org projekt je udruge "Spasimo Bišòvo", pokrenut je svrhu informiranja javnosti o značaju biševskog kulturnog i povijesnog krajolika, te njegove velike važnosti i uloge u razvoju Komiže, ali i cijele mediteranske regije. Utjecaj otoka Biševa ne može se i ne smije mjeriti samo i isključivo prema statistikama posjećenosti Modre špilje kao turističke atrakcije. Turizam ne smije biti sam sebi svrha. Stoga smo okupili entuzijaste, stručnjake i osviještene građane koji o razvoju tog pučinskog bisera promišljaju pametno.

U knjižnici grada Komiže nemoguće je doći do knjiga i znanstvenih radova koje smo digitalizirali i objavili na stranicama, te tako tu vrijednu građu približili javnosti.

Nadamo se da će približavanje i osvjetljavanje povijesne, kulturološke i ekološke uloge otoka Biševa u razvoju viškog arhipelaga i Dalmacije osvijestiti važnost očuvanja naše zajedničke prošlosti za buduće naraštaje.

Veliki broj citiranih znanstvenih radova preuzet je sa web sjedišta Hrčak - centralnog portala koji na jednom mjestu okuplja hrvatske znanstvene i stručne časopise koji nude otvoreni pristup svojim radovima.

* Faro konvencija promovira inovativan pristup baštini, koji podrazumijeva da se cjelokupnom problematikom baštine ne bi trebali baviti samo stručnjaci i javna uprava već svi građani i društvo u cjelini.

Imaš konstruktivni prijedlog, pohvalu ili kritiku? Pošalji nam e-poštu »

Naselje Poje (Napoje)

Ivan Splićanin, graditelj samostana, odabrao je upravo savršen geografski položaj otoka Biševa sa kojeg će se kršćanstvo širiti na istočnu obalu Jadrana. Na markantnom položaju biševske uzvisine, a na ruševinama starokršćanske crkve, Ivan u 11. st. gradi novu crkvu oko koje će se kasnije razviti selo Poje. Ali ni to nije početak naseljavanja ovog višeslojnog arheološkog lokaliteta. Najstariji trag ljudske aktivnosti (ako preskočimo prapovijest) je villa rustica osnovana u prvim stoljećima p. Kr. O značaju tog objekta možda najbolje govori činjenica da se radi o jednoj od dvije poznate helenističke rustične vile na našoj obali. Rimljani nisu mogli zaobići ovu plodnu uzvisinu pa i oni intenzivno koriste istu lokaciju.

Nad ostacima je samostana, najvjerojatnije tijekom baroka, nastao omanji građevinski sklop kamenih kuća koji zajedno s crkvom čini veoma skladnu ambijentalno-povijesnu cjelinu.

Otok Biševo

Biševo (tal. Busi) je otok u Jadranskom moru, 5 km jugozapadno od Visa; s Komižom je tijekom čitave godine povezan brodskom linijom (prugom). Površine 5,91 km² s 11 stanovnika (2011). Još 1961. je na Biševu bilo 114 stanovnika (prije II. svjetskog rata preko 300) koji su živjeli u osam zaselaka: Mezoporat, Vela Gora, Potok, Poje, Nevaja, Porat, Salbunara Gornja, Salbunara Donja.

Partneri i suradnici

Naš Jadran

Sredozemna medvjedica

Osejava je naša

Građanska inicijativa Split

Javno je dobro

Javno je dobro

Preporučamo pročitati

Ljetna lektira

Branko Kirigin: Arheologija je danas prepuštena entuzijastima

0
727

Piše: Dragan Banjac Arheolog Branko Kirigin (Zagreb, 1947) osnovnu školu učio je na Hvaru, a gimnaziju u New Yorku i Beogradu. Studije arheologije završio je u Beogradu (1971), na Filozofskom fakultetu, gde je diplomirao s temom “Neolit u Dalmaciji”. Doktorski — Pročitaj sve »

Primjer dobre prakse: prvi Prostorni plan u Hrvatskoj koji regulira prostor značajnog krajobraza na otocima

0
415

MURTER/KORNATI – Šibensko-kninska županija donijela je Prostorni plan područja posebnih obilježja značajnog krajobraza Žutsko-sitske otočne skupine (Gornjeg Kurnata), dijela jedinstvenog arhipelaga koji je za razliku od prostora Nacionalnog parka Kornati zaštićen u kategoriji značajnog krajobraza. Ovo je prvi Prostorni plan u — Pročitaj sve »

Mediteranski brevijar – Predrag Matvejević

0
3782

Uvod u “Mediteranski brevijar” Na jednoj stranici “Mediteranskog brevijara”, Predrag Matvejević priča o tome kako je u Aleksandriji sreo katalonskog urara koji je uporno nastojao, rvući se s krajnjim nedostatkom podataka, sastaviti katalog čuvene biblioteke, najveće u cijelom antičkom svijetu, — Pročitaj sve »

Spomenici otoka Visa od IX do XIX stoljeća – Cvito Fisković

0
3799

Autor: Cvito Fisković Srednjovjekovni i novovjekovni spomenici otoka Visa poka zuju sve oznake dalmatinske umjetnosti od IX do našeg stoljeća. Ne odvajaju se od nje, iako ne prednjače u njenom razvoju, niti se u njoj ističu svojom vrsnoćom, jer nisu — Pročitaj sve »

BIŠEVO – (MODRA) ŠPILJA . KOMIŽA Prilog istraživanju kontinuiteta i etničko-kulturnih simbioza na istočnoj jadranskoj obali

0
475

Autor: Mate SUIĆ Članak je objavljen u Vjesniku za arheologiju i povijest dalmatinsku broj 86, 1993., str. 119-124. Predlažu se nove etimologije za imena mjesta (otoka) Biševo (talijanski Busi) i za mjesto Komiža na otoku Visu. I ovdje je hrvatski — Pročitaj sve »

Inventarizacija, vrjednovanje i planiranje obalnih krajobraza Dalmacije

0
683

Autorica: Biserka Dumbović Bilušić KRAJOLIK KAO KULTURNO NASLIJEĐE Studija Inventarizacija, vrjednovanje i planiranje obalnih krajobraza Dalmacije106 izrađena je u okviru projekta COAST, koji je obuhvaćao obalno područje četiriju dalmatinskih županija: Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske. Istraživana područja bila su: (Lot)1 — Pročitaj sve »

Tradicionalne suhozidne konstrukcije

0
4159

Ivan Đurović, mag. građ. “IGH” d.o.o. Mostar mr.sc. Krešimir Šaravanja, dipl.ing.građ Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru Frano Oreč, dipl.ing.rud. Udruga „Zvuk kamena“ Posušje Nakon trogodišnjeg perioda preventivne zaštite umijeće je suhozidne gradnje u prosincu 2016. godine dobilo i trajnu zaštitu kao nematerijalno kulturno — Pročitaj sve »

Naše more

0
792

Autor: Akademik Grga Novak, 1932. Tisuće smo godina na ovom moru, na ovim klisurama, u burama i olujama, na suncu i mjesecu, na valovima silnim i divnoj tišini, ujedinivši u sebi svu tradiciju Mediteranaca, Prailira, Ilira i Grka, Neretljana, Travunjana, Dukljana — Pročitaj sve »

Kada i kako je propala antička Issa

0
1578

Autor: Dr. Grga Novak, 1959. Issa, koja je postojala svakako još u V, a možda već u VI. stoljeću pr. n. e., kao centar jednoga ilirsko-liburnskog kraljevstva1, zauzeta početkom IV. stoljeća od Dionizija Starijega Sirakuškog, koji je u nju postavio jednu — Pročitaj sve »

Krajicina spilja i brončano doba otoka Visa

0
1728

Autori: Timothy KAISER i Stašo FORENBAHER Arheološka građa otoka Visa za razdoblja starija od vremena grčke kolonizacije vrlo je oskudna. Početni korak prema upotpunjavanju postojeće slike pretpovijesti otoka učinjen je godine 1994., istraživanjem u Krajicinoj spilji. Pregled površine i iskopavanje ograničenog — Pročitaj sve »

Grčka podjela zemljišta na otoku Visu

0
1571

Autor: Marin ZANINOVIĆ Otok Vis, antička Issa, bio je naseobina Dionizija Sirakuškoga u početku 4. st. pr. Kr. Otok je poznat po svojim poljima, koja su po kvaliteti zemljišta, insolaciji i obradivosti vrlo pogodna za uzgoj vinove loze, što je već — Pročitaj sve »

Hrvatske povijesne i etiološke predaje o ilirskoj kraljici Teuti

0
3969

Marko Dragić* Ujedinitelj ilirskih zemalja kralj Agron umro je 231, godine pr. Kr, a naslijedila ga je njegova supruga Teuta. Oko kraljice Teute narod je kroz minula vremena ispleo predaje koje se pripovijedaju i u naše vrijeme. O Teuti se — Pročitaj sve »

Prilozi poznavanju prošlosti otoka Visa od 5. do 15. stoljeća – Frane Buškariol

0
576

Autor: Frane Buškariol Autor u prvom dijelu svog rada nabraja kasnoantičke predmete nađene na otoku Visu. Naglašava važnost dviju kamenih posuda za blagoslovljenu vodu iz zbirke Dojmi, kao prvih predmeta koji upućuju na postojanje jednog starokršćanskog objekta na otoku. Ističe — Pročitaj sve »

Otok Vis i Biševo u srednjem vijeku – Grga Novak

0
1573

I. DOSELJENJE HRVATA Prvi se put spominje Vis, u doba poslije doseljenja Hrvata, u polovini X. stoljeća, i to u djelu cara Konstantina Porfirogeneta »O upravljanju carstvom«. Car pisac zabilježio je u tom svom djelu i ovo: »Paganija (Neretljanska krajina) — Pročitaj sve »

iOtok Biševo (Miha Čelar, 2018.)

0
1444

iOtok je multimedijalna i interaktivna dokumentarna priča koja će pratiti starijeg slovenskog pisca i strastvenog podvodnog ribolovca Matu Dolenca pri pisanju njegove posljednje velike knjige. Mate Dolenc, koji je neka vrsta slovenskog Ernesta Hemigwaya, u prosincu 2015. namjerava se vratiti — Pročitaj sve »

Slavenstvo i romanstvo na jadranskim otocima – Petar Skok – Kvarnerski otočni skup

0
3137

Autor: Akademik Petar Skok Zagreb 1950 PREDGOVOR Sadržaj: I. kvarnerski skup, II. zadarsko-šibenski arhipelag, III. otoci srednje Dalmacije, IV. otoci južne Dalmacije, V. opći pregled jadranskih otokih skupova s gledišta toponomastike Ove studije, pisane stilom podesnim za širu publiku, izlazile — Pročitaj sve »

Slavenstvo i romanstvo na jadranskim otocima – Petar Skok – Zadarsko-šibenski arhipelag

0
4737

II. ZADARSKO-ŠIBENSKI ARHIPELAG Sadržaj: I. kvarnerski skup, II. zadarsko-šibenski arhipelag, III. otoci srednje Dalmacije, IV. otoci južne Dalmacije, V. opći pregled jadranskih otokih skupova s gledišta toponomastike U avaj skup stavljam 15 nastanjenih otoka u ovom poretku:-Olib, Siilba, Premuda, Molat, — Pročitaj sve »

Slavenstvo i romanstvo na jadranskim otocima – Petar Skok – otočki skup srednje Dalmacije

0
2360

III. OTOČKI SKUP SREDNJE DALMACIJE Sadržaj: I. kvarnerski skup, II. zadarsko-šibenski arhipelag, III. otoci srednje Dalmacije, IV. otoci južne Dalmacije, V. opći pregled jadranskih otokih skupova s gledišta toponomastike U ovaj skup stavljam otoke, koji se nalaze između Trogira i — Pročitaj sve »

Slavenstvo i romanstvo na jadranskim otocima – Petar Skok – južnodalmatinski otočki skup

0
2860

IV. JUŽNODALMATINSKI OTOČKI SKUP Sadržaj: I. kvarnerski skup, II. zadarsko-šibenski arhipelag, III. otoci srednje Dalmacije, IV. otoci južne Dalmacije, V. opći pregled jadranskih otokih skupova s gledišta toponomastike U ovaj skup. stavljam sve otoke južno od Pelješca: Korčulu, Lastovo i — Pročitaj sve »

Komiška ribarska epopeja – Joško Božanić

0
3796

Autor: Joško Božanić Luc namye cipati: i charpiti mrixu, A pach putouati: ch Visu na Chomixu. (Petar Hektorović: Ribanje i ribarsko prigovaranje, Venecija, 1555) Kad umire jedan svijet, umire s njim i njegov jezik. U svijetu koji ga odmjenjuje, riječi — Pročitaj sve »

Lingua halieutica – Joško Božanić

0
4325

Autor: Joško Božanić Književni krug, Split Studia Mediterrranea, Filozofski fakulet u Splitu 2011. 1. UVOD: HRVATSKA HALIJEUTIČKA LEKSIKOGRAFIJA 1.1. Halijeutički leksik u hrvatskoj dijalektalnoj leksikografiji U „Mediteranskom brevijaru“, Predrag Matvejević govoreći o leksičkoj povezanosti mediteranskih jezika, osvrće se i na — Pročitaj sve »

Palagruža od 12. do 20. stoljeća

0
2930

Autor: Joško Kovačić, Prilozi povijesti otoka Hvara, Vol. X No. 1, 1997. U prikazu se prema oskudnim, uglavnom objavljenim vrelima iznosi povijest ovog najudaljenijeg hrvatskog otočja usred Jadrana od 1177. g. do naših dana.* Teško da je ikoji lokalitet – — Pročitaj sve »

Antički spomenici otoka Visa

0
3640

BRANIMIR GABRIČEVIĆ Ako spomenik kulture shvatimo u nešto širem i slobodnijem smislu, onda je dozvoljeno kazati da je najstariji spomenik otoka Visa sadržan u samom njegovom izvornom imenu — ISSA, iz kojeg se naknadno, nakon što su Slaveni došli na — Pročitaj sve »

Otok Jabuka u bilješkama putnika na Jadranu od 14. do 17. stoljeća – ime i izgled

0
5737

KREŠIMIR KUŽIĆ1 1 Glavni stožer oružanih snaga Republike Hrvatske Jabuka je po svojoj površini jedan od najmanjih jadranskih otoka. Prvi put je zabilježena na pomorskim kartama početkom 14. stoljeća, a zbog svoje prepoznatljivosti unosili su je gotovo svi kartografi i — Pročitaj sve »

O podrijetlu toponima Prirovo u viškoj luci – prilog toponimiji otoka Visa*

0
382

Irena RADIĆ ROSSI Dosadašnje objašnjenje toponima Prirovo u viškoj luci zadržalo se na razini pučke etimologije izvodeći ga od riječi “pri rovu”. Ovaj rad pokušaj je daše toponim objasni na posve drugačiji način, u smislu posvojnog tj. posjedovnog toponima izvedenog — Pročitaj sve »

Antički kamenolom u uvali Srebrena na otok Visu

0
1306

Autor: Miroslav Katić Autor opisuje kamenolome na otoku Visu od kojih se jedan nalazio na jugoistočnoj strani otoka u uvali Srebrena. Drugi najstariji viški kamenolom nalazio se na mjestu podizanja antičke Isse gdje se prije izgradnje insula morao terasasto isplanirati — Pročitaj sve »

Stočarski krajolik otoka Visa – lokva Krušovica

0
850

Autorica: mr.sci. Sanja Buble U srednjovjekovnoj ekonomiji otoka Visa, uz zemljoradnju i ribarstvo, stočarstvo je bilo važna grana privređivanja. Tijekom vremena stočarstvo je u opadanju, iako je još sredinom 19. stoljeća sir bio jedan od važnijih otočkih izvoznih proizvoda. Krajem 19. — Pročitaj sve »

Utjecaj turistifikacije na fizionomijska obilježja krajobraza unutrašnje Istre

0
661

Autor: Nikola VOJNOVIĆ Sažetak Unutrašnja Istra kao relativno nova turistička regija posljednjih je desetak godina zabilježila velik porast turističkog prometa. U razdoblju 2001. – 2010. broj se postelja utrostručio, broj turističkih dolazaka se povećao za 103% te noćenja za 125%. — Pročitaj sve »

Crkva – tvrđava sv. Roka u Komiži

0
817

Crkve i samostani su u vremenima osmanlijskih te uskočkih i sjevemoafričkih gusarskih napada služile za zbijeg lokalnog stanovništva. Crkva kao institucija je stajala u zaštitu te pružala utočište stanovnicima priobalnih i inzulamih naselja koja su u razdobljima pljačkaških i rušilačkih — Pročitaj sve »

Sv. Nikola i njegova župna crkva u Komiži

0
2142

Autor: Davor Stipan, prof. Sveti Nikola, svetac i biskup iz maloazijske Mire, živio je na prijelazu iz 3. u 4. stoljeće. Kao žestoki borac protiv nepravde i zalagatelj za ljubav i dobročinstvo prema bližnjemu, biva dugo vremena izložen progonima i — Pročitaj sve »

Komiška Komuna

0
814

Autor: Davor Stipan, prof. Fortifikacije podignute u razdoblju od 15. do 18. stoljeća u naseljima na istočnoj obali Jadrana posve su uobičajena pojava. Vrijeme nadiranja osmanlijskog imperija s jugoistoka Europe kao i kontinuirani upadi gusarskih floti, nametali su lokalnim zajednicama — Pročitaj sve »

»Zonkotova Gospa« – nepoznato djelo Giovannia Bonazze u Komiži na Visu

0
980

Autor: Damir Tulić Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Odsjek za povijest umjetnosti Za razliku od znatnog broja mramornih oltara što su podignuti tijekom 17. stoljeća na području hvarske biskupije, mramorna skulptura ostala je gotovo nezabilježena. Ipak, u Komiži na Visu lokalni — Pročitaj sve »

Etnografske zabilješke s otoka Visa

0
1269

DINKA GJELDUM-ALAUPOVIĆ UDK 391/397 Ministarstvo kulture Stručni članak Konzervatorski odjel Split, Porinova 2 Primljeno 22. 11. 2003. U sklopu projekta “Istraživanje i fiksiranje etnografske baštine” koji financira Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, 2001. godine, ekipa etnologa i arhitekata boravila je tjedan dana — Pročitaj sve »

Povijesne orgulje kao kulturna baština Dalmacije

0
1420

Autor: Ladislav Šaban Tradicija orgulja u Dalmaciji gubi se u tami davnih stoljeća. Premda nam iz razdoblja antike do sada nije poznat ni jedan jedini likovni prikaz orgulja iz tog inače arheološkim nalazima tako bogatog područja, ne može biti sumnje da — Pročitaj sve »

Protokol za monitoring Eleonorinog sokola (Falco eleonorae) u Hrvatskoj

0
794

Uvod Eleonorini sokolovi gnijezde kolonijalno. U našim uvjetima vrlo je teško definirati što je to „kolonija“. Naime iako su nama mjesta gniježđenja na različitim otocima vrlo udaljena Eleonorinim Sokolovima je to vrlo blizu jer su realno u mogućnosti svakodnevno komunicirati — Pročitaj sve »

Spomenici najnovijeg doba na otoku Visu – Nevenka Božanić Bezić

0
3580

Autorica: NEVENKA BOŽANIĆ-BEZIĆ Novim političkim i društvenim preporodom u drugoj polovici XIX stoljeća stvorili su se novi i bolji uvjeti za razvitak ekonomske, kulturne i umjetničke djelatnosti u Dalmaciji, što se posebno odrazilo na graditeljstvo, koje se u to vrijeme — Pročitaj sve »

Slika Antonija Zucchija u Komiži na Visu

0
514

Autorica: Zoraida Demori Staničić Svojedobno je C. Fisković, obilazeći spomenike otoka Visa, u mjestu Komiži na zapadnoj strani otoka zapazio u župskoj crkvi Sv. Nikole, poznatijoj kao Muster, koja se impresivno diže sred vinorodnih padina, oltarnu palu s prikazom sv. — Pročitaj sve »

Flora otoka Biševa

0
610

Autorica: Zinka Pavletić (Institut za botaniku Sveučilišta u Zagrebu) Primljeno 24. 12. 1973. »Flora i vegetacija Biševa s posebnim obzirom na biljnogeografski položaj otoka« naslov je doktorske disertacije, koju sam izradila na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u razdoblju od 1970. do 1973. — Pročitaj sve »

Stara komiška kuhinja i njezina terminologija

0
2542

PRILOG POVIJESTI STANOVANJA NA OTOKU VISU Nevenka Bezić Božanić 22. kolovoza 1985. Suvremena zbivanja, nova saznanja, napredak u stvaralaštvu i tehničke mogućnosti utjecale su na način života i prilike u kojima živimo. Stoga se postupno izmijenio i oblik stanovanja, upotreba — Pročitaj sve »

Katastar otoka Visa četrdesetih godina 19. stoljeća: antroponimi i toponimi

0
3347

Nevenka Bezić-Božanić UDK : 81’373.21:528.44(210.7)(497.5 Vis)”18″ Rukopis primljen za tisak 26.05.2001 “Čakavska rič”, Split, Izvorni znanstveni članak / Original scientific paper Recenzenti: Joško Božanić i Ivan Mimica Godine 1817. ukazom Austro-Ugarske Carevine odre­đeno je da se izvrši izmjera i klasifikacija — Pročitaj sve »

Bentovićeva slika u Komiži

0
423

Autor: Davor Domančić UDK 75(497.13)„15”:929 Benetović, M. Izvorni znanstveni rad Davor Domančić Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture, Split Martin Benetović (oko 1550-1607), hvarski komediograf i pisac “Hvarkinje” potpisao je šest slika Kristove muke 1599. godine smještenih na pjevalištu uz — Pročitaj sve »

Otok vis – slijepa točka kartografije hrvatskog tradicijskog odijevanja

0
899

Autorica: IVANČIĆ SANJA Etnografski muzej Split UDK 391 Prethodno priopćenje Preliminary communication Primljeno/Received: 7.03.2013. Prihvaćeno/Accepted: 15.03.2013. Za razliku od mnogih hrvatskih otoka kojima je narodna nošnja izraziti simbol tradicijske kulture, otoku Visu su to i danas značajne gospodarstvene djelatnosti: vinogradarstvo — Pročitaj sve »

Dvije viške crkve i njihovo utvrđivanje u 17. stoljeću

0
696

Autor: Ambroz Tudor UDK 726.54 (497.5 Vis)(091) Izvorni znanstveni rad Državna uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine Autor objavljuje dva nepoznata dokumenta iz 1624. godine koji se čuvaju u Archivio di Stato u Veneciji. Na njima su prikazani nacrt — Pročitaj sve »

Komiški ognjuš

0
593

Autorica: Nevenka Bezić Božanić Prilog narodnom vjerovanju na otoku Visu 1. XII. 1995. UDK 392.16(497.18) Prirođeni majčinski nagon od postanka ljudskog roda bio je zaštita potomstva od svih mogućih zala. Neuke žene vjerovale su u uroke, zle oči. u promjene — Pročitaj sve »

DIJALEKTIKA OTOČNOSTI: Otvorena zatvorenost otočnih zajednica kao model društvenog organiziranja u eri migracija

0
382

Autorica: Ana Jeinić SAŽETAK: Zbog svoje prostorne zaokruženosti i odvojenosti od kopna, otoci su na neki način zasebni i autonomni svjetovi, ali su istovremeno i mjesta susreta mnogobrojnih migracijskih ruta životinja i ljudi. Dijalektičko shvaćanje otočnosti koje proizlazi iz sažimanja — Pročitaj sve »

Joško Božanić – Rupa u željeznoj zavjesi (I-III)

0
1175

Autor: Joško Božanić Peti decenij ovoga stoljeća obilježen je na hrvatskoj obali i otocima egzodusom pretežno mladih ljudi koji su, često riskirajući svoj život, bježali na drugu obalu Jadrana – u slobodni svijet, bez nade u povratak. Bilo je to — Pročitaj sve »

Komiške facende – Joško Božanić

0
1903

Naš termin »književnost« i internacionalni termin »literatura« svojom etimologijom (knjiga, slovo) evociraju poimanje umjetnosti riječi kao umjetnosti koja egzistira u mediju pismenosti pri čemu je sam medij uzet kao differentia specifica umjetnosti o kojoj je riječ. Prema tome, sintagma »usmena književnost« — Pročitaj sve »

S profesorom Joškom Božanićem o babilonskoj vrevi na pustom otoku

0
648

Razgovarao: Duško Čizmić Marović (Universitas, god VIII. broj 82. 7. rujna A.D. 2016.) Projekte i planove moramo osmisliti želimo li živjeti. Moramo pronaći odgovor na izazov opstanka, a mi ga danas ne nalazimo. Stari Komižani našli su ga u srdeli. — Pročitaj sve »

Utvrde na otoku Visu iz vremena mletačkog gospodstva

0
624

Autor: Sveuč. prof. Dr. GRGA NOVAK, Zagreb Ne samo na Jadranskom, nogo ni na Sredozemnom moru nema otoka, koji bi na lako malenoj površini imao toliko starih tvrđava i kula, koliko ih ima otok Vis. Njegovu su stratešku važnost na — Pročitaj sve »

Komentari s peticija

Možete potpisati našu prvu peticiju (završena): https://www.ipetitions.com/petition/spasimo-bisevo-od-betoniranja ili možete potpisati našu drugu peticiju (aktivna): https://www.change.org/p/peticija-za-upis-stare-bi%C5%A1evske-%C5%A1kole-u-registar-za%C5%A1ti%C4%87enih-kulturnih-dobara-rh

Budite ustrajni u borbi za očuvanje ovog raja na zemlji!

Čestitam! Konzervator Radoslav Bužančić moj je profesor i baš nam je nedavno spomenuo crkvu sv. Silvestra. Rekao je i da mu je poznata rasprava po fejsu. Bilo je očito da će kad tad stavit privremenu zaštitu jer nam je rekao da se tu nema sto puno raspravljati i naglasio je važnost lokaliteta.
Ne znam zašto vas je ignorirao u početku, možda nije došlo do njega odmah. Znam da se svakodnevno moraju boriti protiv divlje gradnje Splita i okolice, pretpostavljam zbog količine posla.
Svakako, drago mi je kako je ispalo, iz perspektive struke!

Sramota je da lokalni ljudi ne ustaju protiv ovakvih postupaka. Najljepše što imamo je priroda i graditeljska ostavština koju nemilice uništavamo dok sve ne pretvorimo u Vir ili Okrug. Dosta više!

Došli su niki judi iz vonka i mi se njima konklodijemo, minjomo govor i obicoje, da neka nos razumidu... Poštijen tuje, ali volin svoje i to je sva "mudrost". Išla son svukud po svitu, ma svak je govoril po svoju, puk se ti misli. Bišovo je "bišòvo" radi stinji koja tako izgledo, od svih siki, spili... Ali nikomu je bilo lašnje izgovorit onu "e". E!

Pohlepa je bolest pojedinca koju treba izolirati a ne podupirati. Ne!.. Biševo je poljubac prirode u našem moru!

Biševo je dijamant! Dijamant i na kopnu i u moru!

Ostadoh bez teksta. Pa kakvi to ljudi u nas žive da im je beton draži od prirodnih ljepota? NE BETONU!

Ako ne zaštitimo vjekovna kulturna dobra zaslužili smo nestanak kao narod.

Stop bezobrazluku i samovolji, sebičluku i ne osjetljivosti na pripadnosti hrvatskom narodu i zemlji praprapradjedovskoj još od prije rođenja Isusa Krista.

Poštujmo tuđe pravo ali čuvajmo svoje i povijesnu baštinu

Pa zar nema ni pedlja Hrvatske gdje se poštuju zakoni?

Poduzmite potrebne mjere, dosta je bilo lokalnih šerifa koji radi svoje koristi štete cijelom otoku a i RH

Do kada više? Neznamo mi cjenit svoje bolje su do sada vladali stranci nego mi sami. Npr. jedna Austrougarska za to vrijeme bilo je reda stila i znanja. Šteta što se sve ovo događa.

Lastovo je prošlo muku od kamenoloma za talijane do najmlađeg hrv. parka prirode. Bišovo bi isto trebalo zaštitit, merita. Komiža i Vis bi aprofitali.

Biševo bi trebali zaštititi kao krajobrazni park, ljudima, koji na njemu i od njega žive, pružiti financijsku i stručnu pomoć u uzdržavanju kulturnog krajobraza uz što bi se očuvale i njegove prirodne kvalitete. A špilju, pogotovo špilju, vratiti njezinom miru i ljepoti.

Ne dopustimo da privatni interesi trajno unište našu povijest!

Zaustavite divljake koji uništavaju Hrvatske otoke!

Ljudi, nemojmo to činiti ovom predivnom dijeliću prirode. Investirajmo u budućnost, sačuvajmo neprocjenjivu vrijednost.

Biševo je mali biser, ali nije manje vrijedan. Sačuvajmo ga od betonizacije i devastacije. Uništena priroda i povijest je nepovratna. Nismo svjesni šta činimo svojoj zemlji i svojim potomcima. Ima li čuvara u ovoj državi?

Gospodo, vrijeme je da zastitite nasa kulturna i naturalna dobra, ne želimo Španjolsku u Hrvatskoj!! NE BETONU!!!

Dosta je bilo devastacije kulturne baštine.

Naše prirodne bisere treba sačuvati u izvornom izdanju. #NeBetonizaciji

Dijalog Audiard: "Les cons, ça ose tout ! C'est même à ça qu'on les reconnaît”.

Zaustavimo sustavno uništavanje kulturne baštine od strane bešćutnika i siledžija!!

ZA zaštitu prirode i njenih vrijednosti. ZA respekt prema predcima... pa i njihovim kostima svugdje pa i na otoku! Neukusu triba reći: NE.

Vrijeme je da se zaštite kulturne vrijednosti koje čitav kulturni svijet prepoznaje i štiti. Naši plemenski divljaci kako dođu do novca tako uništavaju sve oko sebe.

Ovo je bitka za Hrvatsku, da je pohlepni gadovi ne upropaste!!!

Čuvajmo zelene površine, to je naše blago!

Što je korupcija?

Korupcija je zlouporaba povjerenih ovlasti za privatnu korist.

(Transparency International)

Korupcija je zlouporaba javnih ovlasti za privatnu korist.

(Svjetska banka)

Korupcija je devijantno ponašanje djelatnika javne uprave (izabranih ili imenovanih) koje nije u skladu s njihovim zadacima po službenoj dužnosti, a primjenjuje se u cilju stjecanja privatnog bogatstva ili statusa pojedinca, uže obitelji ili povezane grupe ljudi.

(Joseph S. Nye, Corruption and Political Development, 1967.)

To je svaki čin kojim se, suprotno javnom interesu, nedvojbeno krše moral i pravne norme te povrjeđuju temelji vladavine prava.

Korumpiranom osobom se smatra:

  • svaka službena ili odgovorna osoba koja radi osobne koristi ili koristi skupine kojoj pripada zanemari opći interes koji je dužna štititi obzirom na zakone, položaj i ovlasti koje su joj povjerene
  • građanin koji nudi ili pristaje na davanje zatraženog mita kako bi korumpirana osoba činjenjem, nečinjenjem ili propuštanjem činjenja pomogla u ostvarivanju koristi za pojedine osobe ili skupine.

Kontaktirajte nas

    © 2017. — 2025. Udruga "Spasimo Bišòvo". spasimobisevo@spasimobisevo.org. Politika privatnosti.